MO SADANJEG TRENUTKA

PREDGOVOR IZDAVAA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle

razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.
Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika
dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao
Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um
izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti
um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim
razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku
pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravo smo daleko vea bia.
Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s
onim to naziva naim Biem:

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,

mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.
Marc Allen
Novato, Kalifornija, SAD
Kolovoz 1999. godine

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII

IX

UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad

nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da
prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo
mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako
se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali
je tek rijetko uoimo.
Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samoga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskom Ja.
O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo
kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti?
Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih
"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u
sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu
promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici
XI

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i

tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da
se to ipak dogaa.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja

dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih
istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga
razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,
svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina
ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran
je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako
je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom
istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu
tijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj
misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme
Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve

ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz
pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja
nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te
koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije
obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom
obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,
koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti
koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine
svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u
Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile
povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja
i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji
izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni
XIII

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku
dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,
takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je
kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti
postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja
je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u
oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam
znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijeme kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih
odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva
moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se
pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i
drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao
udaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to
si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem
takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je
prerastao u knjigu koju drite u rukama.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivota

na Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski

identitet. Postao sam duhovni uitelj.

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:

Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo te
sam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije dogodilo.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokog

spokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili
mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje sam
uspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bih
ikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.
Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,
ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon
to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni
ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam te
noi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljotina uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake
na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanja
s oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarnje bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetku
doivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim skupinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i
Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubokom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim ljudima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,
za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,
ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo maloj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji
rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijeenih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvo okovima patnje.
Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za
tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao katalizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji
e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee biti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

MO SADANJEG TRENUTKA

UVOD

Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanju

knjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi
u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste
u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se
neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete
spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli
postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi
nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji
prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kao

odgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadrao
oblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Neka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanja
sloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao sam
u oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji od
bilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanja
postavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgovora.
Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvijaju na dvije razliite razine.
Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama lano. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u
ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavati
lano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne preobrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik
patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vama
lano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain
ono lano obnavlja.
Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemu
to je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazat
u vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljeno
stanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.
Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, nego
su nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu novu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

Simbol za stanku
nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste
moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai
i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao
to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja
ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili
e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju
pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju
vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na
ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i
oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga
imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.
Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete
stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se
pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne

MO SADANJEG TRENUTKA

religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje
vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zato da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo
preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija
ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono
to ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom
koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom
onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.
Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog
Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija
ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslage mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu
im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO

POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?
Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana
naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,
automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,
odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na
njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.
Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,
pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti
gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija
ispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj
paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.
Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje
trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo
da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,
gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Niste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili
nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i
unutarnji sukobi postaju redovita pojava.

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonano

prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,
kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znaju
to je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave apsurdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj
(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheova
uvena izjava: Bog je mrtav.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kao

okonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,
kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvjetljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema
patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to
morati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um
ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tome
to je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenje
rezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.
Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?
Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva ivotnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se ne
nalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog oblika, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znai
da vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priroda. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razumjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam
je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Bie
moete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Ponovno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajne
spoznaje jest prosvjetljenje.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan
vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili
objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu
transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek
mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.
Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,
kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam
ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i ne
kaete?
Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Katkad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.

Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi to
ne shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje smatra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronalaenju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta buka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.
Kasnije emo to potanje razjasniti.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinu

kad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izrazio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet s
miljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,
ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu trajnih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaciju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,
samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitovanom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i neoitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo da
oznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,
nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Kakvo je to nevjerojatno osloboenje!

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao i

veina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijem
i postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske
odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas
i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i
Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s
jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti
i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu
stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.
Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastita iskustva donosi slobodu.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete s

njim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da ste
opsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas
je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vas
opsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mislioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se via
razina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji
prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te inteligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane
- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranjaju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestane

ravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice u
tijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzira
na cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dolazi do bolesti.
Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobar
instrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Da
se tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluite
umom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To je
bolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preuzeo vlast u svoje ruke.

10

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,

to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati kosti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava krialjke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Dopustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to poelite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?
Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditi
kad to poelim, osim na trenutak-dva.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno e
ga lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain doslovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni
procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnim
monolozima ili dijalozima.
11

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga
to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.
Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto
mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu
ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue
situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari
krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikama ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to
glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas predstavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem
u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu
energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini ili

ispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer vie
ne pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kraja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.

To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti prvi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.
Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,
one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj glavi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odnosno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.
Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosuujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo kako taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvatiti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spoznaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrasta
negdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li
12

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolo

do prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti prekidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali postepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osjetiti duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doivljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj
duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nema
kraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrine
uzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.
To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne
dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijena
spokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje ivotnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom stanju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji nego
u stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisutni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog polja
koje daje ivot fizikom tijelu.
to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad naziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu
prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmiljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relativno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,
nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prije
razmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodobno je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti moe zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva drugog naina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvati sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.
Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi
13

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su

emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su
im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje
imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.
Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli
svoje domaine navode na samoubojstvo.

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se

s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao
opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je
ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici
privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje nee je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje
se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put

suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku
javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u
obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu
i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a
preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s
njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i
ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva
jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas
savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu
vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se
moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj
je potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat
ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili
oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,
naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i
ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je
ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai
svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o
vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom
26

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono

jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada
ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne
moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli
ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi
po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to
se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv
tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo
vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se
samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava
ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako
razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.
27

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela

boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to
vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje
postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano
raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom
boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela
boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje
s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu
odsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih
misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje
gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino
znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.
Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko
28

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjesto

vas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno
svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanju
prisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain
vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela
gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je
to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva
vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,
ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogu
stvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput
reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:
opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,
strah.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.
Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne
predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje
da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke
nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim
nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve
stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:
nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to
bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se
nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi
i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni
drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali
ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah
ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom
stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid
vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna
stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u
pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.
Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj
za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu
unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.
Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su
se odnosi raspali iz tog razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za
vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je
svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku
uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac
ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne
za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska
mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od
vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan
31

MO SADANJEG TRENUTKA

suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimno

malen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretnete ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.
Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i
prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kad
strah uzme neki od svojih oitijih oblika.

DRUGO POGLAVLJE

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tu

ete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankosti
kad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.
Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinog

uma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.
Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako je
svjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravno
kao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se esto
uputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima
s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.
Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili posebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina
jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravoj
nevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati, pa to i ine, ali im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se osjeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim u
kratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjena neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu je
da se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da
se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja ega
su ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,
znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, osobna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacionalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita od
toga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete te
stvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u to
povjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete
32

33

TREE

POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE U
SADANJI TRENUTAK

TREE POGLAVLJE

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moete

mu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam po
sebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se pojavljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Um
tada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo

mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma
prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom
prosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga
drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloenosti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu
stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da
proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga
stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,
postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi
u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djeluje temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih
njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravite sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za
neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov
varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato
je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne
ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe
se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s
umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.

Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluite
koristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:
prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja budunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da
mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua
identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svijetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih
ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam danas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije trebali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate
dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan
vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputate
Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.
Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija
cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada
biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

35

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i

bezoblinom carstvu Bia.

KLJU DUHOVNE DIMENZIJE

NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA
Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od
sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stvari i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih
emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno
shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,
samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan
Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se neto dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem
trenutku.

U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u

svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.
Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,
a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i
vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz
toga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatnosti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako
oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljavaju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom stanju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osobnosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe
izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti
kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu
stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku.

Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao
Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost
i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec
ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjetlost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuuju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga
trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema
Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,
zrai energijom i iz svega zrai Bie.
36

Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na

Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.
Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne
govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti stihove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji
dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na
plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste
mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,
nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina
i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne
shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu.

37

MO SADANJEG TRENUTKA

kad vam se panja usmjeri na Sadanji trenutak, osjetit ete prisutnost, duboku tiinu i spokojstvo. Za ispunjenje i zadovoljstvo vie neete ovisiti o budunosti - neete ondje traiti spasenje. Stoga neete
biti vezani za rezultate. Ni neuspjeh ni uspjeh nee imati mo promijeniti vae unutarnje stanje Bia. Otkrili ste ivot u pozadini svoje ivotne situacije.
U nepostojanju psiholokog vremena osjeaj vlastitoga ja crpite
iz Bia, a ne iz osobne prolosti. Stoga vie ne postoji psiholoka potreba da postanete neto drugo od onoga to ve jeste. U svijetu, na
razini ivotne situacije, moda ete uistinu postati bogati, puni znanja, uspjeni, osloboeni, ali u dubljoj dimenziji Bia potpuni ste i
cijeli ve sada.
Hoemo li u tom stanju cjelovitosti i dalje biti u stanju i biti voljni ostvarivati ciljeve u vanjskome svijetu?
Naravno, ali neete posjedovati nikakvih lanih oekivanja da bi vas
neto ili netko u budunosti mogao spasiti ili usreiti. Sto se tie vae
ivotne situacije, moda e biti nekih stvari koje ete trebati postii
ili stei. To je svijet oblika, dobitka i gubitka. Na dubljoj, pak, razini vi ste ve potpuni, a kad to shvatite, u svemu to radite oitovat e
se zaigrana i radosna energija. Budui da ste osloboeni psiholokog
vremena, svoje ciljeve vie neete pokuavati ostvariti mranom odlunou, tjerani strahom, bijesom, nezadovoljstvom ili potrebom da
postanete netko. Niti ete ostati neaktivni zbog straha od neuspjeha,
koji egu znai gubitak samoga sebe. Izvire li va dublji osjeaj vlastita ja iz Bia, kad se oslobodite psiholoke potrebe da postanete netko,
ni vi ni vaa srea, ni osjeaj vlastitoga ja ne ovise o ishodu, a time se
oslobaate i straha. Trajnost ne traite ondje gdje je ne moete pronai: u svijetu oblika, gubitka i dobitka, raanja i umiranja. Neete
zahtijevati da vas usree situacije, uvjeti, mjesta ili ljudi, a tada patiti
zato to nisu odgovorili na vaa oekivanja.
Sve trebate potovati, ali nita nije vano. Oblici se raaju i umiru, a vi ste, pak, svjesni vjenoga koje se krije ispod oblika. Vi znate
da nita to stvarno postoji ne osjea prijetnju.
Postane li ovo stanje vaeg Bia, kako biste mogli ne doivjeti uspjeh? Ta ve ste uspjeli.

50

ETVRTO

POGLAVLJE

STRATEGIJE KOJIMA SE UM
KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAK

GUBITAK SADANJEG TRENUTKA: SUTINSKA ZABLUDA

ak i ako potpuno prihvatim kako je vrijeme u konanici privid, na koji

e nain to promijeniti moj ivoti Ipak u i dalje morati ivjeti u svijetu kojim upravlja vrijeme.
Intelektualno slaganje samo je jo jedno uvjerenje i nee uvelike promijeniti va ivot. Da biste shvatili tu istinu, morate je proivjeti. Ako
je svaka stanica vaega tijela toliko prisutna da osjeate kako vibrira
ivotom, kad taj ivot u svakom trenutku osjetite kao radost Bia, tada se moe rei da ste osloboeni vremena.
Ali sutra ipak moram platiti raune, ipak u ostarjeti i umrijeti kao i svi
ostali. Kako, dakle, uope mogu rei da sam osloboena vremena?
Nije problem u sutranjim raunima. Nije problem u rastvaranju fizikog tijela. Problem je gubitak Sadanjeg trenutka, ili bolje reeno,
sutinska zabluda koja puku situaciju, dogaaj ili emociju pretvara u
osobni problem i patnju. Gubitak Sadanjeg trenutka jest gubitak Bia.
Osloboditi se vremena znai osloboditi se psiholoke potrebe za
prolou koja daje identitet i za budunou koja daje ispunjenje.
Osloboenje od vremena predstavlja najdublju preobrazbu svijesti
koju moete zamisliti. U nekim rijetkim sluajevima taj pomak u
svjesnosti dramatian je i radikalan te se dogaa jednom. Kad se tako
dogodi, najee se pojavljuje nakon potpune predaje usred tekih
patnji. Meutim, veina se ljudi oko toga mora potruditi.
51

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Kad dobijete prvih nekoliko uvida u bezvremeno stanje svijesti,

poet ete se kretati tamo i natrag izmeu dimenzija vremena i prisutnosti. Ponajprije ete postati svjesni toga koliko vam je rijetko panja
uistinu usmjerena na Sadanji trenutak. Ali spoznaja da niste prisutni
velik je uspjeh: ta spoznaja jest prisutnost - ak i ako u poetku traje
dvije sekunde prije nego to se izgubi. Tada, sve ee, odabirat ete
svijest usredotoenja na Sadanji trenutak, umjesto na prolost ili budunost, a kad god shvatite da ste ga izgubili, bit ete u stanju u njemu boraviti ne samo nekoliko sekundi, nego i dua razdoblja prema
uobiajenom shvaanju vremenu. Stoga, prije nego to se vrsto usidrite u stanju prisutnosti, to znai prije nego to postanete potpuno
svjesni, kretat ete se neko vrijeme naprijed i natrag izmeu svjesnog
i nesvjesnog stanja, izmeu stanja prisutnosti i stanja poistovjeenosti s umom. Izgubit ete Sadanji trenutak i vratit ete mu se, uvijek
iznova. Konano e prisutnost prevladati.

kao sredstvom za umrtvljenje, u nesvjesnu pokuaju da otklone temeljnu nelagodu. Kad se to dogodi, djelatnost koja bi mogla biti vrlo ugodna kad biste joj se umjereno preputali, dobiva kompulzivnu ili
ovisniku kvalitetu, a sve to uz njezinu pomo postiete samo je kratkotrajno slabljenje simptoma.
Nelagoda obinog nesvjesnog stanja pretvara se u bol duboko
nesvjesnog - a to je stanje neposrednije i oitije patnje ili nesree kad stvari krenu po zlu, kad je ego ugroen, kad se u ivotnoj situaciji pojavi veliki izazov, prijetnja te stvaran ili zamiljen gubitak ili
sukob u odnosu. To je pojaana verzija obinog nesvjesnog, koja se
od nje ne razlikuje po vrsti, nego po stupnju.
U obinom nesvjesnom uobiajeni otpor onome to jest ili nijekanje toga to jest stvara nelagodu i nezadovoljstvo koje veina ljudi
prihvaa kao normalan dio ivota. Kad se taj otpor pojaa kroz neki
izazov ili prijetnju egu, on budi snanu negativnost, kao to su bijes,
strah, nasilje, depresija i tako dalje. Duboko nesvjesno esto znai kako je tijelo boli probueno i kako ste se poistovjetili s njim. Tjelesno
nasilje bilo bi nemogue bez dubokog nesvjesnog. Do nasilja isto tako lako moe doi kad god i gdje god gomila ljudi, ili ak i cijela nacija, ima negativno kolektivno energetsko polje.

Veina ljudi prisutnost doivljava ili nikada ili samo sluajno i

kratko, u rijetkim prilikama, ali i ne znajui to su to doivjeli. Ljudska se stanja ne izmjenjuju izmeu osvijetenosti i nesvjesnog, nego
izmeu razliitih razina nesvjesnog.
OBINO NESVJESNO I DUBOKO NESVJESNO

Sto elite rei kad govorite o razliitim razinama nesvjesnog?

Kao to vjerojatno znate, u snu se neprestano kreete izmeu faza sna
bez snova i stanja sanjanja. Slino tome, u budnom stanju veina
ljudi kree se samo izmeu obinog nesvjesnog i duboko nesvjesnog
stanja. Ono to nazivam obinim nesvjesnim stanjem znai poistovjeenje s misaonim procesom i emocijama, reakcijama, eljama i nesklonostima. To je normalno stanje veine ljudi. U tom stanju vama
upravlja egoistian um i niste svjesni Bia. To nije stanje neposredne
boli ili nesree, nego gotovo trajne niske razine nelagode, nezadovoljstva, dosade ili nervoze - neka vrsta pozadinskog napona. Moda to
ne shvaate jer je ve uvelike postalo dio vaeg normalnog ivota,
upravo kao to niste svjesni neprestane pozadinske buke, kao to je
zujanje aparata za klimatizaciju, sve dok ne prestane raditi. Kad iznenada prestane raditi, osjea se olakanje. Mnogi se ljudi koriste alkoholom, drogama, seksom, hranom, radom, televizijom, pa ak i kupnjom
52

Najbolji pokazatelj razine vae svijesti jest nain na koji se nosite sa ivotnim izazovima kad se pojave. Kroz te izazove nesvjesna osoba tei postati jo dublje nesvjesna, a svjesna nastoji postati jo svjesnijom. Izazovom se moete posluiti za buenje ili mu moete dopustiti da vas povue u jo dublji san. San obinog nesvjesnog tada se
pretvara u nonu moru.
Ne moete li biti prisutni ak ni u normalnim okolnostima, kao
to je trenutak dok sami sjedite u sobi, hodate umom ili sluate nekoga, tada svakako neete biti u stanju ostati svjesni kad neto poe
po zlu ili kad se suoite s napornim ljudima i situacijama koje obuhvaaju gubitak ili prijetnju da ete neto izgubiti. Prevladat e reakcija koja je u konanici uvijek neka vrsta straha i povui vas u duboko
nesvjesno. Ti izazovi su vai testovi. Samo nain na koji se hvatate
ukotac s njima pokazat e i vama i drugima gdje se nalazite kad je
rije o stanju vae svijesti, a ne to koliko dugo moete sjediti sklopljenih oiju i kakve vizije imate.
Stoga je najvanije u uobiajene ivotne situacije unijeti vie
svijesti jo dok sve ide relativno lagano. Na taj nain raste mo vae
53

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

prisutnosti. Ona stvara energetsko polje u vama i oko vas koje posjeduje visoku vibracijsku frekvenciju. Nikakvo nesvjesno, negativnost,
nesklad ili nasilje ne mogu ui u to polje i preivjeti, upravo kao to
tmina ne moe opstati u prisutnosti svjetlosti.

i iznimno nasilnu civilizaciju koja je postala prijetnja ne samo sebi,

nego takoer i sveukupnosti ivota na planeti.

Nauite li biti svjedokom vlastitim mislima i emocijama, to je

sutinski dio prisutnosti, mogli biste se iznenaditi kad prvi put postanete svjesni pozadinskog statikog naboja obinog nesvjesnog te
kad shvatite koliko rijetko, ako uope ikada, moete uistinu biti nasamo sa sobom. Na razini razmiljanja pronai ete veliki dio otpora u
obliku prosudbi, nezadovoljstva i mentalne projekcije koja vas udaljava od sadanjeg trenutka. Na emocionalnoj razini postojat e podzemna struja nelagode, napetosti, dosade ili nervoze. Oboje su vidovi uma u njegovom uobiajenom obrascu odupiranja.
ZA IM TO ONI TRAGAJU?

Carl Jung u jednoj od svojih knjiga govori o razgovoru koji je vodio

s poglavicom amerikih Indijanaca koji mu je rekao kako prema njegovim opaanjima veina bijelaca ima napeto lice, oi koje zure i
okrutno ponaanje. Rekao je: Uvijek za neim tragaju. to to trae?
Bijelci uvijek neto ele. Uvijek su nemirni i nelagodno im je. Ne
znamo to to oni ele. Mislimo da su ludi.
Podzemna struja trajne nelagode poela je davno prije uspona zapadnjake industrijske civilizacije, naravno, ali u zapadnjakoj civilizaciji, koja sada prekriva gotovo cijelu zemaljsku kuglu, ukljuujui i
najvei dio Istoka, oituje se u jo nezapamenom akutnom obliku.
Postojala je ve i u Isusovo doba, kao i esto godina prije toga, u doba
Buddhe, a i mnogo prije toga. Zato ste uvijek tjeskobni? pitao je
Isus svoje uenike. Moe li zabrinutost dodati i jedan dan vaemu ivotu? A Buddha je poduavao da se korijen patnje moe pronai u
naim neprestanim eljama i udnjama.
Otpor sadanjem trenutku kao kolektivan poremeaj istinski je
povezan uz gubitak svijesti o Biu te oblikuje temelj nae dehumanizirane industrijske civilizacije. Usput reeno, Freud je takoer prepoznao postojanje te podzemne struje nelagode i pisao o njoj u svojoj
knjizi Civilization and lts Discontents (Civilizacija i njezine nelagode),
ali nije prepoznao pravi korijen nelagode te nije uspio shvatiti da se nje
mogue osloboditi. Taj je kolektivni poremeaj stvorio vrlo nesretnu
54

RASTVARANJE OBINOG NESVJESNOG

Kako se, dakle, moemo osloboditi te nevolje?

Osvijestite je. Promatrajte mnotvo naina na koje se nelagoda, nezadovoljstvo i napetost bude u vama zbog nepotrebnog prosuivanja,
odupiranja onome to jest te nijekanja Sadanjeg trenutka. Sve ono
nesvjesno rastvara se kad ga obasjate svjetlou svijesti. Jednom kad
saznate kako rastvoriti obino nesvjesno, svjetlost vae prisutnosti blistavo e zasjati i bit e vam mnogo lake nositi se s dubokim nesvjesnim kad god osjetite da vas poput sile tee vue prema dolje. Meutim, obino nesvjesno moda u poetku nee biti lako otkriti zato to
je toliko normalno.
Usvojite naviku nadgledanja svoga mentalno-emocionalnoga
stanja kroz samopromatranje. Osjeam li se lagodno ovoga trenutka? To je dobro pitanje koje sebi moete esto postavljati. Ili moete
upitati: to se upravo sada odvija u meni? Onim to se odvija u vama budite barem toliko zaokupljeni koliko i onim to se zbiva izvana. Ako nutrinu pravilno postavite, vanjski e se svijet smjestiti na
svoje mjesto. Prvobitna je stvarnost ona unutra, a ona izvana je druga
po vanosti. Ali nemojte na ta pitanja odgovarati automatski. Panju
usmjerite prema unutra. Zagledajte se u sebe. Kakve misli stvara va
um? to osjeate? Usmjerite panju na tijelo. Postoji li napetost? Jednom kad otkrijete kako postoji niska razina nelagode i pozadinskog
statikog naboja, razmotrite na koji nain izbjegavate ivot i odupirete mu se ili kako ga nijeete - tako to nijeete Sadanji trenutak.
Mnogo je naina na koje se ljudi nesvjesno opiru Sadanjem trenutku. Dat u vam nekoliko primjera. S praksom e se vaa mo samopromatranja, nadgledanja unutarnjeg stanja, izotriti.
SLOBODA OD NESREE

Opirete li se onome to radite? Svome poslu, moda? Moda ste pristali raditi neto, pa to i radite, ali dio vas osjea ogorenje i opire se.
Nosite li u sebi neizgovoreno negodovanje prema osobi koja vam je
55

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko tetne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte u
svoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja i
nevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocionalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tada
promotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emociju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosite u sebi? Imate li izbora?

nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bol
ili nositi teret, pa ete ga ispustiti.
Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga duboka
bol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobraziti
kroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredotoene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge strane, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisu
potrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjetovanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjeg
trenutka. Bez nje nemate nikakva izbora.

Moda vas netko uistinu iskoritava, moda je aktivnost kojom

se bavite zaista neugodna, moda je netko u vaoj blizini nepoten,
razdrauje vas ili je neosvijeten, ali nita od toga nije vano. To jesu
li vae misli i osjeaji u ovoj situaciji opravdani ili nisu nita ne znai.
injenica da se opirete jest znaajna. Sadanji trenutak pretvarate u
neprijatelja. Stvarate nesreu te sukob izmeu nutrine i vanjskoga svijeta. Vaa nesrea zagauje ne samo vae vlastito bie i one oko vas,
nego isto tako i kolektivnu ljudsku psihu iji ste neodvojiv dio. Zagaenje planete samo je vanjski odraz unutarnjeg, psihikog zagaenja: milijuni neosvijetenih ljudi ne preuzimaju odgovornost za svoj
unutarnji prostor.
Ili prestanite raditi to to radite, razgovarajte s osobom koja je u
pitanju i recite joj to osjeate ili otpustite negativnost koju je stvorio
va um u toj situaciji i koja ne slui niemu osim jaanju lanoga ja.
Vano je da spoznate tu jalovost. Negativnost nikada nije najbolji nain za razrjeavanje bilo koje situacije. Zapravo, u veini sluajeva zadrat e vas u situaciji i sprijeiti pravu promjenu. Sve to se obavlja
s negativnom energijom bit e otrovano njom i s vremenom e dovesti do vee boli i nesree. tovie, svako negativno unutarnje stanje je
zarazno: nesrea se iri lake od tjelesne bolesti. Prema zakonu odjeka, nesrea potie i hrani usnulu negativnost u drugim ljudima, osim
ako su imuni - odnosno, iznimno visoke svijesti.
Zagaujete li svijet ili istite nered? Vi ste, i nitko drugi, odgovorni za svoj unutarnji prostor, upravo kao to ste odgovorni za planetu. Kako unutra, tako i vani: kad bi ljudi oistili unutarnje zagaenje, tada bi takoer prestali stvarati vanjsko.
Kako moemo otpustiti negativnost?
Tako to ete je otpustiti. Kako ete ispustiti komad vrueg ugljena
koji drite u ruci? Kako ete ispustiti teku i beskorisnu prtljagu koju

56

Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne polaritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili?
Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudio
kako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnih
emocija.
Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi trebale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebi
trebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav god
on bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismo
trebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju,
biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiskivati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest.
Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, prihvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini mogli
birati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da ste
spoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nelagodu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vas
odvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne radosti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da su
loi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostavno injenino loi, kao munina u elucu.
Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubili
vie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugima nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete zamisliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom
57

MO SADANJEG TRENUTKA

nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema drugima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno.
Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stanjem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi koji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe osjeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnog
stanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ih
odrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasno
luda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoer
je injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanje
i otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka.
Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, prihvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vie
ih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih projicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vrijeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei na
sljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Ne
uinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oznaka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nain
jaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to je
ovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja identiteta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje.
A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao to
ste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih negativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest,
ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u redu, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se stari
mentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu.
Zato se osjeate loe.
/ to je takoer u redu.
Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brinite: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe od
neke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeati
muninu?

58

ETVRTO POGLAVLJE

GDJE GOD SE NALAZILI, BUDITE ONDJE U POTPUNOSTI

Moete li mi dati nekoliko primjera obinog nesvjesnog?
Pogledajte moete li se uhvatiti dok prigovarate, bilo rijeima ili u
mislima, situaciji u kojoj se nalazite, onome to drugi ljudi rade ili
govore, okolini, ivotnoj situaciji, pa ak i vremenu. Prigovaranje je
uvijek neprihvaanje onoga to jest. Ono bez iznimke nosi nesvjesni
negativni naboj. Kad prigovarate, sebe pretvarate u rtvu. Kad naglas
progovorite, tada imate mo. Stoga promijenite situaciju tako to ete neto poduzeti ili to ete progovoriti. Ako je to prijeko potrebno
ili mogue, napustite tu situaciju ili je prihvatite. Sve drugo je ludost.
Obino nesvjesno uvijek je na neki nain povezano s nijekanjem
sadanjeg trenutka. Sadanji trenutak, naravno, podrazumijeva i ovdje. Opirete li se onome to je ovdje i sada? Neki ljudi radije bi uvijek bili negdje drugdje. Njihovo ovdje nikada nije dovoljno dobro.
Samopromatranjem otkrijte vrijedi li to i za vas. Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti. Otkrijete li da su ovdje i sada nepodnoljivi te ako ste zbog toga nesretni, imate tri mogunosti: otiite iz
te situacije, promijenite je ili je potpuno prihvatite. elite li preuzeti
odgovornost za vlastiti ivot, morate odabrati jednu od ove tri mogunosti i to morate odabrati sada. Tada prihvatite posljedice. Bez ikakvih izgovora. Bez negativnosti. Bez psihikog zagaenja. Neka va
unutarnji prostor ostane ist.
Poduzmete li neto - odlaskom ili mijenjanjem situacije - ponajprije otpustite negativnost, ako je to ikako mogue. Postupak koji izvire iz uvida u ono to je potrebno mnogo je uinkovitiji nego postupak koji izvire iz negativnosti.
Bilo kakav postupak bolji je od nikakva, osobito ako ste ve dugo
vremena u nesretnoj situaciji. Ako ste se u njoj nali vlastitom pogrekom, barem neto nauite, a u tom sluaju vie nije rije o pogreci.
Ostanete li zarobljeni u situaciji, nita neete nauiti. Spreava li vas
strah da neto poduzmete? Priznajte taj strah, promatrajte ga, prenesite panju na njega i budite potpuno prisutni s njim. Na taj ete nain presjei vezu izmeu straha i razmiljanja. Ne dopustite da vam se
strah uzdigne do uma. Koristite mo sadanjeg trenutka. Strah ne moe biti jai od te moi.

59

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Ako uistinu nema nita to biste mogli uiniti da promijenite

svoje ovdje i sada, a ne moete napustiti tu situaciju, tada je potpuno
prihvatite i otpustite sveukupni unutarnji otpor. Lano, nesretno, ja
koje se voli osjeati loe, voli negodovati ili saalijevati sebe, to nee
moi preivjeti. To se zove predavanje. Predavanje nije slabost. U njemu se krije golema snaga. Duhovnu mo ima samo predana osoba.
Predajom ete se u nutrini osloboditi te situacije. Moda ete tada otkriti da se situacija mijenja bez ikakva vaeg napora. U svakom sluaju bit ete slobodni.

pomaete ubrzavanju procesa tjelesnog starenja gomilajui prolost u

vlastitoj psihi. Uvjerite se u to promatrajui ljude oko sebe koji se
vrsto dre prolosti.

Moda postoji neto to biste trebali napraviti, ali to ne radite?

Ustanite i odmah to napravite. Ili potpuno prihvatite svoju neaktivnost, lijenost ili pasivnost u ovome trenutku, ako tako odaberete.
Potpuno joj se prepustite. Uivajte. Budite onoliko lijeni ili neaktivni koliko moete. Prepustite li se potpuno i svjesno, uskoro ete izii
iz toga. Ili moda neete. U svakom sluaju nee biti unutarnjeg sukoba, nikakvog otpora i negativnosti.
Jeste li pod stresom? Jeste li tako zaokupljeni stizanjem do budunosti da ste sadanjost sveli na sredstvo za budunost? Stres se nakuplja kad smo ovdje, a elimo biti ondje ili kad smo u sadanjosti,
a elimo biti u budunosti. To je rascjep koji vas iznutra razdvaja. Ludost je stvarati i ivjeti s takvim unutarnjim rascjepom. injenica da
svi ostali ive na taj nain ne znai da to nije ludo. Morate li, moete
se kretati bre, raditi bre ili ak i trati, ne projicirajui se u budunost, ne opirui se sadanjosti. Dok se kreete, radite, trite - inite
to u potpunosti. Uivajte u protoku energije, uzviene energije toga
trenutka. Sada vie niste pod stresom, vie se ne razdvajate na dva dijela. Samo se kreete, trite, radite - i uivate u tome. Ili moete sve
to odbaciti i sjediti na klupi u parku. Ali dok to radite promatrajte svoj
um. Mogao bi rei: Trebao bi raditi. Gubi vrijeme. Promatrajte ga.
Nasmijte mu se.
Privlai li prolost veliki dio vae panje? Da li esto razgovarate
i razmiljate o prolosti, bilo na pozitivan ili negativan nain, priate
li o velikim stvarima koje ste postigli, o pustolovinama ili iskustvima,
ili priate priu o sebi kao rtvi te o uasnim stvarima koje vam je netko napravio ili moda o onima koje ste vi nekome napravili? Stvaraju
li vai misaoni procesi krivnju, ponos, negodovanje, bijes, aljenje ili
samosaaljenje? Tada ne samo to osnaujete lano ja, nego takoer
60

Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvrnite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetite
mo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.

Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To znai da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenu
buduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhvatiti ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo mentalni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zaustaviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postanite svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Osjetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate pozabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa zamiljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vas
problem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine,
sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek se
moete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budunou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvor
bit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije.
Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vae
panje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja?
Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti?
Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada nee biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; budunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog nezadovoljstva i neispunjenosti, zar ne?
ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui?
Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu na
poti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavrite
posao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, boljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca,
61

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da ljudi cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti.

biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko kae: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je,
nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi.

ekanje je stanje uma. To u osnovi znai da elite budunost, a

ne elite sadanjost. Ne elite ono to ste dobili, nego elite ono to
niste dobili. Sto god ekali, nesvjesno stvarate unutarnji sukob izmeu onoga to jest sada i ovdje, gdje ne elite biti i projicirane budunosti koju elite. To uvelike smanjuje kakvou vaega ivota, jer time gubite sadanjost.
Nema nieg loeg u tome to teite poboljati svoju ivotnu situaciju. Moete je poboljati, ali ne moete poboljati svoj ivot. ivot
je ono najvanije. ivot je vae najdublje unutarnje Bie. Ono je ve
cjelina, dovreno i savreno. Vae se ivotne situacije sastoje od okolnosti i iskustava. Nema nieg pogrenog u postavljanju ciljeva i tenji
za postizanjem. Pogreka se krije u tome to ciljeve koristite kao zamjenu za osjeaj ivota, kao zamjenu za Bie. Tada nalikujete na graditelja koji ne obraa panju na temelje zgrade, nego puno vremena
provodi gradei katove. Jedina toka u kojoj moete pristupiti Biu
jest Sadanji trenutak. Primjerice, mnogi ljudi ekaju blagostanje. Potujete li, priznajete i potpuno prihvaate svoju sadanju stvarnost ono gdje se nalazite, tko ste i to upravo sada radite - prihvatite li
potpuno ono to imate, tada ste zahvalni za ono to imate, zahvalni
za ono to jest, zahvalni za Bie. Zahvalnost zbog Sadanjeg trenutka
i ispunjenost ivota u Sadanjem trenutku predstavljaju pravi napredak. Napredak ne moe doi u budunosti. S vremenom e se napredak oitovati na razliite naine.
Ako ste nezadovoljni onim to imate ili ste ak frustrirani i bijesni zbog onoga to vam sada nedostaje, to bi vas moglo potaknuti da
se obogatite, ali ak i kad biste zaradili milijune i dalje biste osjeali
unutarnje stanje neimatine, a duboko u nutrini ne biste bili zadovoljni. Moda ete iskusiti mnoga uzbuenja koja vam novac moe
pribaviti, ali to e doi i proi, a u vama e ostati osjeaj praznine i
potreba za daljnjim fizikim ili psihikim ispunjenjem. Neete prebivati u Biu. Stoga sada osjeajte puninu ivota koja jedina predstavlja
pravo bogatstvo.
Odreknite se ekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako klizite u stanje ekanja... iskoite iz toga. Vratite se u Sadanji trenutak.
Samo budite i uivajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada nee
62

Postoji samo nekoliko uobiajenih strategija uma za nijekanje

Sadanjeg trenutka koje su dio obinog nesvjesnog. Lako ih je previdjeti jer su u velikoj mjeri dio normalnog ivota: statini naboj trajnog nezadovoljstva u pozadini. Ali to vie vjebate nadgledanje vlastitog unutarnjeg mentalno-emocionalnog stanja, to e vam lake biti
uoiti kad upadnete u zamku prolosti ili budunosti, odnosno nesvjesnog i probuditi se iz sna o vremenu u Sadanji trenutak. Ali budite oprezni: lano i nesretno ja, utemeljeno na poistovjeivanju s
umom, ivi od vremena. Ono zna kako Sadanji trenutak predstavlja
njegovu smrt i stoga se osjea ugroenim. Uinit e sve to je u njegovoj moi da vas odvue iz sadanjosti. Pokuat e vas zadrati u zamci
vremena.
UNUTARNJA SVRHA IVOTNOG PUTOVANJA
Uviam istinu onoga to govorite, ali ipak mislim da nae ivotno putovanje mora imati svrhu; inae bismo samo plutali naokolo, a svrha znai
budunost, zar ne? Kako to moemo pomiriti sa ivotom u Sadanjem
trenutku?
Putujete li nekamo, svakako je korisno znati kamo idete ili barem poznavati openiti smjer u kojem se kreete, ali ne zaboravite: jedino to
je u konanici stvarno na vaem putovanju jest korak kojeg inite u
ovom trenutku. To je jedino to postoji.
ivotno putovanje posjeduje vanjsku i unutarnju svrhu. Vanjska
je stii na cilj ili odredite, postii ono to ste naumili, dobiti ovo ili
ono, a sve to, naravno, podrazumijeva budunost. No ako odredite
ili koraci koje ete poduzeti u budunosti odvlae tako velik dio vae
panje da vam postanu vaniji od koraka koji upravo sada inite, tada
ste potpuno promaili unutarnju svrhu putovanja; ona uope nije povezana s tim kamo idete ili to radite, nego je povezana samo s nainom na koji to radite. Vanjska svrha pripada vodoravnoj dimenziji
prostora i vremena; unutarnja svrha bavi se produbljivanjem vaeg
Bia u okomitoj dimenziji bezvremenoga sadanjeg trenutka. Vanjsko putovanje moe obuhvaati milijun koraka; unutarnje putovanje

63

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dublje svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi ve
sadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava u
izraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia,
a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaega
unutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.

postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena trebalo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo?

Je li vano postignemo li vanjsku svrhu, doivimo li uspjeh ili neuspjeh

u svijetu?
To e vam biti vano sve dok ne spoznate vlastitu unutarnju svrhu.
Nakon toga, vanjska svrha bit e samo igra koju ete moda nastaviti igrati jednostavno zato to u njoj uivate. Takoer je mogue doivjeti potpun neuspjeh u vanjskoj svrsi, a istodobno doivjeti apsolutan uspjeh u unutarnjoj. Ili obrnuto, to je zapravo uobiajenije:
vanjsko bogatstvo i unutarnje siromatvo, odnosno: Dobili ste svijet, a izgubili duu, kako je Isus govorio. U konanici, na kraju, svaka vanjska svrha prije ili kasnije osuena je na propast, jednostavno zato to je podvrgnuta zakonu prolaznosti sviju stvari. to prije
shvatite kako vam vanjska svrha ne moe pruiti trajno zadovoljstvo,
to bolje. Uoite li ogranienja vanjske svrhe, odrei ete se nerealnih
oekivanja koja bi vas trebala usreiti i podvrgnut ete ih unutarnjoj
svrsi.
U VAOJ PRISUTNOSTI PROLOST NE MOE OPSTATI

Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potrebno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osim
prolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji li
u nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorim
o nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva ranoga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji i
kulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopisnom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreuje
nain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakve
vrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli
64

to ostaje kad nestane iluzija?

Nema nikakve potrebe istraivati nesvjesnu prolost u sebi, osim
kad se u ovom trenutku oituje kao misao, emocija, elja, reakcija ili
vanjski dogaaj. Sve ono to trebate znati o nesvjesnoj prolosti koja
se krije u vama, izazovi sadanjosti e to iznijeti na vidjelo. Preputate
li se prolosti, postat e provalija bez dna: uvijek ima vie nego to ste
otkrili. Moete pomisliti kako vam je potrebno vie vremena da shvatite prolost ili da se je oslobodite, drugim rijeima, da e vas budunost konano osloboditi prolosti. Vie vremena ne moe vas osloboditi od vremena. Stupite u dodir s moi Sadanjeg trenutka. To je
klju.
to je mo Sadanjeg trenutka?
Nita drugo nego mo vae prisutnosti, vae svjesnosti osloboene
misaonih oblika.
Stoga se prolou pozabavite na razini sadanjosti. Sto vie panje posveujete prolosti, to joj dajete vie energije i vjerojatno ete
na njoj graditi svoje ja. Nemojte me pogreno shvatiti: panja je sutinska, ali ne ona usmjerena prolosti kao prolosti. Panju poklanjajte sadanjosti; svome ponaanju, reakcijama, raspoloenjima, mislima, emocijama, strahovima i eljama koji se pojavljuju u sadanjosti. U vama postoji prolost. Moete li biti dovoljno prisutni kako biste sve te stvari promatrali ne kritizirajui, ne analizirajui i ne prosuujui, tada se bavite s prolou i rastvarate je uz pomo moi vlastite prisutnosti. Sebe ne moete pronai vraanjem u prolost. Sebe
ete pronai zakoraite li u sadanjost.
Ne bi li bilo korisno razumjeti prolost i tako razumjeti zato radimo
neke stvari, zato reagiramo na stanovit nain ili zato nesvjesno stvaramo bilo kakvu vrstu drame, obrasca u odnosima i tako dalje?
Postanete li svjesniji sadanje stvarnosti, mogli biste iznenada dobiti
stanovite uvide u to zato vae uvjetovanje djeluje na te osobite naine;
primjerice, zato vai odnosi slijede odreene obrasce. Moete se prisjetiti stvari koje su se odigrale u prolosti ili ete ih jasnije sagledati.

65

PETO

MO SADANJEG TRENUTKA

To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najvanija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenik
preobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to vie
moete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti,
nego samo u vaoj odsutnosti.

POGLAVLJE

STANJE PRISUTNOSTI

TO NIJE ONO TO MISLITE DA JEST

Neprestano govorite kako je najvanije stanje prisutnosti. Mislim da to

mogu intelektualno shvatiti, ali ne znam jesam li to ikada uistinu iskusio. Pitam se je li to ono na to mislim, ili neto potpuno drukije?
Nije ono na to mislite! O prisutnosti ne moete razmiljati, a um
je ne moe shvatiti. Razumijevanje prisutnosti znai da jeste prisutni.
Iskuajte ovo. Sklopite oi i recite sebi: Pitam se kakva e biti
moja sljedea misao. Tada pomno pazite i ekajte sljedeu misao.
Budite maka koja eka pokraj mije rupe. Koja e misao izii iz mije rupe? Pokuajte.

Pa?
Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila.
Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni ste
misli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesna
panja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalna
buka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme.
Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori ena znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom.
To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanju
budnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, to
je jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio
66

67

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

bi da mu se uitelj prikrada, pa bi ga zaustavio ili se sklonio u stranu.

Ali ako bi ga uitelj uspio udariti, to bi znailo da je uenik bio udubljen u misli, odnosno odsutan, nesvjestan.

ulja (svijesti) kako bi u njihovim svjetiljkama gorjela svjetlost (stanje

prisutnosti) i tako propuste dolazak mladoenje (sadanji trenutak) i
ne odu na vjenanu gozbu (prosvjetljenje). Tih pet ena stoji naspram pet mudrih ena koje imaju dovoljno ulja (budno ekaju).

Kako biste u svakodnevnom ivotu ostali prisutni, pomoi e

vam ako se duboko ukorijenite u sebi; inae e vas um, koji ima silan
zamah, vui za sobom kao divlja rijeka.
Sto mislite kad kaete da trebamo biti ukorijenjeni u sebi?
To znai da u potpunosti prebivate u svom tijelu. Da vam je panja
uvijek djelomino usmjerena na unutarnje energetsko polje vlastita
tijela. Da osjeate tijelo iznutra. Tjelesna svjesnost odrava vas prisutnima. Usidruje vas u sadanjem trenutku (vidi esto poglavlje).
EZOTERIJSKO ZNAENJE EKANJA
Na neki nain, stanje prisutnosti moglo bi se usporediti sa ekanjem.
Isus se u nekima od svojih usporedbi koristio analogijom ekanja. To
nije ono uobiajeno ekanje praeno dosadom ili nemirom koje
predstavlja nijekanje sadanjosti, a o kojem sam ve govorio. To nije
ekanje u kojem vam je panja usmjerena na neku toku u budunosti, a sadanjost shvaate kao neeljenu prepreku koja vas spreava da
dobijete ono to elite. To je kvalitativno razliita vrsta ekanja koja
zahtijeva vau potpunu budnost. Neto bi se moglo dogoditi u svakom trenutku, a ako niste apsolutno budni, apsolutno mirni, mogli
biste to propustiti. To je vrsta ekanja o kojoj je Isus govorio. U tom
stanju sva vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak. Ni djeli panje ne preostaje za sanjarenje, razmiljanje, prisjeanje i predvianje.
U tome nema napetosti, ni straha, samo budna prisutnost. Prisutni
ste cijelim svojim Biem, svakom stanicom svoga tijela. U tom stanju
onaj dio vaega ja koji posjeduje prolost i budunost, ili ako elite
tako rei osobnost, jedva da jo postoji. Pa ipak, nita vrijedno nije
izgubljeno. Vi ste u sutini jo vi sami. Zapravo, sada ste vie vi sami
nego to ste to ikada bili, odnosno, samo ste sada to uistinu vi.
Budite kao sluga koji eka gospodarev povratak, kae Isus. Sluga ne zna kad e se gospodar vratiti. Stoga je budan, na oprezu, brian,
miran, da ne bi propustio gospodarev dolazak. U drugoj prispodobi
Isus govori o pet nemarnih (neosvijetenih) ena koje nemaju dovoljno
68

ak ni ljudi koji su pisali Evanelja nisu razumjeli znaenje tih

usporedbi, stoga su se i u samo zapisivanje uvukla pogrena tumaenja i iskrivljenost. Uslijedila su pogrena tumaenja i stvarno znaenje
bilo je potpuno izgubljeno. Te usporedbe ne govore o kraju svijeta, nego o kraju psiholokog vremena. Upuuju na transcendenciju egoistinog uma te na mogunost ivljenja u potpuno novom stanju svijesti.
LJEPOTA IZRASTA U DUBOKOJ TIINI VAE PRISUTNOSTI
Ovo to ste upravo opisali povremeno i nakratko doivljavam kad sam
sma i okruena prirodom.
Tako je. Majstori ena koriste se rijeju atori kako bi opisali bljesak
uvida, trenutak u kojemu nema uma, nego samo apsolutna prisutnost. Iako atori nije trajna preobrazba, budite zahvalni kad se pojavi, jer vam daje okus prosvjetljenja. Uistinu, mogli biste ga mnogo
puta doivjeti i ne znajui to je i ne shvaajui njegovu vanost. Prisustvo je potrebno kako bismo postali svjesni ljepote, velianstvenosti i svetosti prirode. Jeste li ikada u jasnoj noi promatrali beskonanost svemira, prepuni strahopotovanja pred njegovom apsolutnom
tiinom i nezamislivim prostranstvom? Jeste li sluali, uistinu sluali
zvuk planinskog potoka u umi? Ili pjesmu kosa u sumrak neke tihe
ljetne veeri? Kako biste postali svjesni tih stvari, um mora biti tih.
Na trenutak morate odloiti osobnu prtljagu problema, prolosti i
budunosti, kao i sve svoje znanje; inae ete vidjeti, ali neete vidjeti, ut ete, ali neete uti. Potrebna je vaa apsolutna prisutnost.
Osim ljepote vanjskih oblika, ovdje postoji jo neto: neto to
ne moemo imenovati, neto neopisivo, duboka, unutarnja, sveta sutina. Kad god i gdje god postoji ljepota, ta unutarnja sutina na neki
nain blista kroz nju. Otkriva vam se samo kad ste prisutni. Bi li moglo biti da su ta bezimena sutina i vaa prisutnost jedno te isto? Bi li
ta sutina postojala bez vae prisutnosti? Duboko zaronite u prisutnost. Sami otkrijte.

69

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

SPOZNAJA ISTE SVIJESTI

Je li prisutnost isto to i Bie?
Kad ste doivjeli te trenutne prisutnosti, vjerojatno niste shvatili da
ste nakratko bili u stanju bez uma. To je zato jer je vremenski rascjep
izmeu toga stanja i ponovnog dotoka misli bio preuzak. Va je atori
trajao moda nekoliko sekundi prije nego to su se vratile misli, ali je
postojao; inae ne biste doivjeli ljepotu. Um ne prepoznaje niti stvara ljepotu. Samo na nekoliko trenutaka, dok ste bili potpuno prisutni, postojale su ta ljepota i svetost. Zbog uskoe rascjepa i nedostatka budnosti i opreznosti u sebi moda niste bili sposobni uoiti temeljnu razliku izmeu opaaja, nemisaone svjesnosti ljepote te imenovanja i tumaenja te ljepote kao misli. Vremenski rascjep bio je tako malen da se inilo kako je sve to samo jedan jedini proces. Meutim, istina je da ste onoga trenutka kad se pojavila misao imali ve samo uspomenu.
Sto je vremenski rascjep izmeu opaaja i misli iri, to vea dubina postoji u vama kao u ljudskom biu, a to znai da ste to svjesniji.
Mnogi ljudi su zatvorenici vlastita uma, tako da za njih zapravo
ne postoji ljepota prirode. Oni bi mogli rei: Kakav krasan cvijet,
ali to je samo mehaniko i mentalno davanje oznaka. Budui da nisu
smireni i prisutni, oni zapravo ne vide cvijet, ne osjeaju njegovu
sutinu i njegovu svetost - upravo kao to ni sebe ne poznaju i ne osjeaju vlastitu sutinu i svetost.
Budui da ivimo u kulturi u kojoj vlada um, veina moderne
umjetnosti, arhitekture, glazbe i knjievnosti, uz vrlo malo izuzetaka,
ne nosi u sebi ljepotu i unutarnju sutinu. Ljudi koji stvaraju te oblike umjetnosti ne mogu se - ak ni za trenutak - osloboditi vlastita
uma. Stoga nikada nisu u dodiru s onim mjestom u vlastitoj nutrini
iz koje izranjaju istinsko stvaralatvo i ljepota. Um preputen sam sebi stvara udovine slike i to ne samo u umjetnikim galerijama. Pogledajte gradske pejzae i industrijska opustoena podruja. Nijedna
civilizacija nikada nije stvorila toliko mnogo runoe.

70

Postanete li svjesni Bia, tada zapravo Bie postaje svjesno sama sebe.
Postane li svjesno sebe - to je prisutnost. Budui da su Bie, svjesnost
i ivot istoznanice, mogli bismo rei kako prisutnost znai svjesnost
koja postaje svjesna sebe ili kako je to ivot koji postie samosvijest.
Ali nemojte se vezati uz rijei i ne trudite se ovo razumjeti. Nema niega to biste trebali razumjeti prije nego to postanete prisutni.
Razumijem ovo to ste upravo rekli, ali mi se ini da hoete rei kako Bie, krajnja transcendentalna stvarnost, jo nije cjelovito, da je podvrgnuto procesu razvoja. Zar je Bogu potrebno vrijeme za osobni rast?
Da, ali samo ako se promatra s ograniena stajalita oitovanog svemira. U Bibliji Bog objavljuje: Ja sam Alfa i Omega, i ja sam onaj
jest. U bezvremenu carstvu u kojemu Bog prebiva, a koje je takoer
i va dom, poetak i kraj, Alfa i Omega su jedno, a sutina svega to
je ikada postojalo i onoga to e ikada postojati vjeno je prisutna u
neoitovanu stanju jednote i savrenstva - apsolutno s onu stranu
svega to ljudski um moe ikada zamisliti ili shvatiti. U naemu svijetu naizgled razdvojenih oblika, pak, bezvremeno savrenstvo nezamisliv je pojam. Ovdje se ini kako je ak i svjesnost, svjetlo koje zrai iz vjenoga Izvora, podvrgnuta procesu razvoja, ali to ovisi o naem
ogranienom zapaanju. U apsolutnim pojmovima nije tako. Ipak,
dopustite mi da na trenutak govorim o evoluciji svijesti u ovom svijetu.
Sve to postoji posjeduje Bie, sutinu Boga i stanoviti stupanj
svijesti. ak i kamen posjeduje zametke svijesti; inae ne bi postojao,
a njegovi bi se atomi i molekule rasprili. Sve je ivo. Sunce, Zemlja,
biljke, ivotinje, ljudi - sve su to izrazi svijesti na razliitim stupnjevima, svjesnost koja se oituje kao oblik.
Svijet nastaje kad svjesnost uzima na sebe oblike i forme, misaone i materijalne oblike. Promotrite milijune ivotnih oblika samo na
ovoj planeti. U moru, na kopnu, u zraku - a svaki ivotni oblik
umnoava se milijune puta. U koju svrhu? Igra li se netko ili neto s
oblicima? To su se pitali drevni mudraci Indije. Svijet su promatrali
kao lilu, boansku igru koju igra Bog. Pojedinani ivotni oblici u toj
71

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

igri oito nisu bili osobito vani. U moru veina ivotnih oblika ne
preivi vie od nekoliko minuta nakon roenja. Ljudski oblik takoer
se prilino brzo pretvara u prainu, a kad ga nestane, ini se da ga
nikada i nije bilo. Je li to tragino ili okrutno? Samo ako za svaki
oblik stvarate odvojeni identitet, ako zaboravite kako je njegova svjesnost sutina Boga koja se izraava u obliku. Ali vi to zapravo ne znate
sve dok ne spoznate vlastitu Boju sutinu kao istu svijest.

u dalekoj budunosti kad je rije o kronolokom vremenu, ali je ve

i dio tog dogaaja. Taj dogaaj predstavlja okonanje prividnosti
ovoga svijeta.

Ako se u vaem akvariju omrijesti riba, a vi joj nadjenete ime

Mary, ispiete joj rodni list, ispriate joj o njezinoj obiteljskoj povijesti, a dvije minute kasnije nju pojede vea riba - to je tragino. Ali
tragino je samo zato to ste odvojeno ja projicirali ondje gdje ga nije
bilo. Uzeli ste djeli dinamikog procesa, molekularni ples i od njega
napravili odvojeno bie.
Svjesnost se maskira u oblike sve dok oni ne dosegnu takvu
sloenost da se ona u njima potpuno gubi. U ljudima dananjeg doba
svjesnost je potpuno identificirana s maskom. Poznaje se samo kao
oblik i stoga ivi u strahu od unitenja vlastita tjelesnog ili psihikog
oblika. Tu je rije o egoistinom umu, gdje se javlja znaajan poremeaj. Sada se ini kao da je negdje u procesu evolucije neto polo naopako. Ali ak i to dio je lile, boanske igre. Konano, pritisak patnje
izazvan oitim poremeajem, prisiljava svijest da se odvoji od oblika
i probudi se iz svoga sna o obliku: ona ponovno dobiva samosvijest,
ali sada na mnogo dubljoj razini od one na kojoj ju je izgubila.
Taj proces Isus objanjava u usporedbi o izgubljenom sinu, koji
naputa oev dom, potrati bogatstvo, zapadne u oaj, a tada ga patnja
prisiljava da se vrati kui. Kad se vrati, otac ga voli vie nego prije. Sinovo je stanje isto kakvo je bilo prije, pa ipak nije isto. Dobio je svojevrsnu dubinu. Ta parabola opisuje putovanje od nesvjesna savrenstva kroz oito nesavrenstvo i zlo do svjesna savrenstva.
Moete li sada uvidjeti dublje i ire znaenje prisutnosti u obliku
promatraa vlastita uma? Kad god promatrate um, vi povlaite svjesnost izvan oblika uma, koja tada postaje promatraem ili svjedokom.
Shodno tome, promatra ista svjesnost onkraj oblika postaje jai, a mentalne formacije postaju slabije. Kad govorimo o nadziranju
uma, mi utjelovljujemo dogaaj koji nosi uistinu kozmiku vanost:
svjesnost se kroz vas budi iz svoga sna o poistovjeenju s oblikom i
povlai se iz oblika. To pretkazuje dogaaj to se vjerojatno jo nalazi

72

Kad se svjesnost oslobodi poistovjeenja s tjelesnim i mentalnim oblicima, postaje ono to bismo mogli nazvati ista ili prosvijetljena svjesnost, odnosno prisutnost. To se nekolicini pojedinaca ve dogodilo,
a ini se da je sueno da se uskoro pone dogaati u mnogo veem
opsegu, iako nema nikakva apsolutnog jamstva da e se uistinu tako
i dogoditi. Veina ljudi jo je u zamci oblika svijesti koji pripada egu:
poistovjeen s umom i preputen njegovoj vladavini. Ne oslobode li
se na vrijeme vlastita uma, on e ih unititi. Doivjet e pojaanu
konfuziju, sukob, nasilje, bolest, oajanje, ludilo. Egoistini um nalikuje na brod koji tone. Ne skoite li s njega, potonut ete zajedno s
njim. Kolektivni egoistini um najopasnije je mahnito i razorno bie
koje je ikada nastavalo ovu planetu. to mislite da bi se moglo dogoditi na ovoj planeti ako bi ljudska svijest ostala ista kao i dosad?
Za mnoge je ljude ve sada jedino utoite koje mogu pronai od
vlastita uma povremeno povlaenje na razinu svijesti koja se nalazi
ispod misli. Svatko se povlai na tu razinu nou, tijekom sna. Ali do
toga u stanovitom stupnju dolazi i zahvaljujui seksu, alkoholu i drugim drogama koje smiruju pretjeranu umnu aktivnost. Da nije alkohola, sredstava za umirenje, sredstava protiv depresije, kao i zabranjenih droga koje se sve vie uzimaju, ludilo ljudskoga uma postalo
bi jo oitije nego to jest. Vjerujem kako bi veliki dio stanovnitva
postao opasan i sebi i drugima kad bi ostao bez svojih droga. Te droge
vas, naravno, zadravaju u zamci poremeaja. Njihovo vrlo raireno
koritenje samo odlae slom starih ustrojstava uma, kao i pojavu vie
svijesti. Dok pojedinani korisnici mogu doivjeti stanovito olakanje
od svakodnevna muenja koje im prireuje um, to ih spreava da budu dovoljno svjesno prisutni kako bi se uzdigli iznad misli i na taj nain pronali istinsko osloboenje.
Pad unatrag, na razinu svijesti ispod umne, na razinu predmisaone razine naih udaljenih predaka, ivotinja i biljaka, za nas ne predstavlja stvarnu mogunost. Ne moemo se vratiti unatrag. Namjerava

73

MO SADANJEG TRENUTKA

PETO POGLAVLJE

li ljudska rasa opstati, morat e krenuti na sljedei stupanj. Svijest

evoluira u cijelome svemiru u milijardama oblika. Stoga ak ako mi i
ne uspijemo, to u kozmikom smislu ne bi bilo vano. U svjesnosti
se nikada nita ne gubi, stoga bi se svijest jednostavno izrazila kroz
neki drugi oblik. Ali i sama injenica to ovdje govorim, a vi sluate
ili itate te rijei, jasan je znak kako se nova svjesnost uistinu ukorjenjuje na ovoj planeti.

to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku

prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je
Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se
Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i
da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici koja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid tijeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje
tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samospoznaje, pokuao
prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu
stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvremenosti. U njegov je svijet ula dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost
ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek
Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira samoga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u
biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku
stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM TAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se
ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost.

U tome nema nieg osobnog: ja vas ne poduavam. Vi ste svijest

i vi sluate sami sebe. Jedna istonjaka poslovica kae: Uitelj i uenik zajedno stvaraju uenje. U svakom sluaju, rijei same po sebi
nisu vane. Ne predstavljaju rijei Istinu, nego samo ukazuju prema
njoj. Govorim iz prisutnosti, i dok govorim, moda ete biti u stanju pridruiti mi se u tom stanju. Iako svaka rije koju izgovorim ima
svoju povijest, naravno i dolazi iz povijesti, tako i sveukupan jezik i
rijei koje vam sada govorim nositelji su visokoenergetske frekvencije prisutnosti, sasvim odvojene od znaenja koje prenose kao rijei.
Tiina je jo moniji nositelj prisutnosti, stoga dok ovo itate ili
me sluate kako govorim, budite svjesni tiine izmeu i ispod rijei.
Budite svjesni praznina. Oslukivati tiinu, gdje god se nalazili, jednostavan je i izravan nain da postanete prisutni. ak ako ima buke,
uvijek postoji nekakva tiina u pozadini i izmeu zvukova. Oslukivanje tiine istoga trenutka u vama stvara duboku tiinu. Samo tiina
u vama moe opaziti tiinu izvana. A to je tiina drugo nego prisutnost, svjesnost osloboena misaonih oblika? To je ivo ostvarenje
onoga o emu govorimo.
KRIST: STVARNOST VAE BOANSKE PRISUTNOSTI
Ne veite se uz rijei. Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost,
ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, kako ga katkad nazivaju na Istoku. Jedina razlika izmeu Krista i prisutnosti jest u tome to vas izraz Krist upuuje na vae unutarnje boanstvo, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste, dok prisutnost oznaava probueno boanstvo ili Boju sutinu.
Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti
spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je
Krist bio ili da e biti samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je

74

Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od

vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak
nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tjelesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam
Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama.
Ja sam ovdje. Ja sam sada.

Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemojte ograniavati na identitet i oblik. Avatari, boanske majke, prosvijetljeni majstori, onih nekoliko koji su stvarni, nisu posebni kao osobe.
Budui da ne posjeduju lano ja koje treba odravati, braniti i hraniti, mnogo su jednostavniji i obiniji od najobinijeg mukarca ili ene. Osoba s jakim egom smatrala bi ih beznaajnima ili ih, to je jo
vjerojatnije, uope ne bi vidjela.
Ako vas privlai neki prosvijetljeni uitelj, to je zato jer u vama
ve ima dovoljno prisutnosti da prepoznate prisutnost u drugoj osobi. Mnogi ljudi nisu prepoznali Isusa ili Buddhu, kao to ima i uvijek je bilo mnogo ljudi koje privlae lani uitelji. Vei ego privlai

75

MO SADANJEG TRENUTKA

manji. Tama ne moe prepoznati svjetlost. Samo je svjetlost moe

prepoznati. Stoga ne vjerujte da se svjetlost nalazi izvan vas ili da vam
moe zasjati samo u nekom osobitom obliku. Ako je samo va majstor utjelovljenje Boga, tko ste onda vi? Svaki oblik ekskluzivnosti je
poistovjeenje s oblikom, a poistovjeenje s oblikom znai ego, bez
obzira koliko dobro bio prikriven.
Majstorovom se prisutnou koristite kako biste vlastiti identitet
odrazili s onu stranu imena i oblika, vratili ga sebi te kako biste i sami
postali vie prisutni. Uskoro ete shvatiti kako u prisutnosti nema ni
moga ni tvoga. Prisutnost je jedna.
Grupni rad moe vam koristiti za ojaavanje svjetlosti vlastite
prisutnosti. Skupina ljudi koja zajedno ulazi u stanje prisutnosti stvara kolektivno energetsko polje velike jaine. Ne samo da podie stupanj prisutnosti svakoga lana skupine, nego takoer pomae oslobaanju kolektivne ljudske svijesti iz njezina sadanjeg stanja prevlasti
uma. Time e biti sve lake ulaziti u stanje prisutnosti. Meutim, ako
barem jedan lan skupine nije vrsto ukorijenjen u tome, tako da
moe odravati energetsku frekvenciju toga stanja, egoistini um lako
se ponovno moe vratiti i unititi napore grupe. Iako je skupni rad
neprocjenjiv, nije i dovoljan, stoga ne smijete ovisiti o takvoj vrsti rada. Niti smijete postati ovisni o uitelju ili majstoru, osim tijekom
prijelazna razdoblja, dok vam uitelj prenosi smisao i praksu prisutnosti.

ESTO

POGLAVLJE

UNUTARNJE TIJELO

POSTOJANJE JE VAE NAJDUBLJE JA

Prije ste govorili o tome kako je vano da se duboko ukorijenimo u tijelu ili da uistinu boravimo u njemu. Moete li objasniti to ste time mislili?
Tijelo moe postati toka pristupa carstvu Bia. Sada emo potanje o
tome govoriti.
Jo nisam sasvim siguran razumijem li potpuno to mislite kad kaete
Bie.
Voda? to mislite time rei? Ne razumijem, rekla bi riba kad bi
imala ljudski um.
Molim vas, prestanite pokuavati razumjeti Bie. Ve ste dobili
znaajne uvide o tome, ali um e uvijek pokuavati Bie stisnuti u
malu kutijicu, a na nju staviti oznaku. To se ne moe napraviti. Bie
ne moe postati predmet znanja. U Biu se subjekt i objekt stapaju u
jedno.
Bie moete osjetiti kao vjeno prisutno Ja jesam koje je s onu
stranu imena i oblika. Osjetiti, a zatim spoznati da jeste i ostati u tom
duboko ukorijenjenom stanju jest prosvjetljenje, istina za koju je Isus
rekao da e vas osloboditi.
Osloboditi ega?

Oslobodit e vas privida da niste nita vie od svoga fizikog tijela i

uma. Taj privid o ja, kako ga naziva Buddha, sutinska je pogreka.
Oslobodit e vas straha u svim njegovim bezbrojnim maskama, jer
strah je neminovna posljedica toga privida - straha koji je va vjeni
76

77

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

muitelj sve dok osjeaj za vlastito ja izvodite samo iz ovoga nevanog

i ranjivog oblika. A oslobodit e vas i grijeha, koji je patnja to ju nesvjesno nanosite sebi i drugima sve dok to prividno ja upravlja onime
to pomislite, kaete i napravite.

Ni te mi se rijei ne sviaju. Nagovjetavaju da sa mnom neto nije kako

valja. To je prosuivanje.

ZAVIRITE S ONU STRANU RIJEI

Ne svia mi se rije grijeh. Podrazumijeva da mi je netko sudio i smatra
da sam kriv.
To mogu shvatiti. Mnoga su se pogrena stajalita i tumaenja tijekom stoljea nagomilala oko nekih rijei, kao to je rije grijeh, zahvaljujui neznanju, pogrenom razumijevanju ili elji za upravljanjem, ali te rijei ipak sadre sutinsku jezgru istine. Niste li u stanju
zagledati se s onu stranu takvih tumaenja, pa stoga ne moete prepoznati stvarnost na koju rije upuuje, nemojte se njome koristiti.
Nemojte se uhvatiti za razinu rijei. Rije je tek sredstvo koje vodi do
nekog cilja. Rije je apstrakcija. Pomalo je nalik na putokaz jer ukazuje na neto. Rije med nije med. O medu moete uiti i razgovarati koliko god dugo elite, ali neete ga zapravo upoznati dok ga ne
kuate. Kad ste ga kuali, rije vam postaje manje vana. Vie neete
biti vezani uz nju. Slino tome, o Bogu moete govoriti ili razmiljati
do kraja svoga ivota, ali znai li to da Ga poznajete, da ste makar zavirili u tu stvarnost na koju rije ukazuje? To je zapravo samo posesivna vezanost za putokaz, mentalni idol.
Vrijedi i obrnuto: ako vam se, zbog bilo kojeg razloga, ne svia
rije med, to bi vas moglo sprijeiti da ga nikada ne okusite. Osjeate
li snanu odbojnost prema rijei Bog, to je negativan oblik vezanosti, mogli biste nijekati ne samo rije, nego isto tako i stvarnost na koju ona ukazuje. Mogli biste si uskratiti mogunost doivljavanja te
stvarnosti. Sve je to, naravno, sutinski povezano s tim to ste se poistovjetili s umom.
Stoga, ako vam rije vie nije prikladna, tada je ostavite i nadomjestite drugom. Ne svia li vam se rije grijeh, tada recite nesvjesno
ili ludilo. To e vas moda odvesti blie istini, blie stvarnosti koja se
krije iza rijei, nego rije grijeh koju su ljudi dugo zloupotrebljavali,
a ne ostavljaju mjesta nikakvoj krivnji.

78

Naravno da s vama neto ne valja - ali vas nitko ne prosuuje.

Ne mislim vrijeati vas osobno, ali ne pripadate li ljudskoj rasi
koja je samo u dvadesetom stoljeu ubila vie od sto milijuna pripadnika vlastite vrste?
Govorite li o krivnji na temelju povezanosti?
Nije rije o krivnji. Ali sve dok vama upravljaju ego i um, dio ste toga
kolektivnog ludila. Moda se niste dublje zagledali u ljudsko stanje
dok njime vladaju ego i um. Otvorite oi i uoite strah, oaj, pohlepu i nasilje koji sve proimaju. Promotrite stranu grubost i patnju
koju su ljudi nanosili, a nanose i dalje jedni drugima, kao i drugim
ivotnim oblicima na ovoj planeti, i to na globalnom planu. Ne morate osuivati. Samo promatrajte. To je grijeh. To je ludilo. To je nesvjesno. Nadasve, ne zaboravite promatrati vlastiti um. Ondje tragajte za korijenom ludila.
PRONALAENJE VLASTITE NEVIDLJIVE I NEUNITIVE STVARNOSTI
Rekli ste kako je poistovjeenje s tjelesnim oblikom dio privida, pa kako
nas onda tijelo, fiziki oblik, moe dovesti do spoznaje Bia?
Tijelo koje moete vidjeti i dodirnuti ne moe vas odvesti do Bia.
Ali to vidljivo i opipljivo tijelo samo je vanjska koljka, ili bolje reeno, ogranien i iskrivljen opaaj skrivene stvarnosti. U prirodnom
stanju povezanosti s Biem, tu skrivenu stvarnost svakoga trenutka
moete osjetiti kao nevidljivo unutarnje tijelo, oivljujuu prisutnost
u vlastitoj nutrini. Stoga prebivati u tijelu znai osjetiti tijelo iznutra, osjetiti ivot u tijelu i tako spoznati da ste neto drugo, a ne vanjski oblik.
Ali to je tek poetak putovanja prema unutra koje e vas odvesti
jo dublje u carstvo vee tiine i spokojstva, ali i vee moi i vibrirajueg ivota. U poetku ete moda moi dobiti samo prolazne uvide,
ali putem njih ete poeti shvaati kako niste samo besmisleni djeli
ivota u stranome svemiru, nakratko postavljeni izmeu roenja i smrti, kojemu je doputeno samo nekoliko kratkotrajnih zadovoljstava

79

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

nakon kojih slijedi bol i konano unitenje. Ispod vanjskoga oblika

povezani ste s neim tako golemim, tako neizmjernim i svetim, da se
o tome ne moe govoriti ili ga shvatiti - a ja ipak sada o tome govorim. Govorim to ne zato da bih vam pruio neto u to moete vjerovati, nego kako bih vam pokazao da to i sami moete spoznati.

Iako vam takva slika privremeno moe pomoi, vie panje obratite
osjeaju, nego bilo kojoj slici to se pojavi. Jer slika, bez obzira koliko prekrasna ili snana bila, ve je definirana oblikom, stoga vam
prua manje prostora za produbljivanje osjeaja.

Sve dok um zaokuplja svu vau panju, odvojeni ste od Bia. To

se veini ljudi neprestano dogaa, a tada nisu u svome tijelu. Um preuzima cjelokupnu vau svijest i prisvaja je. Ne moete prestati razmiljati. Kompulzivno razmiljanje postalo je kolektivna bolest. Cijeli
va osjeaj toga tko jeste tada se temelji na aktivnosti uma. Budui da
vie nije ukorijenjen u Biu, va identitet postaje ranjivo, mentalno
ustrojstvo koje uvijek ima potreba, a strah postaje prevladavajua
emocija. Jedino to je uistinu vano za va ivot tada nedostaje: svjesnost vlastita dubljeg ja - nevidljiva i nerazoriva stvarnost.
Kako biste postali svjesni Bfa trebate ponovno odvojiti svjesnost
od uma. To je jedan od najvanijih zadataka na vaem duhovnom
putovanju. Time ete osloboditi golemi dio svijesti koja je prije bila
u zamci beskorisnog i kompulzivnog razmiljanja. Vrlo uinkovit nain na koji to moete napraviti jest da panju odvojite od razmiljanja i usmjerite je na tijelo, ondje gdje Bie moete osjetiti iz prve ruke, kao nevidljivo energetsko polje koje daje ivot onome to opaate
kao fiziko tijelo.
POVEZIVANJE S UNUTARNJIM TIJELOM
Molim vas da to sada pokuate. Moda e vam biti lake ako tijekom
ove vjebe sklopite oi. Kasnije, kad vam boravak u tijelu postane
prirodan i lak, to vie nee biti potrebno. Usmjerite panju na tijelo.
Osjetite ga iznutra. Je li ivo? Ima li ivota u vaim dlanovima, rukama, nogama i stopalima - u trbuhu i prsima? Osjeate li tanano energetsko polje koje proima cijelo tijelo te svakom organu i stanici daje
vibrirajui ivot? Osjeate li to polje istodobno u svim dijelovima tijela kao jedno jedino polje energije? Nekoliko trenutaka usmjeravajte
panju na osjeaj unutarnjeg tijela. Nemojte razmiljati o njemu. Osjeajte. Sto mu vie panje poklanjate, to e osjeaj postati jasniji i
snaniji. Osjetit ete kao da svaka stanica postaje ivlja, a ako imate jako osjetilo vida, moda ete doivjeti sliku tijela kako postaje svjetlije.
80

Osjeaj unutarnjega tijela je bezoblian, neogranien i neshvatljiv. U

njega se uvijek moete sve dublje sputati. Ne osjetite li mnogo toga
na ovome stupnju, obratite panju na ono to uspijete osjetiti. U rukama ili nogama moda osjetite jedva osjetne marce. To je za poetak dovoljno dobro. Samo se usredotoite na osjeaj. Vae tijelo oivljuje. Kasnije emo vie vjebati. Molim vas da sada otvorite oi, ali
zadrite dio panje na unutarnjem energetskom polju tijela ak i dok
se osvrete po prostoriji. Unutarnje tijelo prebiva na pragu izmeu
vaeg identiteta vezanog uz oblik i sutinskog identiteta, vae istinske
prirode. Nikada nemojte izgubiti dodir s njim.

PREOBRAZBA KROZ TIJELO

Zato je veina religija osuivala ili nijekala tijelo? ini se da su duhovni tragaoci tijelo uvijek smatrali preprekom, ili su vjerovali da je grijeno.
Zato je tako malo tragaoca pronalo ono to su traili?
Na razini tijela ljudska su bia vrlo bliska ivotinjama. Sve temeljne tjelesne funkcije - ugoda, bol, disanje, hrana, pie, izluivanje otpadnih tvari, spavanje, poriv za pronalaenjem partnera i za raanjem te, naravno, roenje i smrt - dijelimo sa ivotinjama. Dugo
vremena nakon pada iz stanja milosti i jednote u stanje privida, ljudi
su se iznenada probudili u tijelu koje se doimalo kao ivotinjsko i
to ih je jako uznemirilo. Ne zavaravajte se. Niste nita vie od ivotinja. inilo se da je to istina s kojom su se suoili. Ali ta ih je istina previe uznemirivala da bi je mogli prihvatiti. Adam i Eva vidjee da su
goli i uplaie se. Ubrzo su nesvjesno poeli nijekati svoju ivotinjsku
81

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

prirodu. Prijetea mogunost da bi ih mogli nadvladati moni nagonski porivi i vratiti ih natrag, u potpuno nesvjesno stanje, bila je
uistinu vrlo stvarna. Oko stanovitih dijelova tijela i tjelesnih funkcija postavili su stid i tabue, osobito kad je rije o seksualnosti. Svjetlost
njihove svijesti jo nije bila dovoljno snana da se sprijatelji s tom ivotinjskom prirodom, da joj dopusti postojanje te da ak uiva u nekim njezinim vidovima - a kamoli da se spusti duboko u nju kako bi
pronala skriveno boanstvo, stvarnost u srcu privida. Stoga su napravili ono to su morali napraviti. Poeli su se odvajati od tijela. Tada
su sebe promatrali kao nekoga tko ima tijelo, a ne kao da jesu tijelo.

iz njega pobjegne. To je bezbrojne tragaoce sprijeilo u postizanju

duhovnog ostvarenja, zbog ega nisu uspjeli pronai ono to su traili.

Kad su se pojavile religije, to razdvajanje se jo vie naglaavalo,

u obliku uvjerenja ti nisi to tijelo. Bezbrojni ljudi na Istoku i Zapadu pokuavali su kroz stoljea pronai Boga, spasenje ili prosvjetljenje tako to su nijekali tijelo. To je uzelo oblik nijekanja osjetilnih uitaka, osobito seksualnosti, posta i drugih isposnikih praksi. U pokuaju da oslabe ili kazne tijelo ak su mu nanosili i bol, jer su ga smatrali grenim. U kranstvu se to nazivalo umrtvljenjem tijela. Drugi
su pokuavali pobjei od tijela ulazei u stanje transa ili tragajui za
iskustvima izvan tijela. Mnogi to rade i danas. ak se i za Buddhu
pria kako je est godina postom i krajnjim oblicima isposnitva prakticirao odricanje od tijela, ali prosvjetljenje nije postigao dok se nije
odrekao takve prakse.
injenica jest da nitko nikada nije doivio prosvjetljenje nijekanjem tijela, borbom protiv njega ili izvan tjelesnim iskustvima. Iako
takvo iskustvo moe oarati i pruiti vam uvid u stanje osloboenosti od materijalnoga oblika, na kraju ete se uvijek morati vratiti u tijelo, gdje se odvija najvaniji rad preobrazbe. Preobrazba se odvija
kroz tijelo, a ne negdje izvan njega. Zato nijedan istinski majstor nikada nije zastupao odricanje ili naputanje tijela, iako su to nerijetko
inili njihovi sljedbenici, zagovornici uma.
Od drevnih uenja o tijelu preivjeli su samo neki djelii, kao to
je Isusova izjava da e cijelo tvoje tijelo biti ispunjeno svjetlou ili
su preivjeli kao mitovi, a takvo je uvjerenje da Isus nikada nije napustio svoje tijelo, nego je ostao sjedinjen s njim te se i na nebesa
uspeo u tijelu. Do dananjega dana gotovo nitko nije shvatio te rijei
ili skriveno znaenje nekih mitova, tako da je posvuda prevladalo
uvjerenje ti nisi to tijelo, vodei do nijekanja tijela i pokuaja da se
82

Je li mogue ponovno pronai izgubljena uenja o vanosti tijela ili ih

rekonstruirati na temelju postojeih ostataka?
Za tim nema potrebe. Sva duhovna uenja izviru iz istoga Izvora. U
tom smislu postoji i uvijek je postojao samo jedan majstor koji se
oituje u mnogim razliitim oblicima. Ja sam taj majstor, a i vi ste taj
majstor, jednom kad uspijete doprijeti do tog unutarnjeg Izvora. To
ete postii kroz unutarnje tijelo. Iako sva duhovna uenja izviru iz
istoga Izvora, jednom kad se pretoe u rijei i zapisu oito vie nisu
nita drugo nego skupine rijei - a rije nije nita drugo nego putokaz, kako smo ranije govorili. Sva su takva uenja putokazi koji nas
upuuju natrag Izvoru.
Ve sam govorio o Istini to je skrivena u vaem tijelu, ali ukratko u za vas ponoviti izgubljena uenja majstora - stoga evo jo jednog putokaza. Molim vas pokuajte osjetiti svoje unutarnje tijelo dok
itate ili sluate.
PROPOVIJED 0 TIJELU
Ono to doivljavate kao gusto fiziko ustrojstvo to ga zovemo tijelom, koje je podlono bolesti, starenju i smrti, u konanici nije stvarno - to niste vi. Tijelo je pogreno shvaena sutinska stvarnost ovjekova, jer je sutinska stvarnost s onu stranu raanja i umiranja. Do
pogrenog shvaanja dolo je zbog ogranienja uma koji, izgubivi
dodir s Biem, tijelo predstavlja kao dokaz svoga lanog uvjerenja u
odvojenost, te da bi opravdao vlastiti strah. Ali ne okreite glavu od
tijela, jer u tom simbolu netrajnosti, ogranienja i smrti koje doivljavate kao neispravnu tvorevinu vlastitoga uma krije se sjaj vae sutinske i besmrtne stvarnosti. U potrazi za Istinom, nemojte panju usmjeravati na neto drugo, jer je ne moete pronai nigdje drugdje,
osim u nutrini svoga tijela.
Ne borite se protiv tijela, jer biste se time borili protiv vlastite
stvarnosti. Vi jeste tijelo. Tijelo koje moete vidjeti i dotaknuti samo
je tanka, lana koprena. Ispod nje krije se nevidljivo unutarnje tijelo,

83

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

vrata koja vode u Bie, u neoitovani ivot. Kroz svoje unutarnje tijelo neodvojivo ste povezani s tim neoitovanim ivotom - u kojemu nema ni smrti ni raanja, nego samo vjena prisutnost. Kroz
unutarnje tijelo vi ste zauvijek sjedinjeni s Bogom.

Kad god ekate, gdje god to bilo, koristite se tim vremenom za

osjeanje unutarnjeg tijela. Na taj nain prometne guve i dugaki redovi postaju mjesta uivanja. Umjesto da se u mislima projicirate daleko od sadanjeg trenutka, zadite dublje u sadanji trenutak tako to
ete ui dublje u tijelo.

DUBOKO SE UKORIJENITE U NUTRINI

Najvanije je biti u stanju trajne povezanosti sa svojim unutarnjim tijelom - uvijek ga osjeati. To e jako brzo produbiti i preobraziti va
ivot. to svjesnije usmjeravate panju na unutarnje tijelo, to vie postaje njegova vibracijska frekvencija, uvelike nalik na svjetiljku koja
jae zasvijetli kad okrenete prekida i tako poveate protok elektriciteta. Na toj vioj energetskoj razini negativnost vie ne moe djelovati na vas, pa ete privlaiti nove okolnosti koje e odraavati tu viu
frekvenciju.
Ako to je vie mogue usmjerite panju prema tijelu, usidrit ete
se u sadanjem trenutku. Neete se izgubiti u vanjskom svijetu, a neete se izgubiti ni u svome umu. Misli i emocije, strahovi i elje jo
mogu postojati do stanovita stupnja, ali nee vas prevladati.

Umijee svjesnosti unutarnjeg tijela razvit e se u potpuno novi

nain ivota, u stanje trajne povezanosti s Biem i vaem e ivotu podariti dubinu kakvu nikada prije niste upoznali.
Kad ste duboko ukorijenjeni u svom tijelu, lako e vam biti ostati prisutan kao promatra vlastita uma. Bez obzira to se dogodi izvana, vie vas nita ne moe uzdrmati.
Ne budete li prisutni - a prebivanje u tijelu uvijek je sutinski vid
prisutnosti - vama e i dalje upravljati um. Razmiljanjem i ponaanjem upravljat e scenarij u glavi koji ste odavno nauili i uvjetovanje uma. Moda ete u kratkim trenucima biti slobodni, ali rijetko kad
zadugo. To osobito vrijedi za ona razdoblja kad neto poe nizbrdo, kad doivite nekakav gubitak ili se uznemirite. Vaa uvjetovana
reakcija tada e biti nevoljna, automatska i predvidljiva, potaknuta
onom temeljnom emocijom koja predstavlja pozadinu stanja poistovjeenosti s umom: strahom.

Molim vas da istraite gdje se vaa panja nalazi ovoga trenutka.

Sluate ono to govorim ili itate ove rijei u knjizi. To je arina toka vae panje. Isto ste tako marginalno svjesni svoje okoline, drugih ljudi i tako dalje. tovie, moda postoji jo nekakva aktivnost
uma povezana s onim to sluate ili itate, nekakve mentalne primjedbe. Nema, pak, nikakve potrebe da to privue svu vau panju. Vidite moete li istodobno biti u dodiru s unutarnjim tijelom. Neka
vam dio panje bude usmjeren unutra. Ne dopustite joj da sva ostane vani. Osjeajte cijelo svoje tijelo iznutra kao jedinstveno polje
energije. Kao da sluate ili itate cijelim tijelom. Neka to bude vaa
praksa u danima i tjednima to dolaze.

Stoga kad se pojavi izazov, kao to se izazovi uvijek pojavljuju,

neka vam bude navika odmah se spustiti u tijelo i to vie moete
usredotoiti se na unutarnje energetsko polje vlastita tijela. To ne treba trajati dugo, nego samo nekoliko sekundi. Ali to trebate napraviti onoga trenutka kad se izazov pojavi. Svako odlaganje omoguit e
uvjetovanoj mentalno-emocionalnoj reakciji da pone djelovati i da
vas prevlada. Usredotoite li se na nutrinu i osjetite li unutarnje tijelo, im ponete povlaiti svijest iz uma odmah ete se smiriti i postati prisutni. Ako je u stanovitoj situaciji potrebna reakcija, ona e izroniti s te dublje razine. Upravo kao to je suneva svjetlost beskrajno
svjetlija od plamena svijee, tako u Biu prebiva beskonano vea inteligencija nego u umu.

Ne preputajte svoju sveukupnu energiju umu i vanjskome svijetu. Svakako se usredotoite na ono to radite, ali istodobno, kad god
vam je to mogue, osjeajte unutarnje tijelo. Ostanite ukorijenjeni
unutra. Tada promatrajte na koji nain to mijenja stanje vae svjesnosti i kakvou onoga to radite.

Sve dok svjesno odravate dodir s unutarnjim tijelom, nalikujete

na stablo koje je duboko ukorijenjeno u tlu ili na zgradu koja ima duboke i vrste temelje. Poredbu s kuom koristio je i Isus u openito
krivo shvaenoj usporedbi o dva ovjeka koja su gradila kuu. Jedan
je gradio na pijesku, bez ikakvih temelja, a kad su dole oluje i bujice,

84

85

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

kue je nestalo. Drugi je duboko kopao dok nije doao do stijena i tada
je sagradio kuu to ju bujice nisu mogle odnijeti.

injenicu to je budunost potpuno izvan njegove vlasti. Opratanje

znai da ste odustali od aljenja i time otpustili tugu. Do toga prirodno dolazi jednom kad shvatite da aljenje ne slui niemu osim kako
bi ojaalo lano ja. Opratanje znai kako se ne opirete ivotu - da
mu doputate da ivi kroz vas. Druge su mogunosti bol i patnja, jako ogranien protok ivotne energije, a u mnogim sluajevima i tjelesna bolest.
Onoga trenutka kad uistinu oprostite ponovno ste prisvojili svoju mo, oduzevi je umu. Neopratanje je priroda uma, upravo kao
to lano ja utemeljeno u umu, odnosno ego, ne moe preivjeti bez
borbe i sukoba. Um ne moe oprostiti. Samo vi to moete uiniti. Vi
moete postati prisutni, ui u svoje tijelo, osjetiti ivo spokojstvo i
duboku tiinu koji zrae iz Bia. Zato je Isus rekao: Oprostite prije
nego to uete u hram.

PRIJE NEGO TO UETE U TIJELO OPROSTITE

Kad sam pokuala prenijeti panju na unutarnje tijelo, osjeala sam se
vrlo nelagodno. Pojavio se osjeaj nespokojstva i munina. Stoga nisam
mogla iskusiti ono o emu govorite.
Osjetili ste zaostalu emociju koje vjerojatno niste bili svjesni sve dok
niste pokuali panju usmjeriti prema tijelu. Ako joj najprije obratite panju, emocija e sprijeiti va ulazak u unutarnje tijelo, koje prebiva na dubljoj razini ispod emocije. Panja ne znai da trebate poeti
razmiljati o emociji. To znai da emociju samo promatrate, da je u
potpunosti osjetite te da je tako priznate i prihvatite kakva jest. Neke
je emocije lako prepoznati: bijes, strah, tuga i tako dalje. Druge je
mnogo tee definirati. Mogu se pojaviti nejasni osjeaji nelagode, teine ili stezanja, na pola puta izmeu emocije i tjelesnog osjeta. U
svakom sluaju nije vano moete li emociji dati mentalnu oznaku,
nego moete li taj osjeaj prenijeti u svjesnost. Panja je klju preobrazbe - a potpuna panja takoer podrazumijeva prihvaanje. Panja je nalik na svjetlosnu zraku - usredotoenu mo vae svijesti koja
sve preobraava u sebe.
U sasvim funkcionalnom organizmu emocija ima vrlo kratak ivotni vijek. Nalikuje na prolazno mrekanje ili val na povrini vaega
Bia. Meutim, ne nalazite li se u tijelu, emocija u vama moe preivjeti nekoliko dana ili tjedana ili se pridruiti ostalim emocijama sline frekvencije koje su se stopile i pretvorile u tijelo boli, nametnika
koji godinama moe ivjeti u vama, hranei se vaom energijom, izazivajui tjelesnu bolest i unitavajui vam ivot (vidi drugo poglavlje).
Stoga panju usmjerite na to da osjetite emociju i provjerite dri
li se va um nekog obrasca aljenja, kao to su okrivljavanje, samosaaljenje ili negodovanje, koji bi mogao hraniti tu emociju. Ako je tako, to znai da niste oprostili. Neopratanje je esto usmjereno prema
drugoj osobi ili prema sebi, ali moe biti usmjereno i prema bilo kojoj situaciji ili stanju - prolom, sadanjem ili buduem - koje va um
odbija prihvatiti. Da, neopratanje moe biti usmjereno ak i prema
budunosti. To je odbijanje uma da prihvati nesigurnost, da prihvati

86

POVEZNICA S NEOITOVANIM
Kakav je odnos izmeu prisutnosti i unutarnjega tijela?
Prisutnost je ista svijest - svijest koju ste ponovno prisvojili, uzevi
je od uma i svijeta oblika. Unutarnje tijelo vaa je poveznica s Neoitovanim, a u svom najdubljem vidu unutarnje tijelo jest Neoitovano: Izvor iz kojega izvire svjesnost kao to iz Sunca izvire svjetlost.
Svjesnost unutarnjeg tijela jest svijest koja se prisjea svoga podrijetla i vraa se Izvoru.
Je li Neoitovano isto to i Bie?
Da. Rije Neoitovano uz pomo negacije pokuava izraziti Ono to
ne moe biti izgovoreno, miljeno ili zamiljeno. Ukazuje na ono to
jest govorei to nije. Bie je, s druge strane, pozitivan pojam. Molim
vas da se ne veete uz ove rijei ili da ponete vjerovati u njih. One
nisu nita drugo do putokazi.
Rekli ste kako je prisutnost svijest koju smo ponovno oduzeli od uma. Tko
je izvrio to ponovno prisvajanje?

87

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

Vi ste ga uinili. Ali budui da ste vi u svojoj sutini svijest, mogli bismo isto tako rei kako je ovdje rije o buenju svijesti iz sna o oblicima. To ne znai da e va vlastiti oblik istoga trenutka nestati u eksploziji svjetlosti. Moete ostati u svom sadanjem obliku, pa ipak biti
svjesni bezoblinog i besmrtnog u svojoj nutrini.

prebivate u unutarnjem tijelu, vanjsko e mnogo sporije starjeti, a ak

i kad ostari, bezvremena sutina blistat e kroz vanjski oblik te se neete doimati poput stare osobe.

Moram priznati da to uvelike prelazi moje shvaanje, a ipak na nekoj

dubljoj razini ini mi se da znam o emu govorite. To je vie osjeaj nego
bilo to drugo. Zavaravam li se?
Ne, ne zavaravate se. Osjeaj e vas dovesti blie istini o tome tko ste
nego to bi to uinilo razmiljanje. Ne mogu vam rei nita to vi ve
u svojoj dubini ne znate. Kad dosegnete stanoviti stupanj unutarnje
povezanosti, istinu prepoznajete kad je ujete. Niste li jo dosegli taj
stupanj, praksa svjesnosti tijela dovest e do produbljivanja koje je
prijeko potrebno.
USPORAVANJE PROCESA STARENJA

U meuvremenu, svjesnost unutarnjeg tijela donosi i druge dobrobiti u carstvu tjelesnoga. Jedna od njih je znaajno usporavanje starenja
fizikog tijela.
Dok vanjsko tijelo stari i prilino brzo propada, unutarnje se tijelo ne mijenja s vremenom, osim to ga moete dublje osjeati i postati svjesniji. Ako vam je sada dvadeset godina, energetsko polje vaeg
unutarnjeg tijela osjea se isto onako kako e se osjeati u osamdesetoj. I tada e biti jednako ustreptalo i ivo. im se vae uobiajeno
stanje promijeni tako da vie niste izvan tijela, u zamci uma, nego se
usidrite u tijelu i prisutni ste u sadanjem trenutku, fiziko tijelo bit
e laganije, jasnije i ivlje. Sto u tijelu ima vie svijesti, njegovo molekularno ustrojstvo zapravo postaje rjee. Vea svjesnost znai smanjivanje privida materijalnog svijeta.
Kad se vie poistovjetite s bezvremenim unutarnjim tijelom, nego s vanjskim, kad prisutnost postane va uobiajeni oblik svijesti, a
prolost i budunost vie ne budu zaokupljali vau panju, tada u psihi i tjelesnim stanicama neete vie gomilati vrijeme. Nagomilavanje
vremena u obliku psiholoke optereenosti prolou i budunou
uvelike oteuje sposobnost stanica za samoobnavljanje. Stoga, ako
88

Postoji li znanstveni dokaz za to?

Iskuajte svjesnost, pa ete vi biti dokaz.
JAANJE OBRAMBENOG SUSTAVA

Jo jedna dobrobit ove prakse u fizikom carstvu je golemo jaanje

obrambenog sustava do kojeg dolazi kad prebivate u svome tijelu. to
vie svijesti unosite u tijelo, to obrambeni sustav postaje snaniji. Kao
da se svaka stanica budi i raduje. Tijelo voli vau panju. To je ujedno i snaan oblik samoiscjeljenja. Veina bolesti prikrade se kad niste
prisutni u tijelu. Ako gospodara nema kod kue, mnotvo nezgodnih
stvari moe se ondje naseliti. Prebivate li u tijelu, nezvanim e posjetiteljima biti teko ui.
Ne jaa samo va tjelesni obrambeni sustav, nego i psihiki. Psihiki vas titi od negativnog, mentalno-emocionalnog polja sile drugih ljudi, koje je osobito zarazno. Prebivanje u tijelu ne titi vas postavljenjem zidova, nego podizanjem frekvencije vibracija vaega cjelovitog energetskog polja, stoga sve ono to vibrira na nioj frekvenciji, kao to je strah, bijes, depresija i tako dalje, sada postoji u doslovce drukijem poretku stvarnosti. Takve vibracije vie ne ulaze u polje
vae svijesti, a ako udu vie im se ne morate opirati jer samo prolaze
kroz vas. Molim vas da ove moje rijei ne prihvatite niti odbacite tek
tako. Iskuajte ih.
Postoji jednostavna, ali snana meditacija samoiscjeljivanja koju
moete napraviti kad god osjeate potrebu potaknuti obrambeni
sustav na rad. Osobito je uinkovita koristite li ju kad osjetite prve
simptome bolesti, ali ako je koristite ee, snano se usredotoujui,
djeluje i kod bolesti koje su se ve uvrstile u tijelu. Njome se moete
suprotstaviti i poremeaju energetskog polja koje moe izazvati neki
oblik negativnosti. Meutim, ona ne predstavlja zamjenu za praksu
prebivanja u tijelu iz trenutka u trenutak; ne budete li prisutni u tijelu, ova e meditacija imati samo privremen uinak.
89

MO SADANJEG TRENUTKA

ESTO POGLAVLJE

Kad imate nekoliko minuta vremena, osobito neposredno prije

spavanja i nakon buenja, preplavite tijelo svijeu. Sklopite oi.
Lezite na leda. Panju usmjerite na razliite dijelove tijela, najprije
nakratko: dlanovi, stopala, ruke, noge, trbuh, prsa, glava i tako dalje.
Osjetite ivotnu energiju unutar tih dijelova to jae moete. Kod
svakog dijela tijela ostanite petnaestak sekundi. Tada dopustite panji
da nekoliko puta proe kroz tijelo kao val, od stopala do glave i natrag. Za to vam je potrebna otprilike jedna minuta. Nakon toga u
potpunosti osjetite unutarnje tijelo kao jedinstveno polje energije.
Taj osjeaj zadrite nekoliko minuta. Tijekom toga razdoblja budite
snano prisutni u svakoj stanici svoga tijela. Ne brinite ako vam um
povremeno uspije odvui panju iz tijela te ako se izgubite u nekoj
misli. im zamijetite da se to dogodilo, jednostavno vratite panju na
unutarnje tijelo.

misli, tada se umom moete sluiti stvaralaki, a najlaki nain na koji moete ui u to stanje jest kroz tijelo. Kad god vam je potreban odgovor, rjeenje ili stvaralaka ideja, prestanite na trenutak razmiljati
tako to ete panju usmjeriti na unutarnje energetsko polje. Postanite svjesni duboke tiine. Kad ponovno ponete misliti, misli e vam
biti svjee i stvaralake. U svakoj misaonoj aktivnosti naviknite se
svakih nekoliko minuta prelaziti iz razmiljanja u neku vrstu unutarnjeg sluanja, unutarnje duboke tiine. Mogli bismo rei: nemojte
razmiljati samo glavom, nego razmiljajte cijelim tijelom.

NEKA VAS U TIJELO UVEDE DAH

Kad sluate drugu osobu, ne sluate je samo umom, nego cijelim tijelom. Osjeate energetsko polje vlastita unutarnjeg tijela. To odvlai
panju od razmiljanja i stvara miran prostor koji vam omoguuje da
uistinu sluate bez ometanja uma. Drugoj osobi tako dajete dovoljno
prostora da bi mogla postojati. To je najdragocjeniji dar koji moete
dati. Veina ljudi ne zna sluati, jer je najvei dio njihove panje zaokupljen razmiljanjem. Vie panje obraaju razmiljanju, nego onome to druga osoba govori, a nimalo se ne posveuju onome to je uistinu vano: Bfu druge osobe koje se krije u pozadini njezinih rijei
i uma. Naravno, Bie druge osobe ne moete osjetiti osim kroz svoje
vlastito. To je poetak spoznaje jednote koja je ljubav. Na najdubljoj
razini Bia, vi ste jedno sa svime to postoji.

Povremeno, kad mi je um jako aktivan, postigne takav zamah da mi je

nemogue panju odvojiti od njega i osjetiti unutarnje tijelo. To se dogaa osobito kad zapadnem u obrazac zabrinutosti ili tjeskobe. Imate li kakvih prijedloga?
Ako u bilo kojem trenutku otkrijete kako vam je teko stupiti u dodir
s unutarnjim tijelom, najee je mnogo jednostavnije najprije se
usredotoiti na disanje. Svjesno disanje, koje je samo po sebi snaan
oblik meditacije, postepeno e vas dovesti u dodir s tijelom. Panjom
slijedite dah dok ulazi i izlazi iz tijela. Diite i osjeajte kako vam se
trbuh lagano iri i stee sa svakim udahom i izdahom. Ako vam je lako vizualizirati, sklopite oi i vidite sebe okruenog svjetlou ili uronjenog u blistavu tvar - u more svijesti. Tada udiite tu svjetlost. Osjeajte kako ta blistava tvar ispunjava vae tijelo i osvjetljava ga. Tada
se postepeno vie usredotoite na osjeaj. Sada ste u svom tijelu. Ne
veite se ni za kakvu vizualiziranu sliku.

\
UMIJEE SLUANJA

Veina ljudskih odnosa sastoji se uglavnom u komuniciranju

umom, a ne u komuniciranju ljudskih bia, u zajednitvu. Nijedan
odnos ne moe na taj nain napredovati i zato u odnosima ima toliko
sukoba. Upravlja li um vaim ivotom, neminovni su sukobi, razdori
i problemi. Budete li u dodiru sa svojim unutarnjim tijelom, to stvara ist prostor u kojemu nema uma i u kojem odnos moe cvjetati.

STVARALAKO KORITENJE UMOM

Ako se trebate posluiti umom za neku osobitu svrhu, uinite to u suradnji s unutarnjim tijelom. Samo ako ste u stanju biti svjesni bez

90

91

SEDMO

POGLAVLJE

PORTALI KOJI VODE U

NEOITOVANO

DUBOKO U TIJELU

U nutrini tijela osjeam energiju, osobito u rukama i nogama, ali ini

mi se da ne mogu zai dublje, kao to ste prije predloili.
Osjeanje tijela pretvorite u meditaciju. Trebalo bi biti dovoljno deset do petnaest minuta. Pobrinite se da nema nikakvih vanjskih ometanja, kao to su telefon ili ljudi koji bi vas mogli prekinuti. Sjednite
na stolac, ali se nemojte nasloniti. Neka vam kraljenica bude uspravna. To e vam pomoi da ostanete budni. Moete odabrati vlastiti
najdrai poloaj za meditaciju.
Opustite tijelo. Sklopite oi. Nekoliko puta duboko udahnite.
Osjetite kako diete donjim dijelom trbuha. Promatrajte kako se trbuh lagano iri i stee sa svakim dahom. Tada postanite svjesni cijeloga unutarnjeg energetskog polja tijela. Ne razmiljajte o njemu - samo ga osjeajte. inei tako, ponovno vraate svjesnost koja je dosad
pripadala umu. Ako vam to pomae, koristite vizualizaciju svjetlosti koju sam prije opisao.
Kad unutarnje tijelo jasno osjetite kao jedinstveno energetsko
polje, ako je ikako mogue otpustite svaku vizualnu sliku i usredotoite se iskljuivo na osjeaj. Ako moete, odbacite svaku mentalnu sliku koju moda jo imate o fizikom tijelu. Nakon toga ostaje samo
sveobuhvatan osjeaj prisutnosti ili postojanja, a unutarnje tijelo osjeate kao da je bezgranino. Tada panju povedite jo dublje u taj osjeaj. Postanite jedno s unutarnjim tijelom. Stopite se s energetskim
poljem, tako da vie ne opaate dvojnost promatraa i promatranog,
sebe i tijela. Razlike izmeu unutarnjeg i vanjskog takoer sada nestaje,

92

SEDMO POGLAVLJE

tako da vie ne postoji unutarnje tijelo. Zaranjajui duboko u tijelo,

vi ste se uzdigli iznad njega.
Ostanite u tom carstvu istoga Bia koliko god vam je ugodno;
tada ponovno postanite svjesni fizikoga tijela, disanja i tjelesnih
osjetila te otvorite oi. Promatrajte svoju okolinu nekoliko minuta na
meditativan nain - odnosno, ne pridajui joj mentalne oznake - te
nastavite osjeati unutarnje tijelo.

Pristup tom bezoblinom carstvu uistinu oslobaa. Oslobaa vas

spona i poistovjeenja s oblikom. To je ivot u svom nediferenciranom stanju prije nego to se razdijelio u viestrukost. Moemo to nazvati Neoitovanim, nevidljivim Izvorom sviju stvari, Biem unutar
sviju bia. To je carstvo duboke tiine i spokoja, ali takoer i radosti
i intenzivne ivotnosti. Kad god ste prisutni, vi do stanovita stupnja
postajete providni svjetlosti, istoj svijesti koja izvire iz toga Izvora.
Takoer shvaate kako svjetlost nije odvojena od onoga tko jeste, nego tvori vau vlastitu sutinu.
IZVOR CHIJA

Je li to Neoitovano, ono to na Istoku nazivaju chi, neka vrsta sveobuhvatne ivotne energije?
Ne, nije. Neoitovano je izvor chija. Chi je unutarnje energetsko polje tijela, most izmeu vanjskoga ja i Izvora. Lei na pola puta izmeu
oitovanog svijeta oblika i Neoitovanog. Chi se moe usporediti s
rijekom ili energetskim tijekom. Usmjerite li svijest duboko u unutarnje tijelo, tada slijedite tijek te rijeke unatrag, do njezina Izvora.
Chi je pokret; Neoitovano je nepokretnost. Dosegnete li toku apsolutne nepokretnosti, koja svejedno vibrira ivotom, tada ste zali s
onu stranu unutarnjega tijela i chija, do samoga Izvora: Neoitovanog. Chi je poveznica izmeu Neoitovanog i fizikog svemira.
Stoga, usmjerite li panju dublje u unutarnje tijelo, mogli biste
dosegnuti tu toku, tu jedninu, u kojoj se svijet rastvara u Neoitovanom, a Neoitovano uzima oblik energetskoga tijeka chija, koji tada

93

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

postaje svijet. To je toka raanja i smrti. Kad vam je svijest usmjerena prema van, uzdiu se um i svijet. Kad je usmjerena unutra, spoznaje vlastiti Izvor i vraa se svome domu, u Neoitovano. Kad se nakon toga vrati oitovanu svijetu, vi ponovno uzimate identitet oblika
to ste ga se privremeno odrekli. Imate ime, prolost, ivotnu situaciju, budunost. Ali u jednom sutinskom smislu vie niste ista osoba
kakva ste bili prije: naas ste u sebi spazili stvarnost koja nije od ovoga
svijeta, iako od njega nije odvojena, kao to nije odvojena ni od vas.

ete istinu i istina e vas osloboditi. Nije rije o pojmovnoj istini, nego o istini vjenoga ivota s onu stranu oblika, koju spoznajete izravno ili uope nikako. Ali ne pokuavajte ostati svjesni u snu bez snova.
Vrlo je vjerojatno da neete uspjeti. Najvie to moete uspjeti jest da
ostanete svjesni tijekom faze sanjanja, ali ne i nakon toga. To se naziva lucidnim sanjanjem, koje moe biti zanimljivo i arobno, ali ne oslobaa.

Neka sada ovo bude vaa duhovna praksa: dok se kreete ivotom, nemojte sveukupnu panju posveivati vanjskom svijetu i umu.
Zadrite dio panje unutra. O tome sam ve govorio. ak i dok ste
zabavljeni svakodnevnim poslovima, osobito kad ste u odnosima ili u
odnosu s prirodom, osjeajte unutarnje tijelo. Duboko unutra osjeajte nepokretnost. Neka dveri ostanu otvorene. Sasvim je mogue tijekom cijeloga ivota biti svjestan Neoitovanog. Osjeate ga kao duboko spokojstvo negdje u pozadini, nepokretnost koja vas nikada ne
naputa, to god se dogaalo izvana. Postali ste most izmeu Neoitovanog i oitovanog, izmeu Boga i svijeta. To je stanje povezanosti
s Izvorom, koje nazivamo prosvjetljenjem.
Ne trebate dobiti utisak kako je Neoitovano odvojeno od oitovanog. Kako bi i moglo biti? Neoitovano je ivot u okviru svakoga
oblika, unutarnja sutina svega to postoji. Neoitovano proima svijet. Dopustite mi da objasnim.
SAN BEZ SNOVA

Svake noi kad uronite u fazu dubokog spavanja bez snova vi kreete
na putovanje u Neoitovano. Stapate se s Izvorom. Iz njega crpite ivotnu energiju koja vas odrava kad se vratite oitovanom, svijetu odvojenih oblika. Ta je energija vanija od hrane: ovjek ne ivi samo
od kruha. Ali u spavanju bez snova u Neoitovano ne ulazite svjesno. Iako tjelesne funkcije i dalje djeluju, vi u tome stanju vie ne
postojite. Moete li zamisliti kako bi to izgledalo ui u san bez snova
s punom svijeu? To je nemogue zamisliti, jer to stanje nema sadraja.
Neoitovano vas ne moe osloboditi dok u njega ne zadete svjesno. Zato Isus nije rekao da e nas istina osloboditi, nego: Spoznat
94

Stoga se svojim unutarnjim tijelom koristite kao dverima kroz

koja ulazite u Neoitovano i drite ih otvorenima tako da uvijek moete ostati povezani s Izvorom. Sa stajalita unutarnjega tijela uope
nije vano je li vam vanjsko tijelo staro ili mlado, krhko ili snano.
Unutarnje je tijelo bezvremeno. Niste li jo u stanju osjetiti ga, koristite se jednima od drugih portala, iako su u konanici svi ona jedno.
O nekima sam ve potanje govorio, ali u ih ponovno ukratko spomenuti ovdje.
DRUGI PORTALI

Sadanji trenutak moemo smatrati glavnim portalom. To je sutinski vid svakog drugog portala, ukljuujui i unutarnje tijelo. Ne moete biti u tijelu ako niste intenzivno prisutni u sadanjem trenutku.
Vrijeme i ono oitovano nerazdvojivo su povezani, kao i bezvremeno sada te Neoitovano. Kad kroz jaku svjesnost Sadanjeg trenutka razrijeite psiholoko vrijeme, postat ete i izravno i neizravno
svjesni Neoitovanog. Izravno ete ga osjetiti kao zraenje i mo svoje
svjesne prisutnosti - ne sadraj, nego samo prisutnost. Neizravno ste
svjesni Neoitovanog u osjetilnom carstvu i kroz njega. Drugim rijeima, u svakom stvorenju, cvijetu i kamenu osjeate Boju sutinu:
Sve to postoji je sveto. Zato je Isus, govorei potpuno iz svoje sutine ili iz Kristova identiteta, rekao u Tominu evanelju: Rascijepi
komad drveta; ja sam ondje. Podigni kamen i nai e me ispod njega.
Druge dveri u Neoitovano otvaraju se kroz prekid razmiljanja.
To moe poeti s neim vrlo jednostavnim, kao to je svjestan udisaj
ili promatranje cvijeta u stanju jake budnosti, tako da u tom trenutku nema nikakvih mentalnih primjedbi. Mnogo je naina na koje
moete izazvati prekid u neprestanoj struji misli. O tome je rije u

95

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

meditaciji. Misao je dio carstva oitovanog. Trajna aktivnost uma dri vas u zatvoru svijeta oblika i postaje neproziran zastor koji vam
onemoguuje da postanete svjesni Neoitovanog, da postanete svjesni bezobline i bezvremene Boje sutine u sebi, u svim stvarima i
svim stvorenjima. Kad ste snano prisutni, ne trebate se, naravno brinuti o prestanku razmiljanja, jer um se tada automatski iskljuuje.
Zato sam rekao kako je Sadanji trenutak sutinski vid svakog drugog
portala.

previde. Znate li gdje trebate traiti, pronai ete ga posvuda. Portal

se otvara u svakom trenutku.

Predaja - otputanje mentalno-emocionalnog otpora onom to

jest takoer postaje portal koji vodi u Neoitovano. Razlog je tome
jednostavan: unutarnji otpor odvaja vas od drugih ljudi, od vas samih
i svijeta koji vas okruuje. Otpor jaa osjeaj odvojenosti o kojemu
ovisi opstanak ega. to je jai osjeaj odvojenosti, to ste vie vezani za
oitovano, za svijet odvojenih oblika. to ste vie vezani za svijet oblika, to jai i nepopustljiviji postaje va identitet oblika. Portal je zatvoren, a vi ste odvojeni od unutarnje dimenzije, dimenzije dubine. U
stanju predaje va se identitet oblika ublaava i postaje donekle providan, tako da kroz vas blista Neoitovano.
O vama ovisi hoete li u svom ivotu otvoriti portal koji vam
omoguuje svjestan pristup Neoitovanom. Stupite u dodir s energetskim poljem unutarnjega tijela, budite snano prisutni, raskinite
poistovjeenost s umom, predajte se onome to jest, sve su to portali
kojima se moete koristiti - ali potreban vam je samo jedan.
Svakako je i ljubav jedan od tih portala, zar ne?
Ne, nije tako. im se otvori jedan portal, ljubav je u vama prisutna
kao osjeajna spoznaja jednote. Ljubav nije portal, nego ono to
dolazi kroz portal u ovaj svijet. Sve dok ste potpuno ulovljeni u zamku identiteta oblika, ne moe biti nikakve ljubavi. Zadatak vam nije
tragati za ljubavlju, nego pronai portal kroz koji ljubav moe ui.
TIINA
Postoje li jo neki portali osim ovih koje ste spominjali?
Da, ima ih jo. Neoitovano nije odvojeno od oitovanog. Ono proima ovaj svijet, ali je tako dobro prikriveno da ga gotovo svi potpuno
96

ujete li lave psa u daljini? Ili automobil koji prolazi? Dobro

sluajte. Moete li u tome osjetiti prisutnost Neoitovanog? Ne moete? Potraite ga u tiini iz koje zvui izviru i u koju se vraaju. Vie
panje obratite tiini nego zvucima. Obraanje panje na vanjsku tiinu stvara unutarnju tiinu: um se smiruje. Portal se otvara.
Svaki se zvuk rada iz tiine, umire natrag u tiinu, a tijekom svoga postojanja okruen je tiinom. Tiina omoguuje zvuku postojanje. Ona je sastavni, ali neoitovani dio svakoga zvuka, svake glazbene note, pjesme i rijei. Neoitovano je u ovome svijetu prisutno kao
tiina. Zato je reeno da nita na ovom svijetu nije Bogu tako slino
kao tiina. Samo morate obratiti panju na nju. ak i tijekom razgovora postanite svjesni prekida izmeu rijei, kratkih medurazdoblja
tiine izmeu reenica. inei tako, u vama e rasti dimenzija duboke tiine. Ne moete obraati panju na tiinu, a da istodobno ne postanete tihi iznutra. Tiina izvana, tiina unutra. Zakoraili ste u Neoitovano.
PROSTOR

Upravo kao to zvui ne mogu postojati bez tiine, nita ne moe postojati bez nitavila, bez praznoga prostora koji omoguuje postojanje. Svaki fiziki predmet ili tijelo proizalo je iz nitavila, okrueno
je nitavilom i na kraju e se vratiti u nitavilo. Ne samo to, nego ak
i unutar svakog fizikog tijela postoji mnogo vie nitavila nego
neega. Fiziari nam kau kako je vrstoa materije privid. ak i
naizgled vrsta tvar, ukljuujui fiziko tijelo, sastoji se od gotovo sto
posto prazna prostora - tako su goleme udaljenosti izmeu atoma u
usporedbi s njihovom veliinom. tovie, ak i unutar svakoga atoma
postoji velik prazan prostor. Ono preostalo vie nalikuje na vibracijsku frekvenciju, nego na estice vrste tvari, vie nalikuje na glazbene
note. Budisti to znaju ve vie od dvije tisue petsto godina. Oblik
je praznina, praznina je oblik, tvrdi se u Sutri srca, jednom od najpoznatijih drevnih budistikih tekstova. Sutina sviju stvari je praznina.
Neoitovano nije u ovom svijetu prisutno samo kao tiina; takoer proima sveukupni fiziki svemir kao prostor - izvana i iznutra.

97

MO SADANJEG TRENUTKA

SEDMO POGLAVLJE

Jednako ga je lako previdjeti kao i tiinu. Svatko obraa panju na

stvari u prostoru, ali tko obraa panju na sam prostor?

onoga to jest. Stoga postanite svjesni prostora koji je posvuda oko

vas. Ne razmiljajte o njemu. Osjetite ga takvim kakav jest. Obratite
panju na nitavilo.

ini mi se da nagovjetavate kako praznina ili nitavilo nisu samo

neto neispunjeno, nego da se u njima krije neka tajanstvena kvaliteta.
to je to nitavilo?
Ne moete postavljati takvo pitanje. Va um pokuava nitavilo pretvoriti u neto. Onoga trenutka kad ga pretvorite u neto, previdjeli
ste ga. Nitavilo - prostor - pojava je Neoitovanog kao vanjske pojave u svijetu zamijeenom osjetilima. To je gotovo sve to se o tome
moe rei, a ak je i to neka vrsta proturjeja. Nitavilo ne moe postati predmet znanja. Ne moete dobiti diplomu iz nitavila. Kad
znanstvenici prouavaju prostor, najee ga pretvaraju u neto i tako
potpuno previaju njegovu sutinu. Ne iznenauje to to najnovija
teorija tvrdi da prostor uope nije prazan, da je ispunjen nekom tvari.
Jednom kad postavite teoriju, nije preteak posao pronai dokaze koji e je podrati, barem dok se ne pojavi neka druga teorija.
Nitavilo moe za vas postati portal koji vodi u Neoitovano
samo ako ga ne pokuavate shvatiti li razumjeti.
Ne radimo li ovdje upravo to?
Ni u kom sluaju. Ja vam dajem smjerokaze kako bih vam pokazao
kako u svoj ivot moete unijeti dimenziju Neoitovanog. Mi ga ne
pokuavamo razumjeti. Nema niega to bi se moglo razumjeti.
Prostor nema egzistencije. Egzistirati doslovce znai iskoraiti (protiviti se, pruati otpor). Prostor ne moete razumjeti jer on
ne prua otpor. Iako sam po sebi nema nikakva postojanja, omoguuje postojanje svega ostalog. Tiina takoer nema postojanja, kao ni
Neoitovano.
to se, dakle, dogaa povuete li panju s predmeta u prostoru i
postanete svjesni samoga prostora? Koja je sutina ove prostorije?
Namjetaj, slike i ostale stvari nalaze se u prostoriji, ali one nisu prostorija. Pod, zidovi i strop odreuju granice prostorije, ali ni oni nisu
sama prostorija. to je, dakle, sutina prostorije? Naravno prostor,
prazan prostor. Bez prostora ne bi bilo prostorije. Budui da je prostor nitavilo, moemo rei kako je ono to nije ovdje vanije od

98

Dok to inite, u vama e doi do pomaka u svijesti. Evo zato.

Unutarnji ekvivalent predmetima u prostoru, kao to su namjetaj,
zidovi i tako dalje, predstavljaju predmeti vaega razmiljanja: misli,
emocije te predmeti osjetila. A unutarnji ekvivalent prostora jest svijest koja omoguuje postojanje predmetima uma, upravo kao to
prostor svim stvarima omoguuje postojanje. Stoga, povuete li panju od stvari predmeta u prostoru - automatski povlaite panju i
od predmeta uma. Drugim rijeima: ne moete razmiljati / biti svjesni prostora - ili, uostalom, tiine. Postajui svjesni praznoga prostora koji vas okruuje, istodobno postajete svjesni prostora u kojemu
nema uma, nego samo ista svijest: Neoitovano. Na taj nain kontemplacija prostora moe za vas postati portal.
Prostor i tiina dva su vida iste stvari, istoga nitavila. One su eksternalizacija unutarnjeg prostora i unutarnje tiine, koja je nepokretnost: beskrajno stvaralaka maternica sveukupna postojanja. Veina
ljudi nije nimalo svjesna te dimenzije. Nema unutarnjeg prostora i
nema nepokretnosti. One su izbaene iz ravnotee. Drugim rijeima,
ljudi poznaju svijet, ili barem misle da ga poznaju, ali ne poznaju Boga. Poistovjeuju se iskljuivo s vlastitim fizikim i psiholokim oblikom, nesvjesni sutine. A budui da je svaki oblik iznimno nepostojan, ive u strahu. Taj strah dovodi do jako pogrenog shvaanja sebe
i drugih ljudi, do iskrivljenja njihove vizije svijeta.
Kad bi neko kozmiko stezanje izazvalo kraj svijeta, to uope ne
bi djelovalo na Neoitovano. Teaj o udima saeto izrie tu istinu:
Niemu stvarnom ne moete zaprijetiti. Nita nestvarno ne postoji.
U tom se krije boansko spokojstvo.
Ostanete li svjesno povezani s Neoitovanim, cijenit ete, voljeti
i duboko potovati oitovano i svaki ivotni oblik u oitovanom kao
izraz ivota koji lei s onu stranu oblika. Takoer ete znati kako je
svakom obliku sueno da se ponovno rastvori te da u Neoitovanom
to, na kraju krajeva, ne znai mnogo. Vi ste prevladali svijet, kako
kae Isus ili ste, prema Buddhinim rijeima, preli na drugu obalu
rijeke.

99

SEDMO POGLAVLJE

MO SADANJEG TRENUTKA

ISTINSKA PRIRODA PROSTORA I VREMENA

Razmislite sada o ovome: kad ne bi postojalo nita osim tiine, za vas
ne bi postojala tiina, vi ne biste znali to je to. Tek kad postoje zvui
tiina moe postati stvarno. Nalik tome, kad bi postojao samo prostor, bez ikakvih predmeta, za vas prostor ne bi postojao. Zamislite
sebe kao toku svijesti to pluta u beskraju prostora - nema zvijezda
ni galaksija, samo praznina. Iznenada, prostor vie ne bi bio prostran;
uope ga ne bi bilo. Ne bi bilo brzine, ni kretanja od jedne toke do
druge. Potrebne su barem dvije uporine toke kako bi mogli postojati udaljenost i prostor. Prostor se pojavljuje onoga trenutka kad se
Jedno razdijeli na dvoje, a dvoje postane deset tisua tvari, kako
Lao Tse tumai oitovani svijet, te prostor postaje sve prostraniji. Tako se svijet i prostor istodobno pojavljuju.
Nita ne moe postojati bez prostora, pa ipak, prostor ne postoji. Prije nego to je nastao svemir, prije Velikog praska, ako hoete,
nije postojao golem prazan prostor koji bi ekao da ga neto ispuni.
Nije bilo nikakva prostora i niega drugoga. Postojalo je samo Neoitovano - Jedno. Kad je Jedno postalo deset tisua stvari, inilo se
kako prostor postoji i kako mnogima omoguuje postojanje. Otkuda
se stvorio? Je li ga stvorio Bog kako bi nekamo smjestio svemir? Naravno da nije. Prostor ne postoji, stoga nikada nije bio ni stvoren.
Za vedre noi iziite van i pogledajte nebo. Tisue zvijezda koje
vidite golim okom ne predstavljaju nita vie nego samo beskonano
mali djeli onih zvijezda koje postoje. Vie od stotinu milijardi galaksija moe se sada otkriti najsnanijim teleskopima, a svaka je galaksija svemirski otok s milijardama zvijezda. Ono, pak, to izaziva jo
vee strahopotovanje jest beskonanost samoga prostora, dubina i tiina koje omoguuju postojanje toj velianstvenosti. Nita ne moe
izazvati vie strahopotovanja i nita ne moe biti velianstvenije od
nezamislive prostranosti i tiine prostora. A ipak, to je taj prostor?
Praznina, golema praznina.
Ono to se nama pojavljuje kao prostor u svemiru, sagledan
umom i osjetilima samo je Neoitovano u svijetu. To je tijelo Boje. A najvee je udo ovo: ta tiina i prostranost koje omoguuju postojanje svemira, nisu samo negdje ondje, u prostoru - nego takoer
i u vama. Kad ste dokraja i apsolutno prisutni, s tom se tiinom i prostranou susreete kao s mirnim unutarnjim prostorom u kojemu
100

nema uma. U vama se taj prostor protee u dubinu, a ne u irinu.

-Protezanje prostora u irinu u krajnjem je sluaju pogreno opaanje
beskonane dubine - obiljeje transcendentalne stvarnosti.
Prema Einsteinu, prostor i vrijeme nisu razdvojeni. To, zapravo, ne razumijem, ali mislim kako pokuava rei daje vrijeme etvrta dimenzija
prostora. On to naziva prostorno-vremenskim kontinuuom.
Tako je. Ono to u vanjskom svijetu uoavate kao prostor i vrijeme u
krajnjem je neto prividno, ali u sebi sadri zrnce istine. Prostor i vrijeme dva su sutinska obiljeja Boga, beskonanost i vjenost, shvaena kao da imaju vanjski izvor izvan vas. U vama i prostor i vrijeme
imaju unutarnji ekvivalent koji razotkriva njihovu istinsku prirodu,
kao i vau vlastitu. Dok je prostor tiho, beskonano duboko carstvo
neumnoga, unutarnji ekvivalent vremena je prisutnost, svjesnost vjenog sadanjeg trenutka. Zapamtite da medu njima nema razlike.
Kad prostor i vrijeme u sebi shvatite kao Neoitovano - neumno i
prisutnost - vanjski prostor i vrijeme za vas i nadalje postoje, ali postaju mnogo manje vani. I svijet za vas i nadalje postoji, ali vie vas
nee vezati uz sebe.
Stoga krajnja svrha svijeta ne prebiva u svijetu, nego u transcendenciji svijeta. Upravo kao to ne bi bilo svjesnosti o prostoru da u
prostoru nema predmeta, tako je i svijet potreban kako bismo mogli
spoznati Neoitovano. Moda ste uli Buddhinu izreku: Kad ne bi
bilo privida, ne bi bilo ni prosvjetljenja. Neoitovano sebe spoznaje
kroz svijet i kroz vas. Ovdje ste kako biste boanskoj svrsi svemira
omoguili da se razotkrije. Eto koliko ste vani!
SVJESNA SMRT
Osim spavanja bez snova, to sam ranije spominjao, postoji jo jedan
portal koji ne ovisi o naoj volji. Nakratko se otvara u trenutku tjelesne smrti. ak i ako ste tijekom ivota propustili sve druge mogunosti za duhovno ostvarenje, posljednji e vam se portal otvoriti neposredno nakon smrti tijela.
Bezbrojna su izvjea ljudi koji su taj portal vizualno doivjeli kao svjetlost to zrai, a zatim su se vratili iz onoga to se najee
naziva iskustvom tik do smrti. Mnogi od tih ljudi takoer govore o
101

MO SADANJEG TRENUTKA

blaenoj vedrini i dubokom spokojstvu. U Tibetanskoj knjizi mrtvih

(Tibetan Book of the Dead) opisuje se blistavi sjaj bezbojne svjetlosti Praznine, koja zapravo predstavlja vae istinsko jastvo. Taj se
portal tek nakratko otvara, a ako se tijekom ivotna vijeka ve niste
susretali s dimenzijom Neoitovanog, mogli biste ga lako propustiti.
Veina ljudi nosi u sebi preveliku koliinu otpora, previe straha, preveliku vezanost uz osjetilno iskustvo, prejako poistovjeivanje s oitovanim svijetom. Takvi ugledaju portal, u strahu se okrenu na drugu
stranu i izgube svjesnost. Ono to se nakon toga dogaa uglavnom je
nesvjesno i automatizirano. Kasnije dolazi jo jedan krug raanja i
umiranja. Njihova prisutnost jo nije bila dovoljno snana za svjesnu
besmrtnost.
To znai da prolazak kroz taj portal ne predstavlja utrnue svijesti?
Kao i kod svih drugih portala, na ivotu ostaje vaa istinska, blistava
priroda, ali ne i osobnost. U svakom sluaju, sve ono to je u vaoj
osobnosti stvarna ili istinska vrijednost zapravo je vaa prava priroda
koja se probija na povrinu. To nikada ne moete izgubiti. Nikada ne
moete izgubiti ono to je vrijedno i stvarno.
Pribliavanje smrti i sama smrt, rastvaranje tjelesna oblika, uvijek predstavlja veliku priliku za duhovno ostvarenje. Ljudi tu priliku
uglavnom propuste, to je tragino, budui da ivimo u kulturi koja
nema gotovo nikakva znanja o smrti, a takoer gotovo da nema nikakvih spoznaja ni o emu to je uistinu vano.
Svaki portal je portal smrti, smrti lanoga ja. Proete li kroz portal, svoj identitet vie neete temeljiti na svom psiholokom, umom
stvorenom obliku. Tada ete spoznati da je smrt privid, upravo kao
to je privid i poistovjeenost s oblikom. Smrt je tek okonanje privida. Bolna je samo ako se vrsto drite privida.

102

OSMO

POGLAVLJE

PROSVIJETLJENI ODNOSI

GDJE GOD SE NALAZILI, ZAKORAITE U SADANJI TRENUTAK

Uvijek sam vjerovala kako se istinsko prosvjetljenje ne moe postii drukije nego kroz ljubav u odnosu izmeu mukarca i ene. Ne ini li nas
takav odnos ponovno cjelinom? Kako ovjekov ivot moe postati ispunjen dok ne ostvarimo cjelinu?
Vrijedi li to u vaem iskustvu? Je li se vama to dogodilo?
Jo nije, ali, zar bi moglo biti drukije? Znam da e se to dogoditi.
Drugim rijeima, vi ekate neki trenutak u vremenu koji e vas spasiti. Nije li to upravo ona sutinska pogreka o kojoj govorimo? Spasenje se ne nalazi negdje drugdje, u nekom prostoru ili vremenu. Ono
je ovdje i sada.
to znai ta izjava, spasenje je ovdje i sada? Ne razumijem je. ak i
ne znam to spasenje znai.
Veina ljudi traga za tjelesnim zadovoljstvima ili za razliitim oblicima psiholokih zadovoljstava jer vjeruju kako e ih te stvari usreiti
ili osloboditi straha i osjeaja da im neto nedostaje. Sreu moemo
shvatiti kao povien osjeaj ivotnosti koji postiemo kroz tjelesno zadovoljstvo ili kao sigurniji i potpuniji osjeaj vlastitoga ja koji postiemo kroz neki oblik psiholokog zadovoljstva. To je potraga za spasenjem iz stanja nezadovoljstva ili nedostatka. Svako zadovoljstvo koje ovjek postigne uvijek je kratkotrajno, stoga se uvjet zadovoljstva
ili ispunjenja najee ponovno projicira u neku zamiljenu toku
udaljenu od onoga to je ovdje i sada. Kad neto dobijem ili kad se
oslobodim neega - tada u se dobro osjeati. To je nesvjesni misaoni sklop koji stvara privid spasenja u budunosti.
103

MO SADANJEG TRENUTKA

Istinsko spasenje je ispunjenje, spokojstvo, ivot u svoj svojoj punini. Spasenje znai biti ono to jeste, osjeati u sebi dobro koje nema
nikakvih suprotnosti, radost Bia koja ne ovisi ni o emu to se nalazi izvan vas. Ti osjeaji nisu nekakvo prolazno iskustvo, nego trajna
prisutnost. Reeno teolokim jezikom, to znai spoznati Boga - ne
kao neto izvan sebe, nego kao vlastitu, najskriveniju sutinu. Istinsko
spasenje znai spoznati sebe kao neodvojivi dio bezvremenog i bezoblinog Jednog jedinog ivota u kojemu se temelji sutina svega to
postoji.
Istinsko spasenje je stanje slobode - od straha, patnje, od zamiljenog stanja nedostatka i nedovoljnosti, a time i od svih elja, potreba, gomilanja i vrste vezanosti. To je sloboda od prisilnog razmiljanja, od negativnosti, a nadasve od prolosti i budunost kao psiholoke potrebe. Va vam um govori kako do spasenja ne moete stii
odavde. Neto se mora dogoditi, morate postati drukiji prije nego
to postanete slobodni i ispunjeni. Govori vam, zapravo, kako vam je
potrebno vrijeme - da morate neto pronai, shvatiti, uiniti, postii,
usvojiti, postati ili razumjeti prije nego to postanete slobodni ili cjeloviti. Vrijeme shvaate kao sredstvo koje vodi spasenju, dok je ono u
stvarnosti najvea prepreka spasenju. Mislite da spasenje ne moete
postii ovdje gdje se sada nalazite i takvi kakvi sada jeste, jer jo niste
dovoljno cjeloviti ili dovoljno dobri, ali istina je, zapravo, kako je ovdje i sada jedina toka s koje moete stii do spasenja. Onamo stiete spoznajom da ste ve ondje. Boga ete pronai onoga trenutka
kad shvatite da ne morate tragati za Njim. Dakle, nema jednog jedinog naina spasenja: moete iskoristiti razliita stanja, a nijedno osobito nije potrebno. Meutim, postoji samo jedna toka pristupa: Sadanji trenutak. Spasenje moete doivjeti samo u ovom trenutku.
Osamljeni ste i nemate partnera? Iz toga stanja uite u Sadanji trenutak. U odnosu ste? Iz toga stanja uite u sadanji trenutak.
Nema niega to biste mogli uiniti ili postii to bi vas pribliilo
spasenju, niega osim Sadanjeg trenutka. Umu koji je navikao na
razmiljanje kako se sve ono vrijedno nalazi u budunosti to e teko
shvatiti. Takoer vas nita to ste uinili ili to vam se dogodilo u prolosti nije moglo sprijeiti da kaete da onome to jest, da panju usmjerite u dubinu sadanjeg trenutka. To ne moete uiniti u budunosti, nego samo sada ili uope nikada.
104

OSMO POGLAVLJE

ODNOSI LJUBAVI I MRNJE

Ako ne pristupite svjesnoj prisutnosti i sve dok to ne uinite, svi e
vai odnosi, a osobito intimni, biti slabi, a u konanici i neuinkoviti. Neko vrijeme mogu se doimati savreno, primjerice, dok ste zaljubljeni, ali to prividno savrenstvo uvijek remete svae, sukobi, nezadovoljstvo te emocionalno ili ak i tjelesno nasilje, do ega dolazi
sve ee i ee. ini se kako se veina ljubavnih odnosa vrlo brzo
pretvori u odnose ljubavi i mrnje. Ljubav se u trenutku moe preobraziti u okrutni napad, osjeaj neprijateljstva ili potpuno povlaenje
naklonosti. To se smatra normalnim. Osjeaji se u odnosu tada neko
vrijeme, tijekom nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, izmjenjuju izmeu ljubavi i mrnje, izmeu suprotnosti ljubavi i mrnje, a to
vam prua podjednako mnogo i zadovoljstva i boli. Nije neuobiajeno da parovi postanu ovisni o takvim ciklusima. Dramatinost odnosa izaziva u njima osjeaj da su ivi. Izgubi li se ravnotea izmeu pozitivnih i negativnih polariteta ti se negativni, razorni, ciklusi pojavljuju sa sve veom uestalou i snagom, do ega dolazi prije ili kasnije, a nakon toga nee proi mnogo vremena prije nego to se odnos konano raspadne.
Mogli biste pomisliti da e sve biti dobro i da e odnos procvjetati otklonite li negativne ili razorne cikluse - ali, naalost, to nije
mogue. Polariteti ovise jedan o drugome. Ne moete imati jedno bez
drugoga. Pozitivno u sebi ve sadri jo neoitovano negativno. To
su, zapravo, razliiti vidovi istog poremeaja. Ovdje govorim o onom
to se uobiajeno naziva romantinim odnosima - ne o istinskoj ljubavi koja nema suprotnosti jer izranja s onu stranu uma. Ljubav je,
kao trajno stanje, jo iznimno rijetka - rijetka kao i svjesno ljudsko
bie. Mogui su, meutim, kratki i prolazni uvidi u stanje takve ljubavi, kad god doe do prekida u bujici misli.
Naravno, mnogo je jednostavnije uvidjeti kako je negativna strana odnosa poremeena. Takoer je jednostavnije izvor negativnosti prepoznati u svom partneru nego ga sagledati u sebi. Moe se oitovati
105

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

u mnogim oblicima: posesivnost, ljubomora, nadzor nad drugom

osobom, povlaenje i neizgovoreno negodovanje, potreba da se bude
u pravu, neosjetljivost i zaokupljenost sobom, emocionalni zahtjevi i
manipulacija, potreba za svaom, kritiziranjem, prosuivanjem,
okrivljavanjem ili napadanjem, ljutnja, nesvjesna osveta za bol koje je
u prolosti osobi nanio roditelj, bijes i tjelesno nasilje.

enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv

za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga
tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povratkom u stanje cjelovitosti. Seksualno zdruivanje najvie je to na tjelesnoj razini moete postii kako biste osjetili to stanje. Zato je seksualnost najdublje iskustvo u tjelesnu carstvu koje vam prua najvee
zadovoljstvo. Ali, seksualno zdruivanje tek je prolazni uvid u stanje
cjelovitosti, tek trenutak blaenstva. Sve dok nesvjesno tragate za seksom kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate
okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. Osjeate Tantalove muke pri doivljaju kratkih uvida u rajsko stanje, ali
nije vam doputeno da ondje i ostanete, te se ponovno vraate svome
necjelovitom tijelu.

Na pozitivnoj strani zaljubljeni ste u partnera. To je u poetku

stanje koje izaziva duboko zadovoljstvo. Osjeate se iznimno ivo.
Postojanje vam je iznenada postalo smisleno jer ste nekome potrebni, netko vas eli i daje vam osjeaj da ste posebni, a i vi u partneru
budite iste osjeaje. Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj
moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaajnim.
Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veliku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona
na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali
ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izazvati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocionalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje - a to je strah od gubitka.
Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj
neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenutku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sada ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprotnost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost?
OVISNOST I POTRAGA ZA CJELINOM
Zato postajemo ovisni o drugoj osobi?
Razlog zbog kojeg je romantina ljubav tako snano iskustvo za kojim tragaju svi ljudi jest u tome to se doima kao da takav odnos nudi
osloboenje od stanja duboko ukorijenjena straha, potrebe, nedostatka i nepotpunosti koje predstavlja dio ljudskoga ivota u svom neotkupljenom i neprosvijetljenom stanju.
Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to
biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na
toj se razini enja za cjelovitou - za povratkom jednoti - oituje
kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za
106

Na psiholokoj razini osjeaj nedostatka i nepotpunosti je, ako

nita drugo, jo vei nego na tjelesnoj. Sve dok se poistovjeujete s
umom, osjeaj za vlastito ja crpite iz vanjskoga svijeta. Time hou rei
kako osjeaj za ono tko jeste dobivate iz stvari koje, u konanici, nemaju nikakve veze s tim tko jeste: drutvena uloga, imetak, vanjski izgled, uspjesi i neuspjesi, sustavi uvjerenja i tako dalje. Ego, odnosno
lano ja koje je stvorio um, ranjivo je i nesigurno te uvijek traga za
novim stvarima s kojima bi se mogao poistovjetiti, kako bi imao osjeaj da postoji. Ali nita mu nikada ne moe pruiti trajno ispunjenje. Strah postoji i dalje, kao i osjeaj nedostatka i potrebe.
No, tada se pojavljuje osobit odnos. ini se kako predstavlja odgovor na sve probleme ega te kako mu ispunjava sve potrebe. Barem
se tako doima na poetku. Sve ono na emu ste dotad temeljili osjeaj
vlastitog ja sada postaje relativno beznaajno. Sada imate jednu jedinu arinu toku koja sve nadomjeta, daje smisao vaem ivotu i kojom odreujete svoj identitet: a to je osoba u koju ste zaljubljeni.
Vie niste odvojeni djeli u ravnodunom svemiru ili vam se barem
tako ini. Va svijet sada ima sredite: voljenu osobu. injenica da je
to sredite izvan vas i da se, tako, va osjeaj vlastitog ja jo temelji u
vanjskom svijetu, u poetku vas ne zabrinjava. Vano je samo to to
pozadinski osjeaji necjelovitosti, straha, nedostatka i neispunjenosti,
koji.su tako karakteristini za stanje ega vie ne postoje. Ali, je li uistinu tako? Jesu li ti osjeaji nestali ili i dalje postoje ispod sretne povrinske stvarnosti?
107

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

Ako u odnosima doivljavate i ljubav i suprotnost ljubavi napad, emocionalno nasilje i slino - tada je vrlo vjerojatno da ste ljubav zamijenili vezanou ega i ovisnou. Ne moete partnera u jednom trenutku voljeti, a u sljedeem ga napasti. Istinska ljubav nema
suprotnosti. Ima li vaa ljubav suprotnost, tada to nije ljubav, nego
snana potreba ega za potpunijim i dubljim osjeajem vlastitog ja,
potreba koju partner privremeno ispunjava. To je ono ime ego zamjenjuje spasenje, a tijekom kratkog razdoblja uistinu i nalikuje spasenju.

u Sadanjem trenutku dobiti pristup moi prisutnosti koja rastvara

prolost i bol, stvarnosti koja rastvara privid. Samo kad bi znali koliko su blizu vlastitoj stvarnosti i Bogu.

Ali, dolazi trenutak kad se partner poinje ponaati drukije, kad

vie ne ispunjava vae potrebe ili, bolje reeno, ne ispunjava potrebe
vaega ega. Osjeaji straha, boli i nedostatka, koji su sastavni dio svjesnosti ega, to ih je ljubavni odnos prekrio, sada se ponovno pojavljuju. Upravo kao i kod svake druge ovisnosti, u zanosu ste kad vam
je droga dostupna, ali neminovno dolazi trenutak kad droga vie ne
djeluje. Kad se ti bolni osjeaji ponovno pojave, osjetit ete ih jo snanije nego prije, a istodobno ete partnera smatrati uzrokom tih osjeaja. To znai da osjeaje projicirate prema van i napadate drugoga sa
svim onim divljim nasiljem koje je dio vae boli. Takav napad moe
probuditi partnerovu vlastitu bol te bi vam mogao uzvratiti udarac.
U tom trenutku ego se jo nesvjesno nada kako e njegov napad ili
pokuaji manipulacije biti dovoljna kazna da partnera navedu da promijeni ponaanje, tako da ga ponovno moete iskoristiti za prikrivanje svoje boli.
Svaka ovisnost izrasta iz nesvjesnog odbijanja da se suoite s vlastitom boli i da proete kroz nju. Svaka ovisnost poinje bolom i zavrava bolom. Kakva god bila tvar o kojoj ste ovisni - alkohol, hrana,
doputene ili zabranjene droge ili druga osoba - vi se koristite neim
ili nekim kako biste prikrili svoju bol. Zato se nakon poetnog zanosa javlja tako mnogo nesrea i boli u intimnim odnosima. Bol i nesreu ne uzrokuju odnosi. Oni iznose bol i nesreu koja ve postoji u
vama. To ini svaka ovisnost. Svaka ovisnost dosee toku kad vam
vie nije korisna, a tada se bol javlja jo snanija nego ikada.
Iz toga razloga veina ljudi uvijek pokuava pobjei iz Sadanjeg
trenutka i traga za nekom vrstom spasenja u budunosti. Prvo sa im
bi se mogli susresti usredotoe li panju na Sadanji trenutak njihova
je vlastita bol i upravo se toga plae. Samo kad bi znali kako je lako
108

Izbjegavanje odnosa u pokuaju izbjegavanja bola takoer nije

odgovor. Bol je svejedno prisutna. Tri neuspjela odnosa u tri godine
vjerojatnije e vas prisiliti da se probudite nego to bi to uinile tri
godine koje biste proveli na pustom otoku ili zakljuani u sobi. Ali,
ako biste u svoju osamljenost uspjeli unijeti intenzivnu prisutnost, i
to bi bilo korisno.

OD OVISNIKIH DO PROSVIJETLJENIH ODNOSA

Moemo li ovisniki odnos pretvoriti u istinski odnos?
Moete. Tako to ete biti prisutni i to ete osnaivati svoju prisutnost, unosei panju sve dublje u Sadanji trenutak: bez obzira ivite
li sami ili s partnerom, to je uvijek najvanije. Kako bi ljubav cvjetala, svjetlost vae prisutnosti mora biti dovoljno snana, tako da vie
ne budete u vlasti mislioca ili tijela boli te da ne napravite pogreku
mislei da ste to vi sami. Spoznati sebe kao Bie u pozadini mislioca,
kao spokojstvo u pozadini mentalne buke, kao ljubav i radost u pozadini bola znai slobodu, spasenje i prosvjetljenje. Raskinuti poistovjeenost s tijelom boli znai u bol unijeti prisutnost i tako je preobraziti. Raskinuti poistovjeenost s razmiljanjem znai kako trebate
biti tihi promatra vlastitih misli i ponaanja, osobito misaonih obrazaca koji se ponavljaju i uloga koje igra ego.
Prestanete li um hraniti egom, um e izgubiti znaajku prisile,
to je u temelju prisila da prosuuje, a tako i da se opire onom to
jest, to dovodi do sukoba, drame i nove boli. Zapravo, onoga trenutka kad prestanete osuivati prihvaajui ono to jest, oslobodili ste se
uma. Napravili ste mjesta ljubavi, radosti, spokojstvu. Ponajprije prestanite prosuivati sebe, zatim partnera. Najvei katalizator promjene u odnosu je potpuno prihvaanje partnera takvim kakav jest, bez
ikakve potrebe za prosuivanjem ili bilo kakvim promjenama. To e
109

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

vas istoga trenutka odvesti s onu stranu ega. Okonat e se sve igre
uma, kao i ovisnika vezanost. Vie nee biti rtava ni grubijana, tuitelja i tuenih. To je ujedno kraj i svih meuovisnosti. Vie vas nitko nee moi privui u svoje nesvjesne obrasce kojima ste na taj nain omoguavali postojanje. Tada ete se ili razdvojiti - s ljubavlju ili ete zajedno jo dublje zakoraiti u Sadanji trenutak - u Bie.
Mogu li stvari biti tako jednostavne? Mogu, zaista su tako jednostavne.

prisutni udu raanja djeteta, u prisutnosti smrti ili kad je jedno od

vas ozbiljno bolesno - uvijek u prisustvu neega pred im je um bespomoan. Dogodi li se takvo to, otkriva se vae Bie, koje je najee zaklonjeno umom, a upravo to omoguuje istinsku komunikaciju.
Istinska je komunikacija zajednitvo - spoznaja jednote koja je
ljubav. Najee takvi trenuci brzo prolaze, osim ako ste u stanju ostati dovoljno prisutni kako biste iskljuili um i njegove stare obrasce.
im se vrati um i poistovjeenost s umom, to vie niste vi, nego vaa
mentalna slika te ponovno poinjete igrati igre i preuzimati uloge kako biste ispunili potrebe ega. Ponovno postajete ljudski um to se
pretvara da je ljudsko bie, stupate u odnos s drugim umom i igrate
dramu pod nazivom ljubav.

Ljubav je stanje Bia. Vaa ljubav nije izvana, nego duboko u vama. Nikada je ne moete izgubiti, a ona vas nikada ne moe napustiti. Ne ovisi o nekom drugom tijelu, o nekom vanjskom obliku. U
spokojstvu vlastite prisutnosti svoju bezoblinu i bezvremenu stvarnost moete osjetiti kao neoitovani ivot koji pokree va tjelesni
oblik. Tada taj isti ivot moete osjetiti duboko u svakom ljudskom
biu i u svakom stvoru. Zavirili ste iza koprene oblika i razdvojenosti. To je spoznaja jednote. To je ljubav.
to je Bog? Vjean Jedan jedini ivot koji prebiva ispod sviju ivotnih oblika. Sto je ljubav? Osjeaj prisutnosti tog Jednog jedinog
ivota duboko u vlastitoj nutrini i u svakom ivom biu. Ljubav je
kad jeste ta prisutnost. Stoga, sva ljubav je Boja ljubav.

Ljubav ne bira, upravo kao to ni suneva svjetlost ne bira. Ne smatra da je jedna jedina osoba posebna. Izdvajanje nije Boja ljubav, nego ljubav ega. Meutim, snaga kojom moete osjetiti istinsku ljubav moe se mijenjati. Jedna e vam osoba moda jasnije i snanije
odraavati ljubav nego druga, a gaji li prema vama iste osjeaje, moe
se rei da ste u ljubavnom odnosu. Veza koja vas povezuje s tom osobom ista je veza koja vas povezuje s osobom to sjedi pokraj vas u autobusu, s pticom, stablom ili cvijetom. Razlikuje se samo stupanj jakosti kojom je osjeate.
ak i u inae ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se na
povrinu probije neto stvarnije, neto to se nalazi onkraj vaih uzajamnih ovisnikih potreba. To su trenuci kad se va i partnerov um
nakratko povue, a tijelo bola se nalazi u privremeno usnulom stanju. To se moe dogoditi tijekom tjelesne bliskosti ili kad ste oboje
110

Iako su kratki uvidi mogui, ljubav ne moe cvjetati ako se trajno ne oslobodite poistovjeenosti s umom te ako vaa prisutnost nije
dovoljno snana da rastvori tijelo bola - ili ako ne uspijete ostati barem dovoljno svjestan promatra. Tijelo bola tada vas ne moe prevladati i time unititi ljubav.
ODNOSI KAO DUHOVNA PRAKSA
Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio udu u posljednji stupanj raspada,
odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se
ovjeanstvo sada nalazi. Budui da se ljudska bia sve vie poistovjeuju s umom, veina odnosa vie se ne temelji u Bfu i zato postaju izvor bola te u njima prevladavaju problemi i sukobi.
Milijuni ljudi sada ive sami ili kao samohrani roditelji, ne uspijevajui uspostaviti intimni odnos ili nespremni ponavljati bezumnu
dramu prolih odnosa. Drugi idu iz jednog odnosa u drugi, iz jednog
ciklusa zadovoljstva i bola u drugi, u potrazi za varavim ciljem ispunjenja kroz jedinstvo s energijom suprotna polariteta. Trei sklapaju
kompromise te i dalje ostaju zajedno u neuspjenim odnosima u kojima prevladava negativnost, u korist djece ili sigurnosti, zbog snage
navike, straha od osamljenosti ili zbog nekog drugog uzajamno korisnog dogovora ili ak zbog nesvjesne ovisnosti o uzbuenju koje izaziva emocionalna drama i bol.
111

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

Meutim, svaka kriza ne predstavlja samo opasnost, nego takoer i priliku. Ako se odnosi hrane energijom i poveavaju egoistine
obrasce uma te ako aktiviraju tijelo boli, kao to u ovom razdoblju
ine, zato ne prihvatiti tu injenicu, umjesto to pokuavamo pobjei od nje? Zato ne suraivati s takvim stanjem, umjesto to izbjegavamo odnose ili nastavljamo tragati za fantomom idealnog partnera
koji e biti odgovor na nae probleme ili sredstvo osjeajnog ispunjenja? Prilika to se nalazi skrivena u svakoj krizi ne oituje se sve dok
ne priznate i u potpunosti ne prihvatite sve injenice svake postojee
situacije. Sve dok ih nijeete, dok pokuavate pobjei iz takve situacije ili dok elite da stvari drukije stoje, prozor prilike nee se otvoriti te ete ostati zarobljeni u toj situaciji, koja se nee mijenjati ili e
samo postajati jo teom.

tako da ne reagirate. Nesvjesnost i svjesnost ne mogu dugo postojati

jedno pokraj drugoga - ak i ako je svjesnost prisutna u drugoj osobi,
a ne u onoj koja djeluje iz nesvjesnog. Energetski oblik koji se nalazi
u pozadini neprijateljstva i napada prisutnost ljubavi smatra apsolutno nepodnoljivom. Reagirate li makar malo na nesvjesno vaega partnera, i sami ete postati nesvjesni. Ali prisjetite li se tada da trebate
postati svjesni svoje reakcije, nita neete izgubiti.

S priznanjem i prihvaanjem injenica takoer dolazi i stanoviti

stupanj slobode. Primjerice, kad znate da postoji nesklad i drite se te
spoznaje, javlja se novi imbenik te nesklad vie ne moe ostati kakav je bio. Kad znate da niste smireni, vaa spoznaja stvara smireno
mjesto koje nespokojstvo okruuje ljubavnim i njenim zagrljajem, a
tada nespokojstvo preobraava u spokojstvo. Ukoliko je rije o unutarnjoj preobrazbi, nema niega to biste u tom pogledu mogli uiniti. Ne moete preobraziti sebe, a ni u kom sluaju ne moete preobraziti partnera ili neku drugu osobu. Jedino moete stvoriti prostor u
kojemu moe doi do preobrazbe, u koji mogu ui milost i ljubav.

Stoga, kad god vam je odnos neuspjean, kad god u vama i u partneru izaziva ludilo, budite zadovoljni. Ono to je bilo nesvjesno prodrlo je na svjetlo dana. To je prilika za spasenje. Svakoga trenutka
drite se spoznaje toga trenutka, osobito spoznaje o svom unutarnjem
stanju. Postoji li bijes, budite svjesni da postoji bijes. Postoji li ljubomora, obrambeni stav, poriv za svaom, potreba da budete u pravu,
ako unutarnje dijete zahtijeva ljubav i panju, postoji li emocionalna
bol bilo koje vrste - to god postojalo, budite svjesni stvarnosti toga
trenutka i drite se te svjesnosti. Odnos tada postaje vaa sadhana,
duhovna praksa. Uoite li kod svoga partnera nesvjesno ponaanje,
prigrlite taj postupak u zagrljaj pun ljubavi, u zagrljaj svoje svjesnosti,
112

ovjeanstvo osjea veliki pritisak koji ga navodi da evoluira, jer

to je naa jedina prilika da kao rasa preivimo. To e utjecati na svaki
vid vaega ivota, a osobito na bliske odnose. Nikada prije odnosi nisu
bili tako problematini i prepuni sukoba kao to su sada. Kao to ste
moda primijetili, odnosi ne postoje zato da vas usree ili ispune. Nastavite li kroz odnose teiti cilju spasenja, uvijek ete iznova gubiti iluzije. Ali, prihvatite li da odnos postoji zato da biste postali svjesni, a
ne sretni, tada e vam odnos uistinu pruiti spasenje, a vi ete se povezati s viom svijeu koja se eli roditi u ovom svijetu. Oni koji se dre
starih obrazaca doivjet e sve veu bol, nasilje, zbunjenost i ludilo.
Pretpostavljam kako je za pretvaranje odnosa u duhovnu praksu, kako vi
kaete, potrebno dvoje. Primjerice, moj partner jo postupa prema svojim
starim obrascima ljubomore i nadzora. Cesto sam mu o tome govorila,
ali nije sposoban to uvidjeti.
Koliko je ljudi potrebno da svoj ivot pretvorite u duhovnu praksu?
Uope ne obraajte panju na to to va partner ne eli suraivati.
Samo vi u ovaj svijet moete unijeti zdrav duh - svjesnost. Ne morate ekati da bi svijet postao zdrav ili da bi netko drugi postao svjestan,
prije nego to i sami doivite prosvjetljenje. Na taj biste nain mogli
ekati dovijeka. Ne optuujte jedno drugo zbog nesvjesnosti. Onoga
trenutka kad se ponete svaati, poistovjetili ste se s mentalnim stavom i sada branite ne samo taj stav, nego takoer i osjeaj vlastitoga
ja. Ego je preuzeo nadzor. Postali ste nesvjesni. Povremeno bi moglo
biti prikladno istaknuti stanovite vidove partnerova ponaanja. Ako
ste jako budni, jako prisutni, tada to moete uiniti bez uplitanja ega
- ne okrivljujui, ne optuujui i ne pokuavajui dokazati drugoj
osobi kako grijei.
Ponaa li vam se partner nesvjesno, odbacite svako prosuivanje. Prosuivanje slui ili tome da pogreno pretpostavite kako je
113

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

partnerovo nesvjesno ponaanje njegova prava osobnost ili da projicirate vlastito nesvjesno na drugu osobu i pomislite da su to njegove
osobine. Odbaciti prosuivanje ne znai da ne prepoznajete poremeaj i nesvjesno kad ih uoite. To znai biti svjestan, umjesto reagirati i prosuivati. Tada ete se ili potpuno osloboditi reakcije ili moete reagirati i ipak biti svjesni, tako da reakciju promatrate i doputate joj da se odvija. Umjesto da se borite protiv tame, vi unosite
svjetlost. Umjesto da reagirate na privid, uoavate ga, a ipak ga proniete. Svjesnost stvara ist prostor prisutnosti pune ljubavi koja svemu i svima omoguuje da budu to to jesu. Ne postoji nikakav snaniji katalizator preobrazbe. Prakticirate li to, partner nee moi ostati s vama i istodobno ostati nesvjestan.

vrstim stavovima, to znai da e ti stavovi postati drhtavi i slabi, a

postoji ak i opasnost da bi se mogli sruiti i tako dovesti do gubitka ja. Tijelo boli zahtijeva povratnu informaciju, ali je ne dobiva. Potreba za svaom, dramom i sukobom nije ispunjena. Ali, budite oprezni: neki ljudi koji su nepristupani, povueni, neosjetljivi ili odvojeni od vlastitih osjeaja mogu pomisliti i druge pokuati uvjeriti da
su prosvijetljeni ili da je s njima sve u redu, a kod partnera mnogo
toga ne valja. Mukarci su tome skloniji od ena. Svoje partnerice
smatraju iracionalnima ili emocionalnima. Ali, moete li osjetiti svoje
emocije, niste daleko od unutarnjeg tijela to zrai i nalazi se tik ispod
povrine. Prebivate li uglavnom u glavi, udaljenost je mnogo vea te
prije nego to dosegnete unutarnje tijelo, trebate svjesnost dovesti do
emocionalnog tijela.

Sloite li se oboje da e odnos biti vaa duhovna praksa, utoliko

bolje. Tada jedno drugome moete izraavati misli i osjeajte im se
pojave ili im doe do nekakve reakcije, tako da se ne stvara vremenski prekid u kojem se neizraena ili nepriznata emocija ili tuga
mogu zatrovati i rasti. Nauite bez krivnje izraavati ono to osjeate.
Nauite bez obrambenog stava sluati svoga partnera na otvoren nain. Dajte partneru prostora da se izrazi. Budite prisutni. Optuivanje, obrana, napad - svi su ti obrasci smiljeni kako bi ojaali ili zatitili ego ili da ispune potrebe ega kad ih se mnogo nakupi. Dati prostora drugima - i sebi - najvanije je od svega. Ljubav bez toga ne
moe cvjetati. Kad otklonite dva imbenika koji razaraju odnose, kad
preobrazite tijelo bola, tako da se vie ne poistovjeujete s umom i
mentalnim stavovima, a ako je i partner to isto uinio, iskusit ete
blaenstvo procvata odnosa. Umjesto da jedno drugome odraavate
vlastitu bol i nesvjesno, umjesto da zadovoljavate uzajamne ovisnike
potrebe ega, odraavat ete jedno drugome ljubav koju osjeate duboko u nutrini, ljubav koja dolazi sa spoznajom jednote sa svim to
jest. To je ljubav koja nema suprotnosti.
Ako vam se partner jo poistovjeuje s umom i tijelom boli, a vi
ste ve slobodni, to e predstavljati golem izazov - ne vama, nego
vaem partneru. Nije lako ivjeti s prosvijetljenom osobom ili, bolje
reeno, tako je lako da se egu ini kako je iznimno opasno. Zapamtite
da su egu problemi, sukobi i neprijatelji potrebni kako bi ojaao
osjeaj odvojenosti o kojem ovisi njegov identitet. Um neprosvijetljenog partnera bit e duboko frustriran jer se nitko ne opire njegovim
114

Ne postoji li zraenje ljubavi i radosti, potpuna prisutnost i otvorenost prema svim biima, tada nije rije o prosvjetljenju. Drugi pokazatelj je nain na koji se osoba ponaa u tekim ili izazovnim situacijama ili kad stvari krenu nizbrdo. Ako je vae prosvjetljenje zabluda ega, tada e vam ivot uskoro pruiti izazov koji e izvui vae
nesvjesno na povrinu u bilo kojem obliku - u obliku straha, bijesa,
obrambena stava, prosuivanja, depresije i tako dalje. Ako ste u odnosu, kroz partnera e vam se pojaviti mnogi izazovi. Primjerice, ena
bi mogla doivjeti izazov tako to e njezin parter biti nepristupaan
i ivjet e gotovo neprestano u glavi. Izazivat e je njegova nesposobnost da je uje, da joj prui panju i prostor, do ega dolazi zato to
nije prisutan. Odsutnost ljubavi u odnosu, koju najee bolnije osjeaju ene nego mukarci, probudit e enino tijelo bola i kroz njega
e ona napasti partnera - okrivljavat e ga, kritizirati, pokuavati ga
uvjeriti kako grijei i tako dalje. Takva situacija, pak, postaje njegov
izazov. Pokuavajui se obraniti od napada njezina tijela boli, koje
smatra potpuno neopravdanim, mukarac e se, opravdavajui se,
branei ili uzvraajui napad, jo dublje ukopati u svoje mentalne stavove. Konano, takva situacija moe aktivirati njegovo vlastito tijelo
boli. Kad su oba partnera tako izgubljeni, dosegli su duboku razinu
nesvjesnog, razinu emocionalnog nasilja, grubih napada i protunapada. Takvo stanje nee se smiriti dok oba tijela boli ponovno ne napune energijom i uu u stanje sna. Do sljedee prilike.
To je samo jedan od bezbrojnih moguih scenarija. Mnoge su
knjige napisane, i jo bi ih mnogo vie moglo biti napisano, o tome
115

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

na koji nain nesvjesno izranja u muko-enskim odnosima. Ali, kao

to sam ve rekao, jednom kad shvatite korijen poremeaja, tada vie
ne morate istraivati njegova bezbrojna oitovanja.

blia prosvjetljenju od mukarca. Zato su mnoge drevne kulture nagonski odabrale enske likove ili usporedbe kako bi predstavljale ili
opisivale bezoblinu i transcendentalnu stvarnost. Ta se stvarnost esto sagledava kao maternica koja rada sve stvoreno te ga odrava i
hrani tijekom njegova ivota u obliku. U knjizi Tao Te Ching, jednoj
od najdrevnijih i najmudrijih knjiga koja je ikada napisana, Tao, koji
moemo prevesti kao Bie, opisuje se kao beskonana, vjeno prisutna majka svemira. Prirodno, ene su blie stvarnosti nego mukarci,
budui da doslovce utjelovljuju Neoitovano. tovie, sva stvorenja
i sve stvari na kraju se moraju vratiti Izvoru. Sve stvari nestaju u
Taou. Samo on opstaje. Izvor se shvaa kao ensko, a ena se u psihologiji i mitologiji predstavlja svijetlim i mranim stranama enskog
arhetipa. Boica ili boanska Majka posjeduje dva vida: daruje ivot,
ali ga i oduzima.

Ukratko ponovno pogledajmo scenarij koji sam upravo opisao.

Svaki izazov koji se u njemu javlja zapravo je preruena prilika za spasenje. Osloboenje od nesvjesnog mogue je na svakom stupnju razvoja toga procesa. Primjerice, enino neprijateljstvo moglo bi mukarcu predstavljati znak da iskorai iz stanja poistovjeenosti s umom, da
se probudi u Sadanjem trenutku i postane prisutan - umjesto to se
sve vie poistovjeuje s umom i to postaje sve nesvjesniji. Umjesto da
bude tijelo bola, ena bi mogla biti svjesna i promatrati emocionalnu bol u vlastitoj nutrini, na taj nain pristupajui moi Sadanjeg
trenutka i pokreui preobrazbu boli. To bi otklonilo kompulzivnu i
automatsku projekciju tijela boli u vanjski svijet. Tada bi partneru
mogla opisati svoje osjeaje. Naravno, nema nikakva jamstva da bi je
on i sasluao, ali time bi dobio priliku da postane prisutan i svakako
bi razruilo bezumni ciklus nesvjesna izraavanja starih obrazaca uma.
Propusti li ena tu priliku, mukarac bi mogao promatrati vlastitu
mentalno-emocionalnu reakciju koja se javlja na njezinu bol, vlastiti
obrambeni stav, umjesto to bi bio ta reakcija. Mogao bi promatrati
buenje vlastita tijela boli i tako u vlastite emocije unijeti svjesnost.
Na taj bi nain nastao jasan i miran prostor iste svijesti - spoznaja,
tihi svjedok, promatra. Ta svijest ne nijee bol, a ipak je s onu stranu njega. Omoguuje boli postojanje, a ipak je istodobno
preobraava. Prihvaa sve i sve preobraava. Za enu bi se tako otvorila vrata kroz koja bi se u tom prostoru lako pridruila mukarcu.
Ako ste u odnosu uvijek, ili barem najee, prisutni, to e za vaega partnera biti najvei izazov. On nee moi dugo podnositi vau
prisutnost i ostati nesvjestan. Ako je spreman, proi e kroz vrata koja
ste mu otvorili i pridruiti vam se. Ako nije spreman, razdvojit ete se
kao ulje i voda. Svjetlost je previe bolna osobi koja eli ostati u tmini.
ZATO SU ENE BLIE PROSVJETLJENJU

Jesu li prepreke do prosvjetljenja iste za mukarca i enu?

Da, ali je naglasak drukiji. Openito govorei, eni je lake osjetiti vlastito tijelo i biti u njemu, jer je po prirodi blia Biu i potencijalno
116

Kad um preuzme vlast, a ljudska bia izgube dodir sa stvarnou

vlastite boanske sutine, o Bogu poinju razmiljati kao o mukom
liku. U drutvu su prevladali mukarci, a ene su im podvrgnute.
Ne zastupam povratak starijim enskim slikama boanskog. Neki
se ljudi sada koriste pojmom Boice, umjesto Boga. Oni ponovno uspostavljaju ravnoteu izmeu mukog i enskog koja je odavno izgubljena i to je dobro. Ali to je samo prikaz i pojam, kojim se ljudi moda samo privremeno koriste, upravo kao to je karta ili znak pokraj
puta privremeno koristan, ali, ako ste spremni spoznati stvarnost s
onu stranu svih pojmova i slika, moe zapravo vie predstavljati prepreku nego pomo. Meutim, istina je da je energetska frekvencija
uma u sutini muka. Um se odupire, bori se za prevlast, iskoritava,
manipulira, napada, pokuava uhvatiti i posjedovati i tako dalje. Zato
je tradicionalni Bog patrijarhalan, autoritativan lik koji nadzire, nerijetko bijesan mukarac pred kojim biste trebali biti u strahu, kao to
govori Stari zavjet. Takav je Bog projekcija ljudskoga uma.
Kako biste zakoraili s onu stranu uma i ponovno se povezali s
dubljom stvarnou Bia, potrebne su vam sasvim razliite osobine:
predanost, neprosudivanje, otvorenost koja prihvaa ivot, umjesto
da mu se opire, sposobnost prihvaanja sviju stvari u ljubavni zagrljaj vlastite svijesti. Sve su te znaajke mnogo bliskije povezane sa enskim naelom. Dok je energija uma tvrda i kruta, energija Bia je mekana i popustljiva, pa ipak beskonano monija od uma. Um upravlja
117

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

naom civilizacijom, dok je Bie zadueno za sveukupni ivot na naoj planeti i izvan nje. Bie je Inteligencija ije je vidljivo oitovanje
fiziki svemir. Iako su ene potencijalno blie toj Inteligenciji, i mukarci joj mogu pristupiti u vlastitoj nutrini.

mjesenici ili je prati predstavlja tijelo boli u svom kolektivnom vidu,

koje se u to vrijeme budi iz sna, iako se moe probuditi i u drugim
razdobljima. Ono ograniava slobodan tijek ivotne energije kroz tijelo, a mjesenica je tjelesni oblik tog tijeka. Zadrimo se nakratko na
tom predmetu da vidimo kako mjesenica moe postati prilika za
prosvjetljenje.
U doba mjesenice enu nerijetko prevlada tijelo boli. Ono
posjeduje iznimno snaan energetski naboj koji vas lako moe privui
kako biste se s njim poistovjetili, iako toga niste svjesni. Tada enom
aktivno vlada energetsko polje koje zaokuplja njezin unutarnji prostor i pretvara se da ste to vi. Govori kroz vas, djeluje kroz vas, misli
kroz vas. Stvorit e u vaem ivotu negativne situacije tako da se moe
hraniti njihovom energijom. eli jo vie bola u bilo kojem obliku.
Taj sam proces ve opisao. Moe biti opak i razoran. To je ista bol
iz prolosti - i to niste vi.
Broj ena koje se sada pribliavaju potpuno svjesnom stanju vei
je od broja mukaraca, a u nadolazeim e godinama rasti jo bre.
Mukarci ih na kraju mogu sustii, ali prilino dugo vremena postojat e provalija izmeu svjesnosti mukaraca i svjesnosti ena. ene
ponovno preuzimaju funkciju koja je njihovo pravo po roenju i zato
je proces kojim to postiu prirodniji nego kod mukaraca: a funkcija
im je biti most izmeu oitovanog svijeta i onog Neoitovanog, izmeu tjelesnosti i duha. Va je glavni zadatak kao ene preobraziti tijelo boli, tako da se vie ne postavlja izmeu vas i vaega istinskog ja,
sutine onoga tko vi jeste. Naravno, takoer se morate pozabaviti i s
drugom preprekom na putu do prosvjetljenja, a to je misaoni um, ali
snana prisutnost kojom zraite bavei se tijelom boli takoer e vas
osloboditi od poistovjeenosti s umom.
Najvanije to morate zapamtiti je ovo: sve dok se poistovjeujete
na temelju bola, ne moete ga se osloboditi. Sve dok dio vaeg osjeaja vlastitog ja sudjeluje u vaoj emocionalnoj boli, nesvjesno ete se
opirati ili potkopavati svaki vlastiti pokuaj iscjeljivanja te boli. Zato? Prilino jednostavno zato to elite ouvati cjelinu vlastita bia,
a bol je postala va vaan dio. To je nesvjestan proces, a jedini nain
na koji ga moete prevladati jest da ga osvijestite.

U ovom razdoblju golema veina mukaraca i ena jo se nalaze

pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, naravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravilo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za
ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti
i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana.
RASTVARANJE KOLEKTIVNOG ENSKOG TIJELA BOLI

Zato je tijelo boli vea prepreka za ene?

Tijelo boli najee posjeduje kolektivan, kao i osobni vid. Osobni
vid su nagomilani ostaci emocionalne boli koje je ena pretrpjela u
prolosti. Kolektivni vid je bol nakupljena u kolektivnoj ljudskoj
psihi tijekom tisua godina bolesti, muenja, rata, ubojstava, okrutnosti, ludila i slino. Osobno tijelo boli svakoga ovjeka sudjeluje u
kolektivnom. U kolektivnom tijelu boli postoje razliite niti. Primjerice, neke rase ili zemlje u kojima se pojavljuju krajnji oblici razdora
i nasilja imaju tee kolektivno tijelo boli u odnosu na neke druge zemlje. Svatko tko posjeduje snano tijelo boli, a nije dovoljno svjestan
da se s njim prestane poistovjeivati, ne samo da e trajno ili povremeno biti prisiljen ponovno oivjeti svoju emocionalnu bol, nego e
takoer postati ili zloinac ili rtva nasilja, ovisno o tome je li tijelo
boli aktivno ili pasivno. S druge strane, ti ljudi su potencijalno blii
prosvjetljenju. Naravno, taj se potencijal ne mora nuno ostvariti, ali
ako ste zarobljeni u nonoj mori vjerojatno ete osjetiti snaniji poticaj da se probudite od one osobe koja prolazi samo kroz uspone i padove obinoga sna.
Osim osobnog tijela boli, svaka ena sudjeluje u onom to bi se
moglo opisati kao kolektivno tijelo boli - osim ako nije potpuno
svjesna. To kolektivno tijelo sadri nagomilanu bol koji su ene osjetile zbog podjarmljenosti mukarcima, kroz ropstvo, iskoritavanje, silovanje, raanje, gubitak djeteta i slino, tijekom tisua godina. Emocionalna ili tjelesna bol koja kod mnogih ena prethodi
118

Shvatite li iznenada da ste vezani uz svoju bol, to moe biti prilino zaprepaujua spoznaja. Onoga trenutka kad to spoznate,
119

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

raskinuli ste vezanost. Tijelo boli je energetsko polje, gotovo nalik

biu, koje se privremeno nastanilo u vaem unutarnjem prostoru. To
je zarobljena ivotna energija to vie ne tee. Naravno, tijelo boli
postoji zbog nekih stvari koje su se dogodile u prolosti. Ono u vama
proivljava prolost, a poistovjetite li se s njim, poistovjetili ste se s
prolou. Identitet rtve je uvjerenje kako je prolost monija od sadanjosti, to je sasvim suprotno istini. To je uvjerenje kako su drugi
ljudi i njihovi postupci odgovorni za ono tko ste vi sada, za vau emocionalnu bol ili za vau nesposobnost da budete vlastito istinsko ja.
Istina je da je jedna jedina mo koja postoji obuhvaena Sadanjim
trenutkom: a to je mo vae prisutnosti. Jednom kad to spoznate, takoer ete spoznati da ste sada vi odgovorni za svoj unutarnji prostor
- nitko osim vas - te da prolost ne moe biti jaa od moi Sadanjeg
trenutka.

nesvjesnog, budui da su obuzete kolektivnim enskim tijelom boli.

Jednom, meutim, kad dosegnete stanovitu razinu svijesti, to moete
preokrenuti, stoga umjesto da postanete nesvjesni, postat ete svjesniji. Ve sam opisao temeljni proces, ali dopustite mi da vas ponovno
provedem kroz njega, ovaj put s osobitim naglaskom na kolektivno
ensko tijelo boli.

Poistovjeenost vas, dakle, spreava da se uhvatite ukotac s tijelom

boli. Neke ene koje su ve dovoljno svjesne tako da su na osobnoj
razini mogle odbaciti identitet rtve i dalje se dre kolektivnog identiteta rtve: svega onoga to su mukarci uinili enama. U pravu su
- ali su i u krivu. U pravu su utoliko to je kolektivno ensko tijelo
boli najveim dijelom nastalo zbog mukog nasilja nad enama te
zbog potiskivanja enskog naela na cijeloj planeti tijekom mnogih
tisuljea. U krivu su utoliko to osjeaj vlastitog ja temelje na toj injenici i tako ostaju u zarobljenitvu kolektivnog identiteta rtve.
Dri li se ena jo bijesa, negodovanja ili osuivanja, dri se svoga tijela boli. To joj moe pruati utjean osjeaj identiteta, solidarnosti s
drugim enama, ali je dri u okovima prolosti i onemoguuje joj pristup vlastitoj sutini i istinskoj moi. Izdvoji li se ena od mukaraca,
time potie osjeaj odvojenosti, a tako jaa ego. to je ego snaniji, to
ste udaljeniji od svoje istinske prirode.
Stoga se ne koristite tijelom boli kako biste dobili identitet. Umjesto toga, koristite se njime kako biste se prosvijetlili. Preobrazite ga u
svjesnost. Jedno od najboljih razdoblja za to jest mjesenica. Vjerujem
da e, u nadolazeim godinama, mnoge ene tijekom toga razdoblja
ui u potpuno svjesno stanje. Najee je to za mnoge ene razdoblje
120

Kad znate da vam se pribliava mjesenica, prije nego to osjetite prve znakove onoga to se uobiajeno naziva predmenstrualnom
napetou, odnosno buenjem kolektivnog enskog tijela boli, postanite veoma budni i to je potpunije mogue boravite u svom tijelu.
Kad se pojave prvi znaci, morate biti dovoljno budni kako biste ih
zaskoili prije nego to vas prevladaju. Primjerice, prvi znak moe
biti iznenadna, snana razdraljivost ili bljesak bijesa ili neki iskljuivo tjelesni simptom. to god bilo, zaskoite ga prije nego to ovlada
vaim razmiljanjem ili ponaanjem. To jednostavno znai usmjeriti
svjetlost pozornice vae pozornosti prema njima. Ako je rije o emociji, osjetite snaan energetski naboj u njezinoj pozadini. Znajte da je
to tijelo boli. Istodobno budite svjesnost, odnosno budite svjesni svoje svjesne prisutnosti i osjeajte njezinu mo. Svaka emocija u koju
unesete svoju prisutnost brzo e se stiati i preobraziti. Ako je rije o
iskljuivo tjelesnom simptomu, panja koju mu posvetite sprijeit e
ga da se pretvori u emociju ili misao. Ostanite budni i ekajte sljedei
znak tijela boli. Pojavi li se, zaskoite ga na isti nain kao prije.
Kasnije, kad se tijelo boli potpuno probudi iz svoga usnula stanja, moda ete u svom unutarnjem prostoru na neko vrijeme, tijekom nekoliko dana, doivjeti iskustvo znatne uznemirenosti. Kakav
god oblik uzelo, ostanite prisutni. Posvetite mu nepodijeljenu panju. Promatrajte uznemirenost u sebi. Znajte da je ondje. Drite se
te spoznaje i budite svjesni. Zapamtite: ne dopustite tijelu boli da se
koristi vaim umom i preuzme vlast nad vaim razmiljanjem. Promatrajte ga. Izravno osjetite njegovu energiju u svojoj nutrini. Kao
to znate, nepodijeljena panja znai prihvaanje.
Do preobrazbe dolazi neprekinutom pozornou i prihvaanjem.
Tijelo boli preobraava se u blistavu svijest, upravo kao to se komad
drveta, stavljen u vatru ili u njezinu blizinu, pretvara u vatru. Mjesenica e tada postati ne samo radostan i ispunjavajui izraz vae enstvenosti, nego takoer i sveto razdoblje preobrazbe, kad se u vama
121

MO SADANJEG TRENUTKA

OSMO POGLAVLJE

rada nova svijest. Tada e zablistati vaa istinska priroda, i u svom

enskom vidu Boice i u svom transcendentalnom vidu boanskog
Bia koje vi jeste s onu stranu dvojnosti mukog i enskog.

vas privlai prema suprotnom energetskom polaritetu, bez obzira na

to koliko ste prosvijetljeni. Ali u tom stanju unutarnje povezanosti tu
silu katkad osjeate na povrini ili periferiji svoga ivota. Sve to vam
se dogodi u tom stanju pomalo je nalik tome. Cijeli svijet nalikuje na
valove ili mrekanje povrine prostranog i dubokog oceana. Vi ste taj
ocean, a naravno, istodobno ste i taj val, ali val koji je spoznao svoj
istinski identitet, spoznao da je ocean, a u usporedbi s tom prostranou i dubinom, svijet valova i mrekanja uope nije toliko vaan.

Ako je va muki partner dovoljno svjestan, moe vam pomoi u

toj praksi koju sam upravo opisao, tako to e upravo u tom razdoblju odravati frekvenciju snane prisutnosti. Ostane li prisutan kad
god vi zapadnete u nesvjesno poistovjeivanje s tijelom boli, to se
moe dogoditi, i dogaat e se u poetku, moi ete mu se brzo pridruiti u tom stanju. To znai - kad god tijelo boli privremeno preuzme vlast nad vama, bez obzira doe li do toga tijekom mjesenice
ili u nekom drugom razdoblju, partner nee pogreno smatrati da ste
to vi. ak i ako ga tijelo boli napadne, kao to vjerojatno hoe, nee
reagirati kao da ste to vi, nee se povui ili podii nekakvu vrstu obrane. Zadrat e prostor snane prisutnosti. Za preobrazbu nita drugo
nije potrebno. Drugi put vi ete uspjeti isto to uiniti za svoga partnera ili mu pomoi da ponovno prisvoji vlastitu svijest oduzevi je
umu, tako to ete mu privui panju na ovdje i sad kad god se poistovjeti sa svojim razmiljanjem.
Na taj nain, medu vama e se pojaviti trajno energetsko polje
iste i visoke frekvencije. U tom polju ne moe preivjeti nijedan privid, bol, sukob, nita od onoga to niste vi, nita od onoga to nije
ljubav. To predstavlja ispunjenje boanske, nadosobne svrhe vaega
odnosa. To energetsko polje postaje vrtlog svjesnosti koji e privui i
mnoge druge ljude.

ODRECITE SE ODNOSA SA SOBOM

Kad je ovjek potpuno osvijeten, hoe li i dalje imati potrebu za nekim
odnosom? Hoe li mukarac osjetiti privlanost prema eni? Hoe li se ena i dalje osjeati nepotpunom bez mukarca?
Bili prosvijetljeni ili ne, vi ste ili mukarac ili ena, stoga na razini
identiteta u svijetu oblika niste potpuni. Vi ste jedna polovica cjeline. Tu nepotpunost osjeate kao muko-ensku privlanost, silu koja
122

To ne znai da niste duboko povezani s drugim ljudima ili sa

svojim partnerom. Zapravo, duboko moete biti povezani samo ako
ste svjesni Bia. Budui da dolazite iz Bia, u stanju ste usredotoiti
se na ono to je s onu stranu koprene oblika. U Biu su muko i ensko jedno. Va e oblik moda i dalje imati stanovite potrebe, ali Bie
nema nijednu. Bie je ve potpuno i cjelovito. Ispunite li te potrebe,
to je prekrasno, ali vaem dubokom unutarnjem stanju to uope nije
vano. Stoga je prosvijetljenoj osobi savreno mogue, nije li ispunjena njezina potreba za mukim ili enskim polaritetom, osjetiti nedostatak ili nepotpunost na vanjskoj razini svoga bia, dok je istodobno
iznutra potpuna, ispunjena i spokojna.
Je li u potrazi za prosvjetljenjem opredjeljenje za homoseksualnost pomo
ili prepreka, ili takvo opredjeljenje nema nikakva znaenja?
Dok se pribliavate odraslom dobu, nesigurnost u pogledu vlastite
seksualnosti koja se pojavi nakon spoznaje da ste drukiji od drugih, moe vas prisiliti da raskinete poistovjeenost s drutveno uvjetovanim obrascima razmiljanja i ponaanja. To automatski podie
razinu vae svijesti iznad razine nesvjesnog na kojoj se nalazi veina
ljudi, koji bez pitanja prihvaaju sve naslijeene obrasce. U tom smislu homoseksualnost moe predstavljati pomo. Ako ste do stanovita
stupnja izopenik, netko tko se ne uklapa medu druge ljude ili koga iz bilo kojeg razloga drugi odbacuju, ivot e vam biti tei, ali ete
na taj nain biti u prednosti kad je rije o prosvjetljenju. Takve vas situacije gotovo silom izvlae iz nesvjesnog.
S druge strane, razvijete li tada identitet utemeljen na homoseksualnosti, izbjegli ste jednoj zamci samo kako biste upali u drugu.
Igrat ete uloge i igre kojima e upravljati mentalna slika to je imate
o sebi kao homoseksualnoj osobi. Tada ete postati nesvjesni. Postat
123

MO SADANJEG TRENUTKA

ete nestvarni. Ispod maske svoga ega postat ete vrlo nesretni. Dogodi li vam se to, homoseksualnost e postati zapreka. Ali vi, naravno, uvijek dobivate jo jednu priliku. Trenutna nesrea moe predstavljati snanu budnicu.
Nije li tono da morate imati dobar odnos sa sobom i voljeti sebe prije
nego to uspijete ostvariti ispunjavajui odnos s drugom osobom?

DEVETO

POGLAVLJE

S ONU STRANU SREE

I NESREE NALAZI SE
SPOKOJSTVO

Ne moete li se osjeati ugodno dok ste sami, trait ete odnos kako
biste prikrili tu nelagodu. Moete biti sigurni kako e se ta nelagoda
ponovno pojaviti u odnosu, u nekom drugom obliku, te ete vjerojatno partnera smatrati odgovornim za nju.
Jedino to zapravo trebate uiniti jest potpuno prihvatiti taj trenutak. Tada ete se ovdje i sada osjeati lagodno.
Ali, je li vam uope potreban odnos sa sobom? Zato ne biste jednostavno mogli biti to to jeste? Kad imate odnos sa sobom, razdvojeni ste na dvoje: ja ima odnos sa mnom, postoje subjekt i objekt.
Ta dvojnost stvorena umom temeljni je uzrok svih nepotrebnih sloenosti, svih problema i sukoba u vaemu ivotu. U stanju prosvjetljenja vi ste to to jeste - vi i vae stapaju se u jedno. Vi ne prosuujete sebe, ne osjeate saaljenje prema sebi, niste ponosni na sebe, ne volite sebe, ne mrzite se i tako dalje. Rascijep izazvan svijeu
koja razmilja sama o sebi je iscijeljen, njegova je kletva otklonjena.
Vie nema ja koje trebate tititi, braniti ili hraniti. Kad dosegnete
prosvjetljenje, nestaje odnosa sa sobom. Jednom kad se tog odnosa
odreknete, svi e vai drugi odnosi postati ljubavni.

UZVIENIJE DOBRO ONKRAJ DOBRA I ZLA

Postoji li razlika izmeu sree i unutarnjeg spokojstva?

Postoji. Srea ovisi o uvjetima koje smatramo pozitivnim; unutarnje
spokojstvo ne ovisi o njima.
Nije li mogue privui samo pozitivne uvjete u svoj ivot? Ako su na stav
i razmiljanje uvijek pozitivni, u ivotu bi nam se trebale dogaale samo
pozitivne stvari i situacije, zar ne?
Znate li uistinu to je pozitivno, a to je negativno? Moete li sagledati cjelovitu sliku? Mnogo je ljudi kod kojih se pokazalo kako je ogranienje, neuspjeh, gubitak, bolest ili bol u kojem god obliku se pojavila najbolji uitelj. To ih je nauilo da otpuste lane slike o sebi te
umjetne ciljeve i elje ega. Tako su dosegli dubinu, poniznost i suosjeanje. Postali su stvarniji.
Kad god vam se dogodi neto negativno, u tom je dogaaju prikrivena vana pouka, iako je moda u tom trenutku neete uoiti. ak
i kratka bolest ili nesrea mogu vam pokazati to je stvarno, a to nestvarno u vaem ivotu, to je u konanici vano, a to nije.
Sagledani s uzvienijeg stajalita, uvjeti su uvijek pozitivni. Preciznije govorei, nisu ni pozitivni ni negativni. Takvi su kakvi jesu. ivite li u potpunom prihvaanju onoga to jest to je jedini zdrav nain ivota u vaem ivotu vie nema dobrog ni loeg. Postoji samo vie dobro - koje obuhvaa i ono loe. Sagledano, meutim, sa

124

125

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

stajalita uma, postoji dobro i loe, ono to nam se svia i ono to nam
se ne svia, ljubav i mrnja. Tako se u Knjizi Postanka govori da Adamu i Evi vie nije bilo doputeno prebivati u raju, nakon to su jeli
od stabla spoznaje dobra i zla.

ini se kako je veini ljudi potrebno iskusiti velike patnje prije

nego to se odreknu otpora i prihvate - prije nego to oproste. im
to uine, dogodit e se jedno od najveih uda: buenje svjesnosti Bia kroz ono to se doima kao zlo, preobrazba patnje u unutarnji mir.
Konani uinak svega zla i patnje u svijetu jest u tome to e prisiliti
ljude da spoznaju tko oni jesu s onu stranu imena i oblika. Na taj nain, ono to sa svoga ograniena stajalita smatramo zlom zapravo je
dio vieg dobra koje nema suprotnosti. Meutim, to se moe ostvariti samo putem opratanja. Dok ne oprostite, zlo nije doivjelo otkupljenje i stoga ostaje zlo.

To mi nalikuje na nijekanje i varanje samoga sebe. Kad se meni ili nekom tko mije blizak dogodi neto strano nesrea, bolest, bol ili smrt
mogu se pretvarati da to nije loe, ali ostaje injenica da jest loe, pa zato
to nijekati?
Vi se ne pretvarate, samo omoguujete da bude takvo kakvo jest, i to
je sve. To omoguavanje odvodi vas s onu stranu uma s njegovim
obrascima otpora koji stvaraju pozitivno-negativne polaritete. To je
sutinski vid opratanja. Opratanje za sadanjost vanije je od
opratanja prolosti. Oprostite li u svakom trenutku - dopustite li
mu da bude takav kakav jest - nee se gomilati negodovanje koje ete
morati nekome oprostiti u nekom kasnijem trenutku.
Prisjetite se kako ovdje ne govorimo o srei. Primjerice, ako vam
je umrla voljena osoba ili sami osjeate kako vam se pribliava smrt,
ne moete biti sretni. To je nemogue. Ali moete biti spokojni. Moda ete biti tuni i plakati, ali ako ste se odrekli otpora, u pozadini
tuge osjetit ete duboku vedrinu, spokojstvo, svetu prisutnost. To je
zraenje Bfa, unutarnji mir, dobro koje nema suprotnosti.
A to ako je rije o situaciji u kojoj neto mogu poduzeti? Kako joj mogu
dopustiti da postoji, a istodobno je mijenjati?
Uinite ono to morate uiniti. U meuvremenu prihvatite ono to
postoji. Budui da su um i otpor istoznanice, prihvaanje vas istoga
trenutka oslobaa prevlasti uma i tako ponovno povezuje s Biem.
Posljedica toga je smanjivanje djelovanja uobiajenih motivacija ega
za djelovanje - strah, pohlepa, kontrola, obrana ili pothranjivanje
lanog osjeaja vlastitog ja. Sada svime upravlja inteligencija koja je
mnogo vea od uma i tako u vau aktivnost ulazi drukija kvaliteta
svijesti.
Prihvatite sve ono to vam se pojavi, utkano u obrazac vae sudbine, jer to bi prikladnije moglo ispuniti vae potrebe? To je prije
dvije tisue godina napisao Marko Aurelije, jedan od iznimno rijetkih ljudskih bia koje je posjedovalo i svjetovnu mo i mudrost.
126

Opratanjem, koje u sutini oznaava prepoznavanje nestvarnosti prolosti i omoguavanje Sadanjem trenutku da bude takav kakav
jest, udo preobrazbe dogaa se ne samo u nutrini, nego i u vanjskome svijetu. Tihi prostor snane prisutnosti izranja i u vama i oko vas.
Tko god i to god ude u to polje svijesti, osjetit e njezin utjecaj, katkad vidljivo i neposredno, katkad na dubljim razinama, kad se vidljive promjene kasnije dogaaju. Vi rastvarate nesklad, iscjeljujete bol,
rasprujete nesvjesno - nita ne inei jednostavno postojei i drei
se frekvencije snane prisutnosti.

OKONANJE IVOTNE DRAME

Moe li u tom stanju prihvaanja i unutarnjeg mira u va ivot ipak ui
neto to bismo sa stajalita obine svijesti nazvali loim, iako ga vi moda ne biste tako nazvali?
Veina takozvanih loih stvari koje se dogaaju ljudima u ivotu dogaaju se zbog neosvijetenosti. Njih sami stvaramo ili, bolje reeno,
stvara ih ego. O tim stvarima katkad govorim kao o drami. Kad ste
potpuno svjesni, u vaem se ivotu vie ne odvija drama. Dopustite mi
da vas ukratko podsjetim na to kako ego djeluje i kako stvara dramu.
Ego je neprimjetan um koji upravlja vaim ivotom kad niste prisutni kao svjesni svjedok, kao promatra. Ego sebe doivljava kao odvojeni djeli u neprijateljskom svemiru, bez ikakve stvarne unutarnje
127

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

povezanosti s bilo kojim drugim biem, okruen mnotvom ega koje

smatra ili potencijalnom prijetnjom ili ih pokuava iskoristiti za vlastite svrhe. Temeljni obrasci ega smiljeni su kako bi se borili protiv
vlastitog duboko ukorijenjenog straha i osjeaja da mu neto nedostaje. Ti obrasci su otpor, kontrola, mo, pohlepa, obrana, napad.
Neke strategije ega iznimno su pametne, pa ipak nikada zapravo ne
razrjeavaju nijedan njegov problem, jednostavno zato to je ego sm
po sebi problem.

reaktivne sile, obrane ili napada. Stoga se iznoenje stava nee pretvoriti u dramu. Kad ste potpuno svjesni, prestajete ulaziti u sukobe.
Onaj tko je u zajednitvu sa sobom ne moe ak ni zamisliti sukob,
tvrdi se u Teaju udesa. To se ne odnosi samo na sukob s drugim ljudima, nego jo vie na sukob u vlastitoj nutrini, kojeg nestaje kad vie
nema nikakvih nesklada izmeu zahtjeva i oekivanja vlastita uma i
onoga to jest.

Kad se dva ili vie ega udrui u osobnim odnosima, organizacijama ili ustanovama, prije ili kasnije ponu se dogaati loe stvari.
To ukljuuje kolektivno zlo kao to su rat, genocid i izrabljivanje do kojih dolazi zahvaljujui masovnoj neosvijetenosti. tovie,
mnoge vrste bolesti uzrokuje trajan otpor ega koji stvara ogranienja
i zapreke u protoku energije kroz tijelo. Kad se ponovno poveete s
Biem, kad vie ne upravlja um, prestajete stvarati te potekoe. Vie
ne stvarate dramu, niti sudjelujete u njoj.

NEPOSTOJANOST I IVOTNI CIKLUSI

Kad god se zdrue dva ili vie ega, dolazi do drame. Ali ak i ako
ivite potpuno sami, ipak ete stvarati vlastitu dramu. Drama je kad
se saalijevate. Drama je kad se osjeate krivima ili tjeskobnima. Dopustite li prolosti ili budunosti da zamagle sadanjost, stvarate vrijeme, psiholoko vrijeme - a od toga se stvara drama. Kad god ne potujete Sadanji trenutak tako to ete mu dopustiti da postoji, vi
stvarate dramu.
Veina je ljudi zaljubljena u vlastitu ivotnu dramu. Njihova pria predstavlja njihov identitet. Ego upravlja njihovim ivotom. Cijeli
su osjeaj vlastitoga ja uloili u ego. ak i potraga za odgovorom, rjeenjem ili iscjeljenjem - najee uzaludna - postaje dio drame. Ono
ega se takvi ljudi najvie boje jest okonanje vlastite drame. Sve dok
su poistovjeeni s umom, najvie se plae vlastita buenja i najvie mu
se opiru.
ivite li s potpunim prihvaanjem onoga to jest, to je kraj drame u vaem ivotu. Nitko se ne moe svaati s vama, bez obzira koliko se trudili. Ne moete se svaati s potpuno svjesnom osobom. Svaa podrazumijeva poistovjeenje s umom i mentalni stav, kao i otpor
te reakciju na stav druge osobe. Posljedica jest da se potpune suprotnosti uzajamno energiziraju. To je mehanika nesvjesnog. Vi i dalje
jasno i vrsto moete iznijeti svoj stav, ali iza njega nee biti nikakve
128

Meutim, sve dok se nalazite u tjelesnoj dimenziji, dok ste povezani

s kolektivnom ljudskom psihom, tjelesni je bol - iako rijetko - jo
mogu. Tjelesni bol ne treba mijeati s patnjom, mentalno-emocionalnom boli. Sveukupnu patnju stvara ego svojim otporom. Takoer,
sve dok se nalazite u toj dimenziji, jo ste podloni njezinoj ciklikoj
prirodi i zakonu nepostojanosti sviju stvari, ali to vie ne smatrate
loim - to jednostavno postoji.
Doputajui svim stvarima da postoje, otkriva vam se dublja dimenzija ispod igre suprotnosti, otkriva se kao trajna prisutnost, nepromjenjiva duboka tiina, radost bez uzroka onkraj dobrog i loeg.
To je radost Bia, Bojeg spokojstva.
Na razini oblika postoje raanje i smrt, stvaranje i razaranje, rast
i rastvaranje naizgled razdvojenih oblika. To se posvuda oituje: u ivotnom ciklusu zvijezde ili planete, fizikog tijela, stabla, cvijeta; u
uzdizanju i propasti naroda, politikih sustava i civilizacija te u neminovnim ciklusima dobitka i gubitka u ivotu pojedinaca.
To su ciklusi uspjeha, kad vam stvari sme dolaze, kad napreduju, te ciklusi neuspjeha, kad se sue ili raspadaju, a vi ih morate pustiti da odu kako biste napravili mjesto za nove stvari to e se pojaviti
ili za odvijanje preobrazbe. Drite li se vrsto starih stvari i opirete li
se, to znai da odbijate tei tijekom ivota, pa ete zato patiti.
Nije istina da je put prema gore dobar, a put prema dolje lo,
osim prema prosudbama uma. Rast se najee smatra pozitivnim, ali
nita ne moe rasti zauvijek. Kad bi rast bilo koje vrste trajao do u
beskonanost, u konanici bi postao udovian i razoran. Kako bi dolo do novoga rasta, potrebno je rastvaranje. Jedno ne moe postojati bez drugoga.
129

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Kretanje ciklusa prema dolje apsolutno je sutinsko za duhovno

ostvarenje. Kako bi vas privukla duhovna dimenzija, morate na nekoj
razini jako pogrijeiti ili iskusiti neki veliki gubitak ili bol. Ili e neki
uspjeh postati isprazan i besmislen, tako da e se pretvoriti u neuspjeh. Neuspjeh se krije u svakom uspjehu, a uspjeh u svakom neuspjehu. Naravno, na ovom svijetu, to znai na razini oblika, svatko prije
ili kasnije doivi neuspjeh te se svako postignue na kraju izjalovi.
Svi su oblici netrajni.

tijelu, um se vee uz njega i poistovjeuje se s njim. Tada ste sretni,

dobro se osjeate i takvo stanje moe postati dio onoga to jeste ili to
mislite da jeste. Ali u ovoj dimenziji, gdje moljac i hrda izgrizaju blago, nita ne traje zauvijek. Ili ga nestaje ili se mijenja ili dolazi do zamjene polariteta: isto stanje koje je juer ili prethodne godine bilo
dobro iznenada se, ili postepeno, pretvorilo u neto loe. Ista situacija koja vas je usreivala sada u vama izaziva nesreu. Dananji napredak sutra postaje jalov. Sretno vjenanje i medeni mjesec vode do
nesretnog razvoda ili nesretnog zajednikog ivota. Ili situacija nestaje, pa ste zato nesretni. Kad se stanje ili situacija uz koje se um vezao
i poistovjetio promijene ili nestanu, um to ne moe prihvatiti. vrsto
se dri biveg stanja i opire se promjeni, kao da vam je netko otrgnuo
ruku ili nogu.

I dalje moete biti aktivni i uivati u oitovanju i stvaranju novih

oblika i okolnosti, ali se neete poistovjeivati s njima. Nisu vam potrebni da biste utemeljili vlastiti identitet. Oblici i okolnosti nisu va
ivot - nego samo vaa ivotna situacija.
I vaa je tjelesna energija podlona ciklusima. Ne moe uvijek biti na svom vrhuncu. Izmjenjuju se razdoblja niske i visoke razine
energije. Bit e razdoblja kad ete biti iznimno aktivni i stvaralaki,
ali moe biti i razdoblja kad e se initi da sve stoji na mjestu, kad
vam se ini da nikamo ne idete i da nita ne postiete. Ciklus moe
trajati od nekoliko sati do nekoliko godina. Postoje veliki ciklusi te
manji u okviru velikih. Mnoge bolesti se stvaraju zbog opiranja ciklusu slabe energije, koji je osobito vaan za obnavljanje. Prisila da neto
radite i sklonost da osjeaj vlastite vrijednosti i identitet temeljite na
vanjskim imbenicima, kao to su postignua, neizbjean je privid
sve dok se poistovjeujete s umom. Zato vam je teko ili nemogue
prihvatiti cikluse slabe energije i dopustiti im postojanje. Inteligencija organizma u takvim sluajevima moe preuzeti stvari u svoje ruke,
to je samozatitna mjera, te stvoriti bolest kako bi vas prisilila da zastanete, tako da moe doi do nune obnove.
Ciklika priroda svemira blisko je povezana s netrajnou sviju
stvari i situacija. To je bio sredinji dio Buddhina uenja. Sva stanja
iznimno su nepostojana i neprestano se mijenjaju ili, kako je on to
izrazio, netrajnost je znaajka svakog stanja, svake situacije s kojom
ete se u ivotu susresti. Situacije e se promijeniti, nestati, ili njima
vie neete biti zadovoljni. Netrajnost je sredinji dio i Isusova uenja:
Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga izgriza moljac i ra; gdje
lopovi prokopavaju zidove i kradu ga!
Sve dok umom prosuujete da je neko stanje dobro, bez obzira je li rije o odnosu, imutku, drutvenoj ulozi, mjestu ili fizikom
130

Ima sluajeva kada ljudi koji su izgubili sav novac ili im je uniten dobar glas poine samoubojstvo. To su krajnji sluajevi. Drugi
postaju samo duboko nesretni ili se razbole kad god u njihovu ivotu
doe do velikog gubitka. Ne uspijevaju shvatiti kako izmeu njihova
ivota i ivotne situacije postoji razlika. Nedavno sam itao o uvenoj
glumici koja je umrla u dobi od oko osamdeset godina. Kad je njezina ljepota poela nestajati, naruena starenjem, postala je oajniki
nesretna i povukla se od svijeta. I ona se poistovjetila s vanjskim stanjem: tjelesnim izgledom. To stanje ju je najprije usreivalo, a zatim
je gurnulo u nesreu. Da je bila u stanju povezati se s bezoblinim i
bezvremenim unutarnjim ivotom, mogla je vedro i spokojno promatrati nestajanje vanjskog oblika. tovie, vanjski oblik proputao
bi sve vei sjaj unutarnje svjetlosti koja izvire iz njezine bezvremene,
istinske prirode, tako da joj ljepota ne bi nestala, nego bi se jednostavno preobrazila u duhovnu ljepotu. Meutim, nitko joj nije rekao
da je to mogue. Najvanija vrsta znanja jo nije iroko dostupna.

Buddha je nauavao kako je ak i srea dukkha palijska* rije koja oznaava patnju ili nezadovoljstvo. Neodvojiva je od svoje
Pali, izumrli indijski jezik kojim su pisane neke budistike svete knjige; potekao iz staroindijskog jezika; njeguju ga kao jezik religije budistiki redovnici
na Cejlonu, u Burmi i drugim mjestima (prim. prev.)

131

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

suprotnosti. To znai da su srea i nesrea zapravo jedno. Razdvaja ih

samo privid vremena.

To se ini gotovo proturjenim, ali kad nestane unutarnje ovisnosti o

obliku, opi uvjeti vaega ivota i vanjski oblici uvelike se popravljaju. Stvari, ljudi ili uvjeti o kojima ste mislili da su vam potrebni kako
biste bili sretni sada vam dolaze bez ikakve borbe ili napora, te slobodno uivate u njima i potujete ih - dok traju. Naravno da e sve
te stvari proi, ciklusi e doi i otii, ali nestane li ovisnosti, nema vie
ni straha. ivot tee s lakoom.

To nije neto negativno, nego jednostavno prepoznavanje prirode stvari, tako da cijeloga ivota ne tragate za prividom. Nije rije ni
o tome da vie ne biste trebali potovati ugodne i prekrasne stvari ili
stanja. Ali kroz njih traiti neto to vam oni ne mogu dati - identitet, osjeaj trajnosti i ispunjenja - recept je za razoarenje i patnju.
Cijela oglaivaka industrija i potroako drutvo sruilo bi se kad bi
se ljudi prosvijetlili i kad vie ne bi svoj identitet pronalazili u stvarima. to vie na taj nain traite sreu, to e vam vie izmicati. U vanjskom svijetu nema niega to bi vas moglo zadovoljiti, osim privremeno i povrno, ali moda morate doivjeti gubitak mnogih iluzija
kako biste spoznali istinu. Stvari i stanja mogu vam pruiti uitak, ali
oni takoer izazivaju bol. Stvari i stanja mogu vam pruiti zadovoljstvo, ali ne mogu vam pruiti radost. Nita vam ne moe dati radost.
Radost nema uzroka i izvire iznutra, kao radost Bia. Radost je sutinski dio unutarnjeg stanja spokojstva, stanja koje se naziva mirom
Gospodnjim. To je vae prirodno stanje, a ne neto za to se tekom
mukom morate truditi ili boriti kako biste to postigli.
Mnogi ljudi nikada ne shvaaju kako ni u emu to rade, posjeduju ili postignu ne moe biti spasenja. U onima koji to shvaaju
nerijetko se javlja zamorenost svijetom i depresija: ako vam nita ne
moe pruiti istinsko zadovoljstvo, to onda ostaje emu bismo mogli
teiti, kakva je uope svrha bilo ega? Starozavjetni prorok mora da
je stigao do iste spoznaje kad je napisao: Vidjeh sve to je uraeno
pod suncem i, gle, sve je to tatina i jurnjava za vjetrom. Dosegnete
li tu toku, samo ste korak udaljeni od oaja - ali i korak od prosvjetljenja.
Budistiki mi je redovnik jednom rekao: Sve ono to sam nauio tijekom dvadeset godina koje sam proivio kao redovnik mogu
saeti u jednu jedinu reenicu: sve to se uzdie to i pada. Toliko
znam. Mislio je, naravno, na ovo: nauio sam ne opirati se onomu
to jest; nauio sam dopustiti Sadanjem trenutku da postoji i prihvatiti netrajnu prirodu sviju stvari i situacija. Tako sam pronaao spokojstvo.
Ne opirati se ivotu znai prebivati u stanju milosti, lakoe i svjetlosti. Takvo stanje vie ne ovisi o stvarima koje su ili dobre ili loe.
132

Srea koju crpite iz nekog drugog izvora nikada nije jako duboka. Ona je samo blijedi odraz radosti Bia, vibrirajueg spokojstva
koje pronalazite kad uete u stanje bez otpora. Bie vas odnosi s onu
stranu potpunih suprotnosti uma te vas oslobaa ovisnosti o obliku.
ak i ako se sve oko vas srui i nestane, vi ete i dalje osjeati duboku unutarnju jezgru spokojstva. Moda neete biti sretni, ali bit ete
smireni.

KAKO SE KORISTITI NEGATIVNOU I ODREI JE SE

Sav unutarnji otpor ovjek doivljava kao negativnost u jednom ili

drugom obliku. Sveukupna negativnost jest otpor. U ovom kontekstu te su dvije rijei gotovo istog znaenja. Negativnost obuhvaa sve,
od razdraenosti ili nestrpljenja do divljeg bijesa, od depresivnog raspoloenja ili mrzovoljnog negodovanja do samoubojstvenog oajanja. Otpor katkad budi emocionalno tijelo boli, a u tom sluaju ak
i manje vane situacije mogu stvoriti snanu negativnost, kao to su
bijes, depresija i duboka tuga.
Ego vjeruje da uz pomo negativnosti moe upravljati stvarnou
i dobiti ono to eli. Vjeruje kako uz pomo negativnosti moe privui eljene uvjete ili unititi neeljene. Teaj o udesima s pravom istie kako, dok ste nesretni, postoji nesvjesno uvjerenje da vam nesrea kupuje ono to elite. Kad vi - um - ne biste vjerovali da vam
je nesrea korisna, zar biste je stvarali? Naravno, injenica jest da nesrea nije korisna. Umjesto da privlai eljene situacije, ona ih spreava. Umjesto da rastvara neeljene, uva ih tamo gdje jesu. Njezina
jedina korisna funkcija je jaanje ega i zato je ego voli.
133

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Jednom kad se poistovjetite s nekim oblikom negativnosti, vie

je ne elite pustiti, a na dubokoj, nesvjesnoj, razini ne elite pozitivnu promjenu. Ona bi zaprijetila vaem identitetu depresivne, bijesne
ili duboko nesretne osobe. Zato u ivotu zanemarujete, nijeete ili
potkopavate ono to je pozitivno. To je uobiajena pojava. Takoer
je i bezumna.

mudrost, a patkama je lako slijediti je jer nemaju um koji bi prolost

nepotrebno odravao na ivotu, a zatim od nje izgradio identitet.

Negativnost je potpuno neprirodna. Ona je psihiki zagaiva i

postoji duboka povezanost izmeu trovanja i unitenja prirode te
goleme negativnosti koja se nakupila u kolektivnoj ljudskoj psihi.
Nijedan drugi oblik ivota na ovoj planeti ne poznaje negativnost,
samo ljudi, upravo kao to nijedan drugi ivotni oblik ne unitava i
ne truje Zemlju koja ga odrava na ivotu. Jeste li ikada vidjeli nesretan cvijet ili hrastovo drvo pod stresom? Jeste li susreli depresivnog
dupina, abu koja ima potekoa sa samopotovanjem, maku koja se
ne moe opustiti ili pticu koja u sebi nosi mrnju i negodovanje? Jedine ivotinje koje povremeno mogu iskusiti neto nalik na negativnost ili pokazati znakove neurotinog ponaanja su one koje ive u
bliskom dodiru s ljudima i tako se povezuju s ljudskim umom i njegovom ludou.
Promatrajte bilo koju biljku ili ivotinju i dopustite im da vas naue prihvaanju onoga to jest, predavanju Sadanjem trenutku. Dopustite im da vas podue Biu. Da vas podue integritetu - to znai
biti to to jeste, biti stvaran. Neka vas podue kako ivjeti i kako
umrijeti te kako da od ivljenja i umiranja ne napravite problem.
ivio sam s nekoliko majstora zena - a sve su to bile make. ak
su me i patke poduile nekim vanim duhovnim poukama. Ve i samo promatranje njih predstavlja meditaciju. Kako spokojno plove,
pomirene same sa sobom, potpuno prisutne u sadanjem trenutku,
dostojanstvene i savrene, kakva samo mogu biti neumna stvorenja.
Meutim, povremeno se dvije patke sukobe - katkad bez ikakva osobita razloga ili zato to je jedna od njih zalutala u osobni prostor druge. Bitka obino traje samo nekoliko sekunda, a tada se patke razdvoje, otplivaju u suprotnim smjerovima i nekoliko puta estoko zamahnu krilima. Tada nastave spokojno plivati, kao da se nita nije dogodilo. Kad sam to prvi put primijetio, iznenada sam shvatio da lepranjem krila oslobaaju viak energije, ne doputajui joj da ostane zarobljena u tijelu i da se pretvori u negativnost. To je prirodna
134

Zar ne bi i negativna emocija takoer mogla obuhvaati vanu poruku?

Primjerice, ako sam esto depresivan, to bi moda mogao biti znak kako
neto ne valja s mojim ivotom i to bi me moglo nagnati da promotrim
svoju ivotnu situaciju i unesem nekakve promjene. Stoga trebam sluati
ono to mi emocije govore, a ne ih jednostavno odbaciti kao negativne.
Da, negativne emocije koje se vraaju katkad sadre poruku, kao i
bolesti. Ali sve promjene koje napravite, bez obzira jesu li povezane s
poslom, odnosima ili okolinom, u krajnjem su samo kozmetiki zahvati, ako ne izranjaju iz promijenjene razine svijesti. A to se toga tie,
to moe znaiti samo jedno: da postajete svjesniji. Dosegnete li stanoviti stupanj prisutnosti, vie vam nije potrebna negativnost da vam
kae to vam je u stanovitoj ivotnoj situaciji potrebno. Ali sve dok
negativnost uistinu postoji, koristite se njome. Koristite se njome kao
nekom vrstom znaka koji vas podsjea da budete to prisutniji.
Kako moemo sprijeiti pojavu negativnosti i kako je se moemo osloboditi kad se ve pojavi?
Kao to sam rekao, njezino pojavljivanje sprijeit ete potpunom prisutnou. Ali, nemojte se obeshrabriti. Na ovoj planeti zasad je malo
ljudi koji mogu odrati stanje trajne prisutnosti, iako su neki tome
vrlo blizu. Vjerujem da e ih uskoro biti mnogo vie.
Kad god zamijetite da se u vama probudio neki oblik negativnosti, ne promatrajte ga kao neuspjeh, nego kao koristan znak to vam
govori: Probudi se. Ustani iz svoga uma. Budi prisutan.
Postoji roman Aldousa Huxley pod nazivom Island (Otok), to
ga je napisao u zrelijim godinama, kad se poeo jako zanimati duhovnim uenjima. U njemu pria priu o mukarcu koji je doivio brodolom u blizini udaljena otoka, odvojenog od ostatka svijeta. Na tom
otoku ivi jedinstvena civilizacija. Neuobiajeno je to to su njegovi
stanovnici, za razliku od ostalih na svijetu, zapravo mentalno zdravi.
Prvo to mukarac zamijeti su raznobojne papige na stablima koje neprestano ponavljaju rijei: Panja. Ovdje i sad. Panja. Ovdje i sad.
Kasnije saznajemo da su otoani nauili papige tim rijeima kako bi
ih neprestano podsjeale da ostanu prisutni.
135

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

Stoga, kad god osjetite da se u vama budi negativnost, bez obzira na to je li uzrokovana vanjskim imbenikom, milju ili ak niim
osobitim ega biste bili svjesni, prihvatite je kao da je glas to govori:
Panja. Ovdje i sad. Probudi se. ak i najslabija razdraljivost je
znaajna te je treba priznati i promotriti je, inae e doi do gomilanja nezamijeenih reakcija. Kao to sam ve rekao, moda ete je moi jednostavno odbaciti kad shvatite da ne elite u vlastitoj nutrini
nositi to energetsko polje te da ne slui nikakvoj svrsi. Ali budite sigurni da ste je potpuno odbacili. Ne moete li je odbaciti, jednostavno prihvatite njezino postojanje i usmjerite panju na osjeaj, kao to
sam rekao ranije.

moete rei kako je njezino ponaanje neprihvatljivo, ako tako odluite. Ali ta osoba vie ne posjeduje mo kojom bi mogla nadzirati vae
unutarnje stanje. Tada ste usidreni u vlastitoj moi - ne u neijoj tuoj, niti doputate da vaim osjeajima upravlja um. Bez obzira na to
je li rije o automobilskom alarmu, gruboj osobi, poplavi, potresu ili
gubitku sveukupnog imetka, mehanizam otpora uvijek je isti.

Alternativa odbacivanju negativne reakcije jest da je otklonite zamiljajui kako postajete sve otvoreniji vanjskom uzroku reakcije.
Preporuujem vam da ovu metodu u poetku vjebate s malim, pa
ak i beznaajnim stvarima. Recimo da u miru sjedite kod kue. Iznenada se s ulice zauje prodoran zvuk automobilskog alarma. Javlja
se razdraenost. Koja je svrha te razdraenosti? Ba nikakva. Zato ste
je izazvali? Niste vi, nego um. Razdraenost je potpuno automatska i
potpuno nesvjesna. Zato ju je um stvorio? Zato to se dri nesvjesnog uvjerenja kako e njegov otpor, koji vi doivljavate kao neki
oblik negativnosti ili nesree, na neki nain odagnati neeljeno stanje. Naravno, to je zabluda. Otpor koji stvara um, u ovom sluaju razdraenost ili bijes, daleko vie uznemiruje nego izvorni uzrok kojeg
otpor pokuava razrijeiti.

Vi jo tragate u vanjskom svijetu i ne moete iskoraiti iz obrasca traganja. Moda e vam sljedea radionica pruiti odgovor, moda neka
nova tehnika. Rekao bih vam: ne tragajte za mirom. Ne tragajte ni za
kojim drugim stanjem od onoga u kojem se sada nalazite, jer ete
izazvati unutarnji sukob i nesvjesni otpor. Oprostite sebi to niste
spokojni. Onoga trenutka kad potpuno prihvatite svoj ne-mir, on e
se preobraziti u mir. Sve ono to potpuno prihvatite odvest e vas
onamo, u spokojstvo. To je udo predavanja.

Sve se to moe pretvoriti u duhovnu praksu. Osjetite kako postajete prozirni, kao da nestaje vrstoa vaega materijalnog tijela. Sada
dopustite buci, ili bilo kojem drugom uzroku negativne reakcije, da
proe kroz vas. Vie se ne sudara sa vrstim zidom u vama. Kao to
sam rekao, vjebajte ponajprije s malim stvarima. Automobilski
alarm, lajanje psa, vritanje djece, prometna guva. Umjesto da u sebi
podignete zid otpora u koji neprestano i bolno udaraju stvari koje se
ne bi trebale dogaati, dopustite da sve to proe kroz vas.
Netko vam kae neto grubo ili s namjerom da vas povrijedi. Umjesto da se prepustite nesvjesnoj reakciji ili negativnosti, kao to su
napad, obrana ili povlaenje, dopustite da te rijei prou kroz vas.
Ne odupirite se. Kao da vie nema nikoga tko bi mogao biti povrijeen. To je opratanje. Na taj nain postajete neranjivi. I dalje toj osobi
136

Prakticiram meditaciju, posjeujem radionice, itam mnoge knjige o duhovnosti i pokuavam se ne opirati - ali upitate li me jesam li pronaao
istinski i trajan unutarnji mir, iskren odgovor morao bi glasiti da nisam.
Zato ga nisam pronaao? to bih drugo mogao uraditi?

Moda ste uli izreku Okreni drugi obraz, kojom se veliki uitelj
prosvjetljenja koristio prije dvije tisue godina. Pokuavao je simboliki prenijeti tajnu neopiranja i nereagiranja. Ta se njegova izjava odnosila, kao i sve ostale, samo na vau unutarnju stvarnost, a ne na
vanjski oblik vaega ivota.
Jeste li uli priu o Banzanu? Prije nego to je postao veliki majstor zena, mnogo je godina proveo u potrazi za prosvjetljenjem, ali
mu je neprestano izmicalo. Tada je jednoga dana, hodajui trnicom,
nauo razgovor izmeu mesara i kupca. Dajte mi najbolji komad
mesa koji imate, rekao je kupac. A mesar je odvratio: Svaki komad
mesa koji imam je najbolji. Ovdje nema komada koji ne bi bio najbolji. uvi to, Banzan se prosvijetlio.
Vidim da ekate nekakvo objanjenje. Kad prihvatite ono to
jest, znat ete kako je svaki komad mesa - svaki trenutak - najbolji.
To je prosvjetljenje.
137

MO SADANJEG TRENUTKA

PRIRODA SUOSJEANJA
Zakoraivi s onu stranu suprotnosti stvorenih umom, postajete nalik
na duboko jezero. Vanjska situacija vaega ivota i sve ono to se ondje dogaa predstavljaju povrinu jezera. Katkad je mirna, katkad uzburkana i opasna, ve prema ciklusima i godinjim dobima. U dubini, meutim, jezero je uvijek smireno. Vi ste cijelo jezero, a ne samo
povrina i u dodiru ste s vlastitom dubinom, koja ostaje apsolutno
smirena. Ne opirete se promjeni tako to se mentalno drite svake situacije. Unutarnji mir ne ovisi o tome. Prebivate u Biu - nepromjenjivom, bezvremenom, besmrtnom - i vae ispunjenje ili srea vie ne
ovise o vanjskom svijetu neprestano promjenjivih oblika. Moete uivati u njima, igrati se s njima, stvarati nove oblike, potovati ljepotu
svih njih. Ali vie nema potrebe vezati se uz bilo koji od njih.

DEVETO POGLAVLJE

zajedniko s tom osobom, prisjetite se da imate mnogo toga zajednikog: za nekoliko godina dvije ili sedamdeset, to nije vano
oboje ete se pretvoriti u istrunuli Ie, zatim u hrpu praine, a tada e
vas nestati. Ta otrenjujua i ponizna spoznaja ne ostavlja mnogo
mjesta ponosu. Je li to negativna misao? Nije, nego injenica. Zato
sklapati oi pred njom? U tom smislu, izmeu vas i svakog drugog
stvorenja postoji potpuna jednakost.
Jedna od najmonijih duhovnih praksi jest duboka meditacija o
smrtnosti tjelesna oblika, ukljuujui i vlastiti. Naziv joj je: umri prije
nego to umre. Duboko uite u tu meditaciju. Va se fiziki oblik
rastvara, vie ne postoji. Tada dolazi trenutak kad umiru i svi misaoni oblici ili misli. Vi ste, pak, i dalje ondje - boanska prisutnost kakvi jeste. Blistava i potpuno budna. Ono to je stvarno nikada ne moe umrijeti; umiru samo imena, oblici i prividi.

Kad se tako odvojite od stvari, znai li to da se udaljavate i od drugih

ljudskih bia?
Sasvim suprotno. Sve dok niste svjesni Bia, izmie vam stvarnost
drugih ljudi jer niste pronali vlastitu. Umu e se njihov oblik svidjeti ili im se nee svidjeti, a tu nije rije samo o njihovu tijelu, nego i o
umu. Istinski odnos postaje mogu tek kad postoji svjesnost Bia.
Temeljei se u Biu, tijelo i um druge osobe promatrat ete samo kao
ekran iza kojeg moete naslutiti njihovu istinsku stvarnost kao to
osjeate svoju. Stoga, kad se suoite s tuom patnjom ili nesvjesnim
ponaanjem, ostanite prisutni i u dodiru s Biem - tako ete biti u
stanju zagledati se s onu stranu oblika i osjetiti blistavo i isto Bie
druge osobe kroz svoje vlastito. Na razini Bia sveukupna se patnja
prepoznaje kao privid. Do patnje dolazi zbog poistovjeivanja s oblikom. udesa iscjeljivanja katkad se dogaaju kroz takvu spoznaju,
buenjem svjesnosti Bia u drugima - ako su spremni.
Je li to suosjeanje?

Da. Suosjeanje je svjesnost o dubokoj vezi izmeu vas i svih bia.

Ali, u suosjeanju postoje dvije stvari, dvije strane te povezanosti. S
jedne strane, budui da ste jo u fizikom tijelu, vama i drugim ljudskim biima i svim ostalim ivim biima zajednika je ranjivost i
smrtnost fizikog oblika. Sljedei put kad kaete: Nemam nita
138

Spoznaja o toj besmrtnoj dimenziji, vaoj istinskoj prirodi, druga je

strana suosjeanja. Na razini dubokih osjeaja sada prepoznajete ne
samo vlastitu besmrtnost, nego kroz vlastitu upoznajete i besmrtnost
svakog drugog bia. Na razini oblika zajednika vam je smrtnost i nesigurnost postojanja. Na razini Bia zajedniki vam je vjean, blistav
ivot. To su dva vida suosjeanja. U suosjeanju se naizgled suprotni
osjeaji tuge i radosti stapaju u jedno i preobraavaju se u dubok unutarnji mir. To je Boji mir i jedan od najplemenitijih osjeaja za koji
su ljudska bia sposobna, a posjeduje veliku mo iscjeljivanja i preobrazbe. Ali istinsko je suosjeanje, onakvo kakvim sam ga upravo opisao, jo iznimno rijetko. Posjedovati empatiju prema patnji drugog
bia svakako zahtijeva visok stupanj svijesti, ali i predstavlja samo jednu stranu suosjeanja, koja nije potpuna. Istinsko suosjeanje ide i
dalje od empatije ili simpatije. Do njega ne dolazi dok se tuga ne stopi s radou, radou Bia s onu stranu oblika, radou vjenoga ivota.

139

MO SADANJEG TRENUTKA

PREMA DRUKIJEM PORETKU STVARNOSTI

Ne slaem se s tim da tijelo mora umrijeti. Uvjeren sam da moemo postii tjelesnu besmrtnost. Vjerujemo u smrt i zato nam tijelo umire.
Tijelo ne umire zato to vjerujete u smrt. Tijelo postoji ili se ini da
postoji zato to vjerujemo u smrt. Tijelo i smrt dio su istoga privida,
stvoreni egoistinim obrascem svijesti, koji ne posjeduje svjesnost o
Izvoru ivota i sebe sagledava odvojeno te smatra da je pod neprestanom prijetnjom. Stoga stvara privid da je ovjek tijelo, gusto, tjelesno sredstvo kojemu neprestano prijeti opasnost.
Smatrati sebe ranjivim tijelom koje se rodilo i malo kasnije umire
- to je privid. Tijelo i smrt: isti privid. Jedno ne moete imati bez
drugoga. elite zadrati jednu stranu privida i osloboditi se druge, ali
to je nemogue. Ili zadravate sve ili sve odbacujete.
Meutim, od tijela ne moete pobjei, a i ne morate. Tijelo je nevjerojatno pogrean opaaj vae istinske prirode. Ali vaa je istinska
priroda skrivena negdje u tom prividu, a ne izvan njega, stoga je tijelo jo uvijek jedina toka pristupa toj prirodi.
Ugledate li anela, ali pogreno pomislite kako je rije o kamenu kipu, morat ete samo drukije i pomnije promotriti kameni
kip, a ne morate se poeti ogledati naokolo. Tada ete otkriti kako
to nikada nije bio kameni kip.
Ako vjerovanje u smrt stvara tijelo, zato onda ivotinje imaju tijelo? ivotinja nema ego i ne vjeruje u smrt...
Ali ipak umire, ili se samo tako ini.
Sjetite se kako je opaaj svijeta odraz vaega stanja svijesti. Vi niste odvojeni od svijeta, a izvan vas ionako nema objektivnog svijeta.
Svakoga trenutka vaa svijest stvara svijet u kojemu obitavate. Jedan
od najveih uvida koji smo dobili od modernih fiziara jest onaj o
jedinstvu promatraa i promatranog: osoba koja provodi eksperiment
- promatraka svijest - ne moe se odvojiti od promatrane pojave, a
razliit nain promatranja uzrokuje drukije ponaanje promatrane
pojave. Vjerujete li negdje na dubokoj razini u odvojenost i borbu za
opstanak, tada se to uvjerenje odraava posvuda oko vas i svi su vai
opaaji uvjetovani strahom. Prebivate u svijetu smrti i tijela koja se
bore, ubijaju i gutaju jedna druge.
140

DEVETO POGLAVLJE

Nita nije onakvo kakvim se ini. Svijet koji stvarate i promatrate kroz um ega doima se kao sasvim nesavreno mjesto, ak kao dolina suza. Ali, to god opaate samo je neka vrsta simbola, kao slika u
snu. Na taj nain vaa svijest tumai ples molekularne energije svemira i stupa s njim u meuodnos. Ta energija sirov je materijal takozvane fizike stvarnosti. Vi je sagledavate u obliku tijela, raanja i smrti,
ili kao borbu za opstanak. Mogu je i, zapravo, postoji beskonaan
broj potpuno razliitih tumaenja, potpuno razliitih svjetova - a sve
ovisi o svijesti koja opaa. Svako bie arina je toka svijesti, a svaka
arina toka stvara vlastiti svijet, iako su svi ti svjetovi meusobno
povezani. Postoji ljudski svijet, mravlji svijet, svijet dupina i tako dalje. Postoje bezbrojna bia ija je frekvencija svijesti tako razliita od
vae da vjerojatno niste ni svjesni njihova postojanja, kao to ni ona
nisu svjesna vaega. Iznimno svjesna bia, svjesna svoje povezanosti s
Izvorom i jedni s drugima, nastavala bi svijet koji bi se vama inio
kao rajsko carstvo - a ipak su svi svjetovi u krajnjem sjedinjeni.
Na kolektivni ljudski svijet uvelike je stvoren na razini svijesti
koju nazivamo umom. ak i u okviru kolektivna ljudskog svijeta postoje povelike razlike, mnogi razliiti podsvjetovi, ovisno o onima
koji ih zamjeuju ili stvaraju. Budui da su svi svjetovi uzajamno povezani, kad se kolektivna ljudska svijest preobraava, ta e se preobrazba odraavati u prirodi i ivotinjskom carstvu. Zato nalazimo u
Bibliji da e u nadolazeem dobu lav leati pokraj janjeta. To ukazuje na mogunost potpuno drukijeg poretka stvarnosti.
Svijet kakvim nam se sada ini, kao to sam rekao, uvelike je odraz egoistinog uma. Budui da je strah neminovna posljedica egoistine zablude, to je svijet u kojem prevladava strah. Upravo kao to
su slike u snovima simboli unutarnjih stanja i osjeaja, tako je i naa
kolektivna stvarnost uvelike simboliki izraz straha i tekih naslaga
negativnosti koje se gomilaju u kolektivnoj ljudskoj psihi. Mi nismo
odvojeni od svoga svijeta, stoga kad se vei dio ovjeanstva oslobodi
egoistine zablude, ta e unutarnja promjena utjecati na sve ono stvoreno. Doslovce emo nastavati novi svijet. To je pomak u planetarnoj
svijesti. Neobina budistika izreka koja kae da e svako stablo i svaka vlat trave na kraju postati prosvijetljeni ukazuje na istu istinu. Prema svetom Pavlu, sve ono to je stvoreno eka da se ljudi prosvijetle. Tako tumaim njegovu izreku: Stvoreni svemir gorljivo oekuje da mu se Boji sinovi razotkriju. Sveti Pavao kae i da e se time
141

MO SADANJEG TRENUTKA

DEVETO POGLAVLJE

otkupiti sve stvoreno: Do sada su cijeli stvoreni svemir i svi njegovi

dijelovi stenjali kao da se poraaju.
Ono to se rada nova je svijest i, kao njezin neizbjean odraz,
novi svijet. To prorie i Otkrivenje Novoga zavjeta: Tada ugledah
novo nebo i novu zemlju, jer su prvo nebo i prva zemlja nestali.
Ali nemojte pomijeati uzrok i posljedicu. Va je najvaniji zadatak ne traiti spasenje stvaranjem boljeg svijeta, nego se probuditi iz
poistovjeenosti s oblikom. Tada vie neete biti vezani uz ovaj svijet,
uz ovu razinu stvarnosti. Moi ete osjetiti svoje korijene u Neoitovanom i tako ete se osloboditi vezanosti s oitovanim svijetom. I
dalje moete uivati u prolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta, ali vie
nema straha od gubitka, stoga se ne morate vrsto drati nekih stvari. Iako moete uivati u osjetilnim zadovoljstvima, nestaje enje za
osjetilnim iskustvima, kao i neprestane potrage za ispunjenjem kroz
psiholoko nagraivanje, kroz hranjenje ega.

To ne znai da ne moete poduavati i kroz djelovanje - primjerice,

ukazivanjem na to kako ovjek moe raskinuti poistovjeenost s
umom, kako moe prepoznati nesvjesne obrasce u vlastitoj nutrini i
tome slino. Ali ono to jeste uvijek je vanije i posjeduje snaniju
mo preobrazbe svijeta od onoga to kaete. tovie, prepoznati
vanost Bia i tako raditi na razini uzroka, ne iskljuuje mogunost
da se vae suosjeanje istodobno oituje na razini djelovanja te na razini uinka, ublaavanjem patnje s kojom se susretnete. Zamoli li vas
gladan ovjek komad kruha, iako je va susret moda vrlo kratak, ono
najvanije je taj trenutak dijeljenja Bia, a kruh je samo simbol. U
tom trenutku odvija se dubinsko iscjeljivanje te nema ni davatelja ni
primaoca.

Na neki nain, svijet vam vie nije potreban. Vie vam nije potreban da biste se od njega razlikovali.
Tek u tom trenutku poet ete uistinu pridonositi stvaranju boljega svijeta, stvaranju razliitog poretka stvarnosti. Tek u tom trenutku moi ete osjetiti istinsko suosjeanje i pomoi drugima na razini
uzroka. Samo oni koji su ga transcendirali mogu stvarati bolji svijet.
Moda se sjeate da smo govorili o dvojnoj prirodi istinskog suosjeanja, koje predstavlja svjesnost zajednike spone smrtnosti i besmrtnosti. Na toj dubokoj razini, suosjeanje postaje iscjeljivanje u
najirem smislu rijei. U tom stanju va se iscjeliteljski utjecaj vie ne
temelji na djelovanju nego na postojanju. Svatko s kim doete u dodir osjetit e dodir vae prisutnosti i na njega e utjecati spokojstvo
kojim zraite, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Kad ste
potpuno prisutni te kad se ljudi oko vas ponaaju na nesvjestan nain, neete osjeati potrebu da na to reagirate, stoga takvim postupcima neete pridavati nikakvu stvarnost. Va je mir tako prostran i dubok da u njemu nestaje sve to mu je suprotno, kao da ga nikada i nije bilo. Time prekidate karmiki ciklus akcije i reakcije. ivotinje,
stabla i cvijee osjetit e vae spokojstvo i odgovoriti na njega. Poduavat ete druge ve samim svojim postojanjem, izraavanjem Bojega mira. Postat ete svjetlost svijeta, zraenje iste svijesti i tako ete
otkloniti patnju na razini uzroka. Iz svijeta ete otkloniti nesvjesnost.
142

Ali gladi i izgladnjelosti uope ne bi smjelo biti. Kako moemo stvoriti

bolji svijet ne bavei se ponajprije zlom kao to su glad i nasilje?
Sva su zla uinak nesvjesnosti. Moete ublaiti uinke nesvjesnosti, ali
ih ne moete otkloniti ne odstranite li njihov uzrok. Istinska se promjena odvija u nutrini, a ne u vanjskom svijetu.
Osjeate li se pozvanim ublaavati patnju svijeta, to je vrlo plemenito, ali zapamtite da se ne usredotoujete iskljuivo na ono vanjsko; inae ete se razoarati i oajavati. Bez duboke promjene u ljudskoj svijesti, patnja u svijetu predstavlja provaliju bez dna. Stoga
nemojte dopustiti da vae suosjeanje postane jednostrano. Empatija
prema neijoj boli ili nedostatku i elja da pomognete trebaju biti
uravnoteene dubokom spoznajom vjene prirode sveukupnog ivota
i konanog privida svake boli. Tada dopustite da se va mir pretae u
sve ono to radite, pa ete istodobno raditi na razini uinka i uzroka.
To takoer vrijedi i podravate li pokret smiljen kako bi duboko neosvijetene ljude sprijeio da ne unite sami sebe, jedni druge i
cijelu planetu, ili da ne izazivaju teku patnju drugih osjetilnim biima. Zapamtite: upravo kao to se ne moete boriti protiv tame, tako
se ne moete boriti ni protiv nesvjesnog. Pokuate li to ipak uiniti,
krajnje suprotnosti e ojaati i dublje e se ukopati. Poistovjetit ete se
s jednom od njih, stvorit ete neprijatelja i tako ete i sami potonuti
143

MO SADANJEG TRENUTKA

u nesvjesnom. Svijest kod ljudi pojaavajte irenjem informacija ili

barem vjebajte pasivni otpor. Ali pobrinite se da u vama nema nikakva unutarnjeg otpora, nikakve mrnje ili negativnosti. Volite svoje
neprijatelje, rekao je Isus to je, naravno, znailo: Ne imaj neprijatelja.
Jednom kad se upustite u djelovanje na razini uinka, postaje iznimno lako izgubiti se u toj razini. Ostanite budni i jako, jako, prisutni. Uzrona razina treba ostati vaa najvanija arina toka, uenje
o prosvjetljenju glavna svrha, a spokojstvo va najdragocjeniji dar svijetu.

DESETO

POGLAVLJE

ZNAENJE PREDAVANJA

PRIHVAANJE SADANJEG TRENUTKA

Nekoliko ste puta spomenuli predavanje. Ta mi se zamisao ne svia.

Zvui pomalo fatalistiki. Prihvaamo li uvijek ono to se dogaa, tada
neemo napraviti nikakav napor da poboljamo stvari. Meni se ini da
napredak, i u osobnom ivotu i kolektivno, ne znai prihvaanje ogranienja sadanjosti, nego tenju da ih se prekorai i stvori neto bolje. Da
to nismo uinili, jo uvijek bismo ivjeli u piljama. Kako moete pomiriti predavanje s promjenama i djelovanjem?
Za neke ljude predavanje moe imati negativne konotacije, nagovjeujui poraz, odustajanje, nesposobnost u odgovaranju na izazove ivota, letargiju i tako dalje. Istinsko predavanje, meutim, neto je
potpuno drukije. Ono ne znai da se trebate pasivno pomiriti sa situacijom u kojoj se naete i nita ne poduzimati. Niti znai da morate prestati praviti planove ili poticati pozitivno djelovanje.
Predavanje je jednostavna, ali duboka mudrost poputanja, umjesto opiranja ivotnom tijeku. Jedino gdje moete iskusiti ivotni tijek
jest Sadanji trenutak, stoga predati se znai bezuvjetno i bez suzdranosti prihvatiti Sadanji trenutak. To znai otkloniti unutarnji otpor prema onom to jest. Unutarnji otpor onom to jest kroz mentalno prosuivanje i emocionalnu negativnost govori: Ne. To se osobito jako moe uoiti kad stvari krenu nizbrdo, to znai da postoji provalija izmeu zahtjeva ili krutih oekivanja vaega uma i onoga
to jest. To je provalija boli. Ako ivite dovoljno dugo, znate kako
stvari prilino esto krenu nizbrdo. Upravo u takvim trenucima trebate vjebati predavanje, elite li otkloniti bol i patnju iz svoga ivota.
Prihvaanje onoga to jest odmah vas oslobaa poistovjeenosti s
umom i tako vas ponovno povezuje s Biem. Otpor je, zapravo, ura.
144

145

MO SADANJEG TRENUTKA

Predavanje je iskljuivo unutarnja pojava. To ne znai da na

vanjskoj razini ne smijete neto poduzeti i promijeniti situaciju. Zapravo, predajui se, ne morate prihvatiti cjelokupnu situaciju, nego
samo onaj siuni djeli koji zovemo Sadanjim trenutkom.
Primjerice, ako ste zaglavili negdje u blatu, neete rei: Dobro,
ostajem zaglavljen u blatu. Preputanje nije predavanje. Ne morate
prihvatiti neeljenu ili neugodnu ivotnu situaciju. Niti morate varati sebe i rei kako nema nieg loeg u tome to ste zaglavili u blatu.
Nije tako. Vi potpuno shvaate kako se elite izvui iz blata. Tada panju suujete na Sadanji trenutak, ne pridajui mu u mislima nikakve oznake. To znai kako ne postoji prosuivanje Sadanjeg trenutka. Stoga nema ni otpora, kao ni emocionalne negativnosti. Vi prihvaate postojanje tog trenutka. Tada se prihvaate posla i radite sve
ono to moete kako biste se izvukli iz blata. Takvo djelovanje nazivam pozitivnim. Daleko je uinkovitije od negativnog djelovanja, koje se temelji na bijesu, oajanju ili razoarenju. Dok ne postignete eljeni rezultat, predajete se tako to se suzdravate od pridavanja oznaka Sadanjem trenutku.
Dopustite mi da iznesem analogiju s vidom kako bih objasnio
ono to elim rei. Nou hodate stazom, okrueni gustom maglom.
Ali imate jaku bateriju koja se probija kroz maglu i ispred vas stvara
uzak, ist prostor. Magla je vaa ivotna situacija, koja ukljuuje i
prolost i budunost; baterija je vaa svjesna prisutnost; ist prostor je
Sadanji trenutak.
Ne predate li se, va psiholoki oblik, ljuska ega, postaje sve grublji i time stvara jak osjeaj odvojenosti. Svijet oko sebe i ljude koji
vas okruuju moete smatrati opasnim. Javlja se nesvjesna prisila za
razaranjem drugih kroz prosuivanje, kao i potreba za natjecanjem i
prevlau. ak i priroda vam postaje neprijateljem, a vaim opaajima i tumaenjima vlada strah. Mentalna bolest koju nazivamo paranojom tek je malo izraeniji oblik ovog normalnog, ali neuinkovitog stanja svijesti.
Zahvaljujui otporu, tvrd i krut ne postaje samo va psiholoki
oblik, nego i tjelesni. Napetost se javlja u razliitim dijelovima tijela,
a tijelo kao cjelina se stee. Slobodan protok ivotne energije kroz tijelo, koji je najvaniji za njegovo zdravo funkcioniranje, uvelike je
ogranien. Rad na tijelu i neki oblici tjelesne terapije mogu pomoi
146

DESETO POGLAVLJE

u obnavljanju protoka, ali ako u svakodnevnom ivotu ne vjebate

predavanje, te stvari mogu vam pruiti samo privremeno olakavanje
simptoma, budui da uzrok - obrazac otpora - nije razrijeen.
Ima u vama neto to ostaje nedirnuto prolaznim okolnostima
koje ine vau ivotnu situaciju, a tome moete pristupiti samo kroz
predavanje. To je va ivot, samo vae Bie - koje postoji vjeno u
bezvremenom carstvu sadanjosti. Pronai taj ivot ono je jedino to
vam je potrebno, o emu je Isus govorio.

Smatrate li da je vaa ivotna situacija nezadovoljavajua, samo predavanjem moete raskinuti nesvjesni obrazac otpora koji obnavlja takvu situaciju.
Predavanje se savreno slae s poduzimanjem akcije, poticanjem
promjene ili postizanjem ciljeva. Ali u stanju predavanja u vae djelovanje ulazi potpuno drukija energija i drukija kvaliteta. Predavanje vas ponovno povezuje s izvornom energijom Bia, a ako vam je
djelovanje proeto Biem, ono postaje radosna proslava ivotne energije koja vas odvodi jo dublje u Sadanji trenutak. Kroz to to ne
pruate otpor, kvaliteta vae svijesti i, stoga, kvaliteta svega onoga to
radite ili stvarate, neizmjerno se poveava. Rezultati e se tada brinuti sami za sebe i odraavati tu kvalitetu. To bismo mogli nazvati djelovanje predavanja. Nije to onakav rad koji smo poznavali tisuama
godina. to se vie ljudi budi, rije rad e sve vie nestajati iz naega
rjenika, a moda e biti stvorena nova rije koja e je zamijeniti.
Kvaliteta vae svijesti u ovome trenutku ono je to najvie odreuje kakvu ete vrstu budunosti iskusiti, stoga je predavanje najvanije to moete uiniti kako biste izazvali pozitivnu promjenu. Svako djelovanje koje poduzmete tek je na drugom mjestu. Nijedno istinski pozitivno djelovanje ne moe izrasti iz stanja svijesti u kojemu
nema predavanja.
Nalazim li se u situaciji koja je neugodna, ili nezadovoljavajua, i ako
potpuno prihvatim trenutak takav kakav jest, vidim da vie nee biti
patnje ili nesree. Izdigao sam se iznad toga. Ali ipak jo ne mogu dokraja uvidjeti odakle dolazi energija ili poticaj za poduzimanje akcije i
147

MO SADANJEG TRENUTKA

DESETO POGLAVLJE

provoenje promjene koja bi proizala iz toga djelovanja, ako ne postoji

stanoviti stupanj nezadovoljstva.

trag otpora u vama. Budite vrlo paljivi dok to inite; inae bi se djeli otpora mogao i dalje nastaviti skrivati u nekom tamnom uglu, u
obliku misli ili nepriznate emocije.

U stanju predavanja sasvim jasno uoavate to treba napraviti i tada

poinjete djelovati, radei jedno po jedno, usredotoujui se samo na
jednu stvar odjednom. Uite iz prirode: vidite kako se ondje sve postie i kako se udo ivota razvija bez ikakva nezadovoljstva ili nesree. Zato je Isus rekao: Pogledajte ljiljane u polju kako rastu, niti siju,
niti anju.
Ako je vaa cjelokupna situacija nezadvoljavajua ili neugodna,
izdvojite taj trenutak i predajte se onome to jest. To je svjetlost baterije koja se probija kroz maglu. Stanjem vae svijesti tada vie ne upravljaju vanjski uvjeti. Vie ne djelujete na temelju reakcije i otpora.
Tada promotrite obiljeja situacije. Zapitajte se: Postoji li neto
to bih mogao napraviti da promijenim situaciju, da je poboljam ili
da se uklonim od nje? Ako je tako, poduzmite ispravnu akciju. Usredotoite se ne na stotinu stvari koje ete moda ili svakako napraviti
u nekom buduem trenutku, nego na ono jedno jedino to moete
napraviti sada. To ne znai da ne biste trebali planirati. Moda u
ovom trenutku moete samo planirati. Ali pobrinite se da ne ponete
gledati mentalne filmove, projicirati se u budunost i tako izgubiti
Sadanji trenutak. Djelo koje poduzmete moda nee odmah donijeti plodove. Dok ih ne donese ne opirite se onome to jest. Ne moete li poduzeti nita i ne moete li se odvojiti od te situacije, tada je
iskoristite kako biste jo dublje zali u predavanje, jo dublje u Sadanji trenutak, jo dublje u Bie. Zakoraite li u ovu bezvremenu dimenziju sadanjosti, promjena se esto dogaa na neobian nain,
bez ikakve potrebe za velikim vaim radom. ivot vam poinje pomagati i suraivati s vama. Spreavaju li vas u djelovanju unutarnji imbenici, kao to su strah, krivnja ili inercija, nestat e ih u svjetlosti vae svjesne prisutnosti.
Nemojte pomijeati predavanje sa stavom koji bi se mogao ovako
izraziti: Ne elim da me bilo to vie ometa ili: Vie mi jednostavno nije stalo. Promotrite li ga pomno, otkrit ete da je takav stav
okaljan negativnou u obliku skrivenog negodovanja, a da uope ne
predstavlja predavanje, nego prikriveni otpor. Predavajui se, usmjerite panju prema unutra kako biste provjerili postoji li bilo kakav
148

OD ENERGIJE UMA DO DUHOVNE ENERGIJE

Lake je rei da treba otpustiti otpor, nego to je to uiniti. Jo ne uspijevam jasno sagledati kako otpustiti. Kaete li da otputamo predavanjem,
ostaje pitanje: Kako?
Ponite priznanjem da otpor postoji. Budite prisutni kad se to dogodi, kad se javi otpor. Promatrajte nain na koji va um stvara otpor,
kako pridaje oznake situaciji, vama ili drugim ljudima. Promotrite
misaoni proces koji se odvija. Osjetite energiju emocije, Postanete li
svjesni otpora, uvidjet ete da ne slui nikakvoj svrsi. Usredotoujui
svu svoju panju na Sadanji trenutak, osvijestit ete nesvjesni otpor
i to e biti njegov kraj. Ne moete biti svjesni i ujedno nesretni, svjesni i ujedno u negativnom ozraju. Negativnost, nesrea ili patnja u
bilo kojem obliku znae kako postoji otpor, a otpor je uvijek nesvjestan.
Da li uistinu mogu biti svjestan svoga osjeaja da sam nesretan?
Biste li odabrali nesreu? Ne odaberete li je, kako se moe pojaviti?
Koja joj je svrha? Tko je odrava na ivotu? Kaete da ste svjesni kako
ste nesretni, ali istina je da se poistovjeujete s nesreom te da prisilnim razmiljanjem taj proces odravate na ivotu. Sve je to nesvjesno.
Da ste svjesni, odnosno da ste potpuno prisutni u Sadanjem trenutku, sva bi negativnost gotovo istoga trenutka iezla. Ne bi mogla
preivjeti u vaoj prisutnosti. Moe preivjeti samo kad ste odsutni.
ak ni tijelo boli ne moe dugo preivjeti u vaoj prisutnosti. Vlastitu
nesreu odravate na ivotu tako to joj dajete vrijeme. To je njezina
krv i njezin ivot. Otklonite vrijeme snanom svjesnou sadanjeg
trenutka i umrijet e. Ali, elite li njezinu smrt? Je li vam uistinu dosta? Tko biste bili bez nje?
Dok ne ponete vjebati predavanje, duhovna dimenzija je neto
o emu itate, o emu razgovarate, to vas uzbuuje, o emu se piu
knjige, o emu se razmilja i u to se vjeruje - ili ne vjeruje, kako god
149