Naslov izvornika:

Eckhart Tolle
The power of now

Pohvale knjizi
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhom
ljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednu tako od srca prihvatila.
Patricia Gordon, Calgary, Alberta
"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljima dananjice."
Lama Surya Das,
autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)
Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teaj
uda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Sedam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dio
Moi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenje onoga to sam ve proitao.
Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE
(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)
"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da
se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va
nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"
The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjuje te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Za
mene predstavlja otkrie i radost.
Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, na

nesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je na
koji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.
John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja

SADRAJ

Predgovor

VII

Uvodna rije

XI

Ovdje ste kako biste boanskoj

Zahvale

svrsi svemira omoguili da se razotkrije.

Uvod

Eto koliko ste vani!

Eckhart Tolle

XVII
1

Podrijetlo knjige

Istina se krije u vama

PRVO POGLAVLJE: Vi niste um

Najvea prepreka prosvjetljenju

7
7

Oslobodite se uma

11

Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli

14

Emocija: reakcija tijela na um

17

DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli

23

Ne stvarajte vie bol u sadanjosti

23

Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli

25

Poistovjeivanje ega s tijelom boli

29

Podrijetlo straha

30

Potraga ega za cjelovitou

32

TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak

Ne tragajte za sobom u umu

34
34

Okonajte privid vremena

35

Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka

36

Klju duhovne dimenzije

37

Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka

38

Otputanje psiholokog vremena

41

Ludost psiholokog vremena

42

Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu

43

Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije

45

Svi problemi samo su prividi uma

46

Drugi portali

Kvantni skok u evoluciji svijesti

48

Tiina

96

Radost postojanja

49

Prostor

97

ETVRTO POGLAVLJE:
Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak

51

95

Istinska priroda prostora i vremena

100

Svjesna smrt

101

Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda

51

Obino nesvjesno i duboko nesvjesno

52

Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak

Za im to oni tragaju?

54

Odnosi ljubavi i mrnje

105

Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog

55

Ovisnost i potraga za cjelinom

106

Sloboda od nesree

55

Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa

109

Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti

59

Odnosi kao duhovna praksa

111

Unutarnja svrha ivotnog putovanja

63

Zato su ene blie prosvjetljenju

116

U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati

64

Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli

118

Odrecite se odnosa sa sobom

122

OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi

103
103

PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti

67

To nije ono to mislite da jest

67

Ezoterijsko znaenje ekanja

68

Uzvienije dobro onkraj dobra i zla

125

Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti

69

Okonanje ivotne drame

127

Spoznaja iste svijesti

71

Nepostojanost i ivotni ciklusi

129

Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti

74

Kako se koristiti negativnou i odrei seje

133

Priroda suosjeanja

138

Prema drukijem poretku stvarnosti

140

DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja

145

ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo

77

DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo

Postojanje je vae najdublje ja

77

Zavirite s onu stranu rijei

78

Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti

79

Prihvaanje Sadanjeg trenutka

125

145

Povezivanje s unutarnjim tijelom

80

Od energije uma do duhovne energije

149

Preobrazba kroz tijelo

81

Predavanje u osobnim odnosima

150

Propovijed o tijelu

83

Preobraaj bolesti u prosvjetljenje

153

Duboko se ukorijenite u nutrini

84

Kad se dogodi nesrea

155

Prije nego to uete u tijelo oprostite

86

Preobraavanje patnje u spokojstvo

156

Poveznica s neoitovanim

87

Put kria

158

Usporavanje procesa starenja

88

Mo odabira

160

Jaanje obrambenog sustava

89

Neka vas u tijelo uvede dah

90

Stvaralako koritenje umom

90

Umijee sluanja

91

SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano

92

Duboko u tijelu

92

Izvor chija

93

San bez snova

94

0 AUTORU

163

PREDGOVOR IZDAVAA
NAPISAO MARC ALLEN
Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)
i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u deset

godina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva ivotna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.
Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeni njihov ivot.
Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o
pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudi poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi mi
govore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnoj
radosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.
itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje kako to mogu shvatiti.
Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremeni
majstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinom
ili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija
- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ili
bilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju
napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim
jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini.
Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priu
o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjerojatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

PREDGOVOR IZDAVAA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle

razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.
Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika
dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao
Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um
izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti
um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim
razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku
pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravo smo daleko vea bia.
Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s
onim to naziva naim Biem:

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,

mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.
Marc Allen
Novato, Kalifornija, SAD
Kolovoz 1999. godine

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII

IX

UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad

nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da
prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo
mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako
se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali
je tek rijetko uoimo.
Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samoga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskom Ja.
O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo
kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti?
Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih
"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u
sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu
promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici
XI

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i

tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da
se to ipak dogaa.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja

dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih
istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga
razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,
svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina
ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran
je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako
je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom
istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu
tijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj
misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme
Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve

ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz
pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja
nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te
koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije
obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom
obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,
koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti
koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine
svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u
Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile
povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja
i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji
izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni
XIII

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku
dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,
takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je
kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti
postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja
je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u
oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam
znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijeme kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih
odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva
moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se
pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i
drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao
udaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to
si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem
takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je
prerastao u knjigu koju drite u rukama.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivota

na Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski

identitet. Postao sam duhovni uitelj.

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:

Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo te
sam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije dogodilo.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokog

spokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili
mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje sam
uspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bih
ikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.
Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,
ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon
to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni
ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam te
noi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljotina uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake
na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanja
s oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarnje bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetku
doivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim skupinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i
Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubokom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim ljudima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,
za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,
ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo maloj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji
rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijeenih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvo okovima patnje.
Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za
tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao katalizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji
e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee biti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

MO SADANJEG TRENUTKA

UVOD

Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanju

knjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi
u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste
u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se
neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete
spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli
postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi
nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji
prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kao

odgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadrao
oblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Neka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanja
sloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao sam
u oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji od
bilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanja
postavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgovora.
Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvijaju na dvije razliite razine.
Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama lano. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u
ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavati
lano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne preobrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik
patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vama
lano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain
ono lano obnavlja.
Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemu
to je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazat
u vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljeno
stanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.
Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, nego
su nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu novu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

Simbol za stanku
nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste
moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai
i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao
to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja
ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili
e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju
pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju
vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na
ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i
oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga
imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.
Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete
stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se
pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne

MO SADANJEG TRENUTKA

religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje
vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zato da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo
preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija
ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono
to ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom
koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom
onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.
Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog
Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija
ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslage mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu
im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO

POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?
Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana
naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,
automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,
odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na
njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.
Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,
pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti
gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija
ispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj
paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.
Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje
trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo
da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,
gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Niste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili
nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i
unutarnji sukobi postaju redovita pojava.

kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonano

prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,
kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znaju
to je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave apsurdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj
(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheova
uvena izjava: Bog je mrtav.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kao

okonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,
kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvjetljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema
patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to
morati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um
ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tome
to je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenje
rezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.
Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?
Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva ivotnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se ne
nalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog oblika, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znai
da vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priroda. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razumjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam
je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Bie
moete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Ponovno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajne
spoznaje jest prosvjetljenje.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan
vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili
objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu
transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek
mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.
Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,
kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam
ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i ne
kaete?
Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Katkad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.

Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi to
ne shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje smatra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronalaenju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta buka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.
Kasnije emo to potanje razjasniti.

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinu

kad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izrazio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet s
miljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,
ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu trajnih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaciju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,
samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitovanom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i neoitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo da
oznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,
nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Kakvo je to nevjerojatno osloboenje!

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao i

veina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijem
i postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske
odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas
i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i
Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s
jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti
i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu
stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.
Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastita iskustva donosi slobodu.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete s

njim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da ste
opsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas
je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vas
opsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mislioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se via
razina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji
prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te inteligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane
- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranjaju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestane

ravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice u
tijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzira
na cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dolazi do bolesti.
Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobar
instrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Da
se tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluite
umom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To je
bolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preuzeo vlast u svoje ruke.

10

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,

to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati kosti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava krialjke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Dopustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to poelite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?
Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditi
kad to poelim, osim na trenutak-dva.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno e
ga lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain doslovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni
procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnim
monolozima ili dijalozima.
11

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga
to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.
Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto
mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu
ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue
situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari
krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikama ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to
glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas predstavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem
u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu
energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini ili

ispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer vie
ne pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kraja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.

To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti prvi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.
Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,
one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj glavi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odnosno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.
Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosuujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo kako taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvatiti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spoznaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrasta
negdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li
12

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolo

do prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti prekidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali postepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osjetiti duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doivljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj
duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nema
kraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrine
uzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.
To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne
dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijena
spokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje ivotnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom stanju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji nego
u stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisutni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog polja
koje daje ivot fizikom tijelu.
to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad naziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu
prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmiljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relativno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,
nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prije
razmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodobno je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti moe zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva drugog naina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvati sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.
Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi
13

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,
ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cime

se odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moete
prestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od
vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva koje
se neminovno pretvara u bol.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja
samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na
svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.
Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,
zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno
mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj
unutarnjeg spokojstva.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja
crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestali postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvarate
mentalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim
uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali ja
ovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjem
S umom.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo

prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestano se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje
pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednoga
dana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa
jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutak

ne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:

nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kad
izazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kao
to biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma vie
ne shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog ja
ne ovisi o njemu.

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari
stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje
neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte
um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije.
14

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim
izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili
bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio
15

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanje i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.
Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna.

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,

postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanju
i dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mnogo usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njime uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojstvo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebno
stvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu
misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bez
misli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samo
na taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vie nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzo
postaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove i
obrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - u
tim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinski
umjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do
proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznenaujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim matematiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, o
njihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao
bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nije
kreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to ne
znaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nije
se dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencija
koja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja je
dugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute koje bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radu
tijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu
16

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.
Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obuhvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reaktivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.
Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz uma
u tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u tijelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema za
borbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smislu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo strahom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazvati promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavljaju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesni
svih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek promatranjem vlastitih emocija.
to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim to
volite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste manje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocija
biti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li osjetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih iskusiti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Proteklih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ovdje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe se
ak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se
jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u sebi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlo
vjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugi
bijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,
tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.
Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, ponite
Usredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.
Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocijama. To emo kasnije potanje objasniti.
17

MO SADANJEG TRENUTKA

Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje
doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegov
toan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome
tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, nego
relativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesa
prilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesna
uma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emocija odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emociju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadzirete
misao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenstveno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje
postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emocija, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono nesvjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje
misli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutku
zbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nutrinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite
panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predstavlja dveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,

a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetku
nije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona
18

PRVO POGLAVLJE

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovoljno prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno
poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarate u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug
bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveani
odraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emocije hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misao
energijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni
obrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,
osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubok
osjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristiti
se pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka
uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to je
jedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moe
postii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um jae bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa
policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tada sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istinska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubav
i radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokoga
spokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima
19

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi
unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo.

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili e
vas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je da
to nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega
prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome
da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovno

vraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,
radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlasti
uma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkraj
emocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpuno svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono to
se krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.
Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.
Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje reeno, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemaju
nikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.
Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnute
su zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti dobro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,
ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajna
ugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zadovoljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.
Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bol
ili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijeti
bol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrijeme biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje krajnje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.
Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu izmeu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.
Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara se
nenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.
Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prije
nego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinsku
radost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. To
su vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i u
normalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjeti
prisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotrajni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se
20

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo
presjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.
Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,
vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tek
kao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije proklijalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da citirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddha
i znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli
pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubili
svjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislene djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,
duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim o
emocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bolesti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.
A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:
svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat e
kako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju
kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne
21

MO SADANJEG TRENUTKA

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja je

neodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.
Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti koja
jo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i rastvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da
nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja
vaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaanja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, otpor je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je neki
oblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem trenutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim
umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od
njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie
patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potovati i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - a
ujedno ste osloboeni i egoistinog uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato
to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vrijeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji trenutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naseljenu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost
i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav
smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum?
kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao
zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada
je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?
22

23

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,

upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju na
ivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.

To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanjskih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e
se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mogue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,
prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim
trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i
saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli va
ivot.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,
a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau
istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo
vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite
poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie
ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebno dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati
stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo
sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega
ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali
Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte
prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima
svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi
moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to
ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Recite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za
vas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara bol
i nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svaka

emocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji dalje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postoji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol koju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se
rodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje postojanje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedeset posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivno i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje
tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kao
to su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,
naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilo
kakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu s
obrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnula stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vam
uputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod
djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,
25

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su

emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su
im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje
imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.
Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli
svoje domaine navode na samoubojstvo.

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se

s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao
opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je
ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici
privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje nee je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje
se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put

suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku
javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u
obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu
i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a
preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s
njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i
ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva
jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas
savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu
vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se
moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj
je potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat
ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili
oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,
naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i
ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je
ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai
svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o
vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom
26

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono

jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada
ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne
moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli
ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi
po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to
se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv
tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo
vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se
samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava
ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako
razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.
27

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela

boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to
vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje
postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano
raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom
boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela
boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje
s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu
odsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih
misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje
gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino
znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.
Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko
28

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjesto

vas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno
svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanju
prisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain
vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela
gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je
to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva
vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,
ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogu
stvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput
reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:
opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,
strah.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.
Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne
predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje
da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke
nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim
nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve
stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:
nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to
bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se
nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi
i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni
drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali
ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah
ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom
stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid
vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna
stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u
pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.
Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj
za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu
unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.
Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su
se odnosi raspali iz tog razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za
vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je
svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku
uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac
ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne
za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska
mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od
vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan
31

MO SADANJEG TRENUTKA

suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimno

malen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretnete ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.
Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i
prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kad
strah uzme neki od svojih oitijih oblika.

DRUGO POGLAVLJE

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tu

ete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankosti
kad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.
Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinog

uma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.
Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako je
svjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravno
kao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se esto
uputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima
s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.
Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili posebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina
jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravoj
nevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati, pa to i ine, ali im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se osjeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim u
kratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjena neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu je
da se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da
se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja ega
su ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,
znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, osobna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacionalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita od
toga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete te
stvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u to
povjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete
32

33

TREE

POGLAVLJE

DUBOKO SE UPUSTITE U
SADANJI TRENUTAK

TREE POGLAVLJE

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moete

mu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam po
sebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se pojavljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Um
tada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo

mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma
prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom
prosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga
drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloenosti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu
stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da
proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga
stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,
postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi
u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djeluje temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih
njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravite sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za
neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov
varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato
je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne
ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe
se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s
umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.

Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluite
koristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:
prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja budunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da
mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua
identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svijetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih
ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam danas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije trebali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate
dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan
vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputate
Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.
Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija
cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada
biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

35

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i

bezoblinom carstvu Bia.

KLJU DUHOVNE DIMENZIJE

NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA
Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od
sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stvari i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih
emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno
shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,
samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan
Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se neto dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem
trenutku.

U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u

svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.
Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,
a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i
vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz
toga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatnosti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako
oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljavaju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom stanju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osobnosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe
izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti
kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu
stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku.

Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao
Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost
i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec
ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjetlost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuuju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga
trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema
Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,
zrai energijom i iz svega zrai Bie.
36

Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na

Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.
Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne
govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti stihove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji
dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na
plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste
mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,
nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina
i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne
shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu.

37

MO SADANJEG TRENUTKA

Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nijedan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini.
U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemi
razrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sadanjosti.
Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki majstor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedostaje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgovor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sadanji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?

Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikog

ogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena.
A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunost
kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem.
Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je prekrasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.

KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKA

Maloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti i
budunosti, zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prije
nekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se
jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima. Ali sada
sam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako,
ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu toga
stabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga

38

TREE POGLAVLJE

duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo
njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo je
prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost.
Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida?
Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji trenutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je
dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta
spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju i
svakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota,
nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spoznaja o kojoj um nita ne zna.
Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili
informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oznake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spoznaje.
Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu
svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve
vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biima
i s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li njime, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog domaina.
Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae
opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili duboko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi
upravo o tome govorimo.
Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenutku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god
to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakoga
dana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sadanji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost
uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost
najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena
budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora,
stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va
ivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite
da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati

39

MO SADANJEG TRENUTKA

um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto to

ne pripada umu: prisutnost svjedoka.
Budite prisutni kao promatra uma - promatra misli i emocija,
kao i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako zainteresirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu koja vas je
navela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa panja premjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne analizirajte ono
to ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite emociju, promatrajte reakciju. Nemojte iz toga stvarati osobne probleme. Tada ete osjetiti
neto monije od bilo koje od tih stvari koje promatrate: tihu prisutnost koja promatra sebe u pozadini sadraja vaih misli, onoga tihog
promatraa.

Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu reakciju

praenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u kojoj je
ugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov koji
potie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki emocionalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste postati nesvjesni. Prevladaju vas reakcija ili emocija - i vi postajete ta reakcija ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate se, pogreno postupate, napadate, branite... ali to niste vi, to je obrazac reakcije, um u
svom uobiajenom obrascu opstanka.
Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje uma
oduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara vrijeme; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija koju
oduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete osjetiti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake jednostavno
odabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam vrijeme nije potrebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje preputate Sadanjem
trenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja vremenom prolou ili budunou - kad vam je ono potrebno da se njime
posluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau sposobnost
koritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite umom on
e biti otroumniji i usredotoeniji.

40

TREE POGLAVLJE

OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENA

Nauite se koristiti vremenom u praktinim vidovima ivota - to

moemo nazvati satnica - ali im obavite te praktine zadatke, vratite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na taj nain neete vie nagomilavati psiholoko vrijeme, koje predstavlja poistovjeivanje s prolou i trajnu kompulzivnu projekciju u budunost.
Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta. Ona
obuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne ponavljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na njihovu
ostvarivanju. Predvianje budunosti uz pomo obrazaca i zakona, fizikalnih, matematikih i tako dalje, uenje na temelju prolosti i poduzimanje prikladne akcije na temelju predvianja.
Ali ak i ovdje, u sferi praktinog ivota, u kojoj ne moemo djelovati bez osvrtanja na prolost i budunost, Sadanji trenutak ostaje
sutinski imbenik. Svaka pouka iz prolosti postaje znaajna i primjenjuje se sada. Svako planiranje, kao i rad prema postizanju stanovita cilja, obavlja se sada.
arina toka panje prosvijetljene osobe uvijek je sadanji trenutak, ali ona je i dalje marginalno svjesna vremena. Drugim rijeima, nastavlja se koristiti satnicom, ali se oslobodila psiholokog vremena.
Dok vjebate svjesnost, budite oprezni, tako da satnicu nenamjerno ne pretvorite u psiholoko vrijeme. Primjerice, ako ste u prolosti napravili pogreku i iz nje sada uite, tada se koristite vremenom sata. S druge strane, ako se mentalno zadravate na njoj, ako se
prekoravate, alite ili osjeate krivnju, tada se pretvarate u pogreku:
prihvaate je kao dio osjeaja za vlastito ja i ona postaje psiholoko
vrijeme, koje je uvijek povezano s lanim osjeajem identiteta. Neopratanje svakako podrazumijeva teak teret psiholokog vremena.
Postavite li cilj i radite na njegovu ostvarenju, tada koristite vrijeme sata, kao i tada kad ste svjesni kamo elite stii, ali potujte korak koji upravo sada poduzimate i dajte mu svoju potpunu panju.
Ako se u takvom sluaju pretjerano usredotoite na cilj, moda zato
to tragate za sreom, ispunjenjem ili potpunijim osjeajem vlastitoga ja, tada vie ne potujete Sadanji trenutak. On se svodi na puko
sredstvo koje vas vodi do budunosti, bez ikakve vlastite vrijednosti.
41

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovanje vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja,
da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee pokraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvuda
oko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku.

Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvijek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu
jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja?
Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna zadovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Jeste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili naizmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li
da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili potpuniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e dati
smisao vaem ivotu?

Uviam vrhovnu vanost Sadanjeg trenutka, ali ne mogu se dokraja

sloiti s vama kad kaete da je vrijeme iskljuivo privid.
Kad kaem da je vrijeme privid, nije mi namjera izrei filozofsku tvrdnju. Samo vas podsjeam na jednostavnu injenicu - injenicu koja
je tako oita da bi vam moglo biti teko prihvatiti je, pa biste je ak
mogli smatrati i besmislenom - ali jednom kad je dokraja shvatite,
prodrijet e kao ma kroz sve umom nataloene naslage sloenosti i
problema. Dopustite mi da ponovim: Sadanji trenutak jedino je
to uvijek imate. Ne postoji vrijeme kad va ivot nije ovaj trenutak. Zar to nije injenica?
LUDOST PSIHOLOKOG VREMENA
Promotrite li kolektivna oitovanja vremena, u vama nee ostati ni
traka sumnje u to da je psiholoko vrijeme mentalna bolest. Kolektivna se oitovanja pojavljuju u, primjerice, obliku ideologija kakve
su komunizam, nacionalni socijalizam ili bilo koja vrsta nacionalizma ili u krutim religijskim vjerskim sustavima koji djeluju pod neizreenom pretpostavkom kako se najvie dobro krije u budunosti te
kako stoga cilj opravdava sredstvo. Cilj je ideja, toka u umom projiciranoj budunosti, kad dolazi do spasenja u bilo kome obliku - u
obliku sree, ispunjenja, jednakosti, osloboenja i tako dalje. Nije rijedak sluaj da su sredstva dostizanja cilja ropstvo, muenje i ubijanje ljudi koji sada ive.
Primjerice, procjenjuje se kako je ubijeno otprilike pedeset milijuna ljudi da bi se ostvario komunizam, da bi se u Rusiji, Kini i drugim zemljama uspostavio bolji svijet. To je zastraujui primjer kako vjera u budui raj u sadanjosti stvara pakao. Moe li biti ikakve
sumnje da je psiholoko vrijeme ozbiljna i opasna mentalna bolest?
42

U uobiajenom, s umom poistovjeenom, neprosvijetljenom

stanju svijesti, mo i beskonani stvaralaki potencijal koji prebivaju
u Sadanjem trenutku potpuno su zamagljeni psiholokim vremenom. Tada va ivot gubi ivost, svjeinu i osjeaj uda. Stari obrasci
misli, emocija, ponaanja, reakcija i elje izraavaju se u beskonanom ponavljanju, kao scenarij vaih misli koji vam prua neku vrstu
identiteta, ali iskrivljuje ili prikriva stvarnost Sadanjeg trenutka. Um
tada stvara opsjednutost budunou kao bijeg iz nezadovoljavajue
sadanjosti.
NEGATIVNOST I PATNJA UKORIJENJENI SU U VREMENU
Ali vjera kako e budunost biti bolja od sadanjosti nije uvijek privid.
Sadanjost moe biti uasna, a budunost moe biti bolja. Cesto je tako.
Budunost je najee preslika prolosti. Povrne su promjene mogue, ali stvarna preobrazba je rijetka i ovisi o tome jeste li postali dovoljno prisutni da rastvorite prolost otkrivanjem moi Sadanjeg trenutka. Ono to zamiljate kao budunost sastavni je dio vaeg sadanjeg stanja svijesti. Nosi li va um teak teret prolosti, budunost e
vam biti ista kao sadanjost. Prolost se obnavlja kroz nedostatak prisutnosti. Ono to oblikuje budunost kvaliteta je vae svijesti u ovome trenutku, a budunost, naravno, moete iskusiti samo kao sadanji trenutak.
Moete osvojiti deset milijuna dolara, ali ta vrsta promjene vrlo
je povrna. Jednostavno ete nastaviti djelovati iz istih uvjetovanih
obrazaca, samo u raskonijem okruju. Ljudska bia su nauila rasci43

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

jepiti atom. Umjesto da ubiju deset ili dvadeset ljudi drvenom palicom,
sada jedan ovjek moe ubiti milijune ljudi jednostavnim pritiskom
dugmeta. Je li to stvarna promjena?

Spasenje se ne odvija u vremenu. Ne moete se osloboditi u budunosti. Klju slobode je prisutnost, stoga slobodni moete biti jedino sada.

Ako kvaliteta vae svijesti u ovom trenutku odreuje budunost,

to, dakle, odreuje kvalitetu vae svijesti? Stupanj prisutnosti. Stoga
je Sadanji trenutak jedino mjesto na kojem moe doi do istinske
promjene i u kojem moete rastvoriti prolost.

OTKRIVANJE IVOTA U POZADINI IVOTNE SITUACIJE

Sveukupnu negativnost uzrokuje nagomilavanje psiholokog vremena te nijekanje sadanjosti. Nelagodu, tjeskobu, napetost, stres, zabrinutost - oblike straha - uzrokuje previe razmiljanja o budunosti,
i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Krivnju, aljenje, mrnju, nevolje, tugu, ogorenost i sve oblike neopratanja uzrokuje pretjerano
razmiljanje o prolosti i nedovoljna prisutnost u sadanjosti.
Veini je ljudi teko povjerovati kako moe postojati stanje svijesti u kojemu nema nikakve negativnosti. Pa ipak, to je osloboeno
stanje o kojemu govore sva duhovna uenja. To je obeanje spasenja,
ne u izmiljenoj budunosti, nego upravo ovdje i sada.
Moda e vam biti teko spoznati kako je vrijeme uzrok vaih
patnji ili problema. Vjerujete da njih uzrokuju osobite ivotne situacije, a gledano s konvencionalnog stajalita, to je istina. Ali sve dok se
ne pozabavite s temeljnom pogrekom uma koja izaziva probleme njegovom vezanou za prolost i budunost te nijekanjem sadanjeg
trenutka - problemi zapravo zamjenjuju jedni druge. Kad biste se
danas na neki udesan nain rijeili problema ili uzroka patnje i nesree, ali kad ne biste postali prisutniji, svjesniji, uskoro biste se nali
preplavljeni slinim problemima ili uzrocima patnje, kao sjenkom
koja vas slijedi kamo god poli. U konanici, postoji samo jedan problem: sam um vezan vremenom.
Ne mogu vjerovati da bih ikada mogao stii do trenutka u kojem bih bio
potpuno osloboen sviju problema.
U pravu ste. Nikada ne biste mogli stii do toga trenutka, jer se sada
nalazite u tom trenutku.
44

Ne shvaam kako bih sada mogla biti slobodna. Kako sada stvari stoje,
u ovom sam trenutku neizmjerno nesretna. To je injenica i zavaravala
bih se kad bih se pokuala uvjeriti da je sve dobro, budui da to zaista
nije. Za mene je sadanji trenutak vrlo nesretan; uope se ne osjeam osloboenom. Ono to me odrava na ivotu jest nada ili mogunost poboljanja u budunosti.
Mislite da vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak, a zapravo je
potpuno obuzeta vremenom. Ne moete istodobno biti i nesretni i
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku.
Ono o emu govorite kao o svom ivotu tonije bi bilo nazvati ivotnom situacijom. To je psiholoko vrijeme: prolost i budunost. Stanovite stvari u prolosti nisu se odvijale kako ste eljeli. I dalje se opirete onome to se dogaalo u prolosti, a sada se opirete onome to jest. Nada je ono to vas dri na ivotu, ali nada vas usmjerava budunosti, to stalno usredotoenje na budunost potie nijekanje Sadanjeg trenutka, a time i nesreu.
Istina je da je moja sadanja ivotna situacija rezultat onoga to se dogodilo u prolosti, ali to je ipak sadanja situacija, a nesretna sam zato to
se ne mogu izvui iz nje.
Zaboravite na trenutak svoju ivotnu situaciju i obratite panju svome ivotu.
U emu je razlika?
ivotna situacija postoji u vremenu.
ivot se odvija sada.
ivotna situacija proizvod je uma.
ivot je stvaran.
Pronaite uska vrata koja vode u ivot. To je Sadanji trenutak. Svedite svoj ivot do ovoga trenutka. ivotna situacija moe biti

45

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

prepuna problema - kao veina ivotnih situacija - ali pogledajte

imate li bilo kakvih problema u ovom trenutku. Ne sutra ili za deset
minuta, nego sada. Imate li sada problema?

Usredotoite panju na Sadanji trenutak i recite mi kakvih problema sada imate.

Kad ste prepuni problema, nita novo ne moe ui i nema mjesta za rjeenje. Stoga, kad god to moete, napravite malo mjesta, stvorite malo prostora kako biste ispod ivotne situacije mogli pronai ivot.
U potpunosti se koristite osjetilima. Budite ondje gdje jeste.
Ogledajte se naokolo. Samo se ogledajte, nemojte tumaiti. Uoite
svjetlost, oblike, boje, tkanine. Budite svjesni tihe prisutnosti svake
stvari. Budite svjesni prostora koji svemu to jest omoguuje postojanje. Oslukujte zvuke; nemojte ih prosuivati. Oslukujte tiinu u
pozadini zvukova. Dodirnite neto - bilo to - te osjetite i priznajte
njegovo bie. Pratite ritam vlastita disanja: osjeajte zrak koji udiete
i izdiete, unutra i van. Dopustite bivanje sviju stvari. Duboko se
spustite u Sadanji trenutak.
Iza sebe ste ostavili umrtvljujui svijet mentalnih apstrakcija, svijet vremena. Iskoraili ste iz poludjelog uma koji vam crpi ivotnu
energiju, upravo kao to polagano truje i unitava Zemlju. Budite se
iz sna o vremenu u sadanjost.

SVI PROBLEMI SAMO SU PRIVIDI UMA

Kao da mi je s ramena spao teak teret. Osjeam lakou. Osjeam jasnou... ali moji me problemi i dalje ekaju, zar ne? Nisu razrijeeni. Moda ih samo privremeno izbjegavam?
Naete li se u raju, um e vjerojatno uskoro rei: Da, ali... U konanici, ovdje nije rije o rjeavanju problema. Rije je o spoznaji da ih
nema. Postoje samo situacije - da se s njima sada pozabavite ili da ih
ostavite na miru i prihvatite kao dio postojanja Sadanjeg trenutka
sve dok se ne promijene ili dok ih ne budete mogli razrijeiti. Probleme je izmislio um i da bi preivjeli potrebno im je vrijeme. U stvarnosti Sadanjeg trenutka ne mogu preivjeti.

46

Nisam dobio nikakav odgovor, jer je nemogue imati problema kad

vam je panja potpuno usmjerena na Sadanji trenutak. Moda postoji situacija s kojom biste se trebali pozabaviti ili je prihvatiti - to
da. Zato od nje praviti problem? Zato od bilo ega praviti problem?
Nije li ivot ionako ve dovoljno izazovan? Zato su vam potrebni
problemi? Um nesvjesno voli probleme, jer mu oni pruaju nekakvu
vrstu identiteta. To je normalno, a ujedno i bezumno. Problem
znai da se mentalno zadravate u nekoj situaciji bez ikakve iskrene
namjere ili mogunosti da sada neto poduzmete te da je nesvjesno
prihvaate kao dio svoga ja. ivotna situacija toliko vas je obuzela da
gubite osjeaj ivota i Bia. Ili u mislima nosite suludi teret stotinu
stvari koje ete morati ili neete smjeti uiniti u budunosti, umjesto
da panju usredotoite na ono jedino to sada moete uiniti.
Kad stvarate problem, stvarate bol. A potreban je samo jednostavan odabir, jednostavna odluka: to god se dogodilo, sebi vie neu
stvarati bol. Vie neu stvarati probleme. Iako je to jednostavan izbor,
ujedno je i vrlo radikalan. Neete moi tako odluiti ako uistinu niste
iscrpljeni patnjama, ako vam uistinu nije dosta. A neete ga moi
provesti ako ne budete imali pristupa moi Sadanjeg trenutka. Ne
budete li sebi vie stvarali boli, tada neete stvarati bol ni drugima.
Takoer vie neete trovati prekrasnu Zemlju, svoj unutarnji prostor
i kolektivnu ljudsku psihu negativnou stvaranja problema.

Ako ste se ikada nali u situaciji opasnoj po ivot, tada znate da ona
nije problem. Um nije imao vremena da vas zavara i pretvori tu situaciju u problem. U pravoj hitnoj situaciji um se zaustavlja; tada ste
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku i neto beskonano monije
preuzima upravljanje. Zato ima toliko mnogo izvjetaja o obinim
ljudima koji iznenada postanu sposobni za nevjerojatno hrabra djela.

47

MO SADANJEG TRENUTKA

TREE POGLAVLJE

U hitnom sluaju ili preivite ili ne preivite. Kako god bilo, uope
nije rije o problemu.

To je pitanje stajalita. Uiniti neto i pustiti da se dogodi zapravo je jedan te isti proces; budui da ste jedno sa sveukupnou svijesti, to dvoje ne moete razdvojiti. Ali ne postoji apsolutno jamstvo da
e ljudska bia u tome uspjeti. Proces nije neminovan ni automatski.
Vaa je suradnja sutinski dio toga procesa. Kako god gledali na to,
to je kvantni skok u evoluciji svijesti, kao i naa jedina mogunost da
kao rasa preivimo.

Neki se ljudi razbjesne kad me uju kako govorim da su problemi prividi. Osjeaju da ih time ugroavam, da u im oduzeti ono to
im prua osjeaj identiteta. Mnogo su vremena uloili u lano ja,
mnogo godina nesvjesno su definirali cijeli svoj identitet u smislu
svojih problema ili patnji. Tko bi bili da toga vie nemaju?
Veliki dio onoga to ljudi govore, misle ili rade zapravo je motivirano strahom, koji je, naravno, uvijek povezan s usredotoivanjem
panje na budunost i prekidom dodira sa Sadanjim trenutkom. Budui da u sadanjosti nema nikakvih problema, nema ni straha.
Pojavi li se situacija s kojom biste se odmah trebali pozabaviti,
va e postupak, izvire li iz svjesnosti o Sadanjem trenutku, biti jasan
i siguran. Takoer je vrlo vjerojatno da e biti uinkovit. Nee to biti
reakcija koja izvire iz prolog uvjetovanja vaega uma, nego intuitivan
odgovor na situaciju. U drugim sluajevima, kad reagira um vezan
vremenom, otkrit ete kako je mnogo uinkovitije nita ne poduzeti
- samo ostanite usredotoeni u Sadanjem trenutku.
KVANTNI SKOK U EVOLUCIJI SVIJESTI
Imao sam nekoliko uvida u to stanje oslobodenosti od uma i vremena kakvo opisujete, ali prolost i budunost toliko su snane da ih ne mogu dugo zadrati na udaljenosti.
Oblik svjesnosti sputan vremenom duboko je utisnut u ljudsku psihu. Ali ono to mi ovdje radimo duboka je preobrazba koja se odvija u kolektivnom nesvjesnom planete i oko nje: buenje svijesti iz sna
o tvari, obliku i razdvojenosti. Okonanje vremena. Unitavamo obrasce uma koji su tisuljeima dominirali ljudskim ivotom. Obrasce
uma koji su stvorili nezamislivu patnju u cijelome svijetu. Ne koristim se rijeju zlo. Mnogo je korisnije nazivati to nesvjesnim djelovanjima ili ludou.
Unitavanje starog oblika svijesti ili, bolje, nesvjesnog: je li to neto to
moramo uiniti ili e se ionako dogoditi? Hou rei, je li ta promjena
neizbjena?
48

RADOST POSTOJANJA
Da biste shvatili kako ste si dopustili da psiholoko vrijeme preuzme
vlast, moete se posluiti jednostavnim mjerilom. Postavite si pitanje: postoje li radost, ugoda i lakoa u onome to radim? Ne postoje
li, tada vrijeme prekriva sadanji trenutak, a ivot smatrate teretom ili
borbom.
Nema li radosti, ugode ili lakoe u onome to radite, to ne mora
odmah znaiti da morate mijenjati ono to radite. Moglo bi biti dovoljno da promijenite nain rada. Nain je uvijek vaniji od toga
to radite. Provjerite biste li mogli pruiti vie panje radu nego rezultatu koji elite postii radom. Svu panju posvetite onome to Sadanji trenutak iznese pred vas. To podrazumijeva da isto tako potpuno prihvatite ono to jest, jer ne moete punu panju posvetiti neemu emu se istodobno opirete.
im ponete potovati Sadanji trenutak, nestaju sve nesree i
borbe, a ivot poinje tei s radou i lakoom. Kad izraavate svjesnost Sadanjeg trenutka, sve to radite proeto je kvalitetom, brinou i ljubavlju ak i najjednostavniji postupci.

Stoga se ne brinite za plodove svojih djela - tek usmjerite panju samom djelu. Plodovi e doi sami. To je mona duhovna praksa. U
Bhagavad giti, jednom od najstarijih i najljepih duhovnih uenja koja postoje, nevezanost za plodove rada naziva se karma joga. Opisuje
se kao put posveena djelovanja.
Kad kompulzivno nastojanje koje vas udaljava od Sadanjeg trenutka prestane, radost Bia pretae se u sve to radite. Onoga asa

49

MO SADANJEG TRENUTKA

kad vam se panja usmjeri na Sadanji trenutak, osjetit ete prisutnost, duboku tiinu i spokojstvo. Za ispunjenje i zadovoljstvo vie neete ovisiti o budunosti - neete ondje traiti spasenje. Stoga neete
biti vezani za rezultate. Ni neuspjeh ni uspjeh nee imati mo promijeniti vae unutarnje stanje Bia. Otkrili ste ivot u pozadini svoje ivotne situacije.
U nepostojanju psiholokog vremena osjeaj vlastitoga ja crpite
iz Bia, a ne iz osobne prolosti. Stoga vie ne postoji psiholoka potreba da postanete neto drugo od onoga to ve jeste. U svijetu, na
razini ivotne situacije, moda ete uistinu postati bogati, puni znanja, uspjeni, osloboeni, ali u dubljoj dimenziji Bia potpuni ste i
cijeli ve sada.
Hoemo li u tom stanju cjelovitosti i dalje biti u stanju i biti voljni ostvarivati ciljeve u vanjskome svijetu?
Naravno, ali neete posjedovati nikakvih lanih oekivanja da bi vas
neto ili netko u budunosti mogao spasiti ili usreiti. Sto se tie vae
ivotne situacije, moda e biti nekih stvari koje ete trebati postii
ili stei. To je svijet oblika, dobitka i gubitka. Na dubljoj, pak, razini vi ste ve potpuni, a kad to shvatite, u svemu to radite oitovat e
se zaigrana i radosna energija. Budui da ste osloboeni psiholokog
vremena, svoje ciljeve vie neete pokuavati ostvariti mranom odlunou, tjerani strahom, bijesom, nezadovoljstvom ili potrebom da
postanete netko. Niti ete ostati neaktivni zbog straha od neuspjeha,
koji egu znai gubitak samoga sebe. Izvire li va dublji osjeaj vlastita ja iz Bia, kad se oslobodite psiholoke potrebe da postanete netko,
ni vi ni vaa srea, ni osjeaj vlastitoga ja ne ovise o ishodu, a time se
oslobaate i straha. Trajnost ne traite ondje gdje je ne moete pronai: u svijetu oblika, gubitka i dobitka, raanja i umiranja. Neete
zahtijevati da vas usree situacije, uvjeti, mjesta ili ljudi, a tada patiti
zato to nisu odgovorili na vaa oekivanja.
Sve trebate potovati, ali nita nije vano. Oblici se raaju i umiru, a vi ste, pak, svjesni vjenoga koje se krije ispod oblika. Vi znate
da nita to stvarno postoji ne osjea prijetnju.
Postane li ovo stanje vaeg Bia, kako biste mogli ne doivjeti uspjeh? Ta ve ste uspjeli.

50

ETVRTO

POGLAVLJE

STRATEGIJE KOJIMA SE UM
KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAK

GUBITAK SADANJEG TRENUTKA: SUTINSKA ZABLUDA

ak i ako potpuno prihvatim kako je vrijeme u konanici privid, na koji

e nain to promijeniti moj ivoti Ipak u i dalje morati ivjeti u svijetu kojim upravlja vrijeme.
Intelektualno slaganje samo je jo jedno uvjerenje i nee uvelike promijeniti va ivot. Da biste shvatili tu istinu, morate je proivjeti. Ako
je svaka stanica vaega tijela toliko prisutna da osjeate kako vibrira
ivotom, kad taj ivot u svakom trenutku osjetite kao radost Bia, tada se moe rei da ste osloboeni vremena.
Ali sutra ipak moram platiti raune, ipak u ostarjeti i umrijeti kao i svi
ostali. Kako, dakle, uope mogu rei da sam osloboena vremena?
Nije problem u sutranjim raunima. Nije problem u rastvaranju fizikog tijela. Problem je gubitak Sadanjeg trenutka, ili bolje reeno,
sutinska zabluda koja puku situaciju, dogaaj ili emociju pretvara u
osobni problem i patnju. Gubitak Sadanjeg trenutka jest gubitak Bia.
Osloboditi se vremena znai osloboditi se psiholoke potrebe za
prolou koja daje identitet i za budunou koja daje ispunjenje.
Osloboenje od vremena predstavlja najdublju preobrazbu svijesti
koju moete zamisliti. U nekim rijetkim sluajevima taj pomak u
svjesnosti dramatian je i radikalan te se dogaa jednom. Kad se tako
dogodi, najee se pojavljuje nakon potpune predaje usred tekih
patnji. Meutim, veina se ljudi oko toga mora potruditi.
51

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Kad dobijete prvih nekoliko uvida u bezvremeno stanje svijesti,

poet ete se kretati tamo i natrag izmeu dimenzija vremena i prisutnosti. Ponajprije ete postati svjesni toga koliko vam je rijetko panja
uistinu usmjerena na Sadanji trenutak. Ali spoznaja da niste prisutni
velik je uspjeh: ta spoznaja jest prisutnost - ak i ako u poetku traje
dvije sekunde prije nego to se izgubi. Tada, sve ee, odabirat ete
svijest usredotoenja na Sadanji trenutak, umjesto na prolost ili budunost, a kad god shvatite da ste ga izgubili, bit ete u stanju u njemu boraviti ne samo nekoliko sekundi, nego i dua razdoblja prema
uobiajenom shvaanju vremenu. Stoga, prije nego to se vrsto usidrite u stanju prisutnosti, to znai prije nego to postanete potpuno
svjesni, kretat ete se neko vrijeme naprijed i natrag izmeu svjesnog
i nesvjesnog stanja, izmeu stanja prisutnosti i stanja poistovjeenosti s umom. Izgubit ete Sadanji trenutak i vratit ete mu se, uvijek
iznova. Konano e prisutnost prevladati.

kao sredstvom za umrtvljenje, u nesvjesnu pokuaju da otklone temeljnu nelagodu. Kad se to dogodi, djelatnost koja bi mogla biti vrlo ugodna kad biste joj se umjereno preputali, dobiva kompulzivnu ili
ovisniku kvalitetu, a sve to uz njezinu pomo postiete samo je kratkotrajno slabljenje simptoma.
Nelagoda obinog nesvjesnog stanja pretvara se u bol duboko
nesvjesnog - a to je stanje neposrednije i oitije patnje ili nesree kad stvari krenu po zlu, kad je ego ugroen, kad se u ivotnoj situaciji pojavi veliki izazov, prijetnja te stvaran ili zamiljen gubitak ili
sukob u odnosu. To je pojaana verzija obinog nesvjesnog, koja se
od nje ne razlikuje po vrsti, nego po stupnju.
U obinom nesvjesnom uobiajeni otpor onome to jest ili nijekanje toga to jest stvara nelagodu i nezadovoljstvo koje veina ljudi
prihvaa kao normalan dio ivota. Kad se taj otpor pojaa kroz neki
izazov ili prijetnju egu, on budi snanu negativnost, kao to su bijes,
strah, nasilje, depresija i tako dalje. Duboko nesvjesno esto znai kako je tijelo boli probueno i kako ste se poistovjetili s njim. Tjelesno
nasilje bilo bi nemogue bez dubokog nesvjesnog. Do nasilja isto tako lako moe doi kad god i gdje god gomila ljudi, ili ak i cijela nacija, ima negativno kolektivno energetsko polje.

Veina ljudi prisutnost doivljava ili nikada ili samo sluajno i

kratko, u rijetkim prilikama, ali i ne znajui to su to doivjeli. Ljudska se stanja ne izmjenjuju izmeu osvijetenosti i nesvjesnog, nego
izmeu razliitih razina nesvjesnog.
OBINO NESVJESNO I DUBOKO NESVJESNO

Sto elite rei kad govorite o razliitim razinama nesvjesnog?

Kao to vjerojatno znate, u snu se neprestano kreete izmeu faza sna
bez snova i stanja sanjanja. Slino tome, u budnom stanju veina
ljudi kree se samo izmeu obinog nesvjesnog i duboko nesvjesnog
stanja. Ono to nazivam obinim nesvjesnim stanjem znai poistovjeenje s misaonim procesom i emocijama, reakcijama, eljama i nesklonostima. To je normalno stanje veine ljudi. U tom stanju vama
upravlja egoistian um i niste svjesni Bia. To nije stanje neposredne
boli ili nesree, nego gotovo trajne niske razine nelagode, nezadovoljstva, dosade ili nervoze - neka vrsta pozadinskog napona. Moda to
ne shvaate jer je ve uvelike postalo dio vaeg normalnog ivota,
upravo kao to niste svjesni neprestane pozadinske buke, kao to je
zujanje aparata za klimatizaciju, sve dok ne prestane raditi. Kad iznenada prestane raditi, osjea se olakanje. Mnogi se ljudi koriste alkoholom, drogama, seksom, hranom, radom, televizijom, pa ak i kupnjom
52

Najbolji pokazatelj razine vae svijesti jest nain na koji se nosite sa ivotnim izazovima kad se pojave. Kroz te izazove nesvjesna osoba tei postati jo dublje nesvjesna, a svjesna nastoji postati jo svjesnijom. Izazovom se moete posluiti za buenje ili mu moete dopustiti da vas povue u jo dublji san. San obinog nesvjesnog tada se
pretvara u nonu moru.
Ne moete li biti prisutni ak ni u normalnim okolnostima, kao
to je trenutak dok sami sjedite u sobi, hodate umom ili sluate nekoga, tada svakako neete biti u stanju ostati svjesni kad neto poe
po zlu ili kad se suoite s napornim ljudima i situacijama koje obuhvaaju gubitak ili prijetnju da ete neto izgubiti. Prevladat e reakcija koja je u konanici uvijek neka vrsta straha i povui vas u duboko
nesvjesno. Ti izazovi su vai testovi. Samo nain na koji se hvatate
ukotac s njima pokazat e i vama i drugima gdje se nalazite kad je
rije o stanju vae svijesti, a ne to koliko dugo moete sjediti sklopljenih oiju i kakve vizije imate.
Stoga je najvanije u uobiajene ivotne situacije unijeti vie
svijesti jo dok sve ide relativno lagano. Na taj nain raste mo vae
53

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

prisutnosti. Ona stvara energetsko polje u vama i oko vas koje posjeduje visoku vibracijsku frekvenciju. Nikakvo nesvjesno, negativnost,
nesklad ili nasilje ne mogu ui u to polje i preivjeti, upravo kao to
tmina ne moe opstati u prisutnosti svjetlosti.

i iznimno nasilnu civilizaciju koja je postala prijetnja ne samo sebi,

nego takoer i sveukupnosti ivota na planeti.

Nauite li biti svjedokom vlastitim mislima i emocijama, to je

sutinski dio prisutnosti, mogli biste se iznenaditi kad prvi put postanete svjesni pozadinskog statikog naboja obinog nesvjesnog te
kad shvatite koliko rijetko, ako uope ikada, moete uistinu biti nasamo sa sobom. Na razini razmiljanja pronai ete veliki dio otpora u
obliku prosudbi, nezadovoljstva i mentalne projekcije koja vas udaljava od sadanjeg trenutka. Na emocionalnoj razini postojat e podzemna struja nelagode, napetosti, dosade ili nervoze. Oboje su vidovi uma u njegovom uobiajenom obrascu odupiranja.
ZA IM TO ONI TRAGAJU?

Carl Jung u jednoj od svojih knjiga govori o razgovoru koji je vodio

s poglavicom amerikih Indijanaca koji mu je rekao kako prema njegovim opaanjima veina bijelaca ima napeto lice, oi koje zure i
okrutno ponaanje. Rekao je: Uvijek za neim tragaju. to to trae?
Bijelci uvijek neto ele. Uvijek su nemirni i nelagodno im je. Ne
znamo to to oni ele. Mislimo da su ludi.
Podzemna struja trajne nelagode poela je davno prije uspona zapadnjake industrijske civilizacije, naravno, ali u zapadnjakoj civilizaciji, koja sada prekriva gotovo cijelu zemaljsku kuglu, ukljuujui i
najvei dio Istoka, oituje se u jo nezapamenom akutnom obliku.
Postojala je ve i u Isusovo doba, kao i esto godina prije toga, u doba
Buddhe, a i mnogo prije toga. Zato ste uvijek tjeskobni? pitao je
Isus svoje uenike. Moe li zabrinutost dodati i jedan dan vaemu ivotu? A Buddha je poduavao da se korijen patnje moe pronai u
naim neprestanim eljama i udnjama.
Otpor sadanjem trenutku kao kolektivan poremeaj istinski je
povezan uz gubitak svijesti o Biu te oblikuje temelj nae dehumanizirane industrijske civilizacije. Usput reeno, Freud je takoer prepoznao postojanje te podzemne struje nelagode i pisao o njoj u svojoj
knjizi Civilization and lts Discontents (Civilizacija i njezine nelagode),
ali nije prepoznao pravi korijen nelagode te nije uspio shvatiti da se nje
mogue osloboditi. Taj je kolektivni poremeaj stvorio vrlo nesretnu
54

RASTVARANJE OBINOG NESVJESNOG

Kako se, dakle, moemo osloboditi te nevolje?

Osvijestite je. Promatrajte mnotvo naina na koje se nelagoda, nezadovoljstvo i napetost bude u vama zbog nepotrebnog prosuivanja,
odupiranja onome to jest te nijekanja Sadanjeg trenutka. Sve ono
nesvjesno rastvara se kad ga obasjate svjetlou svijesti. Jednom kad
saznate kako rastvoriti obino nesvjesno, svjetlost vae prisutnosti blistavo e zasjati i bit e vam mnogo lake nositi se s dubokim nesvjesnim kad god osjetite da vas poput sile tee vue prema dolje. Meutim, obino nesvjesno moda u poetku nee biti lako otkriti zato to
je toliko normalno.
Usvojite naviku nadgledanja svoga mentalno-emocionalnoga
stanja kroz samopromatranje. Osjeam li se lagodno ovoga trenutka? To je dobro pitanje koje sebi moete esto postavljati. Ili moete
upitati: to se upravo sada odvija u meni? Onim to se odvija u vama budite barem toliko zaokupljeni koliko i onim to se zbiva izvana. Ako nutrinu pravilno postavite, vanjski e se svijet smjestiti na
svoje mjesto. Prvobitna je stvarnost ona unutra, a ona izvana je druga
po vanosti. Ali nemojte na ta pitanja odgovarati automatski. Panju
usmjerite prema unutra. Zagledajte se u sebe. Kakve misli stvara va
um? to osjeate? Usmjerite panju na tijelo. Postoji li napetost? Jednom kad otkrijete kako postoji niska razina nelagode i pozadinskog
statikog naboja, razmotrite na koji nain izbjegavate ivot i odupirete mu se ili kako ga nijeete - tako to nijeete Sadanji trenutak.
Mnogo je naina na koje se ljudi nesvjesno opiru Sadanjem trenutku. Dat u vam nekoliko primjera. S praksom e se vaa mo samopromatranja, nadgledanja unutarnjeg stanja, izotriti.
SLOBODA OD NESREE

Opirete li se onome to radite? Svome poslu, moda? Moda ste pristali raditi neto, pa to i radite, ali dio vas osjea ogorenje i opire se.
Nosite li u sebi neizgovoreno negodovanje prema osobi koja vam je
55

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko tetne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte u
svoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja i
nevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocionalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tada
promotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emociju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosite u sebi? Imate li izbora?

nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bol
ili nositi teret, pa ete ga ispustiti.
Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga duboka
bol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobraziti
kroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredotoene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge strane, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisu
potrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjetovanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjeg
trenutka. Bez nje nemate nikakva izbora.

Moda vas netko uistinu iskoritava, moda je aktivnost kojom

se bavite zaista neugodna, moda je netko u vaoj blizini nepoten,
razdrauje vas ili je neosvijeten, ali nita od toga nije vano. To jesu
li vae misli i osjeaji u ovoj situaciji opravdani ili nisu nita ne znai.
injenica da se opirete jest znaajna. Sadanji trenutak pretvarate u
neprijatelja. Stvarate nesreu te sukob izmeu nutrine i vanjskoga svijeta. Vaa nesrea zagauje ne samo vae vlastito bie i one oko vas,
nego isto tako i kolektivnu ljudsku psihu iji ste neodvojiv dio. Zagaenje planete samo je vanjski odraz unutarnjeg, psihikog zagaenja: milijuni neosvijetenih ljudi ne preuzimaju odgovornost za svoj
unutarnji prostor.
Ili prestanite raditi to to radite, razgovarajte s osobom koja je u
pitanju i recite joj to osjeate ili otpustite negativnost koju je stvorio
va um u toj situaciji i koja ne slui niemu osim jaanju lanoga ja.
Vano je da spoznate tu jalovost. Negativnost nikada nije najbolji nain za razrjeavanje bilo koje situacije. Zapravo, u veini sluajeva zadrat e vas u situaciji i sprijeiti pravu promjenu. Sve to se obavlja
s negativnom energijom bit e otrovano njom i s vremenom e dovesti do vee boli i nesree. tovie, svako negativno unutarnje stanje je
zarazno: nesrea se iri lake od tjelesne bolesti. Prema zakonu odjeka, nesrea potie i hrani usnulu negativnost u drugim ljudima, osim
ako su imuni - odnosno, iznimno visoke svijesti.
Zagaujete li svijet ili istite nered? Vi ste, i nitko drugi, odgovorni za svoj unutarnji prostor, upravo kao to ste odgovorni za planetu. Kako unutra, tako i vani: kad bi ljudi oistili unutarnje zagaenje, tada bi takoer prestali stvarati vanjsko.
Kako moemo otpustiti negativnost?
Tako to ete je otpustiti. Kako ete ispustiti komad vrueg ugljena
koji drite u ruci? Kako ete ispustiti teku i beskorisnu prtljagu koju

56

Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne polaritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili?
Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudio
kako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnih
emocija.
Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi trebale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebi
trebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav god
on bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismo
trebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju,
biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiskivati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest.
Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, prihvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini mogli
birati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da ste
spoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nelagodu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vas
odvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne radosti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da su
loi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostavno injenino loi, kao munina u elucu.
Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubili
vie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugima nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete zamisliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom
57

MO SADANJEG TRENUTKA

nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema drugima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno.
Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stanjem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi koji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe osjeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnog
stanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ih
odrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasno
luda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoer
je injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanje
i otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka.
Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, prihvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vie
ih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih projicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vrijeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei na
sljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Ne
uinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oznaka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nain
jaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to je
ovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja identiteta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje.
A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao to
ste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih negativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest,
ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u redu, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se stari
mentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu.
Zato se osjeate loe.
/ to je takoer u redu.
Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brinite: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe od
neke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeati
muninu?

58

ETVRTO POGLAVLJE

GDJE GOD SE NALAZILI, BUDITE ONDJE U POTPUNOSTI

Moete li mi dati nekoliko primjera obinog nesvjesnog?
Pogledajte moete li se uhvatiti dok prigovarate, bilo rijeima ili u
mislima, situaciji u kojoj se nalazite, onome to drugi ljudi rade ili
govore, okolini, ivotnoj situaciji, pa ak i vremenu. Prigovaranje je
uvijek neprihvaanje onoga to jest. Ono bez iznimke nosi nesvjesni
negativni naboj. Kad prigovarate, sebe pretvarate u rtvu. Kad naglas
progovorite, tada imate mo. Stoga promijenite situaciju tako to ete neto poduzeti ili to ete progovoriti. Ako je to prijeko potrebno
ili mogue, napustite tu situaciju ili je prihvatite. Sve drugo je ludost.
Obino nesvjesno uvijek je na neki nain povezano s nijekanjem
sadanjeg trenutka. Sadanji trenutak, naravno, podrazumijeva i ovdje. Opirete li se onome to je ovdje i sada? Neki ljudi radije bi uvijek bili negdje drugdje. Njihovo ovdje nikada nije dovoljno dobro.
Samopromatranjem otkrijte vrijedi li to i za vas. Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti. Otkrijete li da su ovdje i sada nepodnoljivi te ako ste zbog toga nesretni, imate tri mogunosti: otiite iz
te situacije, promijenite je ili je potpuno prihvatite. elite li preuzeti
odgovornost za vlastiti ivot, morate odabrati jednu od ove tri mogunosti i to morate odabrati sada. Tada prihvatite posljedice. Bez ikakvih izgovora. Bez negativnosti. Bez psihikog zagaenja. Neka va
unutarnji prostor ostane ist.
Poduzmete li neto - odlaskom ili mijenjanjem situacije - ponajprije otpustite negativnost, ako je to ikako mogue. Postupak koji izvire iz uvida u ono to je potrebno mnogo je uinkovitiji nego postupak koji izvire iz negativnosti.
Bilo kakav postupak bolji je od nikakva, osobito ako ste ve dugo
vremena u nesretnoj situaciji. Ako ste se u njoj nali vlastitom pogrekom, barem neto nauite, a u tom sluaju vie nije rije o pogreci.
Ostanete li zarobljeni u situaciji, nita neete nauiti. Spreava li vas
strah da neto poduzmete? Priznajte taj strah, promatrajte ga, prenesite panju na njega i budite potpuno prisutni s njim. Na taj ete nain presjei vezu izmeu straha i razmiljanja. Ne dopustite da vam se
strah uzdigne do uma. Koristite mo sadanjeg trenutka. Strah ne moe biti jai od te moi.

59

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

Ako uistinu nema nita to biste mogli uiniti da promijenite

svoje ovdje i sada, a ne moete napustiti tu situaciju, tada je potpuno
prihvatite i otpustite sveukupni unutarnji otpor. Lano, nesretno, ja
koje se voli osjeati loe, voli negodovati ili saalijevati sebe, to nee
moi preivjeti. To se zove predavanje. Predavanje nije slabost. U njemu se krije golema snaga. Duhovnu mo ima samo predana osoba.
Predajom ete se u nutrini osloboditi te situacije. Moda ete tada otkriti da se situacija mijenja bez ikakva vaeg napora. U svakom sluaju bit ete slobodni.

pomaete ubrzavanju procesa tjelesnog starenja gomilajui prolost u

vlastitoj psihi. Uvjerite se u to promatrajui ljude oko sebe koji se
vrsto dre prolosti.

Moda postoji neto to biste trebali napraviti, ali to ne radite?

Ustanite i odmah to napravite. Ili potpuno prihvatite svoju neaktivnost, lijenost ili pasivnost u ovome trenutku, ako tako odaberete.
Potpuno joj se prepustite. Uivajte. Budite onoliko lijeni ili neaktivni koliko moete. Prepustite li se potpuno i svjesno, uskoro ete izii
iz toga. Ili moda neete. U svakom sluaju nee biti unutarnjeg sukoba, nikakvog otpora i negativnosti.
Jeste li pod stresom? Jeste li tako zaokupljeni stizanjem do budunosti da ste sadanjost sveli na sredstvo za budunost? Stres se nakuplja kad smo ovdje, a elimo biti ondje ili kad smo u sadanjosti,
a elimo biti u budunosti. To je rascjep koji vas iznutra razdvaja. Ludost je stvarati i ivjeti s takvim unutarnjim rascjepom. injenica da
svi ostali ive na taj nain ne znai da to nije ludo. Morate li, moete
se kretati bre, raditi bre ili ak i trati, ne projicirajui se u budunost, ne opirui se sadanjosti. Dok se kreete, radite, trite - inite
to u potpunosti. Uivajte u protoku energije, uzviene energije toga
trenutka. Sada vie niste pod stresom, vie se ne razdvajate na dva dijela. Samo se kreete, trite, radite - i uivate u tome. Ili moete sve
to odbaciti i sjediti na klupi u parku. Ali dok to radite promatrajte svoj
um. Mogao bi rei: Trebao bi raditi. Gubi vrijeme. Promatrajte ga.
Nasmijte mu se.
Privlai li prolost veliki dio vae panje? Da li esto razgovarate
i razmiljate o prolosti, bilo na pozitivan ili negativan nain, priate
li o velikim stvarima koje ste postigli, o pustolovinama ili iskustvima,
ili priate priu o sebi kao rtvi te o uasnim stvarima koje vam je netko napravio ili moda o onima koje ste vi nekome napravili? Stvaraju
li vai misaoni procesi krivnju, ponos, negodovanje, bijes, aljenje ili
samosaaljenje? Tada ne samo to osnaujete lano ja, nego takoer
60

Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvrnite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetite
mo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.

Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To znai da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenu
buduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhvatiti ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo mentalni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zaustaviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postanite svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Osjetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate pozabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa zamiljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vas
problem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine,
sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek se
moete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budunou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvor
bit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije.
Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vae
panje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja?
Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti?
Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada nee biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; budunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog nezadovoljstva i neispunjenosti, zar ne?
ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui?
Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu na
poti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavrite
posao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, boljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca,
61

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da ljudi cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti.

biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko kae: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je,
nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi.

ekanje je stanje uma. To u osnovi znai da elite budunost, a

ne elite sadanjost. Ne elite ono to ste dobili, nego elite ono to
niste dobili. Sto god ekali, nesvjesno stvarate unutarnji sukob izmeu onoga to jest sada i ovdje, gdje ne elite biti i projicirane budunosti koju elite. To uvelike smanjuje kakvou vaega ivota, jer time gubite sadanjost.
Nema nieg loeg u tome to teite poboljati svoju ivotnu situaciju. Moete je poboljati, ali ne moete poboljati svoj ivot. ivot
je ono najvanije. ivot je vae najdublje unutarnje Bie. Ono je ve
cjelina, dovreno i savreno. Vae se ivotne situacije sastoje od okolnosti i iskustava. Nema nieg pogrenog u postavljanju ciljeva i tenji
za postizanjem. Pogreka se krije u tome to ciljeve koristite kao zamjenu za osjeaj ivota, kao zamjenu za Bie. Tada nalikujete na graditelja koji ne obraa panju na temelje zgrade, nego puno vremena
provodi gradei katove. Jedina toka u kojoj moete pristupiti Biu
jest Sadanji trenutak. Primjerice, mnogi ljudi ekaju blagostanje. Potujete li, priznajete i potpuno prihvaate svoju sadanju stvarnost ono gdje se nalazite, tko ste i to upravo sada radite - prihvatite li
potpuno ono to imate, tada ste zahvalni za ono to imate, zahvalni
za ono to jest, zahvalni za Bie. Zahvalnost zbog Sadanjeg trenutka
i ispunjenost ivota u Sadanjem trenutku predstavljaju pravi napredak. Napredak ne moe doi u budunosti. S vremenom e se napredak oitovati na razliite naine.
Ako ste nezadovoljni onim to imate ili ste ak frustrirani i bijesni zbog onoga to vam sada nedostaje, to bi vas moglo potaknuti da
se obogatite, ali ak i kad biste zaradili milijune i dalje biste osjeali
unutarnje stanje neimatine, a duboko u nutrini ne biste bili zadovoljni. Moda ete iskusiti mnoga uzbuenja koja vam novac moe
pribaviti, ali to e doi i proi, a u vama e ostati osjeaj praznine i
potreba za daljnjim fizikim ili psihikim ispunjenjem. Neete prebivati u Biu. Stoga sada osjeajte puninu ivota koja jedina predstavlja
pravo bogatstvo.
Odreknite se ekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako klizite u stanje ekanja... iskoite iz toga. Vratite se u Sadanji trenutak.
Samo budite i uivajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada nee
62

Postoji samo nekoliko uobiajenih strategija uma za nijekanje

Sadanjeg trenutka koje su dio obinog nesvjesnog. Lako ih je previdjeti jer su u velikoj mjeri dio normalnog ivota: statini naboj trajnog nezadovoljstva u pozadini. Ali to vie vjebate nadgledanje vlastitog unutarnjeg mentalno-emocionalnog stanja, to e vam lake biti
uoiti kad upadnete u zamku prolosti ili budunosti, odnosno nesvjesnog i probuditi se iz sna o vremenu u Sadanji trenutak. Ali budite oprezni: lano i nesretno ja, utemeljeno na poistovjeivanju s
umom, ivi od vremena. Ono zna kako Sadanji trenutak predstavlja
njegovu smrt i stoga se osjea ugroenim. Uinit e sve to je u njegovoj moi da vas odvue iz sadanjosti. Pokuat e vas zadrati u zamci
vremena.
UNUTARNJA SVRHA IVOTNOG PUTOVANJA
Uviam istinu onoga to govorite, ali ipak mislim da nae ivotno putovanje mora imati svrhu; inae bismo samo plutali naokolo, a svrha znai
budunost, zar ne? Kako to moemo pomiriti sa ivotom u Sadanjem
trenutku?
Putujete li nekamo, svakako je korisno znati kamo idete ili barem poznavati openiti smjer u kojem se kreete, ali ne zaboravite: jedino to
je u konanici stvarno na vaem putovanju jest korak kojeg inite u
ovom trenutku. To je jedino to postoji.
ivotno putovanje posjeduje vanjsku i unutarnju svrhu. Vanjska
je stii na cilj ili odredite, postii ono to ste naumili, dobiti ovo ili
ono, a sve to, naravno, podrazumijeva budunost. No ako odredite
ili koraci koje ete poduzeti u budunosti odvlae tako velik dio vae
panje da vam postanu vaniji od koraka koji upravo sada inite, tada
ste potpuno promaili unutarnju svrhu putovanja; ona uope nije povezana s tim kamo idete ili to radite, nego je povezana samo s nainom na koji to radite. Vanjska svrha pripada vodoravnoj dimenziji
prostora i vremena; unutarnja svrha bavi se produbljivanjem vaeg
Bia u okomitoj dimenziji bezvremenoga sadanjeg trenutka. Vanjsko putovanje moe obuhvaati milijun koraka; unutarnje putovanje

63

MO SADANJEG TRENUTKA

ETVRTO POGLAVLJE

posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dublje svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi ve
sadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava u
izraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia,
a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaega
unutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.

postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena trebalo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo?

Je li vano postignemo li vanjsku svrhu, doivimo li uspjeh ili neuspjeh

u svijetu?
To e vam biti vano sve dok ne spoznate vlastitu unutarnju svrhu.
Nakon toga, vanjska svrha bit e samo igra koju ete moda nastaviti igrati jednostavno zato to u njoj uivate. Takoer je mogue doivjeti potpun neuspjeh u vanjskoj svrsi, a istodobno doivjeti apsolutan uspjeh u unutarnjoj. Ili obrnuto, to je zapravo uobiajenije:
vanjsko bogatstvo i unutarnje siromatvo, odnosno: Dobili ste svijet, a izgubili duu, kako je Isus govorio. U konanici, na kraju, svaka vanjska svrha prije ili kasnije osuena je na propast, jednostavno zato to je podvrgnuta zakonu prolaznosti sviju stvari. to prije
shvatite kako vam vanjska svrha ne moe pruiti trajno zadovoljstvo,
to bolje. Uoite li ogranienja vanjske svrhe, odrei ete se nerealnih
oekivanja koja bi vas trebala usreiti i podvrgnut ete ih unutarnjoj
svrsi.
U VAOJ PRISUTNOSTI PROLOST NE MOE OPSTATI

Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potrebno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osim
prolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji li
u nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorim
o nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva ranoga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji i
kulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopisnom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreuje
nain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakve
vrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli
64

to ostaje kad nestane iluzija?

Nema nikakve potrebe istraivati nesvjesnu prolost u sebi, osim
kad se u ovom trenutku oituje kao misao, emocija, elja, reakcija ili
vanjski dogaaj. Sve ono to trebate znati o nesvjesnoj prolosti koja
se krije u vama, izazovi sadanjosti e to iznijeti na vidjelo. Preputate
li se prolosti, postat e provalija bez dna: uvijek ima vie nego to ste
otkrili. Moete pomisliti kako vam je potrebno vie vremena da shvatite prolost ili da se je oslobodite, drugim rijeima, da e vas budunost konano osloboditi prolosti. Vie vremena ne moe vas osloboditi od vremena. Stupite u dodir s moi Sadanjeg trenutka. To je
klju.
to je mo Sadanjeg trenutka?
Nita drugo nego mo vae prisutnosti, vae svjesnosti osloboene
misaonih oblika.
Stoga se prolou pozabavite na razini sadanjosti. Sto vie panje posveujete prolosti, to joj dajete vie energije i vjerojatno ete
na njoj graditi svoje ja. Nemojte me pogreno shvatiti: panja je sutinska, ali ne ona usmjerena prolosti kao prolosti. Panju poklanjajte sadanjosti; svome ponaanju, reakcijama, raspoloenjima, mislima, emocijama, strahovima i eljama koji se pojavljuju u sadanjosti. U vama postoji prolost. Moete li biti dovoljno prisutni kako biste sve te stvari promatrali ne kritizirajui, ne analizirajui i ne prosuujui, tada se bavite s prolou i rastvarate je uz pomo moi vlastite prisutnosti. Sebe ne moete pronai vraanjem u prolost. Sebe
ete pronai zakoraite li u sadanjost.
Ne bi li bilo korisno razumjeti prolost i tako razumjeti zato radimo
neke stvari, zato reagiramo na stanovit nain ili zato nesvjesno stvaramo bilo kakvu vrstu drame, obrasca u odnosima i tako dalje?
Postanete li svjesniji sadanje stvarnosti, mogli biste iznenada dobiti
stanovite uvide u to zato vae uvjetovanje djeluje na te osobite naine;
primjerice, zato vai odnosi slijede odreene obrasce. Moete se prisjetiti stvari koje su se odigrale u prolosti ili ete ih jasnije sagledati.

65

PETO

MO SADANJEG TRENUTKA

To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najvanija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenik
preobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to vie
moete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti,
nego samo u vaoj odsutnosti.

POGLAVLJE

STANJE PRISUTNOSTI

TO NIJE ONO TO MISLITE DA JEST

Neprestano govorite kako je najvanije stanje prisutnosti. Mislim da to

mogu intelektualno shvatiti, ali ne znam jesam li to ikada uistinu iskusio. Pitam se je li to ono na to mislim, ili neto potpuno drukije?
Nije ono na to mislite! O prisutnosti ne moete razmiljati, a um
je ne moe shvatiti. Razumijevanje prisutnosti znai da jeste prisutni.
Iskuajte ovo. Sklopite oi i recite sebi: Pitam se kakva e biti
moja sljedea misao. Tada pomno pazite i ekajte sljedeu misao.
Budite maka koja eka pokraj mije rupe. Koja e misao izii iz mije rupe? Pokuajte.

Pa?
Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila.
Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni ste
misli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesna
panja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalna
buka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme.
Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori ena znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom.
To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanju
budnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, to
je jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio
66

67