UDK 811.163.422627(497.

6)1945/1967
811.163.4238(497.6)1945/1967
Izvorni znanstveni lanak
Primljen 13. XI. 2012.

Marija Musa
Filozofski fakultet Sveuilita u Mostaru
mmusa@unizd.hr

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U

ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU
OD 1945. DO 1967. GODINE
Saetak
U lanku se obrauje sociolingvistika tema status hrvatskoga jezika
u javnoj komunikaciji u BiH od 1945. do 1967. godine. Iskustvo je pokazalo da je manje-vie nijekana ili barem zamagljivana historinost hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini pa je u jezinim politikama te drave
nijekan i sm hrvatski jezik. Unato tomu historinost hrvatskoga jezika
u BiH odravala se razliitim izvanlingvistikim (isticanjem niza povijesnih, etnikih, kulturnih i drugih posebnosti) i, dakako, lingvistikim
sredstvima. Budui da se u lanku govori o poloaju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji, a kako se standardni
jezik ostvaruje kroz svoje funkcionalne stilove, pozornost je usmjerena
na jedan od najzastupljenijih stilova u podruju komunikacije, a to je
administrativni funkcionalni stil. Za istraivanje poloaja hrvatskoga jezika u navedenome razdoblju na planu toga stila istraeni su tekstovi
iz slubenih glasila, i to: Slubeni list NR BiH, odnosno Slubeni list SR
BiH i Slubeni glasnik optine Mostar. Prikupljena graa analizirana je
na leksikoj, fonolokoj, morfolokoj i sintaktikoj razini.
Kljune rijei: hrvatski standardni jezik, Bosna i Hercegovina, jezina
politika, javna komunikacija, pravni i stvarni poloaj, sociolingvistika,
administrativni stil

Marija Musa

Uvod
Jezik je vano obiljeje naroda, njegove kulture, snaga njegova integriteta, njegovo priopajno sredstvo bitno za tradiciju, sadanjost i budunost, za ivot i opstanak naroda u posebnosti njegova identiteta prema drugim narodima. Budui da je jezik drutvena pojava ili, kako bi De
Saussure rekao, drutvena injenica, odnosno ljudska sposobnost koja
se ne moe oitovati izvan drutva, pri njegovu odreenju vanu ulogu
imaju izvanjezini, sociolingvistiki i sociopolitiki, kao i drugi imbenici. S obzirom na postanak, razvitak, naziv, uporabu i komunikacijske
funkcije moe se rei kako je hrvatski jezik izraz povijesti hrvatskoga
naroda, osobita dijalekatskoga izvorita, dakle proistek tradicije i kulture ija je jezina bit odreena identitetom njegovih govornika.
Ako postoji svijest o povijesnome kontinuitetu nekoga jezika, a ta
svijest kad je rije o hrvatskome jeziku postoji, onda je spomenuta
historinost kao temeljno podruje drutvene svijesti o jeziku neupitna. Ona se povezuje s poetcima pismenosti i prvim pisanim
spomenicima koji, poznato je u lingvistici, za svijest o historinosti
znae terminus ante quem non. No iskustvo je pokazalo da je manjevie nijekana ili umanjivana historinost hrvatskoga jezika u Bosni i
Hercegovini na to ukazuje i njegov status u jezinoj politici, odnosno
jezinim politikama te drave. Poznato je da su tijekom svoje povijesti,
pa tako i u XX. stoljeu, Hrvati govornici hrvatskoga jezika, ivjeli
u nekoliko drava, u nekoliko politikih tvorevina, to je na odreen
nain utjecalo i na stabilnost granica jezinoga podruja. Dakako, te
su granice jezinoga podruja stabilnije od administrativnih, a uz to
one se svaki put i ne podudaraju. No drutvene, politike i sociolingvistike prilike koje utjeu na status javnoga jezika dovodile su u ovome
razdoblju do toga da su Hrvatima u Bosni i Hercegovini sustavno zakidana prava i nijekane jezine posebnosti, unato njihovu ustavnomu,
pa i zakonskomu poloaju po kojem bi bili ravnopravni drugim narodima u toj dravnoj zajednici.

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

Osobito vaan dogaaj u povijesti hrvatskoga jezika za njegov status i poloaj u javnoj komunikaciji u Bosni i Hercegovini1 jest Peti
kongres jugoslavenskih slavista to je odran sredinom rujna 1965. u Sarajevu. Iako su na kongresu razmatrana pitanja jezinih norma, u sreditu rasprava nalo se pitanje jezinih dvostrukosti. Prvi e se put upravo
na tome kongresu javno govoriti o problemu tree varijante srpskohrvatskoga, odnosno hrvatskosrpskoga jezika u Bosni i Hercegovini, a to
je sve do devedesetih godina usmjerilo i pravac bosanskohercegovake
jezine politike.
Budui da e se u radu govoriti o poloaju hrvatskoga jezika u Bosni
i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do 1967. godine, a kako se
standardni jezik ostvaruje kroz svoje funkcionalne stilove, pozornost
je usmjerena na jedan od najzastupljenijih stilova u podruju komunikacije, a to je administrativni funkcionalni stil. Za istraivanje poloaja
hrvatskoga jezika u tome razdoblju na planu administrativnoga stila
istraeni su tekstovi iz slubenih glasila, i to: Slubeni list NR BiH,
odnosno Slubeni list SR BiH i Slubeni glasnik optine Mostar. U radu
e se obraditi graa koja po svojoj drutvenoj funkciji mora biti pisana stilski neutralnim izrazom jer je rije o korpusu namijenjenu recipijentima koji govore razliitim i prema ustavnoj odredbi slubenim
jezicima u SFRJ.
Status hrvatskoga jezika u tome razdoblju odreen je ustavima Narodne/Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i Narodne/Socijalistike Republike BiH. U razdoblju od 1945. do 1967. godine njegov
se status mijenja: nominalno od statusa jednoga od etiriju slubenih
jezika u SFRJ do onoga stvarnoga u unitaristikome razdoblju u kojem
je jezinom politikom ezdesetih gotovo potpuno istisnut iz uporabe u
javnoj komunikaciji.

O tome se govori i u jednome dijelu autoriina doktorskoga rada to je za ovaj lanak preureeno i dopunjeno.

prosinca 2012.

Marija Musa

1. Viefunkcionalnost standardnoga jezika

Standardni jezik odreuju njegove bitne znaajke autonomnosti, normiranosti, polifunkcionalnosti, stabilnost u prostoru i elastina stabilnost u vremenu, a karakterizira ga opeobveznost. Budui da je jedna od
odrednica standardnoga jezika polifunkcionalnost, i hrvatski standardni
jezik razvijen je i viefunkcionalan jezik javne komunikacije. Govorimo
li o (su)odnosu jezika i ivota, moe se uoiti kako je zadaa jezika pratiti ivot, a kako je ivot viefunkcionalan, i u jeziku se to svojstvo ivota mora oitovati. ovjekove su drutvene djelatnosti razliite pa ljudi
govore onako kako to od njih trae njihove drutvene djelatnosti. Te se
razliitosti oituju i u jeziku.2 Stoga kada se ocjenjuje jezina pravilnost,
odnosno normativnost jezinih jedinica, ona se ne utvruje na razini
standardnoga jezika kao sustava, nego s obzirom na naela normativnosti svakoga njegova funkcionalnog stila. Svi funkcionalni stilovi imaju
svoju samostalnost u odnosu na druge stilove. Naime ono to je pravilno
ili nepravilno u jednome funkcionalnom stilu, u drugome funkcionalnom stilu ne mora biti takvo. Uzore jezinoj pravilnosti u pojedinome
stilu treba traiti u najboljim tradicijama upravo toga stila. Funkcionalni
su stilovi zapravo razliita ostvarenja standardnoga jezika. Uspostavljajui odnos meu hrvatskim rijeima s obzirom na njihovu normativnu i
funkcionalnostilsku uporabu u standardnome jeziku, ne odreuje se njihov status (smije/ne smije postojati) u hrvatskome standardnom jeziku,
a osobito ne u hrvatskome jeziku kao sustavu. Tim ureenjem bitno je
odrediti to je u hrvatskome standardnom jeziku opejezino, stilski neutralno, neobiljeeno i iz toga opega, neutralnoga, javnoga i slubenoga, opeobvezatnoga, kodificiranoga standarda slijede sve druge oznake
pravilno ili nepravilno, potrebno ili nepotrebno i sl.3
Hrvatski standardni jezik samo je jedan od oblika oivotvorenja hrvatskoga jezika. Taj se idiom nikada ne ostvaruje kao poseban sustav
u cijelosti, ve se raslojava tako to se razliito ostvaruje u uredskome
poslovanju, politici, diplomaciji, u novinama, na radiju i televiziji, u
2
3

10

Usp. J. Sili, Funkcionalni stilovi standardnoga jezika, Zagreb, 2006., str. 38. 39.
Usp. E. Bari i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine, Zagreb, 1999., str. 52. 53.

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

kolstvu, znanosti, u knjievnosti ili u razgovoru. Dakle sudionici konkretnoga komunikacijskog ina sporazumijevaju se samo u jednome od
funkcionalnih stilova standardnoga jezika.
Prema relevantnoj lingvistikoj literaturi funkcije se jezika promatraju iz razliitih kutova, teorijskih i konceptualnih. Tako Roman Jakobson razlikuje est bitnih funkcija jezika, i to: referencijalnu (denotativnu,
obavijesnu), ekspresivnu (emotivnu, subjektivnu) konativnu (apelativnu,
usmjerenu na primatelja poruke radi izazivanja njegove reakcije), fatiku (cilj joj je odravanje komunikacije, a ne prijenos obavijesti), metajezinu (provjera je istovjetnosti komunikacijskoga kda kako bi se smanjile mogunosti nesporazuma, osobito u znanosti) i poetsku funkciju
(poruka tu vie nije sredstvo komunikacijskoga ina, ve postaje sama
sebi cilj, to je odlika ponajprije knjievnoumjetnikih tekstova, ali i razgovornoga i publicistikoga stila). Dok Malinowski, Bhler i Jakobson
govore o jezinim funkcijama u skladu sa strukturalistikom teorijom
i odreuju uporabnu stranu jezika, Halliday, predstavnik funkcionalne lingvistike, naglaava vanost onih funkcija jezika koje su u osnovi
samoga jezika, a to su, po njegovu miljenju, ideacijska (odnosi se na
iskustvo, realnost), interpersonalna (odreuje status i odnos sudionika
komunikacije) i tekstualna funkcija (oituje se u povezivanju niih razina u tekst, a sm tekst povezuje sa situacijskim kontekstom).
Osobita podjela jezinih funkcija zastupljena je u poststrukturalnoj
stilistici, a posebno u onome njezinu dijelu koji je poznat kao kritika
lingvistika.4 Smisao teksta prema kritikoj lingvistici nije jednoznaan i
nije sveden samo na znaenje koje mu daje njegov autor. Posebno mjesto u njegovu prihvaanju ima recipijent krajnji cilj kojemu je upuena
poruka i koji svaki tekst interpretira prema svojim drutvenim, kulturnim, tradicijskim i kognitivnim normama. Poststrukturalizam posebno
naglaava vanost sociokulturnih okolnosti u komunikaciji jer jezik nije
samo njezino sredstvo, ve njime ljudi demonstriraju svoju pripadnost,
na ovaj ili onaj nain, ideologijama i idejama, to je sredstvo pomou
4 Kritika se lingvistika poela razvijati osamdesetih godina XX. stoljea u Velikoj Britaniji,
gdje je zaetnik bio sociolingvist Norman Fairclough, zatim lingvisti s britanskoga Sveuilita East Anglia i posebno ve spomenuti Michael Halliday.

prosinca 2012.

11

Marija Musa

kojeg ljudi ne komuniciraju tek znaenje rijei, ve znaenje socijalne

interakcije i socijalnih mrea iji dio oni predstavljaju; sredstvo (je to)
pomou kojega ljudi trae i stvaraju promjenu.5
Po miljenju Marine Katni-Bakari6 postmoderna stilistika, koja je
dio socijalne semiotike, prouava ideoloku obiljeenost stilova (ili registara) koja se u pojedinim drutvima podrazumijeva, to vodi zakljuku kako nema nevinog izbora. Kritiku lingvistiku ponajvie zanima
drutveni kontekst stvorenoga teksta, odnosno odgovori na pitanja o
tome zbog ega je tekst napisan, komu je upuen i zato, ima li poiljatelj
poruke skrivenih pretpostavk i pristranosti u tekstu.
Kao posljedica borba meu stilovima za presti i mo u drutvu javljaju se razliiti sustavi klasificiranja i kontroliranja svijeta. Izdvojimo
kao primjer prevlast administrativnoga stila u SR Jugoslaviji do njezina
raspada 1991. godine kada je taj stil svojim znaajkama prodirao u ostale funkcionalne stilove, odnosno pojavu koju kritika lingvistika naziva
preregistracijom registra.
U ovom e se lanku pozornost usmjeriti na administrativni stil jer
on ima bitnu ulogu u svakome razvijenom drutvu. Poznato je naime
da je ovjekova drutvena aktivnost posebno usmjerena na uspostavu
sustava norm, propisa i pravila koji ureuju odnose u zajednici u zakonodavno-pravnoj djelatnosti, administrativno-pravnim poslovima i
openito u javnoj komunikaciji.
U radu e se opisivati poseban odabir izraajnih sredstava u tekstovima koji pripadaju razliitim anrovima toga stila, i to na leksikosemantikoj, gramatikoj i sintaktikoj razini. Dakle bit e opisane jezine
razlike koje su posljedica njihove tipiziranosti za odreena podruja,
zanimanja, a kojima taj stil ponajbolje reprezentira znaajke idioma
definiranoga odrednicama: slubeni, javni, obvezatni, opeprihvaeni,
neutralni (neobiljeeni), odnosno standardni, a sve radi odreenja
statusa hrvatskoga jezika u BiH u javnoj komunikaciji u navedenome
razdoblju.
5

D. Birch, The Language of Drama: Critical Theory and Practice, Macmillan, London, 1991.,
str. 71.
6 Usp. M. Katni-Bakari, Stilistika, Ljiljan, Sarajevo, 2001., str. 37.

12

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

2. Status hrvatskoga jezika u BiH u administrativnome

funkcionalnom stilu od 1945. do 1967. godine
Administrativni funkcionalni stil primjenjuje se u javnoj komunikaciji, i to u pravnoj i zakonodavnoj djelatnosti, pisanoj komunikaciji pojedinaca, dravnih i drutvenih ustanova. Njegove su znaajke neobiljeenost, jednostavnost, jasnoa, tonost, ekonominost, terminologinost,
neemocionalnost, preskriptivnost, nominalnost, kliejiziranost, ogranienost leksikih i semantikih sredstava. anrovi koji pripadaju ovomu
stilu imaju propisivaku, ponekad i imperativnu zadau jer moraju uspostaviti jasna i jednoznana pravila u spomenutoj komunikaciji i djelovanju. To je stil na koji snano utjeu sve sociolingvistike promjene,
ponajprije politika i ideologija. Zbog este uporabe velikoga broja njegovih anrova, ali i zbog njegove preskriptivnosti i agresivnosti, velik je
utjecaj administrativnoga stila na publicistiko-novinarski, razgovorni,
pa i znanstveni stil. U literaturi je uobiajena podjela AFS-a na pet podstilova s pripadajuim anrovima: zakonodavno-pravni (ustav, zakon,
statut, odluka, rjeenje), drutveno-politiki (deklaracija, povelja, rezolucija, referat, izjava), diplomatski (protokol, nota, memorandum), poslovni (ugovor, dopis, narudba, uplatnica), personalni (prijava, molba,
alba, ivotopis).
Pri odreenju poloaja hrvatskoga jezika u razliitim anrovima administrativnog stila, kao to je ve reeno, posluili su tekstovi objavljeni
u slubenim glasilima NR Bosne i Hercegovine i SR Bosne i Hercegovine, i to su Slubeni list NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Slubeni list SR
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Slubeni glasnik optine Mostar, Mostar.
2.1. Leksike znaajke
Tekstovi objavljeni u slubenim glasilima SL N/SR BiH (br. 12,
23/1946; 14, 16/1955; br. 24, 26, 44/1965 i SGOM (br. 2, 3, 4, 5, 10, 11,
13 /1966)7 pripadaju razliitim anrovima administrativnoga stila. To su
7

U ovome dijelu rada upotrijebit e se sljedee kratice: AFS administrativni stil, FS funkcionalni stil, SL N/SR BiH Slubeni list N/SR BiH, SGOM Slubeni glasnik optine Mostar. Za broj lista i godinu uporabit e se sljedee oznake: naziv lista/ broj lista/ godina,
samo dvije posljednje znamenke/stranica, npr.: SGOM 13/66/7.

prosinca 2012.

13

Marija Musa

zakoni, pravilnici, ukazi, statuti, odluke, naredbe, upute, rjeenja, sudski

oglasi, natjeaji i dr. Kako bi se ostvarila potpuna komunikacijska zadaa
tih razliitih anrova, veina tekstova ima ve zadane uzorke i sheme
prema kojima se sastavljaju, a svojim jezinim i stilskim znaajkama prilagoeni su ulozi koja im je namijenjena.
Funkcionalni stilovi imaju znatan broj zajednikih znaajka, na razliitim normativnim razinama leksikoj, fonolokoj, morfolokoj, tvorbenoj, sintaktikoj, a samo se dio znaajka standardnoga jezika funkcionalno raslojava. To znai da se ponajprije mora voditi rauna o tome
kojemu funkcionalnom stilu pripada ono to se pie: razgovornomu, administrativnomu, publicistikomu, beletristikomu ili znanstvenomu.
Administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema standardnojezinoj normi, dakle dosljedno je slijedi i svi tekstovi pisani ovim
stilom moraju biti pisani standardnim jezikom.
Leksik najvie zadaje problema standardnojezinoj normi zbog najvie izloenosti promjenama, u leksiku se u cijelosti odraava sve ono
to na jezik utjee, a izvanjezine je prirode, i to se na poseban nain
treba podvoditi pod standardnojezinu normu. Budui da je leksik AFSa vrlo siromaan, u najeim anrovima toga stila postoje dvije vrste
leksika: opeuporabni i terminoloki. Administrativni stil, kako je reeno, dominantno se realizira u pismenome obliku, a na leksikome planu
za njega su karakteristini kancelarizmi ustaljeni i administrativnomu stilu svojstveni izrazi i rijei kao to su predmet, dopis, navedeni
lanak, stupiti na snagu, iz razloga, na temelju i sl. To su izrazi koji su
u AFS uli iz politike, sociologije, prava, vojnih disciplina, ekonomije.
Administrativni stil jedan je od funkcionalnih stilova koji najbre reagiraju na jezine promjene izazvane drutveno-politikim promjenama
koje se svode vie-manje na promjene rijei: izvjee (izvjetaj), oporba
(opozicija), postrojba (eta).8
U administrativnome stilu vrlo je siromaan izbor leksika jer zadana
forma odreuje i njegovu vrstu. Analizirajui jezik slubenih listova u
Bosni i Hercegovini, uoava se kako se u razliitim anrovima administrativnoga stila na leksikoj razini mogu prepoznati razliite vrste
8

14

J. Sili, Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 4/1996., str. 356.

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

Imenice

leksema koje su svojstvene tomu stilu. To su jo, osim kancelarizama,

nazivi razliitih struka, internacionalizmi (osobito su brojni oni latinskoga i grkoga podrijetla), latinizmi, sinonimi, neobiljeeni antonimi,
pleonazmi, fraze i dr.
Iz navedenoga korpusa izdvojeni su sljedei leksemi koji mogu dati
stvaran prikaz jezinih prilika u Bosni i Hercegovini i poloaja hrvatskoga jezika u njoj. Zakonodavni akti koji su bili obvezujui na cijelome
podruju Bosne i Hercegovine tiskani su irilicom i latinicom na srpskome jeziku. Valja naglasiti da je SL N/SR BiH u promatranome razdoblju gotovo u cijelosti tiskan irilicom, a tek se neke stranice lista (Mali
oglasi) ili poslije neki zakoni tiskani latinicom.
Tablica 1
SL F/N/SR BiH 1946./1955./1965.
akta, aluminijum, amanetnik, apoteka,
august (SLFRBIH,46/11), avgust,
barium, begluar, budet, bunar, burad,
creva, as (kolski sat), dunum, fasung,
finansije, gazdinstvo, hlor, honorisanje,
ishrana, isprava, ispravka, kalcijum, kava
(SLFRBIH,46/11), kolonista, konkurs,
kvalitet, lice, litium, ljekar, mahala,
magazin, magnezium, maine, metal,
muhur, nabavka, nadletvo, nareenje,
naseobina, obim, obnarodovanje, obujam
(prsa), organ (narodne vlasti), osnov,
ostrvce, pealbar, peat, penzija, plata,
podnesak, predlog, preduzee, prenos,
porijeklo, porodica, prepis, pretsjednik,
pretsjednitvo, rublje, saglasnost, salicium,
saradnik, sekretar, skrob, slagalite, spisak,
sudija i prisuditelj (Vrhovnog suda BiH),
(dnevna) tampa, tambilj, spahija,
teritorija, svjedoanstvo, toka, javni
tuioc (tuilac/tuitelj), uredba, uputstvo,
uslov, vaspita, vanila, zaposlenje, ig,
ivina

prosinca 2012.

SGOM 1966.
budet, as / sat, cijepljenje,
finansije, fiskultura,
inostranstvo, ishrana,
izmrzavanje, konkurs, kvalitet,
ljekar, metal, nabavka,
obdanite, obim, oblast,
oboljenje, opravka, porodica,
preduzee, pretres (dnevnog
reda, prijedloga), prevoz,
procenat, putevi, saglasnost,
saradnja, saradnik, sauivalac,
so, sudija, tambilj, taka,
taxi, teritorija, uesnik, uee,
uputnica, uputstvo, uslov,
vakcinacija, vaspitanje, ig,
ivina, vo, voz

15

Veznici

Prijedlozi

Prilozi

Glagoli

Brojevi

Zamjenice

Pridjevi

Marija Musa
djeiji, djeji, dosadanji, faktian, kolski
put, kvalifikovan, ovlaen, prvostepena
odluka, prelazna nareenja, proljetni,
revizioni, samovlasna naseljavanja,
zainteresovani lanovi, vanredni profesori,
srednjokolski, drumski saobraaj,
snabdjeven, osiguran stan / obezbijeen
stan; portska (haljina), vjetako (bojenje),
ko, neko, niko, svako

angaovan, dokumentovan,
finansijski, inostran, lini,
nuan, naredni, nadlean,
nedjeljni odmor (tjedni), opti
akt, optinski, savremen, spoljni,
zainteresovan, vanredan

ko, niko

etverica, ezdesetero

dozvoliti, honorisati, obezbijediti,

dozvoliti, konsultovati,
pribaviti, prihvatati, saobraziti, sprovoditi, obezbijediti, obuhvatati,
uestvovati, uticati, upraviti
osigurati, preduzimati,
regulisati, sprovoditi, saraivati,
saoptiti, starati se, uestvovati,
uzdrati (se), vaiti
djelimino, oteano, docno (najdocnije)

shodno, saglasno

po, sa, uslijed, van

po, sa, uslijed, van

poto

poto

Promotrimo li u tablici lekseme koji se nalaze u tekstovima dvaju slubenih listova u N/SR BiH, vidjet emo da su, u naznaenome

16

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

razdoblju, u uporabi uglavnom leksemi srpskoga jezika,9 posuenice i

tuice koje su ulazile u srpski jezik, a nisu svojstvene (ili su uporabno
ograniene) hrvatskomu jeziku, rijei koje su obiljeene prostorno, vremenski, stilski i sl. i u sustavu nisu primjerene administrativnomu stilu.
AFS je nominalni stil na gramatikome planu pa u njemu prevladavaju
imenice, osobito apstraktne i deverbativne. Evo primjera nekih imenica i njihova ekvivalenta u hrvatskome jeziku: amanet(nik), tur. (zalog,
zavjet), budet, franc. (proraun), bure, burad, tal. (bava), as (sat),
djelovodnik (urudbeni zapisnik), drum (cesta), fasung, njem. (ono to
komu pripada), gazdinstvo (gospodarstvo, imanje), inostranstvo, rus.
(inozemstvo), kima, tur. (kraljenica), konkurs, lat. (natjeaj, nadmetanje), ljekar (lijenik), mahala, tur. (gradska etvrt, ulica), maina,
franc. (stroj), muhur, tur. (ig, peat), nadletvo, rus. (vlast, ured), naseobina, razg. (naselje), obdanite (djeji vrti), obnarodovanje, razg.
(proglas, objava zakona), oboljenje (bolest), opravka (popravak, preureenje), organ /vlasti/ (tijelo), ostrvce (otoi), penzija (mirovina), porodica (obitelj), sekretar, tal. (tajnik), sopstvenik (vlasnik), svjedoanstvo
(svjedodba), tambilj, tal. (ig, peat), tampa, tal. (tisak), uslov, rus.
(uvjet), vakcina (cjepivo), vanila, franc. (vanilija), vaspitanje (odgoj),
voz (vlak), uesnik (sudionik), uee (sudjelovanje), ivina (perad).
U navedenim nizovima leksema nisu uvrteni nazivi mjeseci u godini jer se u svim brojevima slubenih listova redovito navode njihovi
internacionalni nazivi (latinizmi), i to prilagodbe srpskoga jezika (januar, februar mart avgust...), a hrvatskih naziva nema (sijeanj, veljaa,
oujak kolovoz). Samo u jednome broju lista SL NRBiH (1946/11)
potvrena je uporaba hrvatske inaice august. U Tablici 1 navode se hrvatski leksemi koji su potvreni u tekstovima SL NRBiH iz 1946. i 1955.
godine kao i u nekim listovima SGOM iz 1966. godine kao npr: august
9 Novosadskim zakljucima od 1954. godine unifikacija se na leksikome planu provodila sinonimizacijom hrvatskih i srpskih naziva (npr. duik = azot). Izjednaavanjem hrvatskih i
srpskih jednakovrijednica omoguivalo se izjednaavanje i prodor srbizama u hrvatski jezik
(npr. moreplovac - pomorac). S istim se ciljem provodila fonoloka prilagodba. Konkretno: umjesto hrvatskoga leksema (npr. sigurnost) uzimao se (i)jekavizirani ekavizam (npr.
bezbednost bezbjednost). Iz sinonimskog su se niza uzimali leksemi zajedniki obama jezicima (npr. sedmica). S veim ili manjim intenzitetom te su promjene trajale do raspada
Jugoslavije.

prosinca 2012.

17

Marija Musa

(2 puta), cijepljenje, isprava, kava (3 puta), magazin, obujam, peat,

podnesak, rublje, sat, svjedodba, toka, uputnica, uredba, zaposlenje, ig. Budui da se u spomenutim slubenim glasilima i u rubrici SL
NRBiH Mali oglasi ti leksemi javljaju samo u manjem broju tekstova,
nuno se namee zakljuak kako su tek pojedini autori/zapisivai tekstova pisali svojim (prirodnim) jezikom te da jezinom politikom (iako
su listovi pisani srpskim jezikom, a u prvom su desetljeu cijeli brojevi
tiskani irilicom, osim Malih oglasa koji su tiskani latinicom) jo nije
dosljedno proveden jezini unitarizam. To e se dogoditi poslije 1967.
godine nakon potpisivanja Deklaracije o poloaju hrvatskoga jezika.
Hrvatski leksemi u navedenim tekstovima, unato prikrivenomu jezinom unitarizmu pokuaju jezine unifikacije i u onodobnoj zakonskoj
regulativi, potvrda su kako i hrvatski jezik ima tradiciju u javnoj komunikaciji na podruju Bosne i Hercegovine.
Evo nekoliko primjera iz SL NRBIH iz 1946. godine koji potvruju da
su u tim prvim godinama nakon rata i u ovakvim tekstovima zastupljeni
leksemi hrvatskoga jezika (hrv. leksemi su podcrtani i zasjenjeni):
Rjeenje o odreivanju najviih cijena za usluge krojaa enske odjee
i rublja na teritoriji NR BiH: Izrada enske i djeije odjee po mjeri:
Jednostavna enska portska haljina od tofa ili svile; enska haljina naroito komplikovanog kroja [] Jednostavna enska portska bluza, SL
NRBiH, 37/46/456; Okruni narodni odbori objavljuju konkurs za prijem uenika u srednjokolske ake domove na svojoj teritoriji najmanje
50 dana prije poetka kolske godine. Konkurs treba da sadri sve uslove
za prijem uenika u srednjokolske ake domove. Tekst konkursa mora
biti dostavljen upravama svih srednjih i osnovnih kola na teritoriji
okruga (SL NR BiH, 6/46/109).

Administrativni stil, kako je ve reeno, ima izrazito imenske znaajke pa su u njemu esti nominalizirani sklopovi, odnosno imenice.
Meutim i druge vrste rijei koje su izdvojene u tekstovima slubenih
glasila mogu potkrijepiti prethodno iznesene injenice o postupnoj prevlasti srpskoga leksika u javnoj komunikaciji i o tek rijetkim leksemima
hrvatskoga jezika u njima, unato tradiciji i prirodnomu pravu govornika da se njime slue.
18

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

Valja naglasiti da su razlike na fonolokoj razini leksikalizirane pa se

o njima govori u okviru prikaza znaajk na leksikoj razini.
Evo kakvo je stanje s ostalim vrstama rijei i zastupljenosti hrvatskoga jezika u tekstovima slubenih glasila navode se nizovi leksema
prema vrstama rijei i njihov ekvivalent u hrvatskome jeziku.
2.1.1. Pridjevi
djeiji (djeji), djeji, dosadanji (dosadanji), drumski saobraaj (cestovni promet), faktian (stvaran, injenian), kolski (kolni) put, kvalifikovan (kvalificiran), najdalje (najdue, najvie), ovlaen (ovlaten),
prvostepeni (prvostupanjski), prelazan (prijelazan), osiguran / obezbijeen, proljetni, samovlasna naseljavanja, snabdjeven (opskrbljen),
srednjokolski, revizioni (revizijski), zainteresovani (zaineresirani),
vanredni (izvanredni), vjetako (neprirodno, umjetno) bojenje SL
N/SR BiH/ 1946./1955./1965./; angaovan (angairan), dokumentovan (dokumentiran), finansijski (financijski), inostran, rus. (inozemni,
vanjski), lini (osobni), nadlean, rus. (ovlaten, mjerodavan), naredni
(idui, sljedei), nedjeljni (tjedni) odmor, nuan, opti (opi), optinski
(opinski), savremen (suvremen), spoljni (vanjski), portski, zainteresovan (zainteresiran) SGOM 1966.

Meu navedenim pridjevima podcrtani su pridjevi hrvatskoga jezika, koji se javljaju u obama slubenim glasilima: djeji, proljetni, srednjokolski, osiguran, nuan, portski, a pridjev samovlasan javlja se i u
hrvatskome i u srpskome jeziku. Moemo navesti primjer pridjeva i
imenice u kojima se provodi alternacija nekadanjega jata s e iza r: prelazan, predlog (ekavizacija), iako je izgovor sloga dug iz ega proizlazi da
je u ijekavskome refleks ije, dakle: prijelazan, prijedlog i sl.
2.1.2. Zamjenice
U svim pregledanim tekstovima zamjenice imaju oblike koji su svojstveni srpskomu jeziku (u zagradama se navodi hrvatski ekvivalent): ko
(tko), neko (netko), niko (nitko), svako (svatko), ta (to). Ni u jednome
listu nisam pronala hrvatski oblik tih zamjenica.

prosinca 2012.

19

Marija Musa

2.1.3. Brojevi
Dva su broja (osim onih koji su pisani brojkama) pronaena u analiziranim tekstovima, i to: brojevna imenica > etverica (etvorica) i zbirni broj > ezdesetero, u hrv. jeziku prednost ima sufiks ero, to znai da
je oblik zbirnoga broja iz hrvatskoga jezika.
2.1.4. Glagoli
Glagoli su u tekstovima AFS-a zastupljeni u manjem broju od imenica zato to je rije o nominalnome stilu u njemu je est postupak
kondenzacije, osobito nominalizacijom glagolskih struktura ime je
smanjen broj glagola.
Evo njihova popisa i u zagradama navedenih hrvatskih ekvivalenata:
dozvoliti (dopustiti), honorisati (honorirati), konsultovati (konzultirati, savjetovati se), obezbijediti (osigurati), obuhvatati (obuhvaati),
preduzimati (poduzimati), prihvatati (prihvaati), saobraziti (prilagoditi, ujednaiti, uskladiti), saraivati i suraivati, sprovoditi (provoditi), uestvovati (sudjelovati), uticati (utjecati), upraviti alba
upravljena protiv lica (usmjeriti), regulisati (regulirati), saoptiti (priopiti), starati se (skrbiti se, brinuti se, truditi se), uzdrati se (suzdrati
se), vaiti (vrijediti).

Zanimljiv je iskaz koji se vie puta ponavlja u SGOM/1966.: osiguranim licima se obezbjeuje u kojem se javlja ustaljena sintagma osigurano lice (osigurana osoba) nakon ega se iskaz proiruje obezlienim
glagolom: se obezbjeuje te se na taj nain javlja sinonimski par hrv.
osigurati, osiguran ~ srp. obezbijediti, obezbijeen.
Dva su glagola u pregledanoj grai glagoli hrvatskoga jezika: suraivati i osigurati, ali oni imaju u istim tekstovima navedene svoje sinonimske parove, u literaturi nazvane dubletama, to su: saraivati i, kao
to je ve reeno, obezbijediti.

20

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

2.1.5. Prilozi, prijedlozi i veznici

Prema najuestalijim prilozima, prijedlozima i veznicima u SL
BiH/46/55/65 i SGMO/66, dakle u razdoblju od 1945. do 1967. godine,
razvidna je (ve istaknuta) prevlast leksika srpskoga jezika, npr. uestali prilozi su: djelimino (djelomino), oteano (oteano), najdocnije
(najkasnije supr. od ranije), shodno, rus. (primjereno), saglasno (suglasno); prijedlozi: sa (s/sa), uslijed (zbog), van (izvan) i veznik: poto,
uzroni veznik (u hrv. vremenski veznik).
2.1.6. Nazivlje
Nazivljem zovemo sustav naziva koji se rabi u odreenoj znanstvenoj, tehnikoj ili umjetnikoj grani, a dio je standardnoga jezika te je
usklaen s jezinom normom. Osim o jezinoj normi, u nazivlju se
mora voditi briga i o struci. Istoznani nazivi u ovome stilu nisu poeljni
jer mogu dovesti do nesporazuma. Budui da su odreenost (determiniranost) i terminologinost bitne znaajke AFS-a, u sljedeim nizovima
navode se primjeri nazivlja, kao osobitoga dijela leksika odreenoga jezika, koji su izdvojeni u tekstovima iz slubenih glasila SL N/SR BiH (br.
12, 23/1946; 14, 16/1955; br. 24, 26, 44/1965):
hemija, hirurgija, hlor, okasta zagrada, istorija, mjesni narodni odbori, privatno-pravna lica, muziki odgoj, sreski narodni odbori, rejonski narodni odbori, zbor agrarnih interesenata, organi narodne vlasti,
Ministarstvo trgovine i snabdijevanja, Ministarstvo finansija, opta
struna sprema, optenarodna odbrana, optetehniko obrazovanje, Vrhovni erijatski sud, kimena tenost, mravinja kiselina, eterna ulja, ugljini dioksid, mineralna voda, visokokvalifikovani radnik,
molersko-farbarske usluge, stolarska radnja, farmacija, diplomirani
farmaceut, narodna vlast, srpskohrvatski jezik, konkurs, fiziki odgoj
/ fiziko vaspitanje, fiskulturna sala, Matiarska komisija Instituta za
izuavanje jugoslovenskih knjievnosti, diplomirani inenjer graevine
i iz SGOM (br. 2-5, 10, 11, 13 /1966); centralni nervni sistem/ centralni
ivani sistem, djeiji dispanzer, eksudai(j)a, hospitalizacija, hripavac,
imovne prilike, izborno tijelo, konkurs, lini dohodak, mjesni samodoprinos, morbili, nauno-istraivaki rad, optina, organizacionopravni poslovi, odgovorno lice, fiziko lice, osigurano lice, organ samo-

prosinca 2012.

21

Marija Musa
upravljanja, penzija, pernata ivina, sudija za prekraje, saglasnost,
Skuptina optine, stepen, arlah, zuboprotetski radovi, zdravstveno
osiguranje

U izdvojenome nazivlju moemo uoiti mnotvo internacionalizama latinskoga i grkoga podrijetla koji se u slubenim listovima navode
prema fonolokoj prilagodbi svojstvenoj srpskomu jeziku - srp. h () /
hrv. k (h): hemija, hirurgija, hlor, istorija, gr. > hrv. kemija, kirurgija,
klor, historija; konkurs, lat. > hrv. natjeaj, centralni nervni sistem >
hrv. sredinji ivani sistem (sustav); zatim mnotvo posuenica iz ivih
jezika: rejonski, franc. > hrv. etvrt grada, rajon(ski), ininjer, fr. > hrv.
inenjer, molersko-farbarske usluge, njem. > hrv. soboslikarso-bojadisake usluge i dr.
Drugi primjeri pokazuju kako se u vielanim nazivima u pravilu nalaze rijei i oblici srpskoga jezika, kao npr.:
zbor agrarnih interesenata (zanimatelja, dionika), organi (tijela) narodne vlasti, Ministarstvo trgovine i snabdijevanja (opskrbe), Ministarstvo finansija (financija), fiziko vaspitanje (tjelesni odgoj), opta
(opa) struna sprema, optenarodna odbrana (openarodna obrana),
optetehniko (opetehniko) obrazovanje, kimena tenost (kraljenina tekuina), mravinja (mravlja) kiselina, eterna (eterina) ulja,
visokokvalifikovani (visokokvalificirani) radnik, srpskohrvatski jezik,
konkurs (natjeaj), Matiarska (Matina) komisija Instituta za izuavanje jugoslovenskih (jugoslavenske) knjievnosti; imovne (imovinske)
prilike, djeiji (djeji) dispanzer, lini (osobni) dohodak, mjesni samodoprinos, nauno-istraivaki (znanstveno-) rad, optina (opina),
organizaciono-pravni (organizacijsko-) poslovi, odgovorno lice, fiziko
lice, osigurano lice (osoba), organ samoupravljanja, pernata ivina
(ivotinja), sudija za prekraje (sudac), Skuptina optine (opine). U
etrnaest brojeva slubenih listova izdvojeni su sljedei hrvatski nazivi:
ugljini dioksid, mineralna voda, izborno tijelo, zdravstveno osiguranje.

Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata etrdesetih, pedesetih,

ali i u prvoj polovini ezdesetih godina XX. stoljea ustavima SFRJ i N/SR
BiH zajameno je pravo svim narodima na vlastiti jezik. Meutim, kao
to se moe vidjeti, u praksi u jednome obliku slubene, dakle javne
komunikacije u AFS-u, prevladava srpski leksik. Jezinom politikom
22

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

ureen jezik javne komunikacije pokazuje tendenciju stvaranja tzv. sinonimskih parova i sinonimskih nizova (npr. fiziki odgoj / fiziko vaspitanje / fiskulturna sala [fiskultura je tada pripadala aktivnomu leksiku, a danas je zastarjelica, leksem koji pripada leksiku na prijelazu i nije
primjeren administrativnomu stilu], muzika / glazba, muziki odgoj /
muziko vaspitanje, centralni nervni sistem / centralni ivani sistem,
diplomirani ininjer graevine / diplomirani inenjer graevine) unutar
kojih su rijetko u uporabi oni koji pripadaju hrvatskomu nazivlju (bez
obzira je li rije o hrvatskim leksemima ili internacionalizmima s hrvatskom prilagodbom), dakle hrvatski se leksemi javljaju tek sporadino.
Postojanje istoznanih naziva za terminoloki sustav nije dobro pa je
i u ono vrijeme meu nazivima koji oznauju isti pojam odabran jedan,
i to onaj koji je prema terminolokim naelima ondanje jezine politike
bio najbolji. Pri sreivanju nazivlja odreene struke jednomu od istoznanih naziva dana je prednost. Meu sinonimnim nazivima trebalo
je uspostaviti normativne odnose te odrediti koji je naziv preporuen,
koji doputen, koji zastario, a koji nedoputen. Takvim odabirom redovito su hrvatski nazivi10 izostavljani i tako su svakodnevno i govornici
hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini bili izloeni utjecaju i prevlasti
srpskoga jezika.
10 Hrvatski nazivi mogu nastati prihvaanjem stranih naziva: bit, hardver, softver, stres; prihvaanjem internacionalizama latinskoga i grkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim
ili grkim elementima: inflacija, mobilizacija, trauma; hrvatskom tvorbom: licencija ovlasnica, implantat usadak, bypass prjemosnica, stent potpornica, ekvinocij ravnodnevica, klima podneblje; pretvaranjem rijei opega jezika u nazive (terminologizacijom):
tijelo i vrat gitare, grli i ue maternice, kruna, vrat i korijen zuba. Do toga pretvaranja
obino dolazi pod utjecajem stranoga jezika, danas najee engleskoga, tj. semantikim
posuivanjem: mouse mi, mail pota, web mrea; zatim preuzimanjem naziva iz
druge struke (reterminologizacijom): klaster, klin, most, virus, zalihost; povezivanjem rijei
u sveze: atmosfera Zemljin omota, hardware raunalna / strojna oprema, software
raunalna / programska podrka i sl. Domae rijei imaju prednost pred stranim (npr.
obavijest ili podatak pred informacija; knjinica pred biblioteka; raunalo, pisa, zaslon,
mrea pred kompjuter / kompjutor, printer, display / displej, web; niz, skup ili zaliha pred
set; oteenje pred deformacija; ispitiva pred detektor; usklaivanje pred harmonizacija;
odsjeak pred interval; nadzor pred monitoring; umjeravanje pred kalibracija i badarenje;
sklapanje, ugradba pred montaa; zalihost pred redundancija; razluivost pred rezolucija;
saimanje podataka pred komprimiranje podataka; brojano-slovni pred alfa-numeriki;
izravni, mreni, stalni pred on-line, a neizravni, izvanmreni ili povremeni pred off-line).

prosinca 2012.

23

Marija Musa

2.1.7. Internacionalizmi
Posuenice koje u vie jezika imaju isto osnovno znaenje i u osnovi
isti izraz nazivamo internacionalizmima.11 Najee potjeu iz klasinih
jezika latinskoga i grkoga, a neki su podrijetlom iz ivih jezika (npr.:
njem. valcer, tal. balerina).
U razliitim funkcionalnim stilovima moe se uoiti razliit odnos
prema internacionalizmima kao i posuenicama iz ivih jezika. U zakonodavno-pravnome podstilu AFS-a esta je uporaba latinskih rijei,
spojeva rijei i reenica. Evo primjera iz SL NRBiH u kojima se nabrajaju
imena riba i njihov ekvivalent na latinskome jeziku: mladica (Hucho
hucho), mladica glavatica (Salmo marmoratus), lipljen (Thymallus
thymallus), aran (Ciprinus carpio), plemeniti rak (Actatus fluviatilis),
kamenjar rak (Astacus torrentium), a iz SGOM izdvojeni su nazivi bolesti, npr.: pleuritis, hepatitis epidemica, polyomielitis, ac. meningitis,
stauserpilaptucus,12 to je izraz tradicije, ali i nastojanja da se taj stil svojom uenou izdigne od stila svakodnevne komunikacije.13
Sljedei su internacionalizmi pronaeni u odabranim tekstovima
slubenih listova u ovome razdoblju:
eksproprijacija (lat. izvlatenje, oduzimanje imovine), ekspropriacioni,
faktiki (lat. injenino, stvarno), maksimum (lat. najvea koliina ega),
kastriranje, kolonizacija, konfiskovati (njem. konfiszieren, lat. cofiscare:
oduzimati za dravnu blagajnu), konfiskovan, legitimacija (lat. legalis
zakon; osobna iskaznica), legitimisanje, licenc (lat. litentia sloboda, dozvola; licenca, licencija), licenciranje, parcelisanje, parcelacija,
rentabilan, sekvestriran, spekulisati, spekulacija, sabotaa, uzurpacija,
valorizacija.

Meu navedenim internacionalizmima posebno su izdvojeni leksemi koji svojim oblikom ne pripadaju sustavu hrvatskoga standardnog
11 Usp. M. Samardija, Hrvatski jezik 4, Zagreb, 1998., str. 52.
12 SL NF BiH, Pravilnik o sprovoenju zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Bosni i
Hercegovini god. II, br. 2, 9. januara 1946, Sarajevo, str. 21; SGOM, Statut Komunalne
zajednice socijalnog osiguranja radnika, Mostar, god. II, 18. maj 1966., br. 5., str. 107.-131. i
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i nainu ostvarivanja pojedinih
vidova zdravstvene zatite, god. II, 18. maj 1966., br. 5., str. 158.
13 Usp. M. Katni-Bakari, n. dj., str. 92.

24

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

jezika, kao npr. srp. ekspropriacioni / hrv. eksproprijacijski (pridjevi na

oni/-ijski); srp. konfiskovati / hrv. konfiscirati (glagoli na -ovati/-irati), a onda i u tvorbi pridjeva ostaje podvojenost konfiskovan/konfisciran; srp. legitimisanje, parcelisanje / hrv. legitimiranje, parceliranje
(glagolske imenice < od glagola na -isati/-irati: legitimisati, parcelisati /
legitimirati, parcelirati), srp. licenc / hrv. licenca, licencija (< lat. litentia, razlika u rodu imenica: srp. m. r. / hrv. . r.), srp. spekulisati / hrv.
pekulirati i spekulirati (< njem. spekulieren < lat. speculari; glagoli na
-isati/-irati). Ti se internacionalizmi u cijelosti ne podudaraju u dvama jezicima: razlikuju se tvorbeno (tvorbenim sufiksom) ili kategorijom
roda. U tome nizu posebno su oznaeni oblici koji pripadaju samo hrvatskomu leksiku: licenciranje i parcelacija.
2.1.8. Sinonimija i antonimija
Sinonimija je ograniene uporabe u AFS-u i svodi se uglavnom na
terminoloki leksik. Sinonimi su leksemi razliita izraza, a istog ili slinoga sadraja (mogu biti istoznanice par ili niz zamjenjiv u svim kontekstima i bliskoznanice leksemi su zamjenjivi tek u nekim kontekstima). Funkcionalni stilovi imaju razliit odnos prema sinonimima. U
administrativnome stilu sinonimi su nepoeljni zato to se u tome stilu
(kao i u ZFS-u) odreeni pojam uvijek nastoji oznai istim nazivom pa
se pojava dvaju ili vie izraza za isti pojam oznauje oblino, kao dubletnost, odnosno istoznanost. Upravo se u anrovima toga stila esto
javljaju takve istoznanice (internacionalizam i hrvatski/srpski leksem),
npr.:
U sluaju da se u granicama izdvojenog zemljita iz prethodnog lana nalaze privatni posjedi kao enklave (ostrvca), ovi e se posjedi radi
arondacije (zaokruivanja) zamijeniti za istu toliku povrinu(SLBiH,
11/46/21); u svrhu grupisanja (zdruivanja) zemljita; kosanica livada
koja se redovito kosi (air), slobodno stojee zgrade (soliteri), duga kuna haljina ili lafrok, alba (prigovor), ocat (sire, kvasina), spis (predmet), kositar (kalaj), karbohidrat (ugljohidrat), kvasac (pjenica); bolnica (stacionar), bolniko (stacionarno) lijeenje (SGOM, 18/66/472).

prosinca 2012.

25

Marija Musa

Iz navedenih primjera sinonima i sinonimskih nizova razvidno je da

se pored sinonimskoga para (niza): internacionalizam ~ srpski leksem,
javljaju i oni u kojima se kao parnjak, istoznanica ili dubleta, jer sinonimija postoji samo u jednome jeziku, javlja ili prevedenica ili turcizam
koji je svojstven srpskomu jeziku ili pak par koji ine hrvatski i srpski
leksemi standardnojezini i/ili regionalno obiljeeni leksemi. U hrvatskome jeziku prave su istoznanice par internacionalizam i hrvatski
standardnojezini leksem. Svi ostali primjeri nisu istoznanice, odnosno
nazivi zamjenjivi u svim kontekstima jer ih tvore i opeuporabni, obiljeeni leksemi koji imaju pridrueno znaenje. U funkcionalnim stilovima
koji pripadaju javnoj komunikaciji, a u ovome kontekstu rije je o AFSu i njegovim anrovima (poslovni, uredski, zakonodavno-pravni i dr.),
takvo nizanje leksema nije prihvatljivo zato to regionalno i vremenski
obiljeeni leksemi ili leksemi drugoga jezika ne mogu ulaziti u odnose
istoznanosti, odnosno sinonimije. No jezinom politikom u BiH i u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, makar u manjoj mjeri
nego sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljea, prisilno se uvode
dvostruki nazivi, a meu njima je, to se vie pribliavamo spomenutim
desetljeima XX. stoljea, najvei broj leksema srpskoga jezika. Naime
u slubenim listovima koji su izlazili u BiH neposredno nakon Drugoga
svjetskog rata moe se opaziti da je u razliitim anrovima AFS-a zastupljenih u tim glasilima znatan broj leksema hrvatskoga jezika te da se
ona smanjuju u tekstovima koji izlaze nakon 1955. godine. Treba pritom
napomenuti kako je tada hrvatski jezik prema ustavima N/SFRJ i N/SFR
BiH jedan od etiriju slubenih jezika na cijelome dravnom podruju.
Slijedi pregled leksema koji se navode kao sinonimski parovi:
1. arondacija, franc. zaokruivanje (prevedenica)
2. bolnica ~ stacionar (< njem. Station bolniko prihvatilite), bolniko ~ stacionarno lijeenje
3. enklava, franc. enclave < en+ lat. clavis = klju (pol. podruje
unutar drave okrueno i odvojeno od matine drave) ~ srp.
ostrvce (= hrv. otoi)

26

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

4. srp. grupisanje (< franc. grupa hrv. skupina) / hrv. grupiranje

svrstavanje, razvrstavanje ~ zdruivanje
5. karbohidrat ~ ugljikohidrat
6. kosanica (koanica, reg.) livada koja se redovito kosi ~ air (<
tur. cayir)
7. hrv. kositar srp. kalaj (< tur. kalay)
8. duga kuna haljina ~ reg. lafrok
9. kvasac ~ pjenica
10. ocat, srp. (i reg.) sire (< tur. sirke < per. sirke), reg. kvasina
11. slobodno stojea zgrada ~ srp. (+ reg.) soliter (< fr. solitaire)
12. spis ~ predmet
13. alba ~ prigovor
U navedenome nizu leksema najvei je broj obiljeenih leksema kao
to su: ostrvce, grupisanje, kosanica, air, kalaj, lafrok, sire, kvasina,
soliter. Preostali leksemi i sinonimski parovi u sustavu su hrvatskoga
standardnog jezika i neobiljeeni su, npr. bolnica, ocat, kositar, slobodno stojea zgrada, arondacija ~ zaokruivanje, kvasac ~ pjenica, spis ~
predmet, alba ~ prigovor.
Antonimija je leksiko-semantiki odnos dvaju leksema koji imaju
znaenjsku oprjeku. To su rijei suprotnoga znaenja. U AFS-u antonimi se vrlo rijetko rabe, a ako ih ima, onda su neobiljeeni kao u sljedeem primjeru: Ovakvo postupanje je nepravilno i sukobljava se sa
pretstavnikim karakterom nae nove vlasti, predstavljajui u isti mah
sistem rada starih vlasti.
U reenici imamo antonimski odnos u paru nov ~ star, ali leksemi
nemaju obiljeeno znaenje.
2.1.9. Pleonazam
Pleonazam je suvino gomilanje istoznanih rijei u govoru i mogu
biti namjerni ili nenamjerni (nastaju kao rezultat loega znanja jezika). To je pojava koja se javlja u izrazito ustaljenim komunikacijskim

prosinca 2012.

27

Marija Musa

praksama, najea je u jeziku birokracije, politike i administracije.

Glavna sredstva u takvu diskursu imenske su konstrukcije na mjestu
glagolskih, nepotrebna pojanjavanja jedne imenice drugom, udvajanje
gramatikih oznaka i dr. Evo nekih primjera: vriti potragu (tragati), vriti popis (popisivati), provoditi akciju prikupljanja (prikupljati), provoditi kontrolu (kontrolirati), provoditi istragu (istraivati); obavljati poslove zastupanja (zastupati), obavljati poslove nadzora (nadzirati); biti u
mogunosti (moi); biti nazoan (nazoiti); u stanju bankrota, u stanju
depresije, u stanju rastrojenosti; u procesu preobrazbe, u procesu uenja, u procesu izgradnje (imenice stanje i proces stoje uz imenice od
kojih svaka ve oznauje stanje, odnosno proces) i sl.
Takvo gomilanje stereotipnih fraza pojednostavljuje komunikaciju
(tono se zna to je primjereno kojemu dokumentu, anru ili situaciji),
a istodobno pojaava dojam krutosti to se esto navodi kao negativna
znaajka administrativnoga stila u cjelini. U odabranim tekstovima izdvojeni su karakteristini pleonazmi koji mogu imati razliite varijante,
npr.:
ukoliko se u roku od dvije godine dana ; u roku od tri dana, imaju
se zakljuiti danom 31 avgusta 1955 godine; neophodno potrebna zemljita; oblast poljoprivredne struke, oblast unutranjih poslova i slube
katastra; iznad maksimuma, na dan 4. juna 1945., injenice koje su odlune za donoenje odluke, u roku od tri dana po isteku roka, odreeni
vremenski period SL F/N/SR BiH/ 1946./1955./1965./; bolnika (stacionarna) zdravstvena ustanova viestruki pleonazmi, u roku od 48
asova / roku od 48 sati (i ovdje se kao sinonimski par javljaju leksemi
srp. as ~ hrv. sat), najnunija sanitarna pomagala (u SGOM iz 1966.
kao sinonimi se mogu nai pridjevi srp. neophodan ~ hrv. nuan), dva
uzastopna mandatna perioda u SGOM /1966. i dr.

2.1.10. Kancelarizmi
Kao osobiti, ustaljeni izrazi i rijei administrativnoga stila kancelarizmi su brojni u svim analiziranim slubenim listovima. Evo nekih primjera iz SL BiH i SGOM:

28

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE
na temelju, na osnovu odluke, odluka o konstituisanju, najvie zakonodavno i izvrno narodno pretstavniko tijelo, izbor odbornika od strane
zbora biraa, opseg djelatnosti, opte odredbe; ostaju u vanosti, potrebna je pismena saglasnost kandidata, 15 dana po objavi, u pogledu izbora narodnog poslanika, ovaj zakon stupa na snagu, u sluaju da se,
danom stupanja na snagu; u svrhu osnivanja, mogu iz razloga lakeg i
rentabilnijeg obraivanja zemlje, uzeti u obzir, u smislu ovog Zakona...,
i to na nain kako ga zakon propisuje, uz odobrenje mjesnih organa narodne vlasti, prestaju vaiti, shodno odredbi lana 7. Pravilnika; ostaju
na snazi, za sluaj da se, u vezi sa ovim zakonom, vriti nadzor, preuzimanje se vri zapisniki; raspodjelu inventara vre komisije; u smislu
l. 2, pravo na prvenstvo, treba uzeti u obzir, kaznie se za prekraj
lice koje lovi odreenu vrstu riba ili rakova u vremenu kada je lov istih
zabranjen (SL N/SR BiH/ 1946./1955./ 1965.); na istim ili slinim poslovima; na nain odreen u l. 15., stav. 2. ove odluke; struna sprema istog
ranga, kad osiguranik zdravstvenu zatitu koristi u smislu lana 127.
Osnovnog zakona, naplatu vri, padaju na teret, shodno propisima Rjeenja, moe se isplatiti akontacija na ime ovih trokova; danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, prestaje da vai Pravilnik; predlaganje
mjera u vezi sa tim pitanjem u SGOM 1966. i dr.

Meu navedenim izrazima, rijeima i oblicima rijei mogu se izdvojiti srp. (hrv.):
na osnovu (na osnovi), konstituisanju (konstituiranja), opte (ope),
saglasnost (suglasnost), shodno, rus. (primjereno), sa (s/a/, prijedlog s
u hrv. j. dobiva navezak samo ispred rijei koja zapoinje fonemima s,
, z, ili ispred skupinma ks, ps), kaznie (kaznit e), prestaje da vai
(prestaje vaiti);
hrv.: pretstavniko tijelo
srp. i hrv.: na temelju

Evo nekoliko primjera i iz slubenih listova (SL NR BiH, god. II, 9.

januara 1946., br. 2, Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji u BiH; Pravilnik o sprovoenju zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Bosni i
Hercegovini) str. 21. 89.; SL NR BiH, god. II, br. 3, 16. januara 1946., Zakon o Vioj pedagokoj koli, str. 56. 57.; SGOM, god. II, 18. maj 1966.,
br. 5., Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i nainu
ostvarivanja pojedinih vidova zdravstvene zatite, str. 134. 158.):

prosinca 2012.

29

Marija Musa
Grupe lica, koja dobiju zemlju, mogu iz razloga lakeg i rentabilnijeg
obraivanja zemlje sklapati ugovore u svrhu zajednikog obraivanja i
to najmanje na 10 godina (l. 34.); Agrarnu reformu i kolonizaciji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i stoarstva uz saradnju organa narodne
vlasti i pretstavnika agrarnih interesenata (l.45); Istovremeno treba da
se utvrdi (treba se utvrditi) maksimum posjeda, koji se ostavlja dosadanjim vlasnicima i to na nain kako ga zakon propisuje (l. 66); Na temelju donesene odluke o dodjeljivanju zemlje pretsjednik agrarne komisije ili lan koga on odredi, poto se izvri parcelacija, uvee u posjed
one agrarne interesente kojima se zemlja dodjeljuje. Ovaj zakon stupa
na snagu danom obnarodovanja u Slubenom listu Federalne Bosne i
Hercegovine. (SL NR BiH, 3/46/57.); Poto prethodno, a na osnovu prozivanja, utvrdi da sjednici prisustvuje veina lanova Skuptine, predsjednik otvara sjednicu, SGOM, 5/66/ 134.

U administrativnim tekstovima u pravilu nema emocionalno-ekspresivnih sredstava jer je nuno ostvariti osnovnu zadau tih tekstova
prijenos informacija i javno komuniciranje. Na jezinome planu ti bi
tekstovi u naelu trebali biti neobiljeeni i objektivni, ali se u rijetkim
tekstovima mogu nai i figure (u diplomatskome podstilu npr. gradacija,
hiperbola i sl.), prenesena znaenja/fraze i dr., npr: padaju na teret
ili npr. parola: smrt faizmu sloboda narodu (ta se parola nalazi na
naslovnoj stranici SLBiH u brojevima iz 1946. godine).
2.2. Morfoloke znaajke
Kada se govori o poloaju hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji
u Bosni i Hercegovini, taj poloaj se najbolje moe utvrditi analizom
leksikih znaajk odabrane grae jer je leksika razina ponajbolji pokazatelj statusa nekoga jezika u javnoj uporabi u vienacionalnim sredinama kao to je Bosna i Hercegovina. Jezine znaajke odabrane grae
na drugim jezinim razinama fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj
samo su potvrda ili negacija pripadnosti tih jedinica hrvatskomu jeziku, tj. njegovu leksiku.14 Morfoloke znaajke analizirane grae pokazat
e ujednaenost u tome smislu, to e razliiti oblici rijei, kao i nji14 Govorei o leksikim znaajkama veega broja jedinica odabrane grae, nuno je bilo rijei
i o njihovim morfolokim znaajkama po kojima jesu ili nisu leksemi hrvatskoga jezika.

30

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

hova znaenja potvrditi prevlast nehrvatskoga jezika u AFS-u iako se

mogu potvrditi mnoge iznimke u tekstovima koji su objavljeni upravo u
razdoblju od 1945. do 1967. godine.
Vie je puta do sada reeno kako je administrativni stil izrazito imenskoga karaktera: U njemu je sve podreeno nominalizaciji, tj. imenskomu posebno imenikomu nainu izraavanja.15 Kako bi se ostvarila nominalizacija, esta je zamjena samoznanih glagola suznanima i
imenicama izvedenim iz glagola (odglagolne ili deverbativne imenice,
tj. glagolske imenice) koje su nositeljice leksikoga znaenja. Funkciju
suznanih glagola dobivaju glagoli provoditi, obavljati, vriti, utvrditi,
npr.:
obavljati popis riba i rakova (popisati ribe i rakove), provoditi popis
stanovnitva (popisivati stanovnitvo); vriti kupovinu zemljita (kupovati zemljite); vriti nadzor (nadzirati); vriti prodaju roba (prodavati robu), ukazati pomo (pomoi) i sl.

Od morfolokih znaajk tekstova AFS-a izdvojene su sljedee:

a) glagolske imenice brojnije su i u obraenoj grai, a u ovome pregledu navode se po abecednome slijedu one koje su najee u
slubenim listovima od 1945. do 1967. godine (u zagradi e se navesti hrv. ekvivalent):
angaovanje (angairanje), dobijanje (dobivanje), eliminisanje (eliminiranje), finansiranje (financiranje), funkcionisanje (funkcioniranje),
honorisanje (honoriranje), graenje (gradnja), informisanje (informiranje), iskoriavanje (iskoritavanje), iznalaenje (pronalaenje),
livenje (lijevanje), kandidovanje (kandidiranje), kardijumiziranje
(kardijum), koksovanje (koksiranje), konstituisanje (konstituiranje), korienje (koritenje), lokalizovanje (lokaliziranje), nareenje (naredba),
obezbjeenje (osiguranje), oploavanje (oplodnja), optenje (od opiti),
organizovanje (organiziranje), pakovanje (pakiranje), penzionisanje
(penzioniranje), posmatranje (promatranje), preduzimanje (poduzimanje), prihvatanje (prihvaanje), projektovanje (projektranje), rafinisanje (rafiniranje), rasturanje (raspaavanje), referisanje (referiranje), reformisanje (reformiranje), regulisanje (reguliranje), saoptenje
(priopenje), snabdjevanje (opskrbljivanje), spreavanje (sprjeavanje),
15 J. Sili, Funkcionalni stilovi..., str. 66.

prosinca 2012.

31

Marija Musa
sprovoenje (provoenje), sticanje (stjecanje), stimulisanje (stimuliranje), takmienje (natjecanje), uestvovanje (sudjelovanje), ukuvavanje
(ukuhavanje), vakcinisanje (cijepljenje).

Navedene glagolske imenice mogu se razvrstati na glagolske imenice

koje su znaajka samo hrvatskoga jezika, a mogu se nai u tekstovima
slubenih listova objavljenim neposredno nakon stvaranja NF Republike Jugoslavije i u kasnijim razdobljima: cementiranje, cijaniziranje,
koritenje, nadmetanje, nitriranje i sl.; na glagolske imenice koje imaju
isti izraz i sadraj u hrvatskome i srpskome jeziku: dodjeljivanje, izdravanje, naseljavanje, odobrenje, prisustvovanje, rjeenje, zaposlenje; na
glagolske imenice nastale razliitim tvorbenim afiksima u srpskome i
hrvatskome jeziku (srp./hrv.): -ovanje/-iranje < glagolskoga afiksa
-ova(ti)/-ira(ti): angaovanje (angairanje), kandidovanje (kandidiranje), pakovanje (pakiranje); iz-/pro- iznalaenje (pronalaenje), pos-/
pro- posmatranje (promatranje), pre-/po- preduzimanje (poduzimanje), spro-/pro- sprovoenje (provoenje); osmatranje (promatranje);
graenje (gradnja) i dr.; na glagolske imenice koje su znaajka samo
srpskoga jezika, dok su u hrvatskome jeziku njihovi ekvivalenti drugi
leksemi: obezbjeenje (osiguranje), rasturanje, razg., ekspres. (rus.
turt: tjerati, prasl. *turiti) = hrv. raspaavanje, sabiranje (zbrajanje), zaptivanje, tur. (stezanje) itd.
Znatan broj izdvojenih glagolskih imenica pripada leksiku srpskoga
jezika koji se od hrvatskih leksema razlikuju prema distribuciji pojedinih fonema ili fonemskih skupina (srp./hrv.):
j/v dobijanje (dobivanje), /t - iskoriavanje (iskoritavanje), korienje (koritenje), t/ ovlaenje (ovlatenje), is/ir u -isanje/-iranje,
od gl. tvorb. sufiksa isati/irati: eliminisanje (eliminiranje), funkcionisanje (funkcioniranje), informisanje (informiranje), konstituisanje
(konstituiranje), penzionisanje (penzioniranje), referisanje (referiranje), stimulisanje (stimuliranje), i/ije - livenje (lijevanje), i/je - sticanje
(stjecanje), t/ - prihvatanje (prihvaanje), e/je spreavanje (sprjeavanje), v/h - ukuvavanje (ukuhavanje)

32

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

Razlike na fonolokoj razini leksikalizirane su pa se o njima govori u

okviru prikaza znaajk na leksikoj razini.
Meu mnogobrojnim opim stvarnim i apstraktnim imenicama takoer se moe zapaziti razlika u oblicima imenica koje pripadaju sustavima dvaju jezika,16 primjerice tu je ve spominjana razlika u kategoriji
roda nekih imenica, npr. (srp./hrv.): dokumenta, . r. (dokument, m. r.),
grip, m. r. (gripa, . r.), ispravka, . r. (ispravak, m. r.), karantin, m. r.
(karantena, . r.), kvalitet, m. r. (kvaliteta, . r.), osnov, m. r. (osnova, .
r.), posjeta, . r. (posjet, m. r.), teritorija, . r. (teritorij, m. r.) i sl.
a) U popisu pridjeva izdvojenih iz tekstova slubenih listova posebno
se izdvajaju pridjevi koji svojim morfolokim znaajkama upuuju na
dva posebna standarda. Takva je i primjerice razlika na fonolokoj razini
(a onda i na morfolokoj i leksikoj) u raspodjeli suglasnikih ili samoglasnikih skupina (srp./hrv.): /t ovlaen (ovlaten), ije/je slijedei (sljedei), e/ije prelazan (prijelazan); na morfolokoj razini to su
razliiti afiksalni morfemi u tvorbi pridjeva, npr. (srp./hrv): -sk(i)/-ni
poreski (porezni), kolski (kolni); -oni/-ski - investicioni (investicijski),
organizacioni (organizacijski); -ov/-ir kvalifikovani (kvalificirani),
zainteresovani (zainteresirani); -k(i)/sk(i) kadrovaki (kadrovski);
-/iz- vanredni (izvanredni) te razlike na leksikoj razini, npr. snabdjeven (opskrbljen), obezb(ij)een (osiguran) i sl.
b) Za razliku od hrvatskoga standardnog jezika u kojemu je naglaena tendencija da i u AFS-u posvojni pridjevi i posvojne zamjenice na
-ov, -ev i -in imaju neodreeni vid i imeniku sklonidbu, u srpskome
standardnom jeziku provodi se niveliranje nepostojanjem imenike (neodreene) sklonidbe posvojnih pridjeva koji zavravaju na -ov, -ev i in,
kao i nepostojanje imenike (neodreene) sklonidbe posvojnih zamjenica njegov, njezin, njihov, odnosno zamjenica tipa ovakav, npr. (hrv./srp.):
njegov njegova, njezin njezina, njihov njihova (njegov njegovog,
njen njenog, njihov njihovoga). U istraenoj grai SL N/SRBiH i
16 O imenicama je ve bila rije u ovome radu. Govorei o jezinim znaajkama tekstova slubenih glasila u Bosni i Hercegovini u poglavlju o leksikoj razini, nuan je bio osvrt na fonoloka, morfoloka i druga svojstva koja odreuju razlikovnu posebnost hrvatskoga leksika,
stoga se ti sadraji u daljnjem tekstu ne e ponavljati.

prosinca 2012.

33

Marija Musa

SGOM samo se jednom javlja zamjenica njezin, a u svim ostalim njen,

odnosno njenoga; njegovog, njihovog.
U sklonidbi odnosne zamjenice koji u pravilu se u obraenim tekstovima SLBiH i SGOM ne razlikuje A jd. m. r. za ivo i neivo, ve se rabi
oblik za ivo koga/kojega, npr.: Srednjokolskim akim domom upravlja
upravni odbor doma, koga imenuje Okruni narodni odbor (koji imenuje Okruni narodni odbor). Samo je jedan primjer u kojemu je pravilna
uporaba te zamjenice: Ako na putu koji ima da pree nema javnih saobraajnih sredstava, advokatu pripada naknada u vidu kilometrae (SL
NRBiH, 23/46/57).
Uporaba navezaka u G, D, L pridjeva i zamjenica znaajka je biranoga
stila, ali se navesci rijetko mogu nai u tekstovima pisanim administrativnim stilom.
c) Jednostavnost i neobiljeenost tekstova AFS-a uvjetuju ogranienu uporabu glagolskih oblika pa se oni svode na prezent, perfekt i
futur prvi. Obiljeena glagolska vremena kao to su aorist, imperfekt,
pluskvamperfekt nisu poeljna u ovome stilu.
Na morfosintaktikoj razini slijedi pregled glagolskih oblika koji su
najfrekventniji u analiziranoj grai:
- P r e z e n t ima naglaenu propisivaku funkciju, a pritom je esta uporaba svevremenskoga prezenta, npr.: Roditelj svojim potpisom potvruje da je primio na znanje obavjetenje kole upisano u knjiicu; direktor Zavoda ima svog zamjenika; obezbjeuje
zakonitost rada; donosi program rada; organizuje rad u Zavodu
(SLBiH i SGOM)
- F u t u r I . u analiziranoj grai u pravilu se tvori kao jednostavan
glagolski oblik, to je norma srpskoga jezika, npr.: konstatovae,
obezbijedie, izvrie se, primjenjivae se, preduzimae, valorizovae, finansirae, upozorie itd. Potvreni su i rijetki primjeri
FI koji su tvoreni prema hrvatskoj normi: Takvo lice treba bolniki
lijeiti, uputiti e ga u bolnicu (uputit e ga u bolnicu), SGOM,
10/66/ 468.

34

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

- U izricanju budue radnje esto se umjesto futura I. rabi prezent

modalnih glagola, i to u sloenome glagolskom predikatu vezom
glagola trebati, morati, moi, htjeti, smjeti + da + prezent, npr.: politika potroakih kredita treba da bude (treba biti), treba da doprinese (treba pridonijeti), treba da se temelji (treba se temeljiti)
itd. Samo je u nekoliko primjera upotrijebljena hrvatska tvorba
- sveza prezenta modalnoga glagola +infinitiv, npr.: treba usmjeriti; mora biti dostavljeno, treba uzeti u obzir i dr.
- esta je uporaba treega lica ili obezlienih i pasivnih konstrukcija: dozvoljava se, obezbjeuje se, odreuju se, proglaavaju se,
sainjava se, stara se, smatra se, tampa se, propisuje se.
- Isto tako vrlo su esta skraivanja: Ovdje navesti (umjesto inf.
bolje je navedi/navedite) naziv preduzea gdje je lice zaposleno u
vrijeme polaganja ispita; Vie brige posvetiti obuhvatu fizikim
vaspitanjem djece predkolskog uzrasta, kao i uenika viih razreda osnovnih kola. Preduzeti mjere u cilju irenja fizike kulture
studenata (SL NRBiH, 12/46/26) i sl.
- Kao primjeri pasivnih konstrukcija mogu se navesti sljedee konstrukcije: alba upravljena protiv lica, zapaeno je, obavljeno
je, predvedeno je, licencirano je, povraeno je kao premlado
(vraeno), ocijenjeno je i dr. U tvorbi pasivnih konstrukcija esta
je tvorba glagolskim pridjevom trpnim pomou nastavaka -t, -ta,
-to: obraunat, izraunat, prodat, udata (-n, -na, -no > obraunan, izraunan, prodan, udana), npr.: Ako osiguranik ili lan
porodice osiguranika kome je izdata zdravstvena legitimacija
boravi van mjesta , on koristi zdravstvenu zatitu na osnovu
zdravstvene legitimacije (SGOM, 13/66/468); Svjedoanstvo IV
razreda gimnazije u Bijeljini izdato godine 1924/25 izgubio sam i
proglaavam ga nevaeim. Finci Jozef, Bijeljina; kola je duna
da evidenciju o izdatim potvrdama uva u arhivi najmanje tri
godine (SLBiH, 13/66/346). I primjeri u kojima se s i z zamjenjuju palatalnim i nisu sukladni hrvatskomu standardnom jeziku:
doneen, preveen, (donesen, prevezen) i sl. Od ostalih glagolskih

prosinca 2012.

35

Marija Musa

oblika esto je u uporabi i m p e r a t i v u zapovjednim anrovima

i parolama.
- U tekstovima AFS-a na morfosintaktikoj razini u uporabi p r i j e d l o g a mogu se nai ustaljene konstrukcije pogrjeke: u prijedlonim se izrazima prijedlog po rabi umjesto drugih prijedloga
(npr. nakon, na, prema, poslije): po objavljivanju, po donoenju
rjeenja, po podnoenju zahtjeva, po zavrenom putovanju (nakon
objavljivanja, nakon donoenja rjeenja, nakon podnoenja zahtjeva, nakon zavrenoga putovanja), po osnovu rada (na osnovi rada
/ temeljem rada) itd.
- Potvreni su i primjeri pravilne uporabe: prema odluci mjesnog
narodnog odbora, prema Pravilniku o sadraju i nainu voenja
evidencije i dokumentacije; pogrjena je uporaba i prijedloga
putem u sljedeem primjeru: uenici upuuju svoje molbe putem
uprave kole (uenici upuuju svoje molbe preko uprave kole); prijedlog s(a) u slubenim listovima u pravilu se javlja s naveskom
bez obzira na fonemski sastav rijei koja slijedi iza njega (u skladu
sa srpskom fonolokom normom): sa korienjem (s koritenjem),
sa uspjehom (s uspjehom), dodue uz samo rijetke iznimke.
d) Meu veznicima posebno se izdvaja veznik poto jer se u dvama jezicima rabi u razliitu znaenju. Naime u srpskom je jeziku poto
uzroni, dok je u hrvatskome jeziku vremenski veznik. Primjeri uzronoga znaenja jesu reenice: Poto prethodno, a na osnovu prozivanja,
utvrdi da sjednici prisustvuje veina lanova Skuptine, predsjednik
otvara sjednicu (SGOM, 5/66/ 134) i dr.
Mogu se ipak potvrditi, osobito u grai objavljenoj u prvim poslijeratnim godinama, i primjeri u kojima je taj veznik uporabljen u vremenskome znaenju: Na temelju donesene odluke o dodjeljivanju zemlje
pretsjednik agrarne komisije ili lan koga on odredi, poto se izvri parcelacija, uvee u posjed one agrarne interesente kojima se zemlja dodjeljuje (SL FBiH, 23/46/57); agrarna komisija uvest e u posjed novog
agrarnog interesenta poto odstrani ranijeg koji je privremeno bio uveden u posjed (SL F BiH, 12/46/26).
36

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

2.3. Sintaktike znaajke

Govorei o tekstovima AFS-a, tonije o njihovim leksiko-semantikim, morfolokim i morfosintaktikim znaajkama, bila je rije i o
razliitim postupcima, kao to je nominalizacija, kondenzacija i sl., koji
su svojstveni apstraktnim stilovima kakav je i taj stil te o posebnim spojevima rijei unutar toga stila, to ulazi u podruje i njihove sintaktike
strukture.
O nekim znaajkama reenice, osnovne, nekontekstualizirane jedinice takvih tekstova, u razliitim anrovima AFS-a u literaturi se mogu
nai nesuglasni stavovi: jedni misle da je reenica toga stila kratka,17 a
drugi kau da su reenice po pravilu duge, sa nizom zavisnih ili nezavisnih sureenica, tako da ponekad nije jednostavno razumjeti sve smisaone odnose meu njima, to je u suprotnosti sa stalnom tenjom za
razumljivou, komunikativnou toga stila18.
Reenica je esto sastavni dio perioda koji je uobiajen u AFS-u. Red
rijei u tim je tekstovima ustaljen lanovi reeninoga ustroja imaju
svoje mjesto: gramatiki je subjekt na prvome mjestu, a gramatiki predikat na drugome. Taj neobiljeeni redoslijed odnosi se i na obavijesni
subjekt i na obavijesni predikat. Inverzija u kojoj bi obavijesni predikat
bio ispred obavijesnoga subjekta nije uobiajena.
Enklitika se nalazi na drugome mjestu izmeu subjekta i predikata, bez obzira na svoju vielanost, npr.: Optinski sekretarijat za inspekcijske poslove e utvrditi naine sprovoenja inspekcijskog nadzora
(Optinski e sekretarijat za inspekcijske poslove utvrditi naine sprovoenja inspekcijskog nadzora). Zatim, nesroni atribut dolazi iza rijei
koju poblie odreuje, npr. suglasnost Savjeta meuopinskih zajednica.
Reeninu funkciju ponekad u tim tekstovima imaju ustaljeni izrazi
i kondenzirane sintagme (npr.: Ukoliko se zakon primijeni). U AFS-u,
kao i u drugim tekstovima apstraktnih stilova, kao najei rabe se sljedei konektori (vezna sredstva na razini teksta): meutim, naprotiv, za
17 Usp. J. Sili, Funkcionalni stilovi..., str. 73.; B. Toovi, Funkcionalni stilovi, Institut fr
Slavistik der Karl-Franzens-Universitt Graz, Graz, 2002., str. 295.
18 M. Katni-Bioki, n. dj., str. 92.

prosinca 2012.

37

Marija Musa

razliku od toga, naime, drugim rijeima, to jest, tonije reeno, dakle,

prema tome, osim toga, uz to i sl.
Iako po Siliu samostalnost reeninoga sadraja nekontekstualiziranost reenice daje prednost nezavisnosloenim reenicama nad zavisnosloenim, dakle koordinacija dominira nad subordinacijom zbog
prirode administrativnih tekstova vrlo su este upravo zavisnosloene
reenice. Administrativni je stil odreen svojom propisivakom zadaom, njime se propisuju i oblikuju nedvosmislene tvrdnje pa su u skladu
s tom zadaom u administrativnim tekstovima este pogodbene reenice i reenice s propisivakim, imperativnim znaenjem. Pogodbene su
reenice gramatiki podijeljene na stvarne, mogue i nestvarne, zato
se pogodbenost rijetko izraava prijedlonim/nominalnim konstrukcijama, a i kad se izraava, onda su to u pravilu konstrukcije vezane
za apstraktne funkcionalne stilove. To osobito vrijedi za konstrukcije
s poprijedloenim prijedlonim izrazom u sluaju, npr. U sluaju kie
(predstava se odgaa), U sluaju rata (ugovor ne bi vrijedio) i sl.19
Evo nekih primjera pogodbenih reenica koje su u inverziji i zapoinju pogodbenim veznikom ako:
Ako se radi o vonjacima propisno zasaenim i propisno njegovanim,
onda je maksimum posjeda od 30 do 40 dunuma. Ako je lice nezemljoradnikog zanimanja, lan porodice koja se iskljuivo bavi poljoprivredom, viak obradive zemlje dodjeljuje se; Ako to ne uini, kaznie se
po zakonu o suzbijanju spekulacije i privredne sabotae; Ako se narodni
odbori ne sporazume, o raspodjeli odluuje nadleni narodni odbor sreza, odnosno Izvrno vijee NRBiH (SLNRBiH, 16/55/157); Ako se vlasnik,
odnosno dralac stoke, ne javi u odreenom roku, ili se javi pa odbije
da primi stoku, stoka e se prodati (SGOM, 11/ 66/265); Ako radnik za
dolazak na posao i povratak sa posla moe da koristi razna sredstva
javnog saobraaja, naknadie mu se razlika trokova za prevoz onim
sredstvom kod koga je prevoz najjeftiniji (SGOM, 5 /66/154).

Iako se u literaturi navodi kako u hrvatskome jeziku nisu uobiajene

u pogodbenim reenicama konstrukcije s poprijedloenim prijedlonim
19 I. Pranjkovi, Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika, sv. 41-42, br. 1-2,
Zagreb, 1996., str. 523.

38

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

izrazom/nominalnom konstrukcijom u sluaju20 (u sluaju poplave, u

sluaju ratne opasnosti i sl.), u analiziranoj grai AFS-a potvreni su i
ovi primjeri: U sluaju da se u granicama izdvojenog zemljita iz prethodnog lana nalaze privatni posjedi kao enklave (ostrvca), ovi e se
posjedi radi arondacije (zaokruivanja) zamijeniti za istu toliku povrinu (SLBiH, 12/46/21).
Reenice u AFS-u esto imaju propisivako, imperativno znaenje
koje se znaenjski ostvaruje ustaljenim spojevima rijei, kao to je veza
obezlienoga oblika glagola imati (u 3. l. jd.) i infinitiva glagola, npr.:
ima se donijeti; ima se zakljuiti danom; ima se prilikom proljetne
sjetve obraditi; ali i drugim spojevima rijei koji imaju propisivako
znaenje: proglaavaju se nevaeim, prestaju vaiti, naknada se ne
priznaje i sl. Evo nekoliko reenica koje mogu posluiti kao primjeri
takva znaenja:
Zabranjuje se ispaa sitnoj stoci u poljima i na seoskim panjacima u
vremenu koje odredi zbor biraa za svoje podruje; Uhvatninu plaa
vlasnik odnosno dralac stoke (SGOM, 11/66/265-267). [] vlasnici odnosno draoci vonjaka ili pojedinih vonih stabala i vinograda duni
su da do 15. februara 1967. godine provedu sljedee agrotehnike mjere i zimska prskanja: da iskre sva suha stabla i okote vinove loze, da
prorijede guste kronje... obavezni su vriti zimsko prskanje (SGOM,
13/66/458). Promjenu izabranog ljekara i zdravstvene ustanove u toku
godine, osigurano lice moe zahtijevati u sluajevima: c) kada osigurano lice i ljekar nisu ostvarili potrebnu saradnju u lijeenju (SGOM,
13/66/ 466). Osigurano lice iz prethodnog stava duno je da naknadno
dokae svoje pravo na koritenje zdravstvene zatite (SGOM, 13/66/468).
Propisivanje, izdavanje i naplaivanje lijekova vri se po vaeim propisima (SGOM, 13/66/472) i sl.

Zakljuak
Zapravo, s lingvistikoga motrita jezina je politika sociolingvistika kategorija koja je sastavni dio ope politike jednoga drutva i provodi se djelovanjem politikih institucija koje su svojom kontrolom ivo
20 Usp. isto, str. 523.

prosinca 2012.

39

Marija Musa

prisutne u svim kanalima javne komunikacije. Zbog toga je nuna svijest o tome da jezik politike snano modificira sve oblike javne komunikacije. Drutveni kontekst u ijem se okviru ostvaruje jezina politika
odreen je mnotvom izvanlingvistikih i lingvistikih imbenika, kao
to su demografski, gospodarstveni, kulturni, drutveni, politiki i pravni. Njihov meusobni utjecaj uvijek je interferirajui, a jezina politika drutvenu svijest o jeziku najee usmjeruje prema interesima one
drutvene skupine koja je najmonija i koja je na vlasti.
Nakon provedena istraivanja moe se zakljuiti da je hrvatski jezik
u razdoblju od 1945. do 1967. godine iskljuen iz slubene javne administrativne komunikacije. Uporaba hrvatskoga jezika, a poslije i tzv. zapadne varijante (kao njegove istoznanice), koja prema legislativi u bosanskohercegovakome standardnojezinom izrazu treba biti jednako
zastupljena u jeziku javne komunikacije kao i istona varijanta (srpski
jezik ijekavskoga izgovora), pa i onda kad se govori o treoj varijanti, odnosno mijeanju dviju varijanata na bosanskohercegovakome podruju, gotovo je zanemariva (tek se u nekim sluajevima javljaju i potisnuti
neuobiajeni u BiH hrvatski leksemi da bi se uspostavila ravnotea u
odnosu na druge jezine udjele).
Slubeno je dakle onemogueno svako nametanje jezine unitarizacije, pa i poslije tzv. bosanskohercegovakoga standardnojezinog izraza, a aktualna politika brojnijega naroda upravo preferira taj izraz.
Literatura
- Auburger, L., Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda: HFDR,
Rijeka, 2009.
- Babi, S., Hrvatski jezik u politikom vrtlogu, Pelivan, Zagreb,
1990.
- Banac, I., Hrvatsko jezino pitanje, Most/The Bridge, Zagreb,
1991.

40

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

- Baoti, J., Knjievnojezina politika 1970.-1990. borba za zajednitvo i ravnopravnost, Jezik u Bosni i Hercegovini, zbornik radova, ur. S. Mnnesland, Bemust, Sarajevo, 2005., str. 435. 477.
- Baoti, J., Status specifinosti hrvatskoga standardnog jezika u
konceptu knjievnojezine politike u BiH, Hrvatski jezik u XX.
stoljeu, zbornik radova, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
- Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
- Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik
i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine, Zagreb, 1999.
- Birch, D., The Language of Drama: Critical Theory and Practice,
Macmillan, London, 1991.
- Brozovi, D., O problemima varijanata, Jezik, XIII/2, Zagreb,
1965/66., str. 33. 46.
- Brozovi, D., Standardni jezik: Teorija, usporedbe, geneza, povijest, suvremena zbilja, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
- Brozovi, D., Specifine gramatike znaajke hrvatskoga knjievnog jezika, Mostarski dani hrvatskoga jezika, zbornik radova,
Mostar, 1999., str. 9. 21.
- Bugarski, R., Jezik u drutvu, Prosveta, Beograd, 1986.
- Filipovi, R., Teorija jezika u kontaktu, JAZU i kolska knjiga,
Zagreb, 1986.
- Finka, B., I jedinstvo jezika i knjievne varijante, Jezik, XIV
(1967.), br. 3, str. 65. 75.
- Frani, A. Hudeek, L. Mihaljevi, M., Normativnost i
viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb, 2005.
- Funkcionisanje jezika u vienacionalnim zemljama, ur. B. Toovi,
Institut za jezik, Sarajevo, 1990.
- Grubii, V., Hrvatski jezik nakon II. svjetskog rata, Hrvatska
revija, 2, Mnchen Barcelona, 1985., str. 272.-286.

prosinca 2012.

41

Marija Musa

- Hrvatski knjievni jezik i pitanje varijanata, posebno izdanje asopisa Kritika, sv. 1, Zagreb, 1969.
- Jonke, Lj. Peti kongres jugoslavenskih slavista u Sarajevu (Neki
nesporazumi o osnovnim pitanjima), Hrvatski knjievni jezik 19. i
20. st., Zagreb, 1971., str. 331. 335. (Isto: Jezik, 1965./66., XIII/1, str.
30. 32.)
- Jonke, Lj., Problematika norme hrvatskoga knjievnog jezika u
sinkronijskom i dijakronijskom aspektu, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, zbornik radova, ur. M. Samardija,
Matica hrvatska, Zagreb, 1999., str. 104. 113.
- Katii, R., Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb, 1986.
- Katni-Bakari, M., Stilistika, Ljiljan, Sarajevo, 2001.
- Lisac, J., Nacionalno u srednjojunoslavenskim organskim i
drugim idiomima, Jezik i demokracija, zbornik radova, Sarajevo,
2001.
- Mami, M., Usklaenost jezinoga zakonodavstva i jezine
prakse, Pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Neum, 27. i 28. listopada 2005.,
Hrvatsko drutvo za znanost i umjetnost i Sveuilite u Mostaru,
Mostar, 2006., str. 192. 211.
- Musa, ., Hrvatski jezik u BiH s obzirom na njegov zakonski i
stvarni poloaj u drutvu, Filologija, knj. 48, Zagreb, 2007., str. 115.
134.
- Pranjkovi, I., Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika, sv. 41-42, br. 1-2, Zagreb, 1996., str. 519. 527.
- Pranjkovi, I., Hrvatski jezik od godine 1945. do 2000., Hrvatski jezik 20. stoljea, zbornik radova sa znanstvenog skupa 2005.,
Matica hrvatska, Zagreb, str. 2006., 29. 58.
- Samardija, M., Utjecaj sociopolitikih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. st., Croatica, 45-46, Zagreb, 1997., str. 177.
192.

42

HUM 9

STATUS HRVATSKOGA JEZIKA U BIH U ADMINISTRATIVNOME FUNKCIONALNOM STILU OD 1945. DO 1967. GODINE

- Samardija, M., Jezik i identitet, Osvit, 2-3, Mostar, 1999., str.

68. 72.
- Samardija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb, 1998.
- Samardija, M., Stranputicama hrvatskoga jezinog i pravopisnog pitanja u BiH nakon 1945., Mostarski dani hrvatskoga jezika,
zbornik radova, Mostar, 1999., str. 93. 103.
- Sili, J. Pranjkovi, I. Gramatika hrvatskoga jezika, kolska
knjiga, Zagreb, 2005.
- Sili, J., Funkcionalni stilovi standardnoga jezika, Disput, Zagreb,
2006.
- Simeon, R. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
- Stani, Lj., Demokratska drutva afirmiraju razliitost, Jezik i
demokracija, zbornik radova, Sarajevo, 2001., str. 213. 224.
- kiljan, D., Jezina politika, Naprijed, Zagreb, 1988.
- kiljan, D., Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb, 2000.
- Toovi, B., Funkcionalni stilovi, Institut fr Slavistik der KarlFranzens-Universitt Graz, Graz, 2002.

prosinca 2012.

43

Marija Musa

STATUS OF CROATIAN LANGUAGE IN BIH IN

ADMINISTRATIVE-FUNCTIONAL STYLE FROM
1945 TO 1967
Abstract
The article deals with sociolinguistic topic status of Croatian language in public communication in BiH from 1945 to 1967. Experience has
shown that historicity of Croatian language in Bosnia and Herzegovina
was more or less denied or at least obfuscated, therefore the Croatian
language was denied in language politics of that country. Despite that
historicity of Croatian in BiH was preserved by different non-linguistic
(pointing out many historical, ethnic, cultural and other particularities)
and of course linguistic means. Since the paper deals with position of
Croatian language in public communication in Bosnia and Herzegovina
and since the standard language is realized through its functional styles,
attention is directed to one of the most represented styles in the area of
communication administrative functional style. Texts from the official
organs Official Journal NR BiH or Official Journal SR BiH and Official
Gazette of Mostar Municipality were analyzed for the needs of research
on position of Croatian language in the mentioned period and on that
style plan. Collected materials were analyzed at the lexical, phonological,
morphological and syntactical level.
Key words: Croatian standard language, Bosnia and Herzegovina, language politics, public communication, legal and real position, sociolinguistics, administrative style

44

HUM 9