KEMIJSKE REAKCIJE OSNOVNE SKUPINE

Reakcije redukcije i oksidacije (redoks-reakcije)su one kod

kojih dolazi do preraspodjele elektronske gustoe ili prijelaza
elektrona pa svaku reakciju redukcije prati istovremena oksidacija i
obratno.

KEMIJSKE REAKCIJE
zakoni kemijskog spajanja
vrste kemijskih reakcija
oksidacijski broj
redoks reakcije

Kompleksne reakcije koje dalje moemo podijeliti na:

a) Reakcije izmjene liganda (kompleksne reakcije u uem smislu)
b) Reakcije izmjene hidronijevog iona (ranije protona) ili hidrolitike
(protolitike) reakcije
c) Reakcije taloenja i otapanja teko topljivih soli.
Reakcije asocijacije i disocijacije

24.09.2012.

SEMINAR 2

ZAKONI KEMIJSKOG SPAJANJA

Saeti prikaz kvalitativnih i kvantitativnih odnosa tvari koje sudjeluju i
nastaju u kemijskoj reakciji moemo prikazati JEDNADBOM
KEMIJSKE REAKCIJE.
Kvantitativni odnosi tvari koje sudjeluju u kemijskoj reakciji definirani
su kroz etiri zakona kemijskog spajanja:
Zakon o ouvanju masa

24.09.2012.

SEMINAR 2

Zakon o ouvanju masa (Antoin-Laurent Lavoisier, 1741.-1794.):

"Pri kemijskim reakcijama ukupna masa reaktanata mora biti
jednaka ukupnoj masi produkata nastalih tom reakcijom."
PRIMJER 3.1.
Kemijskom reakcijom 151,018 g elementarnog srebra Ag i 49,63 g
elemenetarnog klora Cl2 nastaje 200,648 g srebrova klorida AgCl
Napiimo tu reakciju tako da odvojimo reaktante na lijevu stranu, a
produkte na desnu. S takvim zapisom dobivamo uvid u odnose masa
reaktanata i produkata koji sudjeluju u kemijskoj reakciji :

Zakon stalnih masenih omjera

Zakon umnoenih masenih omjera
Zakon spojnih (ekvivalentnih) masa
Uzimajui u obzir vezu izmeu fizikih veliina mnoine tvari n i mase
m preko konstantne vrijednosti (molarne mase M) navedene zakone
moemo interpretirati kao:

Izraunajmo mnoine reaktanata i produkata:

Zakon stalnih mnoinskih omjera

Zakon umnoenih mnoinskih omjera
Zakon spojnih (ekvivalentnih) mnoina
24.09.2012.

SEMINAR 2

Uvrstimo li umjesto mase tvari ispred kemijskih formula mnoine tvari

dobivamo oblik:
Podijelimo li sve mnoine ispred kemijskih formula reaktanata s 0,700
mol, dobivamo:

SEMINAR 2

SEMINAR 2

Zakon stalnih masenih omjera

(Joseph Proust, 1754.-1826.):

Atomi elemenata spajaju se u kemijske spojeve u stalnim

masenim omjerima.
PRIMJER 3.2.
U masi 55,49 g kalcijeva klorida je svaki puta 20,04 g kalcija i 35,45 g
klora. Takav maseni omjer atoma kalcija i atoma klora je u formulskoj
jedinki kalcijeva klorida nepromijenjiv.

Ovako napisana jednadba nam govori o ekvivalentnim odnosima

mnoina reaktanata i produkata:

24.09.2012.

24.09.2012.

Bez obzira na to kolika je ukupna masa kalcijevog klorida, maseni udio

kalcija e uvijek biti 36%, a maseni udio klora 64%:

24.09.2012.

SEMINAR 2

ZADACI ZA VJEBU

Izraunajmo mnoine elemenata u spoju:

V 3.1. Analizom sastava oksida odreeno je da postoje oksidi u kojima je

maseni udio:
a) mangana 77,5 %
b) sumpora 50 %
Napiite empirijske formule tih oksida

: 0,5 mol
: 0,5 mol
Podijelimo li dobivene mnoine elemenata u spoju s 0,5 mola, odnosno
najmanjom vrijednosti mnoine dobivamo odnos mnoina elemenata u
spoju:
Iz tog odnosa se odreuje empirijska formula kemijskog spoja CaCl 2

24.09.2012.

SEMINAR 2

Zakon umnoenih masenih omjera (J. Dalton):

Kada su dvije elementarne tvari reaktanti koji
kemijskom pretvorbom mogu dati vie kemijskih spojeva, tada
e se maseni omjeri nastalih spojeva i iste mase jednog
reaktanta odnositi kao umnoci malih cijelih brojeva.

V 3.2. Koja je empirijska formula spoja koji sadri 27,05 % natrija, 16,48 %
duika, a ostatak je kisik?
V 3.3. Zagrijavanjem 20 g kristala natrijevog fosfata evidentirano je smanjenje
mase od 11,38 g, to odgovara masi isparene vode. Koliko molekula vode
je sadrano u kristalnoj strukturi jedne formulske jedinke ovog hidrata
(Na3PO4 xH2O)?

24.09.2012.

SEMINAR 2

diduikov oksid

115,97 g O2 +28,02 g N2 = 43,99 g N2O

duikov oksid

215,97 g O2 +28,02 g N2 = 55,97 g NO

diduikov trioksid

315,97 g O2 +28,02 g N2 = 75,93 g N2O3

duikov dioksid

415,97 g O2 +28,02 g N2 = 91,90 g NO2

diduikov pentoksid 515,97 g O2 +28,02 g N2 = 108,87 g N2O5

PRIMJER 3.3.
Elementarni duik gradi s elementarnim kisikom vie oksida, a
mase kisika koje reagiraju sa istom masom duika odnose se
kao mali cijeli brojevi :
diduikov oksid

15,97 g O2 +28,02 g N2 = 43,99 g N2O

duikov oksid

31,94 g O2 +28,02 g N2 = 55,97 g NO

diduikov trioksid

47,91 g O2 +28,02 g N2 = 75,93 g N2O3

duikov dioksid

63,88 g O2 +28,02 g N2 = 91,90 g NO2

diduikov pentoksid 79,85 g O2 +28,02 g N2 = 108,87 g N2O5

Podijeli li se masa molekule kisika, koja e reagirati s 28,02 g

molekule duika prilikom sinteze svakog od oksida, s
najmanjom, tj. 15,97 g, dobiti emo:
24.09.2012.

SEMINAR 2

Zakon spojnih (ekvivalentnih) masa

(J. B. Richter):

Elementarne tvari spajaju se u kemijske spojeve u omjeru

njihovih spojnih (ekvivalentnih) masa.
PRIMJER 3.4.
Jedan gram elementarnog vodika se spaja s:
a) 3 g elementarnog ugljika dajui 4 g metana (CH 4)
b) 8 g elementarnog kisika dajui 9 g vode
Napiimo ovu tvrdnju u saetijem prikazu koristei simbole.
1 g H2 + 3 g C 4 g CH4
Izraunajmo mnoine tvari koje ulaze u kemijsku reakciju i tvari koja
nastaje kemijskom reakcijom:

24.09.2012.

SEMINAR 2

10

U prethodni saeti prikaz uvrstimo izraunate mnoine tvari i

podijelimo s najmanjom kako bi dobili najmanji cjelobrojni odnos
mnoina tvari koje reagiraju:

0,4950 mol H2 + 0,2498 mol C 0,2492 mol CH4 / : 0,2492 mol

1,9864 H2 + 1,0024 C 1 CH4

Obzirom da su izraunate vrijednosti 1,9864 i 1,0024 pribline

cjelobrojnom vrijednostima, moemo pisati:

2 H2 + 1 C 1 CH4

Prebrojimo li broj i vrstu atoma koje se nalaze lijevo od strelice i

usporedimo s onima desno od strelice, vidjet emo da je broj istovrsnih
atoma jednak. etiri atoma vodika i po jedan atom ugljika nalaze se i
na strani reaktanta i na strani produkta.
Ovako napisan izraz nam govori u kojem mnoinskom odnosu e
reagirati molekula vodika i atom ugljika prilikom sinteze metana. Tako
prilikom sinteze jedne molekule metana uvijek reagirati dvije molekule
vodika i jedan atom ugljika.
Za sintezu dvostruko vee koliine metana, trebati e i dvostruko vea
koliina vodika i ugljika.

Odredite na isti nain mnoinski odnos kisika i vodika potrebnog za

sintezu 6 molekula vode.
24.09.2012.

SEMINAR 2

11

24.09.2012.

SEMINAR 2

12

JEDNADBA KEMIJSKE REAKCIJE

Pogledajmo jednu od prethodnih jednadbi kemijske reakcije:

Iz prikazanog naina interpretacije zakona kemijskog

spajanja proizlaze sljedei zakljuci:
Mnoine atoma u spojevima odnose kao najmanji cijeli
brojevi
Ekvivalentni omjeri mnoina tvari koje sudjeluju u
kemijskoj reakciji u jednadbi te kemijske reakcije prikazuju
se najmanjim cijelim brojem kojeg nazivamo stehiometrijskim
koeficijentom

Prilikom izjednaavanja stehiometrijskih

koeficijenata treba voditi rauna da su broj i vrsta
atoma te ukupan naboj na strani reaktanata jednaki
onima na strani produkata.

24.09.2012.

SEMINAR 2

13

Uzmemo li u obzir da je svrha pisanja jednadbe kemijske

reakcije kvalitativno i kvantitativno opisati kemijsku
reakciju postoje dva naina pisanja jednadbe kemijske
reakcije.
PRIMJER 3.5.
Pomijeamo li bezbojnu vodenu otopinu olovnog (II) nitrata s
bezbojnom vodenom otopinom amonijevog sulfata dolazi do
zamuenja, a stajanjem se izdvaja bijeli talog olovnog(II) sulfata.
Prikaite navedeno jednadbom kemijske reakcije.

Cjeloviti oblik (molekulski) u kojem su spojevi (molekule i

formulske jedinke) napisani punim kemijskim formulama dati e
toan prikaz kvantitativnog i kvalitativnog odnosa kemijskih
spojeva koji sudjeluju u kemijskoj reakciji.

24.09.2012.

SEMINAR 2

15

Primijetimo da svaki simbol i oznaka u prikazu jednadbe

kemijske reakcije sadri informacije o samoj reakciji:
Strelicom se oznaava reverzibilnost kemijske reakcije.
Ukoliko je jednosmjerna (pomaknuta udesno), ravnotea je znaajno
pomaknuta u smjeru nastanka produkta i kolokvijalno se naziva
nepovratnom.
Ukoliko je dvosmjerna, reakcija je povratna.
Brojevi ispred formula spojeva su stehiometrijski koeficijenti
i kako je spomenuto govore o kvantitativnim odnosima reakanata i
produkata
Oznake u zagradama desno od kemijskih formula tvari, a poloene
u istoj ravnini s njima (ne u indeksu) prikazuju njihova agregacijska
stanja. Simbol za vrsto agregacijsko je s, za tekue l, za plinovito g,
za vodenu otopinu aq)
24.09.2012.

SEMINAR 2

14

Karakteristika ionskih spojeva je da njihove formulske jedinke u

vodenoj otopini disociraju na ione to u ovom sluaju znai:

Osim to je ovakav zapis predugaak, iz njega ete jasno vidjeti

da nitratni i amonijev ion ostaju nepromijenjeni u odnosu na
poetno stanje, odnosno u oba sluaja oni ostaju disocirani u
vodenoj otopini.
Ono to se sutinski mijenja prikazujemo jednadbom kemijske
reakcije zapisane u IONSKOM OBLIKU:
Vano je napomenuti da u ionskom prikazu u obliku iona
prikazujemo samo one kemijske vrste koje u reakciju ulaze ili
nastaju u disocirajnom obliku, a to su samo ionski spojevi
otopljeni u vodi.
Tako olovni(II) sulfat, iako ionski spoj ne prikazujemo disociranog
na ione, jer e se on iz otopine izdvojiti u formi kristala.
24.09.2012.

SEMINAR 2

16

ZADACI ZA VJEBU
V 3.4. Izjednaene jednadbe kemijske reakcije pretvorite iz molekulskog u
ionski oblik:
a)
b)
c)

V 3.5. Prema sljedeim opisima napiite ionski i molekulski oblik jednadbe

kemijske reakcije vodei pri tom da se reakcije odvijaju u vodenoj otopini:
a) Spajanjem jedne formulske jedinke natrijevog hidroksida i molekule
duine kiseline nastaje jedna formulska jedinka natrijevog nitrata i jedna
molekula vode.
b) Spajanjem dvije formulske jedinke kalijevog jodida i jedne formulske
jedinke olovnog(II) nitrata nastaju dvije formulske jedinke kalijevog nitrata
i u obliku taloga se izdvaja formulska jedinka olovnog(II) jodida.
24.09.2012.

SEMINAR 2

17