MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,

upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju na
ivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.

To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanjskih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e
se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mogue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,
prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim
trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i
saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli va
ivot.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,
a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau
istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo
vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite
poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie
ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebno dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati
stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo
sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega
ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali
Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte
prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima
svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi
moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to
ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Recite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za
vas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara bol
i nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svaka

emocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji dalje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postoji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol koju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se
rodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje postojanje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedeset posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivno i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje
tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kao
to su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,
naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilo
kakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu s
obrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnula stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vam
uputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod
djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,
25

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su

emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su
im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje
imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.
Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli
svoje domaine navode na samoubojstvo.

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se

s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao
opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je
ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici
privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje nee je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje
se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put

suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku
javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u
obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu
i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a
preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s
njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i
ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva
jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas
savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu
vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se
moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj
je potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat
ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili
oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,
naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i
ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je
ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai
svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o
vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom
26

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono

jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada
ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne
moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli
ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi
po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to
se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv
tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo
vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se
samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava
ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako
razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.
27

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela

boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to
vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje
postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano
raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom
boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela
boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje
s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu
odsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih
misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje
gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino
znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.
Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko
28

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjesto

vas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno
svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanju
prisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain
vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela
gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je
to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva
vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,
ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogu
stvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput
reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:
opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,
strah.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.
Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne
predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje
da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke
nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim
nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve
stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:
nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to
bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se
nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi
i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni
drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali
ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah
ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom
stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid
vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna
stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u
pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.
Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj
za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu
unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.
Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su
se odnosi raspali iz tog razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za
vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je
svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku
uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac
ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne
za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska
mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od
vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan
31

MO SADANJEG TRENUTKA

suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimno

malen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretnete ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.
Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i
prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kad
strah uzme neki od svojih oitijih oblika.

DRUGO POGLAVLJE

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tu

ete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankosti
kad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.
Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinog

uma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.
Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako je
svjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravno
kao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se esto
uputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima
s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.
Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili posebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina
jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravoj
nevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati, pa to i ine, ali im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se osjeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim u
kratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjena neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu je
da se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da
se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja ega
su ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,
znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, osobna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacionalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita od
toga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete te
stvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u to
povjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete
32

33

TREE

POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE U
SADANJI TRENUTAK

TREE POGLAVLJE

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moete

mu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam po
sebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se pojavljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Um
tada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo

mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma
prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom
prosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga
drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloenosti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu
stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da
proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga
stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,
postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi
u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djeluje temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih
njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravite sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za
neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov
varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato
je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne
ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe
se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s
umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.

Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluite
koristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:
prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja budunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da
mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua
identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svijetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih
ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam danas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije trebali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate
dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan
vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputate
Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.
Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija
cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada
biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

35

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i

bezoblinom carstvu Bia.

KLJU DUHOVNE DIMENZIJE

NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA
Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od
sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stvari i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih
emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno
shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,
samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan
Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se neto dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem
trenutku.

U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u

svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.
Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,
a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i
vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz
toga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatnosti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako
oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljavaju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom stanju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osobnosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe
izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti
kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu
stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku.

Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao
Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost
i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec
ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjetlost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuuju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga
trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema
Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,
zrai energijom i iz svega zrai Bie.
36

Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na

Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.
Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne
govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti stihove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji
dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na
plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste
mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,
nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina
i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne
shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu.

37