Naslov izvornika:

Eckhart Tolle
The power of now

Pohvale knjizi
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhom
ljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednu tako od srca prihvatila.
Patricia Gordon, Calgary, Alberta
"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljima dananjice."
Lama Surya Das,
autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)
Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teaj
uda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Sedam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dio
Moi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenje onoga to sam ve proitao.
Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE
(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)
"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da
se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va
nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"
The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjuje te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Za
mene predstavlja otkrie i radost.
Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, na

nesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je na
koji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.
John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja

SADRAJ

Predgovor

VII

Uvodna rije

XI

Ovdje ste kako biste boanskoj

Zahvale

svrsi svemira omoguili da se razotkrije.

Uvod

Eto koliko ste vani!

Eckhart Tolle

XVII
1

Podrijetlo knjige

Istina se krije u vama

PRVO POGLAVLJE: Vi niste um

Najvea prepreka prosvjetljenju

7
7

Oslobodite se uma

11

Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli

14

Emocija: reakcija tijela na um

17

DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli

23

Ne stvarajte vie bol u sadanjosti

23

Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli

25

Poistovjeivanje ega s tijelom boli

29

Podrijetlo straha

30

Potraga ega za cjelovitou

32

TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak

Ne tragajte za sobom u umu

34
34

Okonajte privid vremena

35

Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka

36

Klju duhovne dimenzije

37

Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka

38

Otputanje psiholokog vremena

41

Ludost psiholokog vremena

42

Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu

43

Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije

45

Svi problemi samo su prividi uma

46

Drugi portali

Kvantni skok u evoluciji svijesti

48

Tiina

96

Radost postojanja

49

Prostor

97

ETVRTO POGLAVLJE:
Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak

51

95

Istinska priroda prostora i vremena

100

Svjesna smrt

101

Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda

51

Obino nesvjesno i duboko nesvjesno

52

Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak

Za im to oni tragaju?

54

Odnosi ljubavi i mrnje

105

Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog

55

Ovisnost i potraga za cjelinom

106

Sloboda od nesree

55

Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa

109

Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti

59

Odnosi kao duhovna praksa

111

Unutarnja svrha ivotnog putovanja

63

Zato su ene blie prosvjetljenju

116

U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati

64

Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli

118

Odrecite se odnosa sa sobom

122

OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi

103
103

PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti

67

To nije ono to mislite da jest

67

Ezoterijsko znaenje ekanja

68

Uzvienije dobro onkraj dobra i zla

125

Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti

69

Okonanje ivotne drame

127

Spoznaja iste svijesti

71

Nepostojanost i ivotni ciklusi

129

Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti

74

Kako se koristiti negativnou i odrei seje

133

Priroda suosjeanja

138

Prema drukijem poretku stvarnosti

140

DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja

145

ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo

77

DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo

Postojanje je vae najdublje ja

77

Zavirite s onu stranu rijei

78

Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti

79

Prihvaanje Sadanjeg trenutka

125

145

Povezivanje s unutarnjim tijelom

80

Od energije uma do duhovne energije

149

Preobrazba kroz tijelo

81

Predavanje u osobnim odnosima

150

Propovijed o tijelu

83

Preobraaj bolesti u prosvjetljenje

153

Duboko se ukorijenite u nutrini

84

Kad se dogodi nesrea

155

Prije nego to uete u tijelo oprostite

86

Preobraavanje patnje u spokojstvo

156

Poveznica s neoitovanim

87

Put kria

158

Usporavanje procesa starenja

88

Mo odabira

160

Jaanje obrambenog sustava

89

Neka vas u tijelo uvede dah

90

Stvaralako koritenje umom

90

Umijee sluanja

91

SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano

92

Duboko u tijelu

92

Izvor chija

93

San bez snova

94

0 AUTORU

163

PREDGOVOR IZDAVAA
NAPISAO MARC ALLEN
Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)
i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u deset

godina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva ivotna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.
Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeni njihov ivot.
Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o
pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudi poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi mi
govore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnoj
radosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.
itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje kako to mogu shvatiti.
Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremeni
majstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinom
ili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija
- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ili
bilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju
napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim
jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini.
Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priu
o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjerojatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

PREDGOVOR IZDAVAA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle

razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.
Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika
dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao
Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um
izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti
um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim
razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku
pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravo smo daleko vea bia.
Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s
onim to naziva naim Biem:

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,

mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.
Marc Allen
Novato, Kalifornija, SAD
Kolovoz 1999. godine

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII

IX

UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad

nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da
prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo
mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako
se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali
je tek rijetko uoimo.
Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samoga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskom Ja.
O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo
kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti?
Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih
"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u
sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu
promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici
XI

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i

tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da
se to ipak dogaa.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja

dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih
istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga
razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,
svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina
ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran
je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako
je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom
istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu
tijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj
misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme
Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve

ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz
pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja
nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te
koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije
obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom
obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,
koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti
koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine
svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u
Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile
povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja
i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji
izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni
XIII

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku
dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,
takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je
kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti
postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja
je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u
oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam
znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijeme kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih
odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva
moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se
pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i
drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao
udaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to
si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem
takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je
prerastao u knjigu koju drite u rukama.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivota

na Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski

identitet. Postao sam duhovni uitelj.

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:

Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo te
sam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije dogodilo.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokog

spokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili
mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje sam
uspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bih
ikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.
Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,
ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon
to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni
ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam te
noi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljotina uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake
na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanja
s oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarnje bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetku
doivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim skupinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i
Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubokom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim ljudima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,
za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,
ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo maloj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji
rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijeenih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvo okovima patnje.
Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za
tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao katalizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji
e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee biti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

MO SADANJEG TRENUTKA

UVOD

Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanju

knjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi
u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste
u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se
neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete
spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli
postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi
nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji
prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kao

odgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadrao
oblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Neka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanja
sloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao sam
u oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji od
bilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanja
postavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgovora.
Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvijaju na dvije razliite razine.
Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama lano. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u
ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavati
lano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne preobrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik
patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vama
lano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain
ono lano obnavlja.
Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemu
to je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazat
u vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljeno
stanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.
Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, nego
su nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu novu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

Simbol za stanku
nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste
moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai
i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao
to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja
ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili
e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju
pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju
vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na
ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i
oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga
imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.
Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete
stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se
pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne

MO SADANJEG TRENUTKA

religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje
vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zato da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo
preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija
ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono
to ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom
koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom
onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.
Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog
Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija
ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslage mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu
im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO

POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?
Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana
naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,
automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,
odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na
njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.
Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,
pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti
gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija
ispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj
paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.
Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje
trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo
da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,
gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Niste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili
nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i
unutarnji sukobi postaju redovita pojava.

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonano

prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,
kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znaju
to je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave apsurdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj
(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheova
uvena izjava: Bog je mrtav.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kao

okonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,
kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvjetljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema
patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to
morati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um
ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tome
to je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenje
rezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.
Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?
Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva ivotnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se ne
nalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog oblika, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znai
da vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priroda. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razumjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam
je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Bie
moete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Ponovno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajne
spoznaje jest prosvjetljenje.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan
vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili
objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu
transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek
mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.
Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,
kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam
ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i ne
kaete?
Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Katkad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.

Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi to
ne shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje smatra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronalaenju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta buka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.
Kasnije emo to potanje razjasniti.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinu

kad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izrazio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet s
miljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,
ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu trajnih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaciju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,
samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitovanom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i neoitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo da
oznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,
nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Kakvo je to nevjerojatno osloboenje!

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao i

veina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijem
i postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske
odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas
i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i
Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s
jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti
i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu
stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.
Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastita iskustva donosi slobodu.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete s

njim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da ste
opsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas
je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vas
opsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mislioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se via
razina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji
prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te inteligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane
- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranjaju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestane

ravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice u
tijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzira
na cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dolazi do bolesti.
Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobar
instrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Da
se tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluite
umom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To je
bolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preuzeo vlast u svoje ruke.

10

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,

to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati kosti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava krialjke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Dopustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to poelite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?
Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditi
kad to poelim, osim na trenutak-dva.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno e
ga lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain doslovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni
procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnim
monolozima ili dijalozima.
11

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga
to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.
Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto
mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu
ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue
situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari
krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikama ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to
glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas predstavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem
u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu
energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini ili

ispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer vie
ne pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kraja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.

To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti prvi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.
Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,
one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj glavi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odnosno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.
Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosuujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo kako taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvatiti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spoznaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrasta
negdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li
12

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolo

do prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti prekidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali postepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osjetiti duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doivljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj
duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nema
kraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrine
uzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.
To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne
dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijena
spokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje ivotnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom stanju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji nego
u stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisutni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog polja
koje daje ivot fizikom tijelu.
to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad naziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu
prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmiljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relativno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,
nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prije
razmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodobno je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti moe zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva drugog naina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvati sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.
Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi
13

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,
ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cime

se odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moete
prestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od
vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva koje
se neminovno pretvara u bol.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja
samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na
svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.
Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,
zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno
mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj
unutarnjeg spokojstva.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja
crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestali postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvarate
mentalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim
uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali ja
ovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjem
S umom.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo

prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestano se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje
pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednoga
dana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa
jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutak

ne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:

nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kad
izazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kao
to biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma vie
ne shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog ja
ne ovisi o njemu.

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari
stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje
neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte
um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije.
14

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim
izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili
bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio
15