Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Seminar

Zavod za opu i anorgansku kemiju:

www.fkit.unizg.hr
s lijeve strane izbornik:
NASTAVA
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
programi (PK, KIM, EI, KI)
USTROJ
ZAVODI
kemiju (ZOAK)

Izvedbeni

Zavod za opu i anorgansku

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Seminar

obavezno prisustvovanje seminarima

obavezno pristupanje testovima (3 testa)
obavezno pisanje domaih zadaa

nauiti hvatati predavanja

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Seminar
unaprijed proitati uvodni tekst koji prethodi zadatcima u zadanim
poglavljima (Stehiometrija, M. Sikirica i Opa i anorganska kemija
I, I. Filipovi)
za seminar potrebno: biljenica, kalkulator, zbirka zadataka
Stehiometrija
PRIPREMA ZA TEST
uiti i raditi redovito
prouiti teorijski dio iz udbenika i zbirke i rijeene primjere
savladati sve seminarske i DZ zadatke
test 90 min; ispit 120 min

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Seminar
LITERATURA

M. Sikirica, Stehiometrija, XX. Izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2008.

I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija I dio, kolska

knjiga, Zagreb, 1996.

D. Grdeni, Molekule i kristali, V. obnovljeno i dopunjeno izdanje,

kolska knjiga, Zagreb, 2005.

R. Chang, General Chemistry: The Essential Concepts, 4th edition,

The McGraw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.

M.S. Silberberg, Chemistry, The molecular Nature of Matter and

Change , 4th edition, The Mc Graw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.

A. Petreski, B. Sever, Kemija: Zbirka rijeenih primjera i zadataka i iz

ope kemije, Profil International, Zagreb 2005.

M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Kemija 2: Zbirka rijeenih primjera i

zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb 2005.

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Seminar
LITERATURA

M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Anorganska kemija: Zbirka rijeenih

primjera i zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb
2005.

A. Petreski, . Kocijan, B. Tkalec: Moja prva kemija, prirunik za

uenike 7. razreda osnovnih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2001.

A. Petreski, F. Novosel, Repetitorij kemije za srednje kole s rijeenim

primjerima i zbirkom zadataka, kolska knjiga, Zagreb 2010.

M. Brezinak, Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti, Tehnika

knjiga, Zagreb 1971.

S. Babi, B. Finka, M. Mogu, Hrvatski pravopis , VIII. izdanje, kolska

knjiga, Zagreb, 2004. ili bilo koji drugi hrvatski pravopis

S. Teak,S- Babi, Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, 16.

izdanje, Zagreb, 2007. ili bilo koja druga hrvatska gramatika

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Laboratorijske vjebe
Za laboratorijske vjebe potrebno:
radna kuta
zatitne naoale
rukavice
krpa za brisanje
boica s detergentom
pinceta
upalja
kalkulator
laboratorijski dnevnika (biljenica A4)
Skripta za vjebe
milimetarski papir (nije obavezno)

Opa kemija/Opa i anorganska kemija

Laboratorijske vjebe
Pristupanje laboratorijskim vjebama:

polaganje ulaznog kolokvija (pismeno ili usmeno)

prema pisanom predloku iz Skripte upisati u dnevnik dio teksta
predvien za odreenu laboratorijsku vjebu
ispunjavanje Radnih listova
sljedeem terminu

obavezno predati na svakom

Vjebe uspjeno zavrene kada voditelj pregleda i prizna

laboratorijski dnevnik i Radne listove za svaku vjebu, te kada
student poloi Zavrni kolokvij.

FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

FIZIKALNE VELIINE

MJERENJE

mjerljiva svojstva prirodnih pojava

usporeivanje dviju istovrsnih fizikalnih veliina na odreeni

nain, tako da se utvruje njihov omjer; da bi se mogla usporeivati

razliita mjerenja jedne te iste fizikalne veliine, brojanoj vrijednosti
dobivenoj mjerenjem potrebno je pridruiti MJERNU JEDINICU
FIZIKALNA VELIINA = BROJANA VRIJEDNOST x MJERNA JEDINICA

l=1m

OSNOVNE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE

JEDINICE
Meunarodni sustav jedinica (SI sustav), od francuskog naziva Systme
International d'Units 11. Opa konferencija za utege i mjere 1960. godine

IZVEDENE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE

JEDINICE

Izvedene SI jedinice
primjer: gustoa;

umnoci potencija (omjeri) osnovnih jedinica

= m / V; kg / m3

Dopunske jedinice: radijan ploni kut (jedinica 1 ili rad)

steradijan prostorni kut (jedinica 1 ili sr)

Doputene jedinice izvan SI sustava:

kut
duljina
Obujam
tlak
energija

1 = / 180 rad
1 = 10 10 m
1 l = 10 3 m = 1 dm3
1 bar = 105 Pa
1 eV = 1,60218810

19

T / K = t / C + 273,15
1 torr = 1 mmHg = 133,322 Pa
1 atm = 101 325 Pa
1 atm = 760 mmHg

DECIMALNE MJERNE JEDINICE

decimalna jedinica = prefiks x osnovna jedinica

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

kemijski element:
skup svih atoma s jednakim nabojem jezgre (jednak broj
protona)
smjesa nuklida istog atomskog (protonskog) broja; smjesa
izotopa (nuklidi: atomi kemijskog elementa s poznatim atomskih i
masenim brojem)
izotopi

isti protonski, ali razliit maseni broj (razliit broj neutrona)

1
1

H , 12H , 13H

16
8

O, 178O, 188O

12
6

C , 136C , 146C

protonski broj, Z broj protona u jezgri (jednak broju elektrona)

neutronski broj, N broj neutrona u jezgri
maseni broj, A zbroj protona i neutrona u jezgri; A = Z + N

A
Z

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

relativna atomska masa, Ar: broj koji pokazuje koliko je puta prosjena
masa atoma nekog elementa vea od atomske jedinice mase.
(unificirana) atomska jedinica mase, u (mu): 1/12 mase atoma ugljikovog
izotopa 12C i iznosi:
0,012 kg
u = ma (12C)/12 =

6,022 10 23
= 1,660565 10-27 kg
12

A r(E) = ma(E)/u

Mr (spoj) = mf (spoj)/u

relativna molekulska masa, Mr: broj koji pokazuje koliko je puta masa
molekule ili formulske jedinke nekog spoja vea od u

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

Mol koliina tvari jednog sustava koji sadri onoliko elementarnih jedinki
koliko ima tono atoma u 0,012 kg 12C (jedinke = atomi, molekule, ioni,
elektroni)
Molarna masa (M)

masa jednog mola neke tvari definirane kemijske formule

kemijski elementi: M = Ar g mol-1

kemijski spojevi: M = Mr g mol-1
n

m
, M
M

m
n

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

brojnost, broj jedinki

Avogadrov broj

brojnost atoma 12C u 1 molu (0,012 kg): N = 6,022 1023

Avogadrova konstanta

L (NA); brojnost jedinki po jednom molu

tvari, L = 6,022 1023 mol-1

N=nL
N = brojnost jedinki
n = mnoina tvari/mol
L = Avogadrova konstanta 6,022 1023 mol-1

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

empirijska formula

omjer broja atoma pojedinih elemenata u molekuli,

iskazan najmanjim moguim cijelim brojevima (benzen C6H6, etin C2H2

CH)
molekulska formula

stvarni broj atoma u molekuli (vrsta i broj

atoma).H2O, NaCl, H2SO4, SO2, O2

strukturna formula

nain na koji su atomi meusobno povezani u

molekuli (H O H; H C N)

VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE

Avogadrov broj

Av = 6,022 1023

Avogadrova konstanta

L = NA = 6,022 1023 mol-1

Naboj elektrona

e = 1,602210-19 C

Masa elektrona

me = 9,1095 10-31 kg

Faradayeva konstanta

F = 96487 C/mol

Opa plinska konstanta

R = 8,314 JK-1mol-1

Planckova konstanta

h = 6,6256 10-34 J s

Brzina svjetlosti

c = 3,0 108 m s-1

Molarni volumen idealnog plina

Vm0 = 22,414 dm3 mol-1

Unificirana atomska jedinica mase

u = 1,660531 10-27 kg

Ubrzanje sile tee

g = 9,81 m s-2

ZADATCI ZA VJEBU
1.

M. Sikirica: Stehiometrija
a) poglavlje I. : proitati str. 9-16
zadatci 1.2, 1.3, 1.5, 1.8., 1.10., 1.22.,1.23.
b) poglavlje II. : proitati str. 23-30
zadatci 2.25., 2.27.
2. I. Filipovi: Opa i anorganska kemija
a) proitati i prouiti poglavlje I (str. 17-23)
b) proitati i prouiti poglavlje II (str. 25-40)
c) proitati i prouiti poglavlje III (str. 41-52)
d) proitati i prouiti poglavlje IV (str.83- 92)
zadatci 4.10.4, 4.10.7
3. Preporuka:
M. Sikirica, Stehiometrija: poglavlje I.: zadatci 1.1. 1.11.
I. Filipovi, Opa i anorg. kem.: poglavlje III.: zadatci 3.12.3., 3.12.4.