Professional Documents
Culture Documents
U TRAVNIKU
RFID - TEHNOLOGIJA
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Student:
Travnik, 2015.
Seminarski rad
SADRAJ
1.
UVOD..................................................................................................................................3
2.
RFID TEHNOLOGIJA.....................................................................................................4
2.1. Opis RFID sustava...........................................................................5
2.2.RFID tehnologije u intermodalnom transportu mogunosti - prijedlozi...........6
2.3.Komunikacija izmeu itaa i transpondera.............................................8
2.4.Testiranje RFID-A u stvarnim uvjetima rada............................................9
3.
4.
5.
6.
7.
8.
ZAKLJUAK..................................................................................................................18
POPIS LITERATURE............................................................................................................19
POPIS SLIKA.........................................................................................................................20
POPIS TABELA......................................................................................................................20
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
1. UVOD
Inteligentni transportni sistemi u saobraaju sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih
zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje saobraaja te naravno poboljala sigurnost
odvijanja saobraaja. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa
koritenjem ITS-a, i to ne samo u saobraaju. ITS je novija tehnologija koja se koristi u
raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese.
Bar kod je danas jo uvijek najzastupljenija tehnologija za oznaavanje artikala koja
omoguuje jednoznanu identifikaciju artikala i ubrzava njihov protok od proizvoaa do
krajnjeg kupca. Ta tehnologija ima samo jednu ozbiljnu manu, a to je da je potrebno doi u
neposrednu blizinu proizvoda kako bismo mogli bar kod oitati itaem. Za dananji nain
poslovanja koji tei to veoj mobilnosti i to brem protoku proizvoda i usluga to je ozbiljan
nedostatak. Zbog toga se razvijaju razne tehnologije koje tee uklanjanju toga nedostatka i
ubrzanju procesa.
Radiofrekvencijska identifikacija (RFID) jedna je od tehnologija budunosti za koju se smatra
da e u sljedeem desetljeu postepeno istisnuti bar kod, koji je u prethodnih dvadesetak
godina dominantna tehnologija na ovom podruju.
Radiofrekventna identifikacija ili Radio Frequency Identifikation- RFID je tehnologija koja
koristi tehniku fekvencijskih radiovalova za razmjenjivanje podataka izmeu itaa (reader) i
ureaja koji se zove transmitter (tag)/transponder. Tag sadri silikonski mikroip i antenu.
Antena odailje radiovalove te na taj nain alje podatke s mikroipa koji se putem itaa
unose u raunalo. Transponder se nalazi na proizvodnoj ambalai i sadri jedinstveni serijski
broj. RFID tehnologija se preteno koristi za identifikaciju ambalairanih proizvoda koje
treba transportirati, skladititi ili periodino popisivati i predstavlja vrstu elektronske
pametne ambalae(smart packaging).
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
2. RFID TEHNOLOGIJA
Radiofrekvencijska identifikacija (RFID) zamiljena je kao jednostavna zamjena bar kodova
gdje bi se identifikacija proizvoda vrila beinim putem, preko radio valova. Koritenjem
takvog sustava uklanjaju se odreena ogranienja koja postoje kod koritenja bar kodova kao
to su npr. potreba za izravnom vidljivou koda od strane itaa, mala udaljenost na kojoj se
moe oitavati, problemi s istroenou ili oteenjima naljepnica s oznakama bar kodova,
sporost kod oitavanja vee koliine proizvoda i sl.
Poveani udio robe koji se dnevno transportira intermodalnim saobraajem u zadnjih se deset
godina udvostruio.
terminali, prihvatnih kapaciteta, ili sredstva prijevoza raznih grana, dosegle svoj maksimum
ili e ga uskoro dosegnuti na dananjem stupnju razvoja, te se glavni odgovor u ubrzanju
protoka robe nalazi u optimizaciji rada pri manipulaciji s teretom. Kao rjeenje tog problema
nudi se RFID (eng. Radio-frequency Identification ) tehnologija identifikacije tereta.
RFID tehnologija predstavlja metodu automatske identifikacije koja omoguuje daljinski
prijenos podataka putem radiovalova.
RFID sustav ine tri osnovne komponente:
RFID transponder;
RFID ita i
Middleware.
Seminarski rad
Karakteristike sustava
Primjeri primjene
Low (LF)
100500 KHz
(uglavnom 125134 KHz
High (HF)
(uglavnom 13.56 MHz
Kontrola pristupa
Identifikacija ivotinja
Praenje pivskih bavica
Kontrola invetara
Protuprovalni sistem
automobila
Kontrola pristupa
Pametne kartice
Elektronini nadzor artikala
Kontrola knjiga u knjinici
Praenje paleta i kontenjera
Pracenje prtljaga u zracnom
prometu
Microwave
2.46.0 GHz
(uglavnom 2.45 or 5.8 GHz)
Upravljanje predmetima
Menadment lanca opskrbe
Praenje vlakova i
automobila
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
RFID - TEHNOLOGIJA
Seminarski rad
3. FUNKCIONIRANJE RFID SISTEMA
Transponder se aktivira kada prolazi kroz radio frekventno podruje koje je generirano uz
pomo antene i itaa. Tranponder zatim odailje programirani odgovor u obliku traenih
informacija. Antena koja je povezana sa itaem i koja stvara radio frekvencijsko polje
detektira odgovor. ita zatim alje u raunalo podatke koje sadri mikroip.
3.1.Anti - Collision
Postoji jo jedna veoma bitna znaajka RFID sistema a to je Anti-Collision sustav (sustav
protiv sudaranja, ineterferencije) podataka ime se omoguava oitavanje skupine tagova u
jednom itakom polju sprijeavajui mijeanje radiovalova jednoga s drugim. Takoer se
sprjeava oitavanje istih tagova vie puta. Kada je tag selektiran, ita je u mogunosti
izvesti niz operacija kao to je itanje serijskog broja ili u sluaju read/write taga zapisati jo
podataka. Nakon zavretka komunikacije s tagom, ita ga moe ili ukloniti s liste ili ga
RFID - TEHNOLOGIJA
10
Seminarski rad
staviti na stand-by na neko vrijeme. Proces se nastavlja odvijati pod anti-collision algoritmom
sve dok svi tagovi ne budu selektirani i provjereni.
Ova znaajka nije omoguena na svim RFID tagovima ali je veoma bitna ako se misli koristiti
za svakodnevnu inventuru, utovar, otpremanje na razliite destinacije gdje se u isto vrijeme
vri oitavanje vie razliitih tagova odjednom.
Antena je putem radio-frekvencijskih valova vezana za odailja signala koji se naziva ita.
Kada se ita primakne frekvencijskom podruju antene, on postaje aktivan te alje podatke
anteni koji su programirani, uneseni u njegovu memoriju. Zatim ita prima signal antene,
dekodira signal, te alje informaciju u raunalo.
Kod nekih sistema jedna antena prima i odailje signale dok u drugim jedna odailje a druga
antena prima signale.
ita ili interogator ima zadatak komunicirati sa transponderima te prenositi podatke dalje
do raunala. itai se meusobno se razlikuju po kompleksnosti ovisno o tipu transpondera s
kojima trebaju komunicirati i o funkcijama koje moraju zadovoljiti. Funkcije itaa mogu biti
i provjera i ispravljanje greaka.
RFID - TEHNOLOGIJA
11
Seminarski rad
Kad je signal transpondera primljen i dekodiran, prema Command Response (naredbaodgovor) protokolu, ita e na ponovljeno slanje signala odgovoriti instrukcijom
transponderu da prestane emitirati.
Obiljeja itaa su: radna frekvencija (HF ili UF), podrka za razne protokole tagova (ISO,
EPC), razliite regulative svjetskih regija, mogunost umreavanja vie itaa, mogunost
upravljanja viestrukim antenama itd.
RFID - TEHNOLOGIJA
12
Seminarski rad
4. FREKVENCIJE RFID UREAJA
Postoje niskofrekventni (LF) RFID ureaji koji rade na frekvenciji ispod 300Hz, 125-134 khz,
domet oitanja manje od 0.5m, visokofrekventni (HF) 13,56 MHz, oitanje 1m, te ultra
visokofrekventni (UHF) oitavaju iznad 300MHz, 850-950 MHz, i 2,45GHz, oitanje od 4 do
5 m.
U praksi koritenje ureaja razliitih frekvencija znai mogunost oitavanja na veoj ili
manjoj udaljenosti.
Niskofrekventni (LF) ureaji relativno sporo prenose podatke i esto nisu u mogunosti
oitati vie tagova odjednom. Primjenjuju se uglavnom kod obiljeavanja kunih ljubimaca,
imobilizacije vozila, kontrolu pristupa. Transponderi niske frekvencije troe manje energije i
imaju veu sposobnost emitiranja signala kroz razne materijale, na malim udaljenostima.
Viskofrekventni (HF) ureaji se najvie i najee upotrebljavaju, jeftiniji su od
niskofrekventnih. Koriste se kod kontrole pristupa, kontrole prtljage, plaanja, knjinicama,
transportu, itd.
UHF transponderi (ultra visoke frekvencije) imaju vei domet i bri protok podataka, uz veu
potronju energije i slabiju transmisiju kroz materijale. Zbog tih svojstava, pogodniji su za
skeniranje transportnih pakiranja na ulazu ili izlazu iz skladita. Kod UHF transpondera ne
smije biti prepreke izmeu itaa i transpondera. Vea frekvencija znai bri prijenos
podataka to je izrazito bitno kod prelaenja transpondera velikom brzinom kroz oitavaku
zonu.
Svaka drava upravlja frekvencijskim podrujima u skladu s regulativom triju postojeih
podruja: Europa i Afrika predstavljaju Regiju 1, Sjeverna i Juna Amerika Regiju 2, a
Australija i Azija Regiju 3. Postoji inicijativa za postizanje odreenog stupnja slaganja u
pogledu koritenja frekvencijskih podruja do 2010. godine ali ih je trenutno za primjenu
RFID tehnologije vrlo malo dostupno na globalnoj razini.
RFID - TEHNOLOGIJA
13
Seminarski rad
Slika 9. Savitljivi tag u obliku naljepnice Slika 10. Transponderi razliitih frekvencija
RFID - TEHNOLOGIJA
14
Seminarski rad
5. EAS (ELECTRONIC ARTICLE SURVEILLANCE)
Neki RFID tagovi ne sadre nikakve posebne informacije ve slue kako bi se razni proizvodi
osigurali od krae. Oni zapravo i nisu RFID jer uistinu zapravo samo sadre dijeli
informacije te se nazivaju EAS (Electronic Article Surveillance). EAS tagovi nemaju
jedinstveni serijski broj ve samo prikazuju prisutnost kada prolaze kroz signalno
frekvencijsko polje.
RFID - TEHNOLOGIJA
15
Seminarski rad
6. PREDNOSTI I NEDOSTACI RFID TEHNOLOGIJE
RFID tehnologija ima neke velike prednosti ali i nedostatke u odnosu na bar kod. Proizvodi
oznaeni RFID tagovima mogu se oitavati i u sluajevima kada nisu izravno dostupni itau.
ita podatke moe oitavati sa udaljenosti ak i do 10 metara. Brzina oitavanja vrlo je
velika, tako da se u jednoj sekundi moe oitati vie stotina tagova. Za razliku od bar kodova
koji se vrlo lako mogu otetiti i time izgubiti informaciju, RFID tagovi su vrlo otporni na
fizika oteenja. U RFID tagove odgovarajue vrste mogu se naknadno zapisivati
informacije (npr. da je odreeni komad proizvoda rezerviran ili ve plaen, informacije o
uvjetima garancije i sl.).
Za razliku od tehnologije bar koda koja je jeftina, RFID tehnologija znatno je skuplja. Poto
se bazira na radio valovima, pati od svih nedostatak radio komunikacije: radio valovi se loe
ponaaju u vlanim uvjetima, u prisutnosti vee koliine metala u okruenju kao i u
prisutnosti "elektronike buke".
Mnotvo podataka koji se ele kodirati u RFID tagove poskupljuje njihovu izradu jer je
potrebno izraivati sve vee memorijske ipove. Posljedica toga je poveanje vremena
potrebnog za oitavanja i prijenos podataka. Kod naknadnog zapisivanja informacija u RFID
tagove potrebno je osigurati sigurnosne mehanizme kako bi se sprijeilo zapisivanje krivih
informacija od strane neovlatenih osoba.
RFID - TEHNOLOGIJA
16
Seminarski rad
7. BUDUNOST RFID TEHNOLOGIJE
S razvojem RFID tehnologije javljale su se nove ideje za koritenje. Jedna od ideja razvijena
na samom poetku bila je da se minijaturni RFID tagovi implantiraju ivim biima ispod koe
u svrhu njihove identifikacije.
Tehnologija bioipa razvijena je 1983. godine u svrhu praenja i promatranja ivotinja. Danas
se koristi u dvadesetak zemalja svijeta u preko 300 zoolokih vrtova, mnogim biolokim
laboratorijima, i promatranju ivotinja u divljini, a mnogi ljudi svoje kune ljubimce
oznaavaju bioipovima.
Kod ljudi bi univerzalni bioip zamijenio sve postojee kartice koje osoba danas koristi
(osobnu iskaznicu, vozaku dozvolu, putovnicu, zdravstvenu iskaznicu, kreditne kartice,).
Odgovarajui ita oitavao bi specifini skup informacija za koje je "ovlaten" (npr. ita u
banci oitavao bi informacije o stanju bankovnih rauna, medicinski ita oitavao bi
informacije o zdravstvenom osiguranju,).
Primjena bioipova na ljudima ostala je u domeni znanstvene fantastike sve do 2001. kada je
kompanija Verichip razvila prvi komercijalni bioip namijenjen koritenju na ljudima.
Verichip je minijaturni RFID tag veliine zrna rie, namijenjen ugradnji ispod koe. Verichip
se u blizini itaa aktivira i emitira ID broj koji korisniku omoguuje pristup razliitim
informacijama. Kompanija Verichip stvara mreu partnera koji nosiocima Verichipa
omoguuju pristup razliitim povjerljivim informacijama.
RFID - TEHNOLOGIJA
17
Seminarski rad
8. ZAKLJUAK
Tehnologija radiofrekvencijske identifikacije ima potencijalno jako velik broj primjena. Radi
se o vrlo novoj tehnologiji tako da se sve posljedice njezinog koritenja jo uvijek ne mogu u
potpunosti sagledati niti procijeniti. S poveanjem koritenja moi e se bolje sagledati
prednosti i nedostaci te se iskristalizirati one primjene koje e u najveoj mjeri iskoristiti sve
njezine prednosti.
Uslijed obrade navedene tematike uoile su se sljedee prednosti RFID tehnologijeu
intermodalnom transportu:
ljudsko djelovanje;
transponder je otporan na refleksiju svjetla, a ne ometa ga niti potpun nedostatak
svjetla;
smanjuje se postotak krijumarenja putem intermodalnog transporta;
poveava se nacionalna sigurnost;
mogunost pravovremenog otkrivanja krae i tete na teretu;
mogunost on-line praenja trenutnog poloaja tereta i dr.
POPIS LITERATURE
RFID - TEHNOLOGIJA
18
Seminarski rad
1. Zelenika R., Meunarodna pedicija, Ekonomski fakultet, Rijeka, 1996.
2. Zelenika, R.: Meunarodna pedicija Osnovni i specijalni poslovi Poslovna
politika, Istarska naklada, Pula, 1985.
Internet izvori:
www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mt/materijali/spedicija.ppt
http://www.ues.rs.ba/lat/saobracajni-fakultet
https://prijemni.infostud.com/Saobracajni-fakultet/Beograd/94/testovi
http://forum.klix.ba/prijemni-za-saobracajni-fakultet-t77029.html
http://www.mycity.rs/Fakulteti-i-studiranje/saobracajni-fakultet-sta-za-prijemni.html
RFID - TEHNOLOGIJA
19
Seminarski rad
POPIS SLIKA
Slika 1. RFID sustav................................................................................................................. 4
Slika 2. Princip rada RFID sistema........................................................................................... 6
Slika 3. Primjer EPC koda........................................................................................................ 6
Slika 4. Prijedlog arhitekrure implementirane RFID tehnologijeu intermodalnom transportu. 8
Slika 5. Princip izmjene radio frekventih valova izmeu itaa i transpondera....................... 9
Slika 6. RFID princip.............................................................................................................. 10
Slika 7. RFID transponder / antena, mikroip......................................................................... 11
Slika 8. RFID ita / interogator.............................................................................................. 12
Slika 9. Savitljivi tag u obliku naljepnice............................................................................... 14
Slika 10. Transponderi razliitih frekvencija.......................................................................... 14
Slika 11. RFID tagovi na lijekovima...................................................................................... 15
Slika 12. Tag sa mikroipom na bolnikoj narukvici............................................................. 15
Slika 13. RFID oznake za prtljagu......................................................................................... 15
POPIS TABELA
Tabela 1. RFID frekvencije.................................................................................................... 5
RFID - TEHNOLOGIJA
20