PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLEN

Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)
i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u deset

godina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva ivotna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.
Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeni njihov ivot.
Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o
pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudi poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi mi
govore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnoj
radosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.
itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje kako to mogu shvatiti.
Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremeni
majstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinom
ili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija
- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ili
bilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju
napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim
jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini.
Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priu
o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjerojatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

VII

MO SADANJEG TRENUTKA

PREDGOVOR IZDAVAA

njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle

razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.
Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika
dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao
Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um
izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti
um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim
razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku
pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravo smo daleko vea bia.
Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s
onim to naziva naim Biem:

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,

mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.
Marc Allen
Novato, Kalifornija, SAD
Kolovoz 1999. godine

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII

IX

UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad

nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da
prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo
mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako
se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali
je tek rijetko uoimo.
Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samoga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskom Ja.
O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo
kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti?
Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih
"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u
sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu
promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici
XI

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i

tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da
se to ipak dogaa.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja

dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih
istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga
razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,
svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina
ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran
je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako
je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom
istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu
tijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj
misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme
Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve

ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz
pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja
nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te
koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije
obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom
obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,
koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti
koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine
svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u
Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile
povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja
i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji
izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni
XIII

MO SADANJEG TRENUTKA

UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bude koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV

XV

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kako je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,
ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cime

se odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moete
prestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od
vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva koje
se neminovno pretvara u bol.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja
samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na
svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.
Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,
zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno
mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj
unutarnjeg spokojstva.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja
crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestali postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvarate
mentalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim
uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali ja
ovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjem
S umom.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo

prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestano se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje
pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednoga
dana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa
jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutak

ne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:

nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kad
izazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kao
to biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma vie
ne shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog ja
ne ovisi o njemu.

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari
stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje
neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte
um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije.
14

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim
izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili
bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio
15

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanje i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.
Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna.

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,

postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanju
i dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mnogo usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njime uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojstvo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebno
stvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu
misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bez
misli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samo
na taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vie nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzo
postaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove i
obrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - u
tim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinski
umjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do
proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznenaujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim matematiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, o
njihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao
bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nije
kreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to ne
znaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nije
se dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencija
koja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja je
dugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute koje bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radu
tijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu
16

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.
Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obuhvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reaktivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.
Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz uma
u tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u tijelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema za
borbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smislu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo strahom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazvati promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavljaju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesni
svih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek promatranjem vlastitih emocija.
to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim to
volite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste manje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocija
biti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li osjetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih iskusiti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Proteklih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ovdje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe se
ak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se
jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u sebi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlo
vjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugi
bijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,
tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.
Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, ponite
Usredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.
Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocijama. To emo kasnije potanje objasniti.
17

MO SADANJEG TRENUTKA

Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje
doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegov
toan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome
tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, nego
relativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesa
prilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesna
uma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emocija odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emociju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadzirete
misao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenstveno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje
postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emocija, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono nesvjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje
misli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutku
zbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nutrinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite
panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predstavlja dveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,

a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetku
nije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona
18

PRVO POGLAVLJE

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovoljno prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno
poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarate u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug
bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveani
odraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emocije hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misao
energijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni
obrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,
osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubok
osjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristiti
se pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka
uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to je
jedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moe
postii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um jae bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa
policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tada sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istinska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubav
i radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokoga
spokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima
19

MO SADANJEG TRENUTKA

PRVO POGLAVLJE

kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi
unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo.

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili e
vas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je da
to nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega
prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome
da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovno

vraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,
radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlasti
uma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkraj
emocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpuno svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono to
se krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.
Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.
Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje reeno, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemaju
nikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.
Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnute
su zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti dobro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,
ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajna
ugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zadovoljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.
Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bol
ili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijeti
bol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrijeme biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje krajnje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.
Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu izmeu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.
Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara se
nenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.
Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prije
nego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinsku
radost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. To
su vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i u
normalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjeti
prisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotrajni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se
20

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo
presjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.
Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,
vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tek
kao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije proklijalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da citirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddha
i znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli
pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubili
svjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislene djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,
duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim o
emocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bolesti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.
A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:
svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat e
kako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju
kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne
21

MO SADANJEG TRENUTKA

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja je

neodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.
Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti koja
jo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i rastvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da
nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja
vaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaanja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, otpor je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je neki
oblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem trenutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim
umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od
njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie
patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potovati i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - a
ujedno ste osloboeni i egoistinog uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato
to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vrijeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji trenutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naseljenu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost
i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav
smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum?
kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao
zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada
je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?
22

23

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,

upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju na
ivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.

To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanjskih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e
se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mogue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,
prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim
trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i
saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli va
ivot.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,
a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau
istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo
vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite
poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie
ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebno dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati
stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo
sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega
ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali
Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte
prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima
svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi
moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to
ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Recite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za
vas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara bol
i nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svaka

emocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji dalje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postoji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol koju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se
rodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje postojanje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedeset posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivno i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje
tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kao
to su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,
naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilo
kakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu s
obrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnula stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vam
uputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod
djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,
25

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su

emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su
im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje
imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.
Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli
svoje domaine navode na samoubojstvo.

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se

s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao
opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je
ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici
privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje nee je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje
se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put

suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku
javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u
obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu
i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a
preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s
njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i
ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva
jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas
savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu
vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se
moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj
je potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat
ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili
oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,
naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i
ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je
ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai
svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o
vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom
26

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono

jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada
ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne
moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli
ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi
po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to
se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv
tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo
vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se
samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava
ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako
razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.
27

MO SADANJEG TRENUTKA

DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela

boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to
vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje
postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano
raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom
boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela
boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje
s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu
odsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih
misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje
gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino
znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.
Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko
28

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti priliku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29