Versifikacija

stih (gr. stikhos red, vrsta, lat. versus okretanje, vraanje pera na novi redak) vs.
proza (lat. prosa, prosus pisati naprijed, do kraja stranice, bez prekida)
versifikacija:
o tradicionalno vjerovanje teorija stiha nauka o tome kako se prave stihovi
o metrika (gr. metron mjera, metar) antiko uvjerenje da se stihovi prave
prema nekoj stalnoj ,,mjeri
stih se od proze ne razlikuje samo po grafikom obliku; razlikuje ih poseban ritam
stalna naela organizacije u najveem broju stihova prema kojima se ravnaju
pjesnici pojedinih epoha, naroda, pjesnikih kola
tri versifikacijska sistema:
o kvantitativna (antika, klasina) versifikacija
o silabika versifikacija
o akcenatska (tonska) versifikacija
Kvantitativna versifikacija

razvila se u staroj Grkoj, koritena i u latinskoj poeziji; stihovi se pjevali ili govorili
tako da su se tano mogli razlikovati dugi i kratki slogovi
pravilna izmjena dugih i kratkih slogova temelj ritmike organizacije
mora (lat. mora zadravanje, boravak, trajanje) duina trajanja izgovora kratkog
sloga; mjerna jedinica
arza (gr. arsis dizanje) dugi slog (koji je trajao dvije more)
teza (gr. thesis postavljanje, sputanje, polaganje noge na tlo) kratki slog
stopa osnovna ritmiko-melodijska jedinica, koja se sastojala od dva ili vie
slogova rasporeenih u nekim stalnim odnosima dugih i kratkih slogova (tridesetak
vrsta stopa) pirihij, trohej, jamb, spondej, daktil
iktus () ritmiki udar koji je najee padao na prvi dugi slog u stopi
prema broju i vrsti stopa odreivane su vrste stihova (trimetar stih od tri stope,
tetrametar stih od etiri stope, pentametar stih od pet stopa, heksametar stih
od est stopa, najpoznatiji stih njime napisani poznati epovi Ilijada, Odiseja,
Vergilijeva Eneida )
o elegijski distih antiki heksametar vezan sa pentametrom u dvostih
strofa (gr. strophe okretanje u plesu, kasnije i rijei koje su se pri tom izgovarale)
nastala povezivanjem stihova u vee cjeline alkejska strofa, safika strofa
Silabika i akcenatska versifikacija

nova naela od srednjeg vijeka:

o naelo istog broja slogova u svakom stihu
o naelo pravilne izmjene naglaenih i nenaglaenih slogova
broj slogova u stihu presudan za stvaranje stihova (lat. syllaba slog) silabiki
sistem versifikacije vrste stihova razlikuje prema broju slogova esterac,
osmerac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac

rima glasovno podudaranje na kraju stiha potpomaze ritmiku organizaciju,

oznaava kraj stiha, istovremeno povezuje taj stih sa drugim stihovima, stvara zvune
efekte povezujujci rijei slinog zvuka, stvara melodioznost
vrste rima:
o parna rima vezuje dva uzastopna stiha, aa bb cc
o ukrtena rima dolazi naizmjenino u stihovima, abab
o obgrljena rima abba
o nagomilana rima kada se jedna rima ponavlja u vie stihova, aaa aaaa
o isprekidana rima kada nema vrste sheme, abcb abcdacd

prava/pravilna rima podudaraju se naglaeni glasovi i svi glasovi koji

slijede iza naglaenih (srama-jama, zvono-ono)
ista rima podudaraju se i vrste naglasaka (trava-glava)
neista rima ne podudaraju se svi naglasci ili svi suglasnici (trava-krava)
neprava rima glasovno podudaranje poinje iza naglaenog sloga (igrahulomljahu)
bogata rima podudaraju se i glasovi ispred naglaenog (bludnica-ludnica)
muka rima kada se u rimi podudara jedan slog (put-skut)
enska rima ako se podudaraju po dva sloga (vrana-rana)
srednja/djeija/daktilska rima ako se podudaraju tri sloga (sudnicaludnica)

cezura (lat. caesura usjek) stalna granica meu rijeima iza nekog sloga, dijeli
stih na dva ili vie dijelova
za stih od bitne vanosti pravilnost u izmjeni naglaenih i nenaglaenih slogova
akcenatski/tonski sistem versifikacije uzima u obzir broj i raspored naglasaka u
stihu stihovi se ne dijele na stope nego na akcenatske mjere (akcenatske jedinice,
taktove)
akcenatska jedinica/mjera/takt raspon od poetka jednog ritmikog signala do
drugog
uzmah/predudar nenaglaeni slog koji se ponekada nae ispred prvog naglaenog
sloga u stihu
akcenatska stopa skup slogova koje ritmiki veemo uz jedan naglasak
opkoraenje (franc. enjambment) nastaje kada se sintaktika cjelina razbija stihom,
tj. kada nekoliko rijei iste reenice prelazi u drugi stih
prebacivanje (franc. rejet) kada se u drugi stih prenosi samo jedna rije
pjesma je stihina kada se sastoji od stihova koji se reaju jedan iza drugoga
pjesma je strofina ako su stihovi podijeljeni u neke vee grupe koje su meusobno
razdijeljene grafikim oblikom
vrste strofa (prema broju stihova koje sadrze): distih, tercet, katren, septima, oktava
deseterac, dvanaesterac, simetrini osmerac, stih bugartice poznati stihovi nae
usmene poezije
heksametar Ilijada, Odiseja
tercina (terza rima) trostih sastavljen od jedanaesteraca

stanca (ottava rima) strofa italijanskog epa 15-og i 16-og vijeka (Tass Oslobodjeni
Jerusalim, Ariosto Bijesni Orlando)
sestina
o sestina lirica pjesma od est strofa sa po est stihova i dodatkom od tri
stiha
o sesta rima epska strofa od est stihova
sonet (ital. sonetto suono zvuk,glas)
o italijanski ili Petrarkin sonet sastavljen od dva katrena i dva terceta
Kanconijer Franceska Petrarke (prva velika zbirka soneta)
o elizabetanski ili ekspirov sonet sastavljen od tri katrena i jednog dvostiha
sonetni vijenac ciklus od petnaest soneta kod kog se poslednji stih jednog soneta
ponavlja kao prvi stih idueg, a petnaesti sonet (majstorski sonet ili magistrale)
sastoji se od poetnih stihova prvih etrnaest soneta
slobodni stih niu se stihovi razliite duine, pravih rima nema ili se tek povremeno
pojavljuju, nastao u drugoj polovini 19-og vijeka kao izraz pobune protiv
tradicionalnih metrikih oblika