Professional Documents
Culture Documents
Postupci1 PDF
Postupci1 PDF
Postupak zavarivanja
Oznaka
postupka
Indeks
cijene
ureaja
Stupanj
mehanizacije
R runi
A automatski
PA - poluautomatski
R
PA, A
Runo elektroluno
Elektroluno taljivom elektrodom u
zatiti aktivnog plina
Elektroluno pod zatitnim prakom
Elektrootporno pod troskom
Elektroluno netaljivom elektrodom
u zatiti inertnog plina
Elektroluno netaljivom elektrodom
u (impulsno) u zatiti inertnog plina
Elektroluno taljivom elektrodom u
zatiti inertnog plina
Elektrootporno tokasto
Elektrootporno avno
Elektrootporno sueono
Elektrootoprno bradaviasto
Elektrootporno iskrenjem
Elektrootporno tupo
Plinsko zavarivanje
REL
MAG
1
1,5 - 5
EP
EPT
TIG
10
> 20
>2
PA, A
A
TIG
6 - 10
MIG
1,5 - 5
PA, A
EOT
EO
EOS
EOB
EOI
EOT
PZ
1,5 - 15
0,5 10
0,5 10
1,5 15
4 - 50
4 - 50
> 0,2
R, A
R, A
PA, A
PA, A
PA, A
PA, A
R, A
Aluminotermijsko
Mikroplazma
ATZ
MPZ
> 0,2
>2
R, A
R, A
EMZ
DZ
10 50
> 10
A
A
Dodatni materijala
(DM)
elektroda
zatitni plin (Ar ili He) +
ica (DM)
zatitni praak + ica
troska + ica
zatitni plin (Ar ili He)
sa ili bez ice (DM)
zatitni plin (Ar ili He)
sa ili bez ice (DM)
zatitni plin (Ar ili He) +
ica (DM)
Bez DM
Bez DM
Bez DM
Bez DM
Bez DM
Bez DM
Gorivi plin i kisik bez ili
sa icom (DM)
Termit (Al2O3 + Fe3O4
Plazmeni plin obino
bez ice (DM)
Bez DM
Bez DM
OSTALE
MEHANIKA
ELEKTRINA
KEMIJSKA
Kovaka vatra
Kovako
Eksploziv
Eksplozijom
Elektrini luk
Elektrini
otpor
(Joule-ova
toplina)
Rastaljenog
materijala
vrstog
materijala
Svjetlosne zrake
Unutranje trenje
Povtinsko trenje
Zavarivanje trenjem
Mehanike vibracije
Solarna
Suneva svjetlost
Elektromagnetsko zraenje
Zraenje
Postupci u razvoju
ukruene
sa reguliranim
naprezanjem
simulacijom
toplinskog ciklusa
zavarivanja
ukruene
sa reguliranim
naprezanjem
Lamelarnim
(lamellar tearing)
metalografska,
strukturna,
mehanika
Zbog naknadnog
zagrijavanja i
naknadne
toplinske obrade
(NTO),
navarivanja
platiranog sloja
simulacija
naknadnog
zagrijavanja,
metalografska i
mehanika
ispitivanja
Mjerenja tvrdoe
HV 1, HV5, HV 10
Hladnim
(cold cracks)
Toplim
(hot cracks)
Ispitivanje
zatezanjem
Kriterij
ocjenjivanja
Kvalitativna (ima ili nema pukotina) ili kvantitativna (kod kojeg naprezanja
dolazi do pukotina) ovisno o mogunosti reguliranja i registriranja promjene
naprezanja
Vrsta probe
MEHANIAK SVOJSTVA
Kriterij
HV < HV max
Ispitivanje
savijanjem
Radijus savijanja
R30
Ispitivanje ilavosti
Nedostaci: - kvaliteta zavara jo uvijek ovisi o vjetini zavarivaa ovjeka kod poluautomatskog
zavarivanja (ali ipak ne toliko kao kod REL zavarivanja),
- vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je krae nego kod REL zavarivanja (mada je
praksa da MAG zavarivai prvo naue REL postupak zavarivanja),
- dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se oslobaaju plinovi
(potrebna dobra ventilacija prostora),
- dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja
dinog sustava...)
Nedostaci: - kvaliteta zavara jo uvijek ovisi o vjetini zavarivaa ovjeka kod poluautomatskog
Zavarivanja,
- vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je krae nego kod TIG zavarivanja (mada je
praksa da MIG zavarivai prvo naue REL postupak zavarivanja),
- kvaliteta zavarenog spoja je slabija u odnosu na kvalitetu TIG zavarenih spojeva (kako
sa estetskog stajalita, tako i sa stajalita greaka u zavarenom spoju i mehanikih
svojstava zavarenog spoja),
- dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se oslobaaju plinovi
(potrebna dobra ventilacija prostora),
- dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja
dinog sustava...)
Kvaliteta zavarenog spoja vrlo visoka (kako u pogledu broja greaka u zavarenom
spoju, tako i sa stajalita estetskog izgleda i mehanikih svojstava zavara),
- pogodan za reparaturna zavarivanja,
- mogunost zavarivanja u svim poloajima zavarivanja,
Nedostaci: - Via cijena opreme za zavarivanje (ureaja za zavarivanje) u odnosu na MIG postupak
zavarivanja,
- kvaliteta zavara jo uvijek ovisi o vjetini zavarivaa ,
- nije pogodan za automatizaciju i robotizaciju,
- vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je dugo (mada je praksa da TIG zavarivai
prvo naue REL i MAG/MIG postupak zavarivanja),
- daleko manja uinkovitost (kg depozita/h) u odnosu na MIG i plazma zavarivanje.
- dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se oslobaaju plinovi
(potrebna dobra ventilacija prostora),
- dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja
dinog sustava...)
Plinsko zavarivanje
Primjena: Plinski plamen se primjenjuje za zavarivanje, navarivanje, lemljenje, nabrizgavanje,
ravnanje, rezanje, povrinsko ienje i duge vrste povrinske obrade materijala. Za zavarivanje se
koristi acetilen (kao gorivi plin) i kisik (kao plin koji podrava gorenje).
Kisik:
Za zavarivanje i rezanje kisik se isporuuje u plavim bocama pod tlakom od 150 bar-a. Inae, kisika
ima u zraku (21%), a ostatak je duik (78%) i ostali plinovi (1%). Gorivi materijali oslobaaju veu
koliinu topline kada sagorjevaju u istom kisiku, a ne na zraku. Kisik se dobiva frakcionom
destilacijom zraka (rijee elektrolizom vode skuplji postupak). Osnovni princip frakcione destilacije
je da se zrak prvo pretvara u tekue stanje (to se postie tlaenjem na 40 bar-a i pothlaivanjem na
200 oC). Ako se tekui zrak potom zagrije, isparit e duik koji kljua pri 196 oC, tako da u aparaturi
za frakcijonu destilaciju ostaje samo kisik (koji kljua pri 183 oC). Specifina masa kisika pri
temperaturi 20 oC i tlaku 1013 mb je 1,43 kg/ m3.
Orjentacijska koliina kisika volumen (Vkisika , m3) u boci rauna se pomou sljedee formule:
Vkisika = volumen boce tlak u boci (Pa) koeficijent stlaenja kisika pri temperaturi 15 oC
Koeficijent stlaenja kisika pri temperaturi 15 oC je 1,078 10-5. Volumen boce je 0,04 m3.
Tako na primjer u punoj boci ima kisika:
Vkisika =0,04 15 10-6 1,078 10-5 = 6,468 m3.
Kada se prazni boca kisika, mora se ostaviti odreena koliina kisika u boci da se izbjegne prodor
zraka i vlage u bocu (minimalno oitanje na regulacijskom ventilu manometru 0,5 bar-a). Kod
rukovanja sa bocama za kisik treba paziti da su uvijek iste (ne smije biti neistoa i masti oko
rgulacijskog ventila), a otvaranje i zatvaranje boce mora biti paljivo najvie do pola okreta ventila
za otvaranje i zatvaranje boce).
Acetilen:
Acetilen se isporuuje u bijelim bocama pod tlakom od 15 bar-a. Vrlo je nestabilan i eksplozivan u
smjesi sa zrakom ili kisikom. Sa poveavanjem tlaka eksplozivnost acetilena raste, tako da je dovoljno
3% acetilena u smjesi sa zrakom da doe do eksplozije. Isto tako pri zavarivanju ili rezanju bakra (Cu)
ili srebra (Ag) dolazi do reakcije acetilena i spomenutih elemenata, te nastaju spojevi koji su
eksplozivni pri udarcima ili povienim temperaturama. Iz navedenih razloga potrebno je pridravati se
pravila koja vrijede za rukovanje sa bocama acetilena i kisika u proizvodnji, transportu i skladitenju.
Acetilen je plin iz grupe nezasienih ugljikovodika, bezbojan je i neotrovan plin karakteristinog
mirisa. Otapa se u vodi u omjeru 1 : 1, a u acetonu 1 : 25 pri atmosferskom tlaku i temperaturi 20 oC.
Rastvorljivost acetilena u acetonu raste sa porastom tlaka, a opada sa porastom temperature. U bocu za
acetilen koja je volumena 40 litara, pri tlaku od 15 bar-a i temparaturi 20 oC stane 6 m3 acetilena. Na
izlazu iz boce postavlja se regulator tlaka (manometar) koji sniava tlak acetilena na vrijednosti ispod
1,5 bar-a (ako je na izlazu iz boce tlak acetilena prelazi 1,5 bar moe doi do stvaranja mjehuria plina
i spajanja sa zrakom, to moe prouzroiti eksploziju plina). Priblina koliina plina u boci volumen
(Vacetilena, m3) moe se odrediti pomou sljedee formule:
Vacetilena = 0,35 volumen boce rastvorljivost acetilena u acetonu pri 15 oC tlaku u boci (Pa) 10-5
Koeficijent rastvorljivost acetilena u acetonu pri 15 oC je 23. Volumen boce je 0,04 m3.
Tako je na primjer sadraj acetilena u punoj boci:
10
11
PLAZMA ZAVARIVANJE
Plazma zavarivanje se ponekad usporeuje sa TIG zavarivanjem iz kojega je razvijeno. kod oba se
postupka koristi netaljiva volfram elektroda, i relativno malo je unoenje topline. Kod zavarivanja
plazmom volfram elektroda je uputena u sapnicu. Plin pod tlakom izlazi kroz mali otvor na donjem
dijelu sapnice. Oko tog mlaza vrueg plazmenog plina postoji i drugi koncentrini omota zatitnog
plina.
Postoje dvije vrste luka koji generira plazmu:
1. "preneseni luk" na radni komad i
2. nepreneseni luk
Kod prenesenog luka radni predmet je ukljuen u strujni krug. Kod neprenesenog luka luk gori
izmeu usta sapnice i vrha volfram elektrode, Plin pod tlakom zagrijan na visoke temperatureioniziran, u stanju plazme, izlazi velikom brzinom kroz mali otvor na donjem dijelu sapnice. Izlazei
mlaz toplog plina je izvor energije za zavarivanje. Nepreneseni luk je podesan za zavarivanje i za
rezanje (kada se plazma glava koristi za rezanje) predmeta koji nisu elektriki vodljivi. Kao plazmeni
plin se koristi Ar,He i H, a za zatitni plin se koristi takoer Ar, He i H ili mjeavine zatitnih plinova.
Protok plazmenog plina se kree od 1.0 - 32.0 l/min,a zatitnog plina se kree od 10 do 30 l/min.
Glave-gorionici za plazmu su sloeniji od glava za TIG zavarivanje. Postoje odvojeni dovodi
za glavni i zatitni plin. U glavu se dovodi voda za hlaenje sapnice za plazmene plinove. Elektrini
luk se pali pomou generatora visoke frekvencije. Koriste se jaine struje 0.1 - 500 A. Elektroda je od
istog volframa ili legirana s torijem, cerom ili cirkonijem. Elektroda se najee spaja na negativni
pol izvora struje. Pri radu s niim jainama struje, kada se zavaruju tanki limovi, oprema i postupak se
naziva mikro plazma. Mogu se postii zavareni spojevi dobre kvalitete kao napr za: medicinske
instrumente, kompenzatore, turbinske lopatice...Uvijek se primjenjuje pri zavarivanju zatita korijena.
Mogue je i zavarivanje "pokretnom rupom" (keyhole), kada koncentrirana energija tvori malu
rupu kroz debljinu predmeta koji se zavaruje, oko koje je rastaljeni materijal, koji se iza pokretne
rupice skruava. Tako je mogue zavarivati "I" spoj Ti ili Al do 12 mm debljine, a nerajui elik do 6
mm u jednom prolazu /3/.
Referencije:
/1/ Anzulovi, B. Zavarivanje i srodni postupci. Skripta, FESB, Split 1990
/2/ Kralj, S; Andri, . Osnove zavarivakih i srodnih postupaka., FSB, Zagreb 1992.
/3/ Plasma Arc Welding Process, Welding Journal, Datasheet 11/96
12
-->
-->
-->
-->
-->
-->
-->
-->
-->
9Fe + 3Al2O3
3Fe + Al2O3
2Fe + Al2O3
3Cu + Al2O3
6 Cu + Al2O3
3 Ni + Al2O3
2 Cr + Al2O3
3 Mn + Al2O3
3 Mn + 2Al2O3
3088oC + 3012 kJ
2500oC + 783 kJ
2960oC + 760 kJ
4865oC + 1153 kJ
3183oC + 1090 kJ
3171oC + 865 kJ
2977oC + 2288 kJ
2427oC + 1687 kJ
2771oC + 4358 kJ
13
Priprema spoja
Napr. za zavarivanje inja se stavlja razmak 14 mm, ako se ostavi zadebljanje na mjestu spoja,
a 20 mm, ako se radi bez zadebljanja.
Parametri i uvjeti zavarivanja
Temperatura taline 2000-2400oC. Vrijeme egzotermne reakcije prosjeno 4-20 s. Preporuuje
se predgrijavanje kalupa prije ulijevanja talina na 900o za elik. Zazor izmeu elemenata pri sueonom
zavarivanju se rauna prema formuli a = 0.75 3 Az , mm; Az = presjek zavara, mm2.
Prednosti
Postupak je jednostavan i brz. Ne treba elektrina struja. Brzina zavarivanja odgovara brzini
ulijevanja. Napr. 2000 kg taline se moe uliti za 30 s [2]. Pogodan za montane uvjete. to je presijek
dijelova za spajanje vei, to je efektivnost ovog postupka bolja.
Primjena
elik do CE < 1.2 %, sivi lijev, Al, Cu. Mogua je primjena egzotermne reakcije za
zavarivanje taljenjem, zavarivanje pritiskom i za lemljenje. Primjenjuje se i za popravak napr.
odljevaka, kada postoji upljina na povrini. U graevinarstvu se koristi za zavarivanje betonskog
eljeza. Mogue je i spajanje bakrenih vodia.
Referencije
[1] Ruge, J. Handbuch der Schweisstechnik, Band II: Verfahren und Fertingung, Springer Verlag,
1980.
[2] Neuman, A; Richter, E. Tabelenbuch Schweiss und Lottechnik, VEB, VT, Berlin, 1979
[3] Welding Handbook, Sect.3, Part B, Welding, Cutting and Related Processes, 6th Edition, AWS,
MacMillan, London, 1971.
14
Metalurgijske greke. Poetno stanje strukture i svojstava isporuenog materijala se u proizvodnji raznim toplinskim i
mehanikim operacijama (npr. deformiranjem) bitno mijenja, a posebno nepovoljan lokalni utjecaj moe imati zavarivanje.
Nepovoljne posljedice su metalurgijske greke:
omekivanje,
zakaljivanje-poveanje krhkosti,
izluivanje raznih faza (sigma faza, karbidi, nitridi ...), to ima za posljedicu krhkost i smanjenje otpornosti
na razliite oblike korozije,
anizotropnost svojstava i nosivosti poduno i popreno na spoj zbog inherentnih greaka zavarenog spoja
smjetenih po liniji zavara. Spoj ima manju nosivost ako optereenje djeluje okomito na liniju zavara.
Geometrijske greke nastale grekama u proizvodnji - pri pripremi spojeva ili nepravilnom tehnologijom (npr. slijedom)
zavarivanja, kada dolazi do odstupanja od teorijskog oblika. Zbog greaka geometrijskog oblika na mjestu spoja se javljaju
dodatna naprezanja u eksploataciji. Geometrijske greke su:
denivelacije (posmaknua rubova)
kutne deformacije,
ekscentrinost (npr. kod cijevi i posuda),
uvuenost ili izboenost mjesta zavara,
odstupanja od teorijskog zahtjevanog oblika i dimenzija spoja (premala dimenzija kutnog spoja, nepravilan
oblik kutnog zavara, ...)
Konstruktivne greke:
Lokacija spoja. Izbjegavati spoj na mjestu najveih naprezanja (najveeg momenta napr.).
Izbor oblika spoja. Kutni spoj ima veliku koncentraciju naprezanja u odnosu na sueoni spoj, pa je povoljnije
izabrati sueoni spoj. Odstranjivanjem nadvienja na licu zavara i korijenskog provara poboljava se nosivost
sueonog zavarenog spoja, jer se odstranjuju koncentratori naprezanja.
Nagle promjene oblika i konstruktivni zarezi su koncentratori naprezanja, koji nepovoljno djeluju na zavarene
spojeve, ako su u blizini ili ba na mjestu koncentratora naprezanja.
Utjecaj greaka na pouzdanost zavarenog proizvoda ovisi o karakteristikama greaka
Karakterizacija pojedine greke ovisi o:
vrsti-tipu greke,
orjentaciji u odnosu na smjer glavnih naprezanja,
veliini greke, te
poloaju u odnosu na debljinu i povrinu (povrinske, unutarnje, blizina ispod povrine)
Prema otrini djelovanja (djelovanje greke kao koncentratora naprezanja) greke se dijele na:
plone (pukotine, zajede, greke vezivanja, ...)
volumenske (poroznost, ukljuci troske, ...)
Lokalne i kontinuirane greke
Bilo koja greka se moe protezati po itavoj duljini ava ili biti kratka, napr. samo nekoliko mm. Kontinuirano neprovaren
korijen na cijevi ili posudi po tlakom djeluje nepovoljnije nego lokalno neprovaren korijen.
Blizina drugih greaka
Vie bliskih greaka se moe zamijeniti djelovanjem jedne vee greke veliine grupe greaka. Vie bliskih pukotina
moemo zamijeniti jednom pukotinom. Slino moemo primijeniti na vie bliskih zajeda ili neprovarenih duina korijena.
Istovremena prisutnost razliitih vrsta greaka
Nepovoljno je ako istovremeno se na jednoj lokaciji nalaze napr. metalurgijske, geometrijske i proizvodne greke, te visoka
zaostala naprezanja na vlak od zavarivanja.
Ocjena kritinosti greke mehanikom loma
Kada se ocjenjuje kritinost jedne greke zavarenog spoja, potrebno je uzeti u obzir ostale greke i nepovoljne utjecaje u
blizini analizirane greke uz vrh otre greke, koji se obino mogu obuhvatiti izrazima mehanike loma.
KIC
1
, MPa m
Q
acr
K IC Q
2
s p
ilavost loma materijala KIC moe u ZUT biti vrlo niska. Ako se na istoj lokaciji nalazi zarez-zajeda, tada je ta zajeda
mnogo opasnija, nego u sluaju ilave ZUT. Takoer, krka ZUT je manje opasna, ako nema zareznog djelovanja u njoj.
16
a s
Kod zavarivanja visokovrstih i austenitnih nerajuih elika, gdje se mora strogo kontrolirati toplinski input, moe se i
povrina presjeka zone taljenja, na laboratorijskom makro izbrusku, koristiti kao jedan pokazatelj primjenjenog toplinskog
inputa pri poetnoj temperaturi metala To.
d
1
(dd)
I= Ioe
Io
3
5
Greka
Sonda
Sonda
Greka
17
600
3-6
18