ATOMI

TOMO BARAN, NOA PAHLIĆ, LOVRO KNEZ, ENRINO ŠKILJAN, MARTA HAISTOR RAMIĆ
ŠTO JE ATOM?
- Atom je izutetno mala čestica
nevidljiva oku koja je građena od
elektronskog omotača i jezgre
- elektronski omotač sadrži elektrone, a
jezgra je građena od protona i
neutrona
- Otkrio ga je John Dalton 1803. godine
•
KAKO SE KEMIJSKI ELEMENTI OZNAČUJU U
PERIODNOM SUSTAVU ELEMENATA?

- Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijski elementi

- Oni se sastoje od najviše tri slova iz latinskog naziva elementa i pišu se velikih početnim slovom.
- Elementi su različitog podrijetla.
- Često su to latinizirana imena prema znanstveniku koji ih je otkrio ili prema mjestu gdje su otkriveni.
- Neki su kemijski elementi poznati od davnine i ne zna se podrijetlo njihovih imena.
-
•
 PERIODNI SUSTAV
ELEMENATA
- Sustavni tablični poredak kemijskih
elemenata koji odražava
njihovu atomsku građu i sličnost
njihovih fizikalnih i kemijskih svo
jstava.
- Poredani su po
rastućem protonskom broju.
- Do danas je poznato 118 kemijskih
elemenata, od kojih se 91
pronalazi u prirodi.
- Preostalih 27 elemenata dobiveno
je u znanstvenim laboratorijima.
•
 ZEMNOALKALIJSKA SKUPINA
ALKALIJSKA SKUPINA

PLEMENITI PLINOVI
HALKOGENA SKUPINA
HALOGENA SKUPINA
UGLJIKOVA SKUPINA
DUŠIKOVA SKUPINA
BOROVA SKUPINA
PSE

• Označeni su simbolom sa napisanom

relativnom atomskom masom i
protonskim brojem.
• Sastoji se od 7 perioda (vodoravni
redovi) i 18 skupina (uspravni
stupci).
• Unutar periodnog sustava elemente
dijelimo na metale, na nemetale i
polumetale.
DMITRIJ IVANOVIČ
MENDELJEJEV
- Rodio se 8. veljače 1834. godine u Toboljsku u Sibiru.
- Najuspješniji u tome bio je ruski kemičar Dmitrij Ivanovič
Mendeljejev. On je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila
razvrstana tada poznata 62 elementa.
- Elemente je poredao po rastućim atomskim masama i svojstvima.
- Prvi je utvrdio da se svojstva elemenata periodično ponavljaju.
Tablicu je podijelio na redove i stupce.
- Medeljejev u PSE upisao kratice do tad poznatih kemijskih
elemenata, ali je ostavio prazna mjesta za one koji tada nisu
bili poznati.
KVALITATIVNO I KVANTITATIVNO ZNAČENJE

- Kemijski simbol ima dvojako značenje: kvalitativno i kvantitativno.

- Kvalitativno značenje kemijske jednadžbe – označuje samo vrstu tvari koje sudjeluju u kemijskoj reakciji
- Kvantitativno značenje kemijske jednadžbe – označuje broj pojedinih vrsta čestica koje sudjeluju u
kemijskoj reakciji.

● Simbol ● Kvalitativno ● Kvantitativno

● O ● Kemijski element kisik ●

1 atom kisika
● 3S ● Kemijski element sumpor ● 3 atoma sumpora
●
Kemijski element vodik ● 1 molekula vodika
PROTONSKI I NUKLEINSKI BROJ

- Broj protona u jezgri atoma naziva se protonskim brojem i označuje slovom Z. Budući da je atom
neutralna čestica, broj protona i elektrona u atomu je jednak. Stoga, uz broj protona u atomu,
protonski broj označava i broj elektrona.
Z=N(p+)=N(e−)
- Nukleonski broj, A, jednak je ukupnom broju nukleona (protona i neutrona) u jezgri.
A=N(p+)+N(n)
- Protonski broj, Z, piše se uz simbol kemijskog elementa, kao lijevi donji indeks, a nukleonski broj, A, kao
lijevi gornji indeks.
PROTONSKI I NUKLEINSKI BROJ
• Primjer 1.
Odredite protonski i nukleonski broj natrija.
N(n)=12
N(p+)=11

Z=? N(e-)=N(p+)
A=? N(e-)=11
(e-)=?
Z=11
Z=N(p+)=N(e−)
A=N(p+)+N(n) A=11+12
A=23
PROTONSKI I NUKLEINSKI BROJ

• Primjer 2.
Riješi tablicu.

● Simbol ● Protons ● Nukleon ● N(p+) ● N(n) ● N(e-)

elementa
ki broj ski Broj
C Z A
13 6 6
● 6 ● 7
IZOTOPI
• Atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem neutrona nazivaju se izotopi. Prema tome, izotopi su atomi
kemijskog elementa, s istim protonskim, a različitim nukleonskim brojem.
• Postoje stabilni i nestabilni.
• Stabilni izotopi su atomi koji imaju stabilnu jezgru, zbog čega su neradioaktivni. Stabilna jezgra ne emitira
zračenje.
• Nestabilni ili radioaktivni izotopi spontano se raspadaju to nazivamo radioaktivnošću.
• Prirodna je radioaktivnost spontano zračenje atomske jezgre, pri čemu nastaje nova vrsta atoma.
• Izotopi se međusobno razlikuju samo u masi.
 IZOTOPI VODIKA

• Ima tri izotopa.

• Najlakši i najčešći izotop vodika ima samo jedan proton
u jezgri.
• To je obični vodik ili procij. Njegov maseni udio u
prirodnom uzorku vodika iznosi 99,98 %.
• Izotop vodika koji u jezgri pored jednog protona ima i
jedan neutron zove se deuterij ili teški vodik.
• U laboratoriju je dobiven i treći izotop vodika koji u
jezgri pored jednog protona ima i dva neutrona.
Naziva se tricij ili superteški vodik.
• Tricij je nestabilan i radioaktivan izotop
PRIMJER
• Riješi tablicu.
•

● Simbol ● Protons ● Nukleon ● N(p+) ● N(n) ● N(e-)

elementa
ki broj ski Broj
8Z 18A 8 10 8
UČENIČKI ZAPIS
• Atom je izutetno mala čestica nevidljiva oku koja je građena od elektronskog omotača i jezgre
• Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskihelemenata koji odražava
njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
• Dmitrij Ivanovič Mendeljejev je 1869. objavio prvu tablicu u kojoj su bila razvrstana tada poznata 62
elementa.
- Kvalitativno značenje kemijske jednadžbe – označuje samo vrstu tvari koje sudjeluju u kemijskoj reakciji
- Kvantitativno značenje kemijske jednadžbe – označuje broj pojedinih vrsta čestica koje sudjeluju u
kemijskoj reakciji.
- Atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem neutrona nazivaju se izotopi.
• Vodik ima tri izotopa: prcoij, deuterij i tricij
•
• https://create.kahoot.it/auth/login?_ga=2.71066128.1026934765.1668112380-944449553.1668112380