Izmjena I Dopuna Ppug Nin Procisceni Tekst 19-03-2013

Naruitelj: GRAD NIN
Izvritelj: GiN Company
d.o.o., ZADAR
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA

UREENJA GRADA
NIN
DODANO
IZBAENO
Zadar, veljaa 2013.g.
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

KONANI PRIJEDLOG
ZADARSKA UPANIJA
GRAD NIN
Naziv prostornog plana:
Izmjene i dopune prostornog plana ureenja grada
Naziv kartografskog prikaza:
Tekstualni prilog
Mjerilo kartografskog prikaza:
Program mjera za unapreenje stanja u prostoru

(slubeno glasilo):
Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana

(slubeno glasilo):
Slubeni glasnik grada Nina br. 6/09

Javna rasprava Ponovljena javna rasprava 2. ponovljena rasprava
(datum objave): (datum objave):
(datum objave):
Zadarski list Zadarski list
Zadarski list
29. 01. 2011.
03. 04. 2012.
24.01.2013
Javni uvid odran Ponovljeni javni uvid odran

od: 08. 02. 2011.
od: 13. 04. 2011.
do: 23. 02. 2011.
od: 23. 04. 2011.
2.ponovljeni javni uvid

od: 01.02.2013.
do 10.02.2013
Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:
Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:
JOZO MUSTA, d.i.g.

(ime, prezime i potpis)
Suglasnost na plan prema lanku 24. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98 i 100/04),
broj suglasnosti:
datum:
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
GiN Company, d.o.o., Zadar

Peat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Odgovorna osoba:
NENAD UBERI, d.i.g.

Voditelj plana:
NEBOJA VEJMELKA, d.i.a.

Struni tim u izradi plana:
ANA MUSTA, d.i.a.

TOMISLAV KUKAVICA, d.i.a.
Peat predstavnikog tijela:
Predsjednik predstavnikog tijela:
DAVOR URJURI
________________________
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:

Peat nadlenog tijela:
________________________
__________
GIN Company d.o.o., ZADAR

KONANI PRIJEDLOG
Na temelju lanka 24. i 45a. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine"

30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o ureenju i zatiti obalnog
podruja mora (NN128/04) i Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru
Grada Nina (Slubeni glasnik Grada Nina 20/2006), donosi se
ODLUKA
o donoenju
Izmjena i dopuna prostornog plana ureenja Grada Nina
(Slubeni glasnik Grada Nina 4/02, 13/04)
II. ODREDBE ZA PROVOENJE

A. OPE ODREDBE
lanak 1.
Izmjenom i dopunom Prostornog plana ureenja Grada Nina izmijenio se i dopunio
dio Obrazloenja izvornog plana koje je i dalje na snazi, a u potpunosti su izmijenjene
Odredbe za provoenje i svi grafiki dijelovi plana (svi kartografski prikazi u mjerilu
1:25.000 i 1:5.000).
lanak 2.
Ovom se Odlukom donose Izmjene i dopune prostornog plana ureenja Grada
Nina za razdoblje do 2015g. (u daljnjem tekstu Plan).
lanak 3.
Plan je izraen u skladu sa Prostornim planom ureenja Zadarske upanije (Slubeni
glasnik Zadarske upanije 2/01,06/04, 2/05 ,17/06 i 03/10 ) i Uredbom o ureenju i
zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04). i Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji ( NN br. 76/07, 39/08, 55/11, 90/11, 50/12 ).
lanak 4.
Grad Nin, prema prostornoj organizaciji Zadarske upanije pripada podruju zadarske
urbane regije.
lanak 5.
Prostor Grada Nina obuhvaa slijedea naselja: Nin, Zaton, Vrsi, Grbe, Ninski
Stanovi, erava , Poljica i Poljica Brig
lanak 6.
Plan je osnova za izradu i donoenje svih razvojnih programa, urbanistikih i
detaljnih planova ureenja prostora na podruju Grada Nina.
Ovaj Plan sadri i razrauje koncepciju ureenja prostora u skladu s Odredbama
PP-a, razgranienje prostora prema namjeni i drugim obiljejima.

KONANI PRIJEDLOG
lanak 7.
Ovim Planom osim elemenata iz prethodnog lanka odreeni su ciljevi prostornog
razvoja lokalnog znaaja kroz ureenje:
- graevinskih podruja (GP) naselja razgranienih na izgraene i neizgraene
dijelove,
- graevinska podruja turistiko-ugostiteljske djelatnosti,
- izgradnja izvan graevinskih podruja,
- razmjetaj gospodarskih i drutvenih funkcija lokalnog znaenja,
- namjena prostora, uvjeti koritenja i zatite prostora priobalja, mora i podmorja,
- mreu komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada
- podruja i cjeline za koje e se izraivati urbanistiki ili detaljni planovi ureenja
U svrhu provedbe, Plan sadri :
- uvjete i pokazatelje za izradu urbanistikih planova
- lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraenim podrujima za koje se ne
donose urbanistiki planovi i za zahvate koje je mogue provoditi izvan GP-a
- mjere koritenja i zatite prostora i okolia, te druge mjere od vanosti za
ureenje prostora
lanak 8.
Plan je sadran u elaboratu : "Izmjene i dopune prostornog planog ureenja Grada
Nina" to ga je izradio GIN - COMPANY d.o.o. Zadar i ima priloge, u tekstualnom
dijelu :
I.
II.
OBRAZLOENJE
ODREDBE ZA PROVOENJE
u grafikom dijelu kartografske prikaze :

1.
KORITENJE I NAMJENA POVRINA
(mj. 1 : 25000)
2.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
(mj. 1 : 25000)
3.1a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA

(mj. 1 : 25000)
3.1b UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
(prostorni planovi na snazi)
(mj. 1 : 25000)
3.2 UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
(podruja posebnih uvjeta koritenja)
(mj. 1 : 25000)
4.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA I DRUGIH SADRAJA

(mj. 1 : 5000)

KONANI PRIJEDLOG
B. PROVEDBENE ODREDBE
1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju
Grada Nina
lanak 9.
Ovim se Planom odreuje nain koritenja prostora,
koji se temelji na
tradicionalnim oblicima i suvremenim trendovima razvitka. Osnovna namjena
povrina je definirana zonama razliitih namjena prikazanim u grafikom prilogu br.
1 Koritenje i namjena povrina.
- graevinsko podruje naselja, gdje je glavna namjene stanovanje s prateim
funkcijama, a sastoji se od izgraenoga i neizgraenog dijela (GP, GP1, GP2 i
GP3) (GP)
- graevinska podruja turistike namjene, gdje je boravak turista i smjetaj
posebnih sadraja turistike aktivnosti osnovna djelatnost (T2 i T3)
- graevinska podruja gospodarske namjene proizvodne namjene - preteito
industrijska djelatnost (I1), preteito zanatska (I2) i agrokompleks Vigens (I3) i
farma krava
- prostor za eksploataciju soli (E3)
- poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene vrijedno obradivo tlo
- ume iskljuivo osnovne namjene zatitna uma
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite
- povrine zona sportsko rekreacijske namjene (R), golf terena (R1), hipodroma
(R2) i sportova na vodi ribolova (R5)
- povrine priobalnoga pojasa mora s pripadajuim akvatorijem: luke otvorene za
javni promet lokalnog znaaja, kupalino-rekreacijskih sadraji, ljekovito blato
(LJB), zatieno obalno podruje i lokaliteti za uzgoj ribe (H)
- povrine autohtonog krajolika - kamenjar
- groblja
lanak 10.
Planom je definirano koritenje prostora i namjena povrina za:
- razvoj i ureenje povrina naselja
- razvoj i ureenje povrina izvan naselja
lanak 11.
Pod pojmom naselje podrazumijeva se graevinsko podruje naselja (GP, GP1,
GP2 i GP3) koje sukladno odredbama Plana ini cjelovitu povrinu sastavljenu od:
- izgraenog dijela graevinskog podruja naselja
- neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja
- neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno
opremljenog

KONANI PRIJEDLOG
lanak 12.
Izgraeni dio graevinskog podruja naselja je izgraeni prostor kojega ine
izgraeni objekti zajedno sa pripadajuim parcelama i ureenim javnim prostorom
(pristupi, javno zelenilo, infrastruktura i sl.) i druge povrine privedene razliitoj
namjeni.
lanak 13.
Neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih
neureenih i neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee od 5000m 2 .
Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja u smislu odredbi Plana ine
povrine za irenje i razvoj naselja.
lanak 14.
Pod prostorom za razvoj i ureenje povrina izvan naselja Planom su definirane
sljedee povrine:
- izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja)
- povrine izvan graevinskih podruja
lanak 15.
Sukladno odredbama Planom su definirana sljedea izdvojena graevinska
podruja (GP izvan naselja):
- zone proizvodne namjene izvan granice naselja (I1, I2 i I3)
- zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan granica naselja (T2 i T3)
- zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja (R, R1, R2 i
R5)
- groblja
lanak 16.
Povrine izvan graevinskih podruja sukladno odredbama Plana obuhvaaju
sljedee povrine:
- poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene
- uma iskljuivo osnovne namjene
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite
- povrine infrastrukturnih sustava
lanak 17.
Ovim se Planom utvruju kriteriji za koritenje/namjenu povrina, koji su odreeni
slijedeim karakteristikama:
- Prostor kao ogranieni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito to,
pretpostavlja potivanje principa organskog irenja postojeih naselja u okvirima
zadanih mjerila i unutar utvrenih granica GP-a
- U cilju zatite vrijednosti okolia (more i obalni pojas, poljoprivredne povrine i
pejzane karakteristike prostora), potrebno je graevinske aktivnosti ograniiti
na ve koritene prostore
- Koritenje, dosad neizgraenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano
izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu

KONANI PRIJEDLOG
U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo

koritenja ve izgraenih, postojeih struktura i njihovo logino povezivanje u
urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojee/stare jezgre naselja, zone
naselja koje su rijetko izgraene s mogunou njihove dogradnje, te zone nove
izgradnje u proirenim dijelovima GP-a
irenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodei rauna o potrebi
zaokruivanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu
valorizirani su svi relevantni elementi, kao to su stalni i povremeni stanovnici,
osiguranje prostora za javne potrebe i postojea infrastruktura, odnosno
mogunosti njene racionalne iskoristivosti
Definiranje GP-a turistiko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojeem
stanju, postojeoj planerskoj dokumentaciji, kriterijima propisanim kroz
projekciju potencijalnih kapaciteta i odredbama za provoenje PP-e
Definiranje GP-a za gospodarske aktivnosti podrazumijeva izgradnju manjih
proizvodnih pogona, koje nee negativno utjecati na okoli
Podruja za eksploataciju mineralnih sirovina (kamena (do zavretka
eksploatacije ili koncesije) i (soli) moraju koristiti najsuvremenije tehnologije u
svrhu zatite okolia
Koritenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupaline svrhe mogue je uz
minimalnu izgradnju i ouvanje prirodnih fenomena
Luke na podruju Grada Nina su luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja
preteito u funkciji privezita za prihvat nautikih plovila i plovila lokalnog
stanovnitva.
2. Uvjeti za ureenje prostora

2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju
lanak 18.
Ovaj Plan odreuje uvjete ureenja prostora graevina od vanosti za Dravu i
upaniju, opisane u toki 5. ovih Odredbi, a prema lancima 4.-7. odredaba PP-a.
Graevine od vanosti za Dravu

Prometne graevine
Cestovni objekti s pripadajuim graevinama i ureajima:
dravna cesta DC 306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)- (D 8) - postojea,

brza etverotrana cesta Nin-Zadar-Biograd Na Moru - planirana
Energetske graevine
Elektroenergetske graevine:
- elektroenergetski koridor 400 kV planirani
- dalekovodi 110 kV: TS Obrovac-TS Nin, TS Zadar Centar-Ts Nin postojei
- transformatorsko postrojenje: TS Nin 110/35/10

KONANI PRIJEDLOG
Vodne graevine
Graevine za koritenje voda
- vodoopskrbni sustav Bokanjac - postojei i planirani
- magistralni cjevovod Zadar-Nin-Vir - postojei i planirani
Zatitne, regulacijske i melioracijske graevine
- tunel za obranu od poplave Bokanjakog blata - postojei
- melioracijski sustavi - postojei i planirani
Graevine za zatitu voda
- centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda zajednikog sustava odvodnje
Nin-Privlaka-Vrsi
Proizvodne graevine
- proizvodnja mineralnih sirovina (soli)
- uzgoj riblje mlai (Cenmar)
portske graevine:
Igralita za golf s prateim sadrajima na lokacijama:
- Ninski stanovi - grad Nin (planirano)
- epurine Punta Skala (planirano)
portski i rekreacijski centri povrina 5 ha i vie:
- Kneev vrt Nin (planirano)
- epurine Zaton (planirano)
- Hipodrom Ninski stanovi (planirano)
Pota i telekomunikacije:
javne telekomunikacije u pokretnoj mrei
Elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema (prema nainu
postavljanja):
- elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na postojeim
graevinama (antenski prihvat);
- elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojeim
antenskim stupovima (samostojei stupovi elektronike komunikacije u skladu s
kartografskim prikazom, karta 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI)
Turistiko-ugostiteljske graevine
Ugostiteljsko-turistike cjeline kapaciteta 1000-3000 gostiju:
- Turistiko naselje Zaton (postojee)
- Nin Ninsko blato (planirano)
- Zaton Bilotinjak (planirano)
Turistiko-ugostiteljske cjeline povrine 5 ha i vie:
- Nin Biva ciglana
- Zaton - uz TN Zaton (uz prometnicu prema TN Zaton)
- Zaton epurine

KONANI PRIJEDLOG
Zaton uz prometnicu (uz granicu rekreacijske zone epurine)
Graevine od vanosti za upaniju

Prometne graevine
Cestovne graevine:
postojee:
- upanijske ceste:
6004 Nin ( 6011 D 306)-Vrsi- 6007(Duevia Mlin)
6007 Raanac-Zadar (D 407)
6010 - TN Zaton-D 306
6011 Nin ( 6273 6004)-Murvica-Zemunik Donji ( 6040 D 502)
6013 Poljica- 6007
6014 6007-Visoane-Polinik-Suhovare- Biljanje Donje ( 6043)
6273 Privlaka (D306) Nin Sv. Nikola (D 306)
-
lokalne ceste
L 63022 Gospa od Zeeva-Vrsi ( 6004)
L 63023 Mulo- 6004
L 63024 Vrsi ( 6004)-Poljica ( 6013)
L 63048 Zaton-D 306
L 63049 Ninski Stanovi ( 6011)-Koino-L 63051 A.G. Grada Zadra
L 63056 Duevia mlin ( 6007)-Visoane ( 6014)
planirane:
obilaznica naselja Nina i Vrsi
obilaznica naselja Ninski Stanovi i erava
spoj D 306 i 6004
Pomorske graevine:
luke lokalnog znaaja - nerazvrstane
/luke koje su izgradnjom duobalnih prometnica izgubile funkciju luka
otvorenih za javni promet/
- naselje Nin, lokacija Nin
- naselje Zaton, lokacija uvala Dranik
Energetske graevine:
Elektroenergetske graevine:
- energetske graevine koje koriste obnovljive izvore (vjetar, voda, sunce) planirano
- graevine za koritenje obnovljivih izvora energije prema Nacionalnim
energetskim programima (NEP)
Graevine za distribuciju plina:
redukcijska stanica Nin

KONANI PRIJEDLOG
Vodne graevine
Graevine za koritenje voda
sva izvorita koja se koriste za vodoopskrbu
Graevine za zatitu voda
Sustav i ureaji za proiavanje otpadnih voda kapaciteta manjeg od 25000
ES
Proizvodne Ostale graevine
- za eksploataciju mineralnih sirovina kamena (do zavretka eksploatacije ili
koncesije) i soli
Turistiko-ugostiteljske graevine
- za koritenje ljekovitog blata
- Turistiko naselje Jasenovo - planirano
2.2. Graevinska podruja naselja

Opi uvjeti
lanak 19.
Planom su odreena GP naselja s osnovnom namjenom stanovanja, a sastoje se
od izgraenog i neizgraenog dijela, te neizgraenog dijela - komunalno
opremljenog.
GP naselja prikazana su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br.
4 " Graevinska podruja naselja i drugih sadraja" u mjerilu 1:5000.
lanak 20.
Granice GP-a se u pravilu odreuju granicama katastarskih estica, a iznimno gdje
to nije mogue (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije
koju treba prilagoditi postojeem stanju, velike izduene nepravilne parcele ili
sklopovi takvih parcela), granice GP-a definirane su tako da je povuena - ucrtana
linija razgranienja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.
lanak 21.
Planom definirana veliina GP naselja utvrena je temeljem kriterija iz Programa
prostornog ureenja RH, Prostornog plana ureenja Zadarske upanije, te u skladu
sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora, uz potivanje
dodatnih kriterija:
- specifinostima razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju
- izgraenost naselja izraena kroz ukupan broj izgraenih stambenih
jedinica/kua unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj
korisnika prostora
10

KONANI PRIJEDLOG
lanak 22.
Planom su odreene povrine graevinskog podruja naselja (GP) koje sadri
prostor izgraenog dijela naselja i podruje za razvoj naselja (neizgraeni dio) sa
iskazom njihova udjela u postotcima u odnosu na ukupnu povrinu GP pojedinog
naselja:
naselje
Grbe
Nin
Ninski stanovi
Poljica
Poljica brig
Vrsi
Zaton
erava
GP (ha)
34,64
100%
155,81
100%
72,59
100%
117,50
100%
62,60
100%
259,67
100%
140,21
100%
72,78
100%
izgraeni dio
23,97
69%
113,52
73%
50,32
69%
60,18
51%
57,70
92%
180,17
69%
80,21
57%
45,64
63%
neizgraeni dio
10,66
31%
42,29
27%
22,27
31%
57,32
49%
4,90
8%
79,50
31%
60,00
43%
27,14
37%
lanak 23.
Planom se utvruje da se samo u svim naseljima preko naselju Vrsi manje 50%
graevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalite u tim naseljima,
to je vidljivo iz sljedee tablice:
naselje
Grbe
Nin
Ninski stanovi
Poljica
Poljica brig
Vrsi
Zaton
erava
stanovi za stalno stanovanje
stanovi za povremeno stanovanje
107 (51%)
770 (58%)
159 (100%)
332 (97%)
136 (99%)
700 (40%)
395 (60%)
105 (100%)
102 (49%)
564 (42%)
0 (0%)
9 (3%)
1 (1%)
1049 (60%)
258 (40%)
0 (0%)
Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001.g. (Republiki zavod za statistiku) Popis stanovnitva 2011
(Dravni zavod za statistiku)
Sukladno naprijed navedenim podacima unutar neizgraenog dijela graevinskog

podruja naselja Vrsi nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata u pojasu 70 m
udaljenosti od obalne crte temeljem kriterija iz Uredbe o ureenju i zatiti
zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04)
lanak 24.
Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i:
- objekti drutvenog standarda (kola, crkva, vrti, zdravstvena ustanova, trnica
...)
- gospodarski objekti, koji ne ugroavaju ekoloku stabilnost naselja (servisi,
zanatske radionice ...)
- turistiki objekti (hoteli, apartmani, pansioni, ...)
11

KONANI PRIJEDLOG
ureene obale i mjesne luke

sportsko-rekreacijski sadraji (dvorane, bazen, igralita),
groblja,
infrastrukturni koridori
lanak 25.
Svaka pojedina graevinska parcela mora imati osiguran kolni i pjeaki pristup na
javnu prometnu povrinu minimalne irine 5,0 m.
Iznimno, u izgraenim dijelovima naselja (GP, GP1, GP2 i GP3), kada to naslijeena
situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu
moe biti i manja, ali ne manja od 3,0 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m,
odnosno ako je dua 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.
Do konane realizacije pristupnih putova kako je planom definirano, u postupku
izdavanja dozvola za gradnju mogue je prikljuenje graevinskih parcela na
postojei pristupni put, uz obveznu rezervaciju prostora za proirenje pristupnog
puta kako je planom definirano, odnosno do irine od 5,0m, a u izgraenim
dijelovima naselja (GP, GP1, GP2 i GP3) iznimno 3,0.
lanak 26.
Regulacijski pravac je mjesto prikljuenja parcele na javnu prometnu povrinu.
Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava
mogunost izvedbe pjeakog prolaza (nogostupa) min. irine 1,0 m. Izuzetno u
izgraenim dijelovima naselja ako nije mogue drugaije moe se izvesti pjeaki
prolaz (nogostup) na samo jednoj strani ulice, odnosno ulica moe biti i bez njega, uz
uvjet kvalitetnog rjeavanja odvodnje povrinskih voda.
Graevinski pravac definira obveznu i najmanju moguu udaljenost fronte
graevine od regulacijskog pravca.
Ukoliko se na prednjem proelju graevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i
sl.) graevinski pravac definiran je njome.
Udaljenost graevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom
o javnim cestama ili posebnom odredbom drugaije odreeno.
lanak 27.
U izgraenim i gusto izgraenim (S1, S2 i S3) (GP, GP1, GP2 i GP3) dijelovima
naselja, kao i u starim jezgrama, u sluajevima kada je graevni pravac uz ulicu
definiran postojeom zateenom izgradnjom, graevine se mogu graditi i
neposredno uz javnu prometnu povrinu, to znai da se graevina treba uskladiti s
postojeim zateenim stanjem.
lanak 28.
Kod dogradnje postojeih graevina dograeni dio u pravilu zadrava postojei
graevinski pravac.
lanak 29.
Udaljenost samostojee graevine od susjedne mee ne moe biti manja od h/2, ali
ne manja od 3 m, pri emu je h visina graevine.
12

KONANI PRIJEDLOG
Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bonoj ili stranjoj fasadi graevine.
lanak 30.
Minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca mora biti:
- za samostojeu graevinu 12 m,
- za dvojnu kuu 10 m,
- za kue u nizu 6 m.
lanak 31.
lanak 32.
lanak 33.
lanak 34.
Ukoliko izgraena struktura GP-a naselja uvjetuje, iznimno se moe odstupiti od
uvjeta definiranih ovim Planom , a u smislu poveanja povrine izgraenosti
graevinske parcele, manje udaljenosti graevine od granica susjednih parcela,
vee visine graevine i manje povrine graevinske parcele od propisanih
minimalnih. Tada povrina graevinske parcele moe biti do 40% manja, koeficijent
njene izgraenosti (kig) moe biti 0,6, koeficijent iskoristivosti 1,2, a udaljenost
graevine od granice susjedne parcele najmanje 0,5 m.Takoer irina parcele
moe biti do 30 % manja od propisane opim uvjetima, a visina graevine do 15 %
vea od propisane opim uvjetima
Spomenute iznimke primjenjuju se iskljuivo u izgraenim dijelovima GP-a naselja i
u skladu sa susjednim graevinama. Ukoliko prostorni uvjeti omoguuju izgradnju
prema Planom definiranim uvjetima, iznimke se ne smiju primjenjivati.
lanak 35.
Na graevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju
prema uvjetima utvrenim ovim Planom (Odredbe za provoenje - poglavlje 5).
Izgradnja garaa moe biti i izvan objekta, kao samostalna graevina, ako ne
prelazi dozvoljeni postotak izgraenosti.
lanak 36.
Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati autohtoni pejza.
Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je
maksimalno respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei
uklanjanje odreenog broja stabala, odgovarajui broj je potrebno posaditi na
slobodnim dijelovima parcele.
13

KONANI PRIJEDLOG
lanak 37.
Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao
ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu
smjestiti i parkiraline povrine.
lanak 38.
Na jednom ulinom potezu ograde moraju biti ujednaene visinski i upotrebom
materijala od kojega e se ograda izvesti. Donji dio ograde mora biti masivan i
izgraen od vrstih materijala, a gornji prozraan (reetka, mrea ivica i sl.).
Masivni dio ograde smije biti maksimalne visine 1,0 m, a ukupna visina ograde ne
smije biti via od 2,0 m.
Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja

lanak 39.
Ovim Planom odreene su stare jezgre naselja: Nina (otok) - kao urbane cjeline
(registrirani spomenik), zatim ruralne cjeline Nin - Klanice i Zatona, Zaton, Vrsi,
Poljica, a u naseljima Grbe, Poljica Brig, Ninski Stanovi i erava pojedinani
graditeljski sklopovi (dvorovi).
lanak 40.
Povijesna jezgra grada Nina (Nin-otok) je zatieni spomenik kulture upisan u
Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem 1318.
Obzirom na navedenu injenicu za sve zahvate u povijesnoj jezgri potrebno je
ishodovati posebne uvjete za izradu projekta i rjeenje o prethodnom odobrenju za
izvoenje radova nadlenog Konzervatorskog odjela u Zadru. Nin-otok je podruje
bogato razliitim izuzetno vrijednim arheolokim, graditeljskim i etnolokim
spomenicima te ne postoje opi konzervatorski uvjeti koji se mogu primijeniti ve se
svaka graevina ili podruje posebno sagledava. kako je to provedeno u PUP Ninotok (Sl. Vijesnik 16/89).
Gradnja i dogradnja u povijesnoj jezgri grada Nina (otok) mora biti u skladu sa
konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela, koji mogu biti i drugaiji od uvjeta
definiranih ovim planom. U tom smislu u postupku ishoenja dozvole za gradnju
potrebno je pribaviti suglasnost konzervatora na projektnu dokumentaciju.
lanak 41.
Unutar graditeljskih cjelina iz lanka 39., osim grada Nina, dozvoljena je gradnja i
dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela, bez obzira na
minimalne povrine graevinskih estica, udaljenosti od susjeda i koeficijenta
izgraenosti odreenih ovim Planom.
lanak 42.
Utvreni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja
(osim stare jezgre grada Nina otok), u iznimnim sluajevima ukoliko postoje
neizgraene povrine, kako je prikazano u sljedeoj tablici:
14

KONANI PRIJEDLOG
tip graevine
samostojea graevina
dvojna graevina
graevina u nizu
min. povrina
max.
gra.
parcele koeficijent
m2
izgraenosti
300
0,40
250
0,45
200
0,50
Nadzemni
koeficijent
iskoristivosti
1,0
1,0
1,0
max.
koeficijent
iskoristivosti
1,2
1,2
1,2
Ostali uvjeti gradnje, ukoliko nisu u suprotnosti sa konzervatorskim uvjetima,

sukladni su opim uvjetima ovoga Plana (Odredbe za provoenje - poglavlje 2.2.
Graevinska podruja naselja).
lanak 43.
Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske
zgrade u staroj jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih lanaka (39.-42.).
U staroj jezgri naselja namjena osim stambene moe biti i poslovna (trgovine,
ugostiteljske i uslune djelatnosti, tihi obrt itd.), koja nee ometati osnovnu funkciju
stanovanja.
Uvjeti za gradnju stambenih i pomonih graevina unutar graevinskog
podruja naselja (izuzev starih jezgri)
lanak 44.
Pod pojmom stambenih graevina ovim se Planom podrazumijevaju graevine u
kojima je 50% ili vie ukupne korisne (neto) povrine namijenjeno za stanovanje.
Uz stanovanje Planom se dozvoljava funkcioniranje srodnih sadraja kao to su
trgovaki, usluni, ugostiteljski, servisni i sl..
lanak 45.
Na jednoj graevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne
stambene graevine.
lanak 46.
Dozvoljena minimalna povrina stambene graevine iznosi 50 m 2.
lanak 47.
Oblik i veliina stambene graevine ovisi o vrsti (tipu) graevine i veliini parcele.
U tom smislu Planom se dozvoljava izgradnja sljedeih tipova stambenih graevina:
- stambena graevina tipa A
- stambena graevina tipa B
lanak 48.
Stambena graevina tipa A moe imati najvie dva (2) stana.
Dozvoljena katnost je Po+P(S)+1+Pk.
Visina graevine je do 7,5 m.
15

KONANI PRIJEDLOG
Planom su utvreni osnovni prostorni pokazatelji:

stambena graevina tip A
tip graevine
samostojea graevina
dvojna graevina
graevina u nizu
min. povrina
max.
gra.
parcele koeficijent
m2
izgraenosti
350
0,30
300
0,35
300
0,35
Nadzemni
koeficijent
iskoristivosti
0,6
0,7
0,7
max.
koeficijent
iskoristivosti
0,8
0,8
0,9
lanak 49.
Stambena graevina tipa B sastoji se od najvie etiri (4) stana.
Stambena graevina tipa B u naselju Nin moe imati najvie est (6) stanova.
Dozvoljena katnost je Po+P(S)+2+ Pk.
Visina graevine je do 9,0 m.
Planom su utvreni osnovni prostorni pokazatelji:
stambena graevina tip B
tip graevine
samostojea graevina
dvojna graevina
min. povrina
max.
gra.
parcele koeficijent
m2
izgraenosti
600
0,30
450
0,35
NadzemnI
koeficijent
iskoristivosti
0,6
0,7
max.
koeficijent
iskoristivosti
0,8
0,8
Pomone i gospodarske graevine

lanak 50.
Na graevinskoj parceli se uz stambene graevine mogu graditi i pomone
graevine koje moraju biti u funkciji glavne graevine.
Pomone graevine mogu biti garae, spremita, ljetne kuhinje, nadstrenice i sl..
lanak 51.
Pomone graevine mogu se graditi u sklopu glavne graevine na nain da ine
skladnu cjelinu, ili se mogu graditi kao samostalne graevine na istoj parceli.
Ako se pomone graevine grade kao samostalne, mogu se graditi i neposredno
do susjedne granice.
U tom sluaju ne dozvoljava se otvaranje otvora uz obvezu izvoenja
protupoarnog zida prema susjedu minimalne vatrootpornosti 2 sata.
Voda sa krova navedenih graevina mora se odvesti na vlastitu parcelu.
lanak 52.
2
Najvea mogua bruto povrina pomonih graevina moe biti 50 m .
Visina graevine ne smije biti vea od 4,0 m, a graevine mogu biti samo prizemne
(P).
16

KONANI PRIJEDLOG
lanak 53.
Oblikovanje pomonih graevina mora biti u skladu sa glavnim graevinama, a
prema odredbama ovog Plana.
Oblikovanje graevina
lanak 54.
Graevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadravati osobitosti
autohtone i tradicionalne arhitekture.
Horizontalni i vertikalni gabariti graevine, oblikovanje fasada i krovita, te
graevinski materijal, moraju biti usklaeni s okolnim objektima, nainom i
tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.
Graevine koje se izgrauju kao dvojne graevine ili graevine u nizu moraju s
graevinom uz koju su prislonjeni initi skladnu arhitektonsku cjelinu.
Graevine mogu biti i montane, kvaliteta i oblika jednakih onim zidanim.
lanak 55.
Krov graevina moe biti kosi, dvostreni ili viestreni i ravni prohodni i
neprohodni. Kosi krov moe imati nagib od 18-280, s pokrovom od crijepa ili slinim,
izuzev salonita. Boja krova mora biti u crvenom tonu (boja opeke).
Krovite ne smije imati strehu.
Vijenac krova moe biti max. 25 cm istaknut od ruba fasade graevine, a na zabatu
12 cm.
lanak 56.
Proelja graevine se moraju obukati ili izvesti u kamenu, a mogua je i
kombinacija oba materijala. Fuge na kamenom proelju se ne smiju isticati i moraju
biti svijetle boje. Obukana fasada se mora odmah bojati bojom za proelja u
svijetlom tonu. buka moe biti i tipa Sep ili slina.
lanak 57.
Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne
naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu
susjedne estice i graevina.
17

KONANI PRIJEDLOG
lanak 58.
Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni
vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni materijal. U ovom dijelu parcele mogue je
i parkiranje vozila.
Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati postojee drvee. Prilikom
definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno
respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje
odreenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajui broj na slobodnim
dijelovima parcele.
lanak 59.
Povrina dvorita, terasa i staza se trebaju poploati kamenim ili betonskim
ploama i oplonicima, a prostor namijenjen za parkiranje vozila sa perforiranim
betonskim oplonicima ili asfaltom.
Minimalno 20% 30% povrine parcele mora biti ozelenjeno.
Na otvorenim dijelovima parcele dozvoljena je postava odrina i nadstrenica na
kojima je mogua postava platnenih tendi.
Uvjeti izgradnje zone neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja
komunalno opremljenog
lanak 59a.
Planom su definirane zone neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja
komunalno opremljenog u kojima vrijede isti uvjeti kao za ostale neizgraene
dijelove graevinskog podruja naselja.
U ovim zonama do konane realizacije pristupnih putova u postupku izdavanja
dozvola za gradnju mogue je prikljuenje graevinskih parcela na postojeu
pristupnu prometnicu, uz obveznu rezervaciju prostora za proirenje pristupne
prometnice minimalne irine 7,0m (5,5m kolnik i 1,5m nogostup), u pravilu po 3,5m
sa obje strane osi postojeeg puta.
U zonama neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja komunalno
opremljenog iznimke definirane ovim planom se ne smiju primjenjivati.
Posebni uvjeti izgradnje stambenih graevina unutar izgraenog dijela
graevinskog podruja naselja
lanak 59b.
Planom se utvruju posebni uvjeti za gradnju i ureenje izgraenog dijela
graevinskog podruja naselja (GP) na lokacijama u skladu sa grafikim dijelom
Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja), i to:
-
omoguava se gradnja na zateenim katastarskim esticama koje su do 40%

manje od propisanih opim uvjetima, ali ne manje od 180 m2
18

KONANI PRIJEDLOG
nije dozvoljeno cijepanje zateenih katastarskih estica radi ispunjavanja

uvjeta iz predhodne alineje, osim u sluaju kada se zbog formiranja graevne
estice prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije/proirenja postojee)
smanjuje povrina ve formirane graevinske estice
udaljenost graevine od granice susjedne estice uvjetuje se principom
reciprociteta, tako da je Planom dozvoljena i gradnja na mei u sluaju
reciprociteta
Uvjeti izgradnje zone guste izgradnje unutar graevinskog podruja naselja

Grbe, i Nin i Vrsi
lanak 60.
Planom se utvruju posebni uvjeti za gradnju i ureenje gusto izgraenog dijela
graevinskog podruja naselja Grbe, i Nin i Vrsi (S1) (GP1) na lokacijama u skladu
sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i
drugih sadraja), i to:
-
minimalna veliina graevinske estice je 150 m2

maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske estice je 0,6
maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske estice je 1,2
udaljenost graevine od granice susjedne parcele najmanje 0,5 m
irina parcele moe biti do 30 % manja od propisane opim uvjetima.
lanak 61.
Planom se iznimno utvruju i posebni uvjeti za gradnju i ureenje neizgraenog
dijela graevinskog podruja naselja Grbe, i Nin i Vrsi (S2) (GP2) na lokacijama u
skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja
naselja i drugih sadraja). Uvjeti za gradnju i ureenje unutar zona S2 GP2 isti su
kao oni unutar zona (S1) (GP1).
lanak 61a.
Planom se iznimno utvruju i posebni uvjeti za gradnju i ureenje izgraenog dijela
graevinskog podruja naselja Ninske Vodice (S3) (GP3) na lokacijama u skladu sa
grafikim dijelom Plana (grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih
sadraja) i to: Uvjeti za gradnju i ureenje unutar zona GP3 isti su kao oni unutar
zona (GP1).
tip graevine
samostojea graevina
dvojna graevina
min. povrina
max.
gra.
parcele koeficijent
m2
izgraenosti
180
0,6
150
0,7
max.
koeficijent
Iskoristivosti
1,2
1,3
19

KONANI PRIJEDLOG
Minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja od

propisane opim uvjetima, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne
prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.
Uvjeti za izgradnju javnih i poslovnih objekata unutar GP naselja

lanak 62.
Unutar GP-a naselja mogua je izgradnja javnih i poslovnih objekata (agencije,
uredi, banke i sl.) po slijedeim uvjetima :
- minimalna veliina parcele 500 m2
- maksimalna katnost objekta Po+P(S)+1
- maksimalni koficijent izgraenosti 0,30
- maksimalni koficijent iskoristivosti 0,8
- visina graevine je do 7,5 m
Javne i poslovne sadraje mogue je ureivati i u sklopu stambenih objekata.
Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja
lanak 63.
Planom se dozvoljava izgradnja i smjetaj graevina gospodarske djelatnosti unutar
graevinskog podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadraj nisu u
koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora, ili bilo na koji nain
smanjuju kvalitetu stanovanja.
U smislu ouvanja kvalitete stanovanja zabranjuje se unutar graevinskog podruja
naselja izgradnja sadraja koji zagauju zrak, izazivaju buku veu od normi
utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju
velike povrine zemljita ili na bilo koji nain negativno utiu na kvalitetu stanovanja.
lanak 64.
Gospodarske djelatnosti iz prethodnog lanka mogu se smjestiti u poslovne
graevine unutar graevinskih podruja naselja ili u sklopu stambeno-poslovnih
graevina.
lanak 65.
Pod pojmom poslovne graevine ovim se planom podrazumijevaju graevine koje
nemaju stambene povrine.
Pod pojmom stambenoposlovnih graevina ovim se planom smatraju graevine
koje pored stambene namjene imaju i poslovne prostore.
Uvjeti smjetaja pojedinanih graevina gospodarskih djelatnosti (poslovne
graevine) unutar GP naselja
lanak 66.
Poslovne graevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi iskljuivo na
graevinskim parcelama po sljedeim uvjetima :
20

KONANI PRIJEDLOG
maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele moe biti 0,3

maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele moe biti 0,8
minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca moe
biti 14,0 m
minimalna udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele moe biti
5,0 m
minimalna udaljenost graevine od regulacijskog pravca je 10,0 m, a
ukoliko Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreene vee
vrijednosti
graevinska parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m
na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju
minimalno 20% parcele se mora urediti sa zatitnim i ukrasnim zelenilom,
koristei autohtone biljne vrste
lanak 67.
Unutar graevinskog podruja naselja dozvoljava se izgradnja poslovnih graevina
za obavljanje slijedeih djelatnosti:
- proizvodno-uslune
- turistiko-ugostiteljske
lanak 68.
Pod graevinama proizvodno-uslunih djelatnosti smatraju se graevine za
obavljanje slijedei djelatnosti:
- tradicionalno zanatstvo (stolarske radionice, radionice za gradnju i
popravak manjih brodica i sl.)
- prerada primarne poljoprivredne proizvodnje (uljare, vinarije i sl.)
- servisne radionice
- usluno i proizvodno zanatstvo
- trgovaki sadraji
lanak 69.
Maksimalna katnost graevina proizvodno-uslunih djelatnosti ovisi o visini
prizemne etae, a ova o tipu proizvodne djelatnosti, i to:
- Po+ P(S) +1+Pk u sluaju kad tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu
visinu prizemlja do 3,0 m
- Po+ P(S) +Pk kad tip proizvodne djelatnosti zahtijeva svjetlu visinu
prizemlja do 6,0 m
- Po+ P(S) kad tip proizvodne djelatnosti zahtijeva svijetlu visinu prizemlja
preko 6,0 m
je Po+ P(S) +1+Pk odnosno njena maksimalna visine je 9 metara.
lanak 70.
Pod graevinama turistiko-ugostiteljskih djelatnosti unutar graevinskog podruja
naselja smatraju se graevine za obavljanje sljedeih djelatnosti:
- graevine za smjetaj i boravak gostiju (hoteli, pansioni, prenoita...)
21

KONANI PRIJEDLOG
graevine za pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi,

konobe...)
pratei i pomoni ugostiteljski objekti i sadraji
objekti i sadraji za sport, zabavu i rekreaciju
lanak 71.
Uvjeti izgradnje graevina ugostiteljsko-turistikih djelatnosti jednaki su onima za
izgradnju stambenih graevina u tom graevinskom podruju, a u smislu volumena
(kig i kis), visine i oblikovanja graevine.
lanak 72.
U graevinskom podruju naselja moe se planirati pojedinana graevina za
smjetaj (hotel, motel, pansion, prenoite...) kapaciteta do 80 kreveta (osoba).
Smjetajni kapacitet graevina iz prethodnog stavka je uvjetovan tipom smjetaja i
veliinom parcele na nain da:
- za apartmane na 1 krevet mora biti osigurano minimalno 50 m2 parcele
- za hotele na 1 krevet mora biti osigurano minimalno 75 m2 parcele
lanak 72a.
Planom se utvruju posebni uvjeti za rekonstrukciju i dogradnju hotela unutar
naselja Ninske Vodice (T1) na lokaciji u skladu sa grafikim dijelom Plana (grafiki
prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i drugih sadraja) koji iskljuuju iznimke
iz lanka 34. i to:
-
maksimalni koeficijent izgraenosti je 0,60

maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,40
visina graevine je do 12 m
lanak 73.
Veliina minimalne graevinske parcele za gradnju poslovnih graevina
gospodarskih djelatnosti u sklopu graevinskog podruja naselja ovisi o vrsti
planirane djelatnosti :
- za proizvodne djelatnosti min. graevinska parcela moe biti 800 m2
- za trgovake sadraje - 500 m2
- za smjetaj i boravak gostiju - 600 m2
- za ugostiteljske usluge - 700 m2
Uvjeti smjetaja stambeno-poslovnih graevina gospodarskih djelatnosti
unutar GP naselja
lanak 74.
Stambeno-poslovne graevine mogu se graditi iskljuivo unutar GP naselja na
graevinskim parcelama uz sljedee uvjete:
- minimalna povrina graevinske parcele je 500 m2
- maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3
- maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,8
22

KONANI PRIJEDLOG
minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca treba

biti 12,0 m
maksimalna ukupna bruto razvijena povrine /BRP/ svih nadzemnih etaa
je 500 m2 .
maksimalna dozvoljena katnost je: Po+P(S) + 2 + Pk
Visina graevine je do 9,0 m
minimalna udaljenost od susjedne graevinske parcele je h/2, ali ne manja
od 3 m, pri emu je h visina graevine mjereno od najnie toke ureenog
terena uz graevinu
minimalna udaljenost graevine od regulacijske crte je 5,0 m, osim ako
Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti
parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m
na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju za
sve planirane sadraje kumulativno, a prema uvjetima utvrenim u
odredbama ovog plana u toki 5.
minimalno 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei
autohtone biljne vrste
lanak 75.
Unutar stambeno-poslovnih graevina Planom se dozvoljava ureenje poslovnih
prostora za sljedee djelatnosti:
- proizvodno-uslune
- turistiko ugostiteljske
lanak 76.
Pod proizvodno-uslunim djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se tihe
djelatnosti koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja kao to su:
- frizerski, kozmetiki saloni i sl.
- krojake radionice
- trgovaki sadraji
lanak 77.
Pod turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se
slijedeih djelatnosti:
- smjetaj i boravak gostiju (apartmani)
- pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.)
lanak 78.
Kapacitet poslovnog prostora turistiko-ugostiteljske djelatnosti za smjetaj i
boravak gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem
veliine graevinske parcele:
- za apartmane na 1 krevet mora biti osigurano min. 50 m2 parcele
Uvjeti smjetaja montanih objekata kioska unutar naselja
lanak 78a.
23

KONANI PRIJEDLOG
Na graevinskoj estici se moe postaviti jedan montani objekt kiosk (ili slino)
poslovne namjene, samostalno ili uz zgrade druge namjene. Za iste vrijede sljedei
uvjeti:
-
maksimalna bruto povrina do 50 m2

mogua postava na formiranim esticama minimalne veliine 100 m 2
minimalna udaljenost od mee susjeda 0,5 m
prizemni objekt maksimalne visine do 4,0 m
Kig koeficijent izgraenosti uz zgrade druge namjene uraunava se u ukupni
koeficijent izgraenosti graevinske estice
Kig za samostalne kioske 0,3
ostali uvjeti u skladu sa opim uvjetima iz plana
Uvjeti smjetaja autokampova unutar GP naselja

lanak 79.
U graevinskom podruju naselja, unutar povrine ugostiteljsko-turistike namjene
mogue je planirati kamp ili auto-kamp veliine do 15 ha, uz potivanje prirodnih i
drugih vrijednosti prostora na kojem se smjeta.
Uvjeti smjetaja autokampova u graevinskom podruju naselja su slijedei:
- minimalna povrina parcele moe biti 2000m2
- prostor autokampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim
uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za
kategorizaciju za autokamp prve kategorije
U kampovima i autokampovima smjetajne jedinice se ne mogu planirati i smjetati
u pojasu od 25 m od obalne crte.
Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenog prostora unutar graevinskog
podruja naselja
lanak 80.
Za sve neizgraene dijelove GP naselja potrebno je izraditi urbanistiki plan
ureenja (UPU).
Granice podruja za koje je potrebno izgraditi UPU prikazane su u grafikom dijelu
elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 " Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora " u mjerilu 1:25000.
Granice podruja obuhvata UPU-a mogu se mijenjati samo u sluaju ukljuenja
prometne infrastrukture u obuhvat UPU-a.
Prilikom izrade UPU-a za neizgraena podruja naselja potrebno je potivati ope i
druge uvjete definirane odredbama ovog Plana, te bez iznimaka koje se odnose na
izgraeni dio naselja.
Pri izradi UPU-a potrebno je potivati i slijedee uvjete:
- kvalitetno rijeiti cjelokupni infrastrukturni sustav unutar zone, a posebno
pjeaki i kolni promet; planom omoguiti kvalitetan spoj infrastrukturnog
sustava planirane zone na sustav ireg podruja
24

KONANI PRIJEDLOG
- osigurati min. 20% povrine obuhvata planirane zone za javne povrine,

pogotovo zelenilo
- osigurati prohodnost i pristupanost duobalnog pojasa
Uvjeti izgradnje i ureenja obalnog podruja unutar GP naselja
lanak 81.
Zona morske obale sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaa pojas
kopna do kojeg dopiru najvei valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji
sa morem ini funkcionalnu cjelinu.
Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovog Plana podrazumijeva se
postojei ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po svojoj
prirodi ili namjeni slui koritenju mora (nautike luke), kao i za turistikorekreacijske svrhe koje su u vezi sa koritenjem mora (morske plae, sportovi na
vodi, etnica lungo mare i sl.).
lanak 82.
Minimalna irina zone morske obale je 6,0 m.
Stvarna irina zone morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao to su:
- morfologija terena
- postojei, zateeni sadraji u funkciji koritenja mora
- planirana namjena zone
lanak 83.
Planom je definirana zona morske obale kao i namjena, uvjeti ureenja i izgradnje
iste.
Zona morske obale uz izgraeni dio GP naselja za koji je potrebna izrada UPU-a je
ucrtana u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4" Graevinska
podruja naselja i drugih sadraja " u mjerilu 1:5000.
Morska obala unutar granica neizgraenog dijela GP naselja e se obuhvatiti
izradom UPU-a tog dijela naselja u cjelini.
lanak 84.
Unutar zone morske obale Planom je predviena slijedea namjena:
- zona luke
- zona plae
- zona prirodne obale
lanak 85.
Unutar zone luke u sklopu graevinskih podruja naselja Planom je utvren prostor
luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa u kojem se odvija javni promet
lokalnog znaaja, nautiki i sportski promet, kao i prostor za privez brodica
domicilnog stanovnitva.
Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa je podruje
unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to:
- zona luke za javni promet lokalnog znaaja
25

KONANI PRIJEDLOG
- zona komunalnog veza

- zona komercijalnog veza
Detaljna namjena povrina i uvjeti gradnje unutar mjeovite luke otvorene za javni
promet utvrditi e se cjelovitim UPU-om obalnog pojasa unutar graevinskog
podruja naselja, a u skladu sa ovim Planom utvrenim uvjetima i stvarnim
maritimnim mogunostima prostora.
lanak 86.
U zoni luke Nin i Zaton dozvoljena je izgradnja i ureenje slijedeih sadraja:
- maksimalno 200 vezova
- izgradnja i rekonstrukcija graevina maritimne zatite
- izgradnja prateih ugostiteljskih i drugih poslovnih sadraja
- izgradnja i ureenje pjeake etnice
- ureenje zatitnog zelenog pojasa
Planom dozvoljena izgraenost zone luke je 10% kopnene povrine zone.
Visina vijenca prateih ugostiteljsko uslunih sadraja ne smije prelaziti 5,5 m.
lanak 87.
Planom su definirane zone ureenih morskih plaa.
Ureena morska plaa je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s
kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim
djelom izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine
i sanitarni vorovi) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen
i zatien s morske strane
Prirodna morska plaa je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane
infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanog zateenog prirodnog obiljeja.
Planom je dozvoljena izgradnja i ureenje plaa uz potivanje sljedeih uvjeta:
- obvezno osigurati prohodnost javnog duobalnog pjasa
- urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za
sunanje u sluajevima kad morfologija prirodne obale to uvjetuje
- predvidjeti postavu tueva, kabina za presvlaenje i sanitarnih vorova
sukladno vaeim standardima i Pravilniku za javne plae
- predvidjeti postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da
izgraenost prostora ne bude vea od 5% i visine graevine najvie do 4,0
m (P+0),
- urediti neprekinutu etnicu (lungo mare) irine min. 3,0 m
- respektirati postojee zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu
organizaciju prostora
- predvidjeti zatitno zelenilo na rubovima zona i uz etnicu
- osigurati min. 20% povrine plae za zelene povrine
lanak 88.
U sklopu zone prirodne obale Planom je definirano ouvanje prostora u zateenom
prirodnom obliku bez mogunosti intervencije u postojeu prirodnu osnovu osim
ureenja etnice, trim i biciklistike staze.
26

KONANI PRIJEDLOG
lanak 89.
U neizgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, te prilikom nasipavanja
obale unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja, obvezno se mora
osigurati javni prostor (slobodan prolaz) min. irine 15,0 m od morske obale prema
kopnu, u sklopu kojeg treba realizirati etnicu i zatitni tampon zelenila. Unutar
izgraenog dijela graevinskog podruja naselja irina javnog prostora (slobodan
prolaz) moe biti minimalne irine 3,0 m..
Za etnica (lungo mare) u zoni morske obale potrebno je obvezno osigurati
neprekidan i kontinuiran koridor minimalne irine 3,0 m.
27

KONANI PRIJEDLOG
2.3. Izgraene strukture van naselja

lanak 90.
Ovim Planom izgraene strukture van naselja smatraju se:
- zone proizvodne namjene izvan graevinskih podruja naselja (I1, I2, I3)
- zone pomonih gospodarskih objekata izvan graevinskih podruja naselja
- zone turistiko-ugostiteljske namjene izvan graevinskih podruja naselja
(T2 i T3)
- pratee graevine u eksploatacijskim poljima eksploatacija soli (E3)
- ribogojilite (H)
- zone sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja
(R, R1, R2 i R5)
- izdvojeni vjerski i drugi objekti na grobljima
- infrastrukturni sustavi (vodoopskrba i odvodnja, elektroopskrba, plinske
instalacije, telekomunikacije i drugi)
- pojedinani objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje
- pojedinani objekti i ureaji unutar umskih povrina
- graevine u funkciji seoskog turizma
Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistike-ugostiteljske namjene
lanak 91.
Planom definirane zone ugostiteljsko-turistike namjene (T2 i T3) su graevinska
podruja izvan naselja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za
smjetaj i boravak osoba te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport,
zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture.
lanak 92.
Unutar Planom definirane zona turistiko-ugostiteljske namjene nije dozvoljena
izgradnja stambenih objekata.
lanak 93.
Planom definirana graevinska podruja turistiko ugostiteljske namjene su:
- Turistiko naselje Zaton (postojee) (T2 i T3)
- Turisitka zona Bilotinjak (planirano) (T2)
- Turistika zona zdravstvenog turizma Ninsko blato (planirano) (T2)
- Turistika zona Jasenovo u Vrsima (planirano) (T2)
- Turistika zona Biva ciglana (planirano) (T2)
- Turistika zona uz prometnicu ( uz granicu rekreacijske zone rekreacijsku
zonu epurine - (prostor posebne namjene - u izmjetanju) (planirano) (T2)
- Turistika zona uz TN Zaton ( uz prometnicu prema TN Zaton ) (planirano)
(T2)
- Turistika zona epurine (planirano nakon izmjetanja vojnih objekata)
(T2)
- Turistika zona Velika Rastovaa u Vrsima (T2)
28

KONANI PRIJEDLOG
lanak 94.
Za sve zone (u cjelini) iz prethodnog lanka, obvezna je izrada UPU-a, a potom za
pojedine dijelove prostora i DPU-a., na nain kako odredi UPU.
lanak 95.
Prije izrade UPU-a potrebno je izraditi prostorno-programsku studiju ije odrednice
moraju sadravati:
- valaorizaciju prostora s ciljem njegove optimalne zatite
- najpovoljnije oblike turistike izgradnje s gospodarskog stajalita,
- nosivi kapacitet prostora prema njegovim morfolokim i ekolokim
karakteristikama,
- racionalno povezivanje na prometnu mreu,
- vodoopskrbna rjeenja
- cjelovita rjeenja otpadnih voda s bioproiivaima
lanak 96.
Pri izradi UPU-a i DPU-a moraju se potivati slijedei kriteriji:
- smjetajni kapacitet - maksimalno 1 leaj/50 m2
- izgraenost javnog prostora obalnog pojasa maksimalno 10%
- osigurati minimalno 30% od ukupna povrine za zajednike javne potrebe
(prometnice, parkiralita, igralita, zelene povrine ...)
- respektirati postojee zelenilo
- smjetajne graevine se ne smiju graditi najmanje 100 m od obalne crte
- smjetajne jedinice kampova se ne smiju planirati blie od 25 m od obalne
crte
- jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog GP (turistike zone) ne moe biti
vea od 15 ha
lanak 97.
Za planirano proirenje unutar Turistikog naselja Zaton (T2,T3) odreuju se
dodatni kriteriji:
- maksimalna veliina zone moe biti 100 ha, kapaciteta 10000 kreveta
(osoba)
- graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama
najbliih naselja (Nina i Zatona)
- maksimalna katnost hotela - Po+P(S) + 2 + Pk
- maksimalna katnost ostalih objekata Po+P(S) + 1
- kapacitet autokampa - minimalno 60 m2/smjetajna jedinica
- min. dubina obalnog pojasa namijenjenog za kupalite i rekreaciju 50 m
lanak 98.
Za turistiku zonu Bilotinjak (T2) dodatni kriteriji su:
- maksimalna veliina zone moe biti 40 ha, kapaciteta 3000 kreveta (osoba)
- izgraenost parcele maksimalno 25%
- iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,4, a ukupni
koeficijent iskoristivosti 0,6
29

KONANI PRIJEDLOG
maksimalna katnost objekata - Po+P(S) + 1

graevine strukturalno i volumenski prilagoditi autohtonim cjelinama
najbliih naselja (Nina i Zatona)
potpuna zatita obalnog pojasa obiljeenog prirodnim fenomenom (klif) u
kojem se smije intervenirati iskljuivo u funkciji ureenja sportskorekreativnih povrina
postojee objekte potrebno je prilagoditi turistikoj namjeni
izgraenost kopnenog prostora luice, ukljuujui zahvate na moru, moe
biti maksimalno 10%, a visina planiranih struktura paviljonskog tipa
ograniava se na maksimalno 3 m
lanak 99.
Za turistiku zonu zdravstvenog turizma Ninsko blato (T2) dodatni kriterij su:
- izgraenost parcele - maksimalno 30%
- iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5, a ukupni
- maksimalan broj etaa je 8 uz sljedee uvjete:
- maksimalna katnost objekata na mjestu presjeka graevine koji je
paralelan sa slojnicama terena je 2Po+P(S) + 1
- maksimalna katnost hotela na mjestu presjeka graevine koji je
paralelan sa slojnicama terena je 2Po+P(S) + 2
- potpuna zatita obalnog peloidnog pojasa
lanak 100.
Za turistiku zonu Jasenovo (T2) dodatni kriteriji su:
- iskoristivost parcele - maksimalno 0,5
- maksimalna katnost objekata - VP+1
- maksimalna katnost hotela VP+2
lanak 101.
Za turistiku zonu Biva Ciglana (T2) dodatni kriteriji su:
- uz izgradnju novih mogua je rekonstrukcija postojeih objekata u turistike
svrhe
- iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni
- maksimalna katnost objekata i hotela - Po+P(S) + 1
lanak 102.
Za turistiku zonu uz prometnicu ( uz granicu rekreacijske zone rekreacijsku zonu
epurine - (prostor posebne namjene - u izmjetanju) (T2) dodatni kriteriji su:
30

KONANI PRIJEDLOG
iskoristivost parcele - nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,5 a ukupni

maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1
maksimalna veliina parcele 1500 m2
minimalna veliina parcele 1000 m2
tititi postojei eko-sustav, zbog utjecaja na osjetljivo podruje lagune
lanak 103.
Za turistiku zonu uz TN Zaton ( uz prometnicu prema TN Zaton ) (T2) posebni
kriteriji su:
- maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1
- maksimalna veliina parcele 1500 m2
- minimalna veliina parcele 1000 m2
- u pojasu irine 20 m uz ogradu TN Zaton nije dozvoljena gradnja radi
ouvanja eko-sustava uvale Dranik.
lanak 104.
Za turistiku zonu epurine (T2) koja je planirana na prostoru koji se trenutno koristi
za posebnu namjenu (izmjeta se), a koja e se koristiti u planiranoj namjeni nakon
izmjetanja posebne namjene, definirani su sljedei dodatni kriteriji:
- maksimalna katnost objekata i hotela Po+P(S) + 1
lanak 105.
Za turistiku zonu Velika Rastovaa u Vrsima (T2) dodatni kriteriji su:
- iskoristivost parcele - maksimalno 0,5
- maksimalna katnost objekata - VP+1
- maksimalna katnost hotela VP+2
Zone sportsko-rekreacijske namjene
lanak 106.
U zonama sportsko-rekreacijske namjene (R) koje se nalaze u graevinskom
podruju dozvoljava se iskljuivo izgradnja sportskih igralita i dvorana sa prateim
sadrajima.
Prateim sadrajima se smatraju spremita rekvizita, svlaionice i praonice, sanitarni
vorovi, tribine i manji ugostiteljski objekti (kafii, zdravljaci i sl.).
31

KONANI PRIJEDLOG
Zone sportsko-rekreacijske namjene koje se nalaze u graevinskom podruju

prikazana su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4 "
Graevinska podruja naselja i drugih sadraja" u mjerilu 1:5000.
U zonama sportsko-rekreacijske namjene (R) koje se nalaze izvan graevinskog
podruja dozvoljava se iskljuivo izgradnja ureenje sportskih igralita, staza,
odmorita i drugih rekreacijskih povrina. Za ove zone nije obvezna izrada UPU-a.
lanak 107.
Prilikom planiranja, projektiranja i izgradnje dozvoljenih sadraja unutar zona
sportsko-rekreacijske namjene treba se kvalitetno prilagoditi karakteristikama terena i
maksimalno uvaiti postojee vrijedno zelenilo.
Sportske terene treba planirati, projektirati, graditi i odravati sukladno propisanim
standardima i normativima.
lanak 108.
Planom se utvruju slijedei uvjeti izgradnje za zone sportsko-rekreacijske namjene:
- maksimalni koeficijent izgraenosti parcele moe biti 0,2
- maksimalni koeficijent izgraenosti parcele za sporstko-rekracijske namjene
unutar ZOP-a moe biti 0,1 0,04
- pomoni i pratei objekti (sa prateim sadrajima) i manji ugostiteljski objekti
mogu biti iskljuivo prizemni (P(S)+0), visine graevine najvie do 4,0 m i
maksimalne bruto povrine 200 m2. Izuzetak su tribine (vanjske i u
dvoranama) koje mogu biti i vie, a u skladu sa vaeim normativima i
propisima
- visina dvorana moe biti maksimalno P+0, te u skladu sa normativima za
pojedine sportove za koje su predviene
lanak 109.
Cjelokupnu zonu sportsko-rekreacijske namjene treba povezati preko zajednikog
prikljuka na glavnu prometnicu na jednom mjestu.
lanak 110.
Projektiranje i izgradnja sadraja u sportsko-rekreacijskim zonama unutar
graevinskog podruja naselja je mogua samo na osnovu UPU-a, koji se mora
izraditi za pojedine zone u cjelini.
lanak 111.
Uz uvjete koje vrijede za ostale zone sportsko-rekreacijske namjene za golf igralita
(R1) vrijede i posebni uvjeti:
- veliina obuhvata zone golf igralita je uvjetovana brojem rupa: 18 rupa min
70ha, a 27 rupa min. 100ha
- u sklopu golf igralita pojas najmanje 25 m od obalne crte mora biti ureen kao
javno zelenilo
- ugostiteljsko-turistike graevine (hoteli, vile, klubovi i drugi pratei sadraji) u
sklopu golf igralita ne mogu se planirati u pojasu najmanje 100 m od obalne
crte
32

KONANI PRIJEDLOG
u zoni golf igralita na lokaciji epurine se moe uz osnovni sportski sadraj

izgraditi samo golf kua
izgraenost planirane zone namijenjene za golf ne smije biti vea ud 10%
od 4 %
ukoliko se zona golf igralita nalazi u blizini vodozatitnog podruja izvorita ili
drugih vrijednih vodnih povrina, potrebno je provesti mjere zatite nadzemnih ili
podzemnih voda ili mora uz obvezatnu izgradnju zatvorenog sustava odvodnje
drenanih voda, kao i proiavanje i ponovnu upotrebu drenanih voda
za potrebe golf igralita moraju se osigurati potrebne koliine voda iz sezonskih
akumulacija koje e se puniti iz lokalnih resursa, te koje e se naknadno istraiti.
lanak 112.
Izgradnja prateih ugostiteljsko-turistikih sadraja u okviru zone golf igralita na
lokaciji Ninskih stanova je mogua samo u gradivom dijelu zone, a koji je definiran
u grafikom dijelu Plana (grafiki prikaz br. 1. Koritenje i namjena povrina).
lanak 113.
lanak 114.
Planom je definirana sportsko-rekreacijska zona hipodroma (R2). Za ovu zonu
vrijede uvjeti isti kao za ostale sportsko-rekreacijske zone (R), prilagoeni planiranoj
namjeni.
Maksimalni kapacitet hipodroma moe biti do 300 konja.
Smjetaj konja i koritenje hipodroma ne smije ugroziti vodotok Miljai jaruge i
openito istou okolia.
lanak 115.
Istono od naselja Grbe planirana je sportsko-rekreacijska zona sportsko
rekreacijski centar (R5) sa namjenom uzgoja ribe i sportskog ribolova. Uvjeti
ureenja ove zone su isti kao i za ostale sportsko-rekreacijske zone (R) .
Uvjeti za izgradnju na poljoprivrednom i umskom zemljitu
lanak 116.
Na poljoprivrednom zemljitu Planom se dozvoljava izgradnja slijedeih graevina u
funkciji poljoprivrede:
- graevina za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva
- graevina za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika
- graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda
- graevine za uzgoj stoke i peradi
lanak 117.
Graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeve, kao i graevine za uvanje
vonjaka, vinograda i maslinika se mogu graditi na poljoprivrednom zemljitu bilo
koje kategorije i boniteta po slijedeim uvjetima:
- minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2
33

KONANI PRIJEDLOG
maksimalna tlocrtna povrina graevine moe biti 30 m2

graevina moe biti prizemna (P+0) i najvie visine vijenca do 3,0 m
graevina mora biti od vrste grae (kameno zie ili obukani i obojani
zidovi blokova i slinog materijala), sa dvostrenim krovom
pokrov moe biti od kamenih ploa ili kupa kanalica
graevina mora biti smjetena na rubu parcele, maksimalno udaljena od
ruba 2,0 m
lanak 118.
Graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda i graevine za uzgoj stoke i peradi
mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljitu slabije kvalitete (ostalo
poljoprivredno tlo) po slijedeim uvjetima:
- minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2
- parcela mora biti infrastrukturno opremljena sa dostatnom koliinom vode i
struje (iz mree ili vlastitog napajanja)
- odvodnja otpadnih voda mora biti rijeena u skladu sa sanitarnim propisima
- parcela mora imati rijeen kolni pristup bez mogunosti direktnog pristupa
na dravnu ili upanijsku prometnicu
- maksimalna izgraenost parcele moe biti 40%
- visina graevina e ovisiti o sadraju iste u skladu sa tehnolokim
potrebama ali ne smije biti vea od prizemlja (P) u sklopu kojeg je mogua
izvedba i galerija
lanak 119.
Planom se utvruje minimalna udaljenost graevina za uzgoj stoke i peradi od
graevinskih podruja ovisno o kapacitetu, I to:
stoka krupnog zuba

kom
do 150
150-300
preko 350
udaljenost
m
400
500
600
Stoka sitnog zuba

kom
do 200
200-750
preko 750
udaljenost
m
300
300
400
perad
kom
do 1000
1000-5000
preko 5000
udaljenost
m
200
200
300
lanak 120.
Za potrebe turistike ponude u vidu agroturizma, mogu se iskljuivo u sklopu
poljoprivrednih gospodarstava zasnivati graevine za koje se ne formiraju
graevinska podruja. Takve graevine mogu se izgraditi kao nove ili se toj svrsi
mogu privesti postojee ruralne cjeline. Turistiki sadraj moe se ostvariti u dijelu
stambene graevine, ili u zasebnim graevinama smjetenim obvezno uz
stambene graevine s kojima e initi jedinstveni arhitektonsko-graevinski
kompleks.
lanak 121.
Stambene graevine za vlastite potrebe i potrebe agroturizma (izvan ZOP-a) mogu
se gradit na seoskim gospodarstvima minimalne veliine estice od 5000m2.
34

KONANI PRIJEDLOG
Stambene graevine i one sa turistikim sadrajem mogu imati ukupnu bruto

razvijenu povrinu najvie do 700 m2, odnosno maksimalnu katnost Po+P(S)+1 i
visinu graevine do 7,5m.
Udaljenost ovih graevina od ruba estice moe biti min. 5,0m.
Arhitektura graevina mora biti usklaena sa vrijednostima krajobraza i
tradicionalnim graditeljskim naslijeem, te u skladu odredbama ovog Plana.
lanak 122.
Planom se predvia irenje gospodarske zone namijenjene uzgoju krava farma
krava (I3), a u smislu mogunosti ostvarenja sadraja agroturizma usklaenog sa
osnovnim sadrajem.
Uvjeti izgradnje spomenutih sadraja su identini uvjetima izgradnje agroturizma u
okviru seoskih gospodarstava osim veliine parcele koja moe biti i manja.
lanak 123.
U prostoru zatitnog obalnog pojasa (ZOP) ne moe se planirati gradnja, niti se
moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za vlastite gospodarske
potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan graevinskog
podruja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruanje
obiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu s veliinom parcele
2
najmanje 3ha (kao prizemne graevine ukupne povrine do 200m i udaljene
najmanje 300m od obalne crte.
U ZOP-u se moe izdavati lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja za
graevine namijenjene za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu,
obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za
obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljitu povrine od najmanje 3 ha i
udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2
graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum
(Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine.
lanak 124.
Ureenje umskih povrina vriti e se temeljem Zakona o umama,
umskogospodarske osnove, odnosno Programa gospodarenja umama.
Planom dozvoljena izgradnja I ureenje unutar umskih povrina mogua je
temeljem prethodno pribavljene suglasnost Hrvatskih uma.
lanak 125.
U postojeim umskim kompleksima, osim u dijelu vrijednih sjemenih sastojina,
Planom se dozvoljava izgradnja I ureenje sljedeih sadraja:
- pomone graevine u funkciji zatite uma
- infrastrukturne graevine koje nije ekonomski racionalno izvoditi izvan zone
uma, a svojom gradnjom ne utjeu bitno na ekoloku stabilnost krajobraza
35

KONANI PRIJEDLOG
graevine i povrine u funkciji rekreacije (biciklistike, trim, pjeake staze,

staze za jahanje i sl.)
pomone graevine u funkciji rekreacijskih sadraja (sanitarni vorovi,
punktovi pitke vode, klupe, sjenici odmorita...)
Prilikom izgradnje i ureenja gore navedenih sadraja moraju se ouvati vrijedne

umske sastojine. Planiranje i trasiranje staza i koridora, te gradnja prateih
graevina mora se vriti na mjestima starih i manje kvalitetnih sastojina
Uvjeti za izgradnju vjerskih i drugih objekata na grobljima
lanak 126.
Planom se utvruju podruja svih postojeih mjesnih groblja, sa vjerskim i drugim
objektima uz njih i definiranim zonama u funkciji groblja u okviru kojih su dozvoljena
proirenja ako ima potrebe za tim.
lanak 127.
Izgradnja i ureenje mjesnih groblja kao i proirenje istih je mogue samo unutar
Planom definiranih zona. i u skladu sa prethodno izraenim detaljnim planom
ureenja.
lanak 128.
Izdvojeni vjerski objekti Planom se zatiuju kao vrijedna kulturna batina. Graevinski
radovi bilo koje vrste (adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje) na njima mogu se vriti
temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, a nakon pribavljene suglasnosti
pod nadzorom Uprave za zatitu prirodne i kulturne batine Konzervatorski odjel Zadar.
Uvjeti za izgradnju i ureenje mrjestilita
lanak 128a.
Postojee graevine se zadravaju u izvedenim gabaritima, a za izgradnju novih
graevina vrijede sljedei uvjeti:
- veliina graevinske parcele je definirana u grafikom prikazu (zona H)
- iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 1,0
- visina graevine je uvjetovana tipom gospodarske djelatnosti, a ne smije biti
via od postojeih
- min. udaljenost od susjedne parcele, kao i od pristupnog puta je h/2, ali ne
manja od 3 m
- osigurati min. 15% od ukupne povrine za zajednike javne potrebe
(prometnice, parkiralita, zelene povrine ...)
36

KONANI PRIJEDLOG
3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti

lanak 129.
Zone gospodarske namjene (I1, I2, I3) su podruja za izgradnju i razvoj proizvodnih
i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te
ostalih slinih djelatnosti.
lanak 130.
Za sve novoplanirane gospodarske zone (I1, i I2) potrebna je izrada UPU-a., a
njihove granice su prikazane u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz
br. 3" Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora " u mjerilu 1:25000.
Za zonu agrokompleksa Vigens" farme krava (I3) potrebno je izraditi DPU.
lanak 131.
Pri izradi UPU-a potrebno je uvaavati slijedee kriterije:
- minimalna veliina graevinske parcele moe biti 1000 m2
- minimalna irina parcele na graevinskom pravcu moe biti 14,0 m.
via od 7,5 m.
- min. udaljenost od susjedne parcele, kao i od pristupnog puta je h/2, ali ne
manja od 3 m.
lanak 131a.
Planom se predvia irenje i nadopuna gospodarske zone agrokompleksa Vigens"
na postojeoj farmi krava (I3) u smislu mogunosti ostvarenja sadraja agroturizma
usklaenog sa osnovnim sadrajem, te koritenje i smjetaj energetskih postrojenja
koja koriste obnovljive izvore energije u proizvodnji i distribuciji elektrine i toplinske
energije (bioplin i solarna energija).
U obuhvatu zone DPU-a agrokompleksa Vigens" uz gore navedene sadraje
planira se organiziranje i odravanje gospodarskih, uslunih, edukativnih i
izlobenih dogaanja (sajmovi, konferencije i dr.) s ciljem poboljanja kvalitete
usluge.
Pri izradi DPU-a potrebno je uvaavati slijedee kriterije:
Uvjeti izgradnje novih gospodarskih zgrada, kao i ostalih zgrada sa gore navedenim
planiranim sadrajima su sljedei:
- minimalna veliina graevinske parcele moe biti 1000 m 2, iznimno u
izgraenom dijelu zone povrina i irina graevinske estice u skladu sa
zateenim stanjem
37

KONANI PRIJEDLOG
iskoristivost parcele nadzemni koeficijent iskoristivosti 1,0, a ukupni

via od 9 m.
- min. udaljenost od susjedne estice, kao i od pristupnog puta ne manja od 3
m, iznimno u izgraenom dijelu zone mogua gradnja na susjednoj mei, kao
i na regulacijskom pravcu u skladu sa zateenim stanjem
Uvjeti izgradnje smjetajnih graevina za potrebe agroturizma su sljedei :
- minimalna veliina graevinske estice 2000 m2
- ukupna bruto razvijena povrina najvie do 700 m2
- maksimalna katnost Po+P(S)+1 i visina graevine do 7,5 m
- arhitektura graevina mora biti usklaena sa vrijednostima krajobraza i
tradicionalnim graditeljskim naslijeem, te u skladu odredbama ovog Plana
-
Na planiranim graevinskim esticama mogu se nalaziti smjetajne zgrade ili

gospodarski objekti usklaeni sa osnovnom namjenom, mogue i zajedno na istoj
estici.
lanak 132.
Iznimku od uvjeta definiranih u lancima 130. i 131. ine postojei gospodarski
kompleksi: u Ninu biva tvornica plinskih armatura (I1), agrokompleks Vigens u
Vrsima tvornica za proizvodnju betonskih elemenata i skladitenje (I1), te farma
krava (I3) koji se prihvaaju u postojeim visinskim i tlocrtnim gabaritima u okviru
kojih se postojei objekti mogu rekonstruirati i dograivati.
Izgraenost parcele moe biti max. 80%, a visina novosagraenih objekata ne
smije prelaziti 9,00 m.
U sluaju proirenja gore navedenih zona, u neizgraenom dijelu njihova
graevinskog podruja iznimke ne vae.
lanak 133.
Graevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuivo na graevinskim
parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 6,0 m.
Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu ne
dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja,
ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s
ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.
lanak 134.
Odreuju se uvjeti koritenja podruja iskoritavanja mineralnih sirovina (E3) soli, kamena i pijeska, kako slijedi:
- podruje solane je zatieno i trajno se zadrava u postojeim granicama.
U cilju poboljanja tehnologije, mogua je rekonstrukcija i dogradnja
38

KONANI PRIJEDLOG
postojeih poslovnih sadraja bez oduzimanja povrina u funkciji

proizvodnje soli uz poveanje povrine od maksimalno 30%.
eksploatacija pijeska u Ninskom zaljevu se ne dozvoljava
lanak 135.
Za smjetaj sadraja gospodarske namjene na prostoru Grada Nina treba zadovoljiti
stroge kriterije zatite tla, zraka i podzemnih voda. Stoga odabrana tehnologija mora biti
suvremena i koja garantira prihvatljive koeficijente zagaenja okolia.
lanak 136.
Prilikom eksploatacije mineralnih sirovina potrebno je u najveoj moguoj mjeri tititi
krajobrazne vrijednosti okolnog i ireg prostora. U tom smislu potrebno je
izbjegavati i jednostrane kaskadne naine eksploatacije (zasjeke).
Dijelove i cjeline koji se naputaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili
prenamijeniti u skladu s izraenom dokumentacijom na naelima zatite okolia.
Koritenje eksploatacijskih polja i istranih prostora mora biti u skladu sa Zakonom
o rudarstvu, Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina i Pravilnikom o istraivanju
mineralnih sirovina.
39

KONANI PRIJEDLOG
4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti

lanak 137.
Unutar GP naselja dozvoljava izgradnja i smjetaj graevina drutvenih djelatnosti
uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadraj nije u koliziji sa stanovanjem kao
osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji nain smanjuje kvalitetu
stanovanja.
lanak 138.
Sukladno prethodnom lanku, zabranjuje se izgradnja sadraja koji izazivaju buku
veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet vozila,
zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na
kvalitetu stanovanja.
lanak 139.
Pod pojmom graevina drutvenih djelatnosti ovim se Planom podrazumijevaju
graevine koje sukladno Klasifikaciji vrsta graevina, nemaju stambenih povrina ili
je manje od 50% ukupne korisne (neto) povrine graevine namijenjeno za
stambene svrhe.
lanak 140.
Utvruju se sljedei sadraji drutvenih djelatnosti:
- uprava i administracija: organi gradske uprave, mjesni odbori, te turistike
zajednice s ispostavama
- obrazovanje: predkolske ustanove, osnovne i srednja kola,
- kultura: knjinica, itaonica, drutveni dom polivalentnog karaktera i drugi
kulturni sadraji za koje postoji interes,
- sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje
sportskim aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i povrine
za pasivnu rekreaciju
- zdravstvo: ljeilite, zdravstvene stanice sa specijalistikim ambulantama
- socijalna skrb: prihvatilita za stare i nemone, stacionari za cjelogodinji
boravak kao dopuna turistike ponude, te drugi sadraji socijalne skrbi
- vjerske ustanove,
- groblje
lanak 141.
Graevine drutvenih djelatnosti mogu se graditi iskljuivo na graevinskim
parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. irine 6,0 m.
Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu ne
dozvoljava, minimalna irina pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja,
ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s
ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m.
40

KONANI PRIJEDLOG
lanak 142.
Uvjeti izgradnje graevina drutvenih djelatnosti su slijedei:
minimalna povrina graevinske parcele moe biti 600 m 2
- maksimalni koeficijent izgraenosti moe biti 0,4
- minimalna irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca moe
biti biti 14,0 m
- minimalna udaljenost graevine od regulacijskog pravca moe biti 10,0 m
ukoliko vea udaljenost nije uvjetovane ovim Odredbama ili Zakonom o
javnim cestama
- minimalna udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele 5,0 m
- visina graevine moe biti, Po+P(S)+2+Pk odnosno najvie 9,0 m mjereno
od najnie toke ureenog terena
- neizgraeni dio parcele treba hortikulturno urediti koristei autohtone biljne
vrste
- na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj vozila u mirovanju prema
uvjetima utvrenim ovim planom
lanak 143.
Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog lanka samo za vjerske
objekte, sportske hale i bazene.
41

KONANI PRIJEDLOG
5.
Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i
drugih infrastrukturnih sustava
lanak 144.
Ovim Planom utvruje se potreba ostvarenja cjelovitog suvremenog prometnog
sustava na irem okolnom pripadajuem prostoru ovog dijela Zadarske upanije
koji e omoguiti selektivno voenje i upravljanje prometom u budunosti, te
planirani drutveni i gospodarski razvoj.
To se prvenstveno odnosi na cestovni promet preko kojeg se ostvaruje izravna
prometna povezanost prostora Grada Nina i Zadarske upanije meusobno i s
ostalim prostorom Republike Hrvatske.
Cestovni promet
lanak 145.
Planom je obuhvaena postojea mrea javnih cesta, nerazvrstanih cesta i nova
cestovna mrea u skladu s planskim znaajem pojedinih cestovnih pravaca. Mrea
javnih cesta odreena je temeljem Zakona o javnim cestama, Uredbe o mjerilima
za razvrstavanje javnih cesta i Odluke o razvrstavanju javnih cesta Odluke o
izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste,
upanijske ceste i lokalne, a oznaena je u grafikom dijelu Plana, kartografski
prikaz br. 1 "Koritenje i namjena povrina".
lanak 146.
Cestovnu mreu na podruju Grada Nina ine:
- dravna cesta DC 306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)- (D 8) - postojea dravna cesta D
306 (Zadar-Nin-Vir) koja na podruju Grada Nina ne udovoljava poloajem trase
(prolazi kroz naselja: Zaton i Nin) ni tehnikim elementima. Istu treba
rekonstruirati, a na dijelu zapadno od grada Nina do naselja Privlaka i izmjestiti u
koridor postojee makadamske ceste koja prolazi sjevernije od sadanje trase
ove dravne ceste,
- nova brza etverotrana cesta (Nin-Zadar-Biograd Na Moru) koja zaobilazi obalno
podruje i koja e na podruju Grada Nina preuzeti prometnu ulogu postojee
dravne ceste D 306, a na irem podruju Zadarske upanije dijelom e postati
alternativa postojeoj dravnoj cesti D 8 (Rijeka-Zadar-Split),
- javne upanijske ceste i javne lokalne ceste koje treba redovito odravati,
ureivati i rekonstruirati u skladu s potrebama, a na nain da se osiguraju bolji
tehniki elementi ovih cesta,
- novi koridor za upanijsku cestu 6004 kojim se obilazi naselja: Nin, Grbe i Vrsi.
Na podruju grada Nina trasa ove ceste prikljuuje se na buduu brzu
etverotranu cestu, prolazi trasom postojeeg puta izmeu Grba i vikend
naselja Zukve, do naselja Vrsi prolazi svojom postojeom trasom, na podruju
42

KONANI PRIJEDLOG
naselja Vrsi vezuje se na lokalnu cestu L 63024, te se prije naselja Poljica

dijagonalno vraa na svoju staru trasu,
novi koridor za cestu koji prolazi junije od postojee upanijske ceste 6011
tako da obilazi naselja: Ninski Stanovi i erava,
novi koridor za cestu iz naselja Zaton s prikljukom na novu brzu etverotranu
cestu,
novi koridor za cestu sa june strane naselja Zaton s prikljukom na novu brzu
etverotranu cestu, te nastavkom do agrokompleksa Vigens i dalje do
novoplanirane ceste koja prolazi junije od postojee upanijske ceste 6011 i
tako obilazi naselja Ninske stanove i eravu.
novi koridor za cestu iz Bilotinjaka s prikljukom na novu trasu dravne ceste D
306,
nerazvrstana cestovna mrea koja ne udovoljava prometnim potrebama zbog
nerazvijenosti, nepovoljnih tehnikih elemenata trasa i neadekvatnih poprenih
profila,
gospodarski (protupoarni), rekreacijski i turistiki putovi i staze, trase kojih je
potrebno redovito odravati i popravljati. Uz obalu je mogue ureivanje
pjeakih etnica.
lanak 147.
Du kolnika svih cesta u naseljima potrebno je izgraditi nogostupe, barem s jedne
strane kolnika, minimalne irine 1,50 m. Neizgraena graevinska podruja naselja
i druga graevinska podruja potrebno je opremiti odgovarajuom mreom
opskrbnih ulica s kolnikom odgovarajue irine (minimalno 5,50 m za dvosmjerne
ulice) i nogostupima minimalne irine 1,50 m, javnim parkiralitima, te omoguiti
uspostavu autobusnih linija javnog prometa,
lanak 148.
Minimalna irina zatitnih koridora koje je potrebno rezervirati i ouvati za izgradnju
planirane, kao i za rekonstrukciju postojee Planom obuhvaene cestovne mree
iznosi:
- za planiranu brzu etverotranu cestu 25 m unutar GP naselja i 50 m izvan GP
naselja,
- za ostalu cestovnu mreu unutar GP naselja 12 m za postojee i 15 m za
planirane ceste, te izvan GP naselja 15 m za postojee i 30 m za planirane
ceste.
Manja odstupanja planiranih trasa koridora su mogua radi bolje prilagodbe
terenskim uvjetima.
lanak 149.
Unutar utvrenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishoenja lokacijske
dozvole za cestu ili dio ceste.
Nakon ishoenja lokacijske dozvole i zasnivanja graevinske estice ceste ili dijela
ceste, odreuje se zatitni pojas ceste na osnovi uvjeta definiranim ovim
Odredbama, dok e se prostor koridora izvan zatitnog pojasa prikljuiti susjednoj
planiranoj namjeni.
43

KONANI PRIJEDLOG
lanak 150.
Radi osiguranja kvalitetnog prometovanja vozila i sigurnosti kretanja pjeaka ovim
Planom se utvruje irina zatitnog pojasa javnih cesta sukladno Zakonu, i to od
vanjskog ruba zemljinog pojasa sa svake strane:
- za brzu cestu - 40 m izvan GP-a i 20 m unutar GP-a,
- za dravne ceste - 25 m izvan GP-a i 10 m unutar GP-a,
- za upanijske ceste - 15 m izvan GP-a i 7 m unutar GP-a,
- za lokalne ceste - 10 m izvan GP-a i 5 m unutar GP-a.
U sluaju rekonstrukcije postojeih javnih cesta unutar izgraenog dijela
graevinskog podruja naselja irina zatitnog pojasa moe biti i manja.
lanak 151.
U zatitnom pojasu javne ceste moe se formirati negradivi dio graevinske parcele
s parkiralinim povrinama, niskim zelenilom, ogradom i sl., ali na nain da se ne
smanji preglednost ceste i krianja.
U zatitnom pojasu javne ceste mogu se graditi graevine za potrebe odravanja
ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima, koje moraju biti predviene projektom
ceste (cestovne kuice, benzinske postaje, parkiralita, odmorita i sl.). Prije
izdavanja lokacijske dozvole za te graevine potrebno je zatraiti uvjete od
Hrvatskih cesta d.o.o. i Uprave za ceste Zadarske upanije.
lanak 152.
Prikljuak i prilaz na javnu cestu treba izvesti prema Pravilniku o uvjetima za
projektiranje i izgradnju prikljuka i prilaza na javnu cestu, uz prethodno odobrenje
Hrvatskih cesta d.o.o., odnosno Uprave za ceste Zadarske upanije u postupku
ishoenja dozvole za gradnju (lokacijske dozvole,rjeenja o uvjetima gradnje i sl.)
odnosno ili izrade detaljnog plana ureenja.
Prikljuak i prilaz na nerazvrstane ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja
tijela gradske uprave u postupku ishoenja dozvole za gradnju ( lokacijske dozvole,
rjeenja o uvjetima gradnje i sl.).
lanak 153.
Prilikom gradnje nove dionice ceste ili rekonstrukcije postojee, potrebno je u
cijelosti ouvati krajobrazne i spomenike vrijednosti podruja, prilagoavanjem
trase prirodnim oblicima terena uz minimalno koritenje podzida, usjeka i nasipa.
Ukoliko nije mogue izbjei izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena
obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem
terasa i drugim radovima kojima se osigurava najvee mogue uklapanje ceste u
krajobraz.
lanak 154.
Sustavom javnog prijevoza treba povezati sva naselja unutar podruja Grada Nina
koritenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta.
Uvjeti za utvrivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajalita na javnim i
nerazvrstanim cestama odreuju se na temelju Pravilnika o autobusnim
stajalitima.
44

KONANI PRIJEDLOG
lanak 155.
Promet u mirovanju treba rijeiti javnim ili privatnim parkiralinim i garanim
prostorom u skladu s namjenom i kapacitetima pojedinih planiranih prostornih
sadraja. Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom
gradnjom javnih parkiralita. Za stare jezgre izgradnja javnih parkiralita ili garaa
rjeava se na rubnim podrujima.
Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojeih graevina, ovisno o vrsti i
namjeni, potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici.
lanak 156.
Utvruje se sljedei broj potrebnih parkiralinih/garanih mjesta (PM), ovisno o vrsti
i namjeni graevina:
Namjena
Broj parkiralinih/garanih mjesta (PM)
1,5 PM /stan
STAMBENE GRAEVINE
1 PM/stan u GP1, GP2 i GP3 zoni
2
2
ZANATSKE, USLUNO-SERVISNE I SL. na 50m 1m bruto izgraene povrine
GRAEVINE
graevine 1PM 1m2 parkinga
HOTELI, MOTELI
1 PM na dvije sobe 1 sobu
APARTMANI
1 PM na svaku apartmansku jedinicu
PANSIONI , MOTELI
1 PM po osobi
UGOSTITELJSKI OBJEKTI, RESTORANI I

SL.
1 PM na 4 sjedala
TRGOVINE
1 PM na 10m2 bruto izgraene povrine
KINA I SL. SADRAJI
1 PM na 5 sjedala
SPORTSKE DVORANE I IGRALITA
1 PM na 10 sjedala
VJERSKE GRAEVINE
1 PM na 5 sjedala
2 PM na svaku uionicu ili grupu djece +
2 PM
1 PM na 4 zaposlena u smjeni +
2 PM po ambulanti za pacijente
1 PM na 3 zaposlena
KOLE I DJEJE USTANOVE

AMBULANTE I POLIKLINIKE
OSTALI PRATEI SADRAJI
Mogue je urediti zasebnu graevinsku esticu za potrebe prometa u mirovanju za

vie graevinskih estica pod uvjetom da graevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kue
u nizu, kue orijentirane na zajednike javne prostore i povrine, turistika naselja,
sklop usluno-proizvodnih graevina odnosno djelatnosti i sl).
lanak 157.
Za potrebe prometa u mirovanju za vie graevinskih estica mogue je urediti
zasebnu graevinsku esticu pod uvjetom da graevine u sklopu tvore jednu cjelinu
(kue u nizu, kue orijentirane na zajednike javne prostore i povrine, turistika
45

KONANI PRIJEDLOG
naselja, sklop usluno-proizvodnih graevina odnosno djelatnosti i sl). Iznimno se u

izgraenom i gusto izgraenom dijelu (GP1, GP2 i GP3) graevinskog podruja
naselja i za pojedine graevine mogu osigurati parkiralita na zasebnim graevinskim
esticama, ukoliko se ista ne mogu realizirati na graevinskoj estici uz graevinu. U
postupku ishodovanja dozvole za gradnju isti mora obuhvatiti zgradu sa svim
pomonim prostorima i parkiralite. Hoteli, moteli i javni sadraji ne smiju imati
dislocirana parkiralita.
Za ugostiteljske, trgovake, servisne i druge graevine smjetene uz ceste, a radi ije
djelatnosti dolazi do zadravanja vozila, potrebno je osigurati posebne povrine za
parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, a u skladu s odredbama posebnog
zakona.
Javna parkiralita treba urediti s drvoredom, te rijeiti odvodnju oborinskih otpadnih
voda koje se moraju tretirati kroz odgovarajui separator - odvaja taloga, ulja i
masti, prije uputanja u more ili tlo.
Za potrebe pojedinih sadraja na graevinskim esticama koje se nalaze u
povijesnoj jezgri grada Nina (otok), omoguava se rjeavanje prometa u mirovanju
na javnim parkiralitima, ukoliko isti nije mogue rijeiti na samoj estici
Pomorski promet
lanak 158.
Du obalnog podruja Grada Nina ovim Planom utvruje se potreba ureenja i
odravanja svih postojeih i planiranih luka s izgradnjom i ureenjem privezita,
istezalita za brodice s kopnenim povrinama, servisa za popravak i odravanje
brodica i drugih sadraja na temelju cjelovitog rjeenja obalne povrine, ukljuujui i
pripadajui morski akvatorij, za to je prethodno potrebno izraditi urbanistike ili
detaljne planove ureenja.
Lokalne luke Nin i Zaton treba definirati na nain da im se tono odrede kapaciteti
(maksimalno do 200 vezova), vodei pri tome rauna o ope utvrenim kriterijima
zatite propisanim za ovaj prostor i to :
- sve luke na prostoru Grada imaju vieznane namjene, pa se taj karakter treba i
nadalje odravati,
- potrebno je svakoj luci osigurati prikljuke na cestovnu mreu, te osigurati
opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama,
- potrebno je sve luke opremiti servisno-uslunim, sanitarnim i informatikim
funkcijama,
- vrni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih
mogunosti uz primjenu vaeih propisa.
Telekomunikacijski promet
lanak 159.
Planom se odreuje rekonstrukcija lokalne komutacije te TK mree naselja Poljica.
lanak 160.
Svaka postojea i novoplanirana graevina treba imati osiguran prikljuak na
telefonsku mreu. TK mrea se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojee
46

KONANI PRIJEDLOG
prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se

projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na nain da ne onemoguava
gradnju na graevinskim parcelama, odnosno izvoenje drugih instalacija.
Projektiranje i izvoenje TK mree rjeava se sukladno posebnim propisima, a
prema rjeenjima ovog Plana.
Graevine telefonske infrastrukture mogu se rjeavati kao samostalne graevine na
vlastitim graevinskim parcelama ili unutar drugih graevina kao samostalne
funkcionalne cjeline.
lanak 161.
U skladu sa potrebama i daljnjim razvojem mrea pokretnih komunikacija Planom
se predvia izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja, smjetanjem antena
na antenske stupove i na krovne prihvate na postojeim graevinama. Osnovne
postaje pokretnih komunikacija mogu se instalirati u graevinskim podrujima i
izvan njih, vodei rauna o skladnom uklapanju u urbani i prirodni okoli.
Preporua se postava instalacija vie operatera na istom mjestu (stupu i sl.).
Postava svih potrebnih instalacija pokretnih komunikacija moe se izvesti samo uz
potrebne suglasnosti, odnosno Zakonom propisane uvjete.
lanak 161a.
U kartografskom prikazu 2.a. Infrastrukturni sustavi i mree odreene su aktivne
lokacije i planirana zona elektronike komunikacije za smjetaj samostojeeg
antenskog stupa (podruja planirane lokacije) radijusa 3000 m unutar koje je
mogue locirati jedan stup uz potivanje opih uvjeta i vodei rauna o zatiti:
ueg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji;
udaljenosti od postojeih granevina u skladu s propisima i normativima;
zona prirodnih i kulturnih dobara;
vrijednih vizura
lanak 161b.
Za izgradnju samostojeih antenskih stupova izvan graevinskih podruja potrebno
je potivati sljedee uvjete:
na novoj lokaciji mogue je graditi samostojei antenski stup, ili rekonstruirati
postojei, samo takvih karakteristika da moe prihvatiti vie operatora, odnosno
tipski projekt koji je potvren rjeenjem Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva;
uz ve izgranene samostojee antenske stupove, ukoliko su ishoena sva
potrebna odobrenja sukladno odredbama zakona, mogue je planirati jo samo
jedan za ostale operatore.
Za izgradnju samostojeih antenskih stupova u graevinskom podruju naselja
potrebno je pored navedenih potivati i sljedee dodatne uvjete:
samostojee antenske stupove u graevinskom podruju naselja potrebno je
graditi na nain da se svojim izgledom uklope u prostor, ukoliko postoje prostorne
mogunosti na javnim povrinama ili gradnjom, zamjenom ili rekonstrukcijom
graevina komunalne infrastrukture i opreme (rasvjetni i reklamni stupovi, reflektori
47

KONANI PRIJEDLOG
na sportskim terenima i sl.) gdje je elektronika komunikacija dopunska namjena,

visine do 35 m
Planom se dozvoljava postavljanje elektronike komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme na postojeim graevinama (antenski prihvat) u skladu s
posebnim uvjetima tijela i /ili osoba odrenenih posebnim propisima koji propisuju
posebne uvjete prilikom ishoenja lokacijske dozvole.
Energetski sustav
Elektroenergetika
lanak 162.
Planom se predvia, uz postojei 110 kV, koridor za 400 kV dalekovod prema
planiranoj termoelektrani.
Sustav opskrbe elektrinom energijom na razini ovog Plana omoguuje izgradnju
objekata i postrojenja za proizvodnju, prijenos i transformaciju elektrine energije uz
zadovoljavanje zakonom propisanih uvjeta u postojeim i planiranim gospodarskim
zonama.
lanak 163.
Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je mogu kolni pristup
barem jednom proelju i da su uklopljena u okoli. Ako se grade kao samostalne
graevine, obvezno je hortikulturno ureenje okolia. Udaljenost transformatorske
stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne mee najmanje 1,0 m.
Potrebno je izvriti kabliranje elektroenergetske mree.
lanak 164.
Uz nadzemne postojee i planirane dalekovode odreuju se irine zatitnih pojasa:
DV VN 400 kV 80 m
DV VN 110 kV - 40 m
DV SN 35 kV - 30 m
DV 10 kV 16 m
U zatitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda mogua je rekonstrukcija i gradnja
graevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadlenog tijela elektroprivrede.
lanak 165.
Planom je predviena minimalna povrina graevinske parcele za trafostanicu:
- 40 m2 za 10/04 kV
- 1000 m2 35/10 kV
48

KONANI PRIJEDLOG
lanak 166.
Za svaku postojeu i novoplaniranu graevinu mora biti osiguran prikljuak na
elektromreu. Elektromrea se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima
prema planskim rjeenjima.
Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim graevinskim
parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih graevina. Dimenzije su definirane
veliinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrauju, a sukladno posebnim
propisima.
Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.
Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno prikljuci za
pojedine graevine kroz prikljune kolne putove.
Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim
putovima neposredno uz granice graevinskih parcela.
Nije doputeno projektiranje niti izvoenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih)
kojima bi se ometalo izvoenje graevina na graevinskim parcelama, odnosno
realizacija planiranih graevina, iz razloga izmjetanja uvjetovanog naknadnom
gradnjom planiranih graevina.
lanak 167.
Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojeim, odnosno planiranim
nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna
tijela treba definirati, sukladno graevinama na podruju kojih se javna rasvjeta
izvodi.
Potencijalni i lokalni izvori energije
lanak 168.
Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba
primijeniti u budunosti su voda, sunce, vjetar i bioplin. Ovi prirodni izvori energije
mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju koritenja tradicionalnih izvora, a rijeit e
se studijama i strunim podlogama, kojima e se pokazati racionalno i svrhovito
koritenje prostora te zatita istog. Koritenje i smjetaj energetskih postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije u proizvodnji i distribuciji elektrine i toplinske
energije (bioplin i solarna energija i sl.) mogue je smjestiti unutar zona proizvodne
namjene izvan graevinskog podruja naselja (I1, I2 i I3).
Vodnogospodarski sustav
Koritenje voda
lanak 169.
Ovim Planom utvruju se temeljni preduvjeti osiguranja dovoljnih koliina vode
potrebnih za kvalitetno rjeenje vodoopskrbe stanovnitva, turizma i ostalog
gospodarstva na podruju Grada Nina.
Vodoopskrba na ovom podruja u konanosti mora se rijeiti kao dio cjeline
zadarskog sustava vodoopskrbe, a zasniva se na ve postojeem sustavu dovoda
49

KONANI PRIJEDLOG
vode iz lokalnih izvorita i buduem dovodu vode iz rijeke Zrmanje, to je obraeno

u Idejnom rjeenju vodoopskrbe podruja zapadno od Zadra, izraenom od
"Hidroprojekt-ing" d.o.o. iz Zagreba (891/99).
Radi poveanja kapaciteta postojeeg vodoopskrbnog sustava mora se izvriti
kvalitetna rekonstrukcija najkritinijih dionica vodovodne mree na kojima se javljaju
znatni gubici vode.
U svezi s prikljuenjem i ovog dijela Zadarske upanije na regionalni vodoopskrbni
sustav Zrmanja-Zadar mora se do kraja izgraditi magistralni cjevovod Zadar-NinVir (izgraena je dionica Zadar-Petrane) sa svim prateim vodnim graevinama.
Time e se omoguiti racionalno iskoritavanje i racionalna budua dogradnja
vodoopskrbnog sustava.
lanak 170.
Da bi se ostvario kvalitetan vodoopskrbni sustav, preko kojeg e se osigurati
redovita isporuka potrebnih koliina vode svim zonama u svim predvienim i
izvanrednim uvjetima pogona na cjelokupnom podruju Grada Nina i pripadajuem
irem okolnom podruju, mora se izvriti sljedee:
- otkloniti znatne gubitke u postojeoj distribucijskoj mrei to trai prethodno
detaljno snimanje postojeeg stanja i zatim rekonstrukciju najkritinijih dionica.
Time e se stvoriti preduvjeti za postupno naputanje izvorita Boljkovac, uz
prethodno poboljanje veze vodospremnika "Straa" s ostalim crpilitima, preko
temeljnog vodoopskrbnog prstena koji se prvo formira postojeim cjevovodom,
- izgraditi magistralni cjevovod 500 mm ( 400 mm) Petrane-Nin-Privlaka-Vir i
pratee vodne graevine: vodospremnik Petrane, crpnu postaju "Vir" i
vodospremnik Vir,
- izgraditi novi cjevovod duljine 2300 m na potezu vodospremnik "Straa" - erava
- Poljaci do spoja na cjevovod Golubinka - Jezerce,
- izvriti rekonstrukciju cjevovoda duljine 3400 m od vodospremnika "Straa"
prema Ninu,
- izgraditi novi cjevovod duljine 2300 m od vodospremnika "kripaa" do naselja
Vrsi,
- izgraditi dio cjevovoda od postojee crpne postaje "Oko" do naselja Poljica Brig
(zaseok Kneevii) koji bi se spojio na ve izdraeni cjevovod od
vodospremnika "kripaa" do naselja Poljica Brig, ime bi ovaj cjelokupni
cjevovod postao tlano-gravitacijski i preko kojeg bi se izvorite "Oko" moglo
poeti koristiti za vodoopskrbu,
- izgraditi nove vodospremnike kako bi zapremina raspoloivog rezervoarskog
prostora pokrivala cca 30% ukupne maksimalne dnevne potrebe,
- izgraditi ureaje za kondicioniranje voda za sva izvorita.
lanak 171.
Primjenom zaprijeavanja putova otjecanja podzemne vode prema moru moe se
postii dizanje njezine razine i odslanjivanje ime bi se omoguila jaa eksploatacija
sadanjih zahvata za vodoopskrbu.
Za eventualno koritenje za vodoopskrbu i novih zahvata podzemnih voda sliva
Bokanjakog blata i ire moraju se provesti detaljni hidrogeoloki istrani radovi uz
50

KONANI PRIJEDLOG
primjenu novih metoda, obzirom da se na temelju dosadanjih analiza u tom

pogledu ne mogu poduzimati novi zahvati.
lanak 172.
Obzirom na Planom odabrane standarde srednje dnevne potronje (stanovnitvo
150 l/osobi/dan, turisti 150 - 300 l/osobi/dan ovisno o kategoriji smjetaja,
gospodarske zone 0,30 l/s/ha) i projekciju broja potencijalnih korisnika do 2015.
godine na podruju Grada Nina planirana srednja dnevna potronja iznosi 127,61
l/s, a maksimalna satna potronja 210,48 l/s.
lanak 173.
Novu vodovodnu mreu u postojeim dijelovima naselja, novoplaniranim dijelovima
naselja, turistikim i gospodarskim zonama treba prikljuiti na ve izgraeni
vodovodni sustav na podruju Grada Nina.
Vodovodnu mreu treba graditi etapno tako da svaka etapa predstavlja zaokruenu
tehnoloku cjelinu.
Kroz izradu detaljnih i urbanistikih planova ureenja treba za svako graevinsko
podruje definirati lokalnu vodovodnu mreu.
lanak 174.
Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeih nadzemnih vodoopskrbnih graevina
potrebno je osigurati kolni pristup do parcele graevine, te zatitnu, transparentnu
ogradu visine do najvie 2,0 m. Najmanja udaljenost ove graevine od ruba parcele
iznosi 3,0 m. Sve znaajnije graevine u sustavu vodoopskrbe potrebno je opremiti
javnom rasvjetom.
Vodovodnu mreu treba u pravilu graditi u nogostupu ili zelenom pojasu cesta i
uskladiti s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije
vodovodne mree, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvriti
rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.
Mogua su odstupanja od predvienih trasa vodovodne mree, ukoliko se
tehnikom razradom dokae racionalnije i pogodnije rjeenje.
lanak 175.
Svakoj postojeoj i novoplaniranoj graevini mora se osigurati prikljuak na javni
vodoopskrbni sustav, a prema uvjetima "Vodovod" d.o.o. Zadar.
Unutar naselja treba planirati hidrantsku mreu prema Pravilniku o tehnikim
normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara.
Sve graevine na vodoopskrbnom sustavu treba projektirati i izgraditi sukladno
postojeoj zakonskoj regulativi i hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i
graenje vodoopskrbne mree na nain kojim bi se tetilo graenju graevina na
graevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se sprijeilo eventualno naknadno
izmjetanje uvjetovano gradnjom planirane graevine.
lanak 176.
Konani vodoopskrbni sustav treba izgraditi sa svim prateim vodnim graevinama
te primjenom kriterija racionalnog koritenja postojeih sustava vodoopskrbe, to
podrazumijeva rjeenje distribucije u okviru minimuma doputenih gubitaka vode,
svoenje potronje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.
51

KONANI PRIJEDLOG
Daljnjoj izgradnji novih kapaciteta (naroito turistikih) moe se pristupiti tek po

osiguranju dostatnih koliina vode u vodoopskrbnom sustavu, odnosno uz
suglasnost nadlenog javnog isporuitelja vodnih usluga (Vodovod d.o.o. Zadar).
lanak 177.
Potrebno je osigurati trajnu zatitu svih nadzemnih i podzemnih vodnih resursa i
izvorita od zagaenja.
Zatitu postojeih i buduih javnih vodocrpilita treba provoditi temeljem Odluke o
odreivanju zona sanitarne zatite izvora vode za pie, koja obuhvaaju crpilita
Bunari 4 i 5, Jezerce, Oko, Golubinka i Boljkovac (Sl. glasnik 3/98, Zadarske
upanije).
Odvodnja otpadnih voda
Graevine za zatitu voda (odvodnja)
lanak 178.
Ovim Planom se u cilju optimalne zatite cjelokupnog podruja Grada Nina,
naroito priobalja i cjelokupnog morskog akvatorija Ninskog i Ljubakog zaljeva,
uvjetuje nain rjeavanja odvodnje otpadnih voda prema osnovnoj koncepciji sustava
odvodnje i proiavanja otpadnih voda ireg podruja Grada Nina koja je
obraena u Idejnom rjeenju "Odvodnja i proiavanje sanitarnih i otpadnih voda
ireg podruja Grada Nina", izraenom lipnja 2005. godine od "Hidroprojekt-ing"
d.o.o. iz Zagreba, odsnosno rjeenjem u izradi Feasibility study Nin-Privlaka-Vrsi
Sewerage and Waste Water Treatment Plant Union Phare Programme for
Croatia, final report, November 2010-11-24.
lanak 179.
Za najvei dio podruja Grada Nina koji ukljuuje naselja: Nin, Zaton, Vrsi, Ninski
Stanovi i njihove pripadajue turistike, gospodarske i ostale zone, kao i za
podruje susjedne Opine Privlaka i susjedne Opine Vrsi, predvia se jedinstveni
zajedniki sustav odvodnje i proiavanja urbanih (sanitarnih) (fekalnih) otpadnih
voda Nin - Privlaka - Vrsi s jednim centralnim ureajem za proiavanje na lokaciji
"Grgur" (ukupno 47.400 ES).
Predvien je drugi prvi stupanj proiavanja ovih otpadnih voda, nakon ega se
preko podmorskog ispusta profila 500 mm i ukupne duljine 5300 m iste isputaju u
Virsko more.
lanak 180.
Za ostala naselja ili njihove dijelove na podruju Grada Nina, a koja su smjetena u
unutranjosti (Poljica, erava, Poljica Brig, Poljaci), te za njihove pripadajue
turistike, gospodarske i ostale zone predvia se izgradnja vie manjih sustava
odvodnje za prihvat urbanih (fekalnih) otpadnih voda i otpadnih voda koje su
kompatibilne s urbanim otpadnim vodama (sustav Poljica za 630 ES, sustav Brdari
za 190 ES, sustav erava za 430 ES, sustav Drai - urjurii za 180 ES, sustav
Poljica Brig - Kneevii za 270 ES, sustav Poljaci za 190 ES i sustav Duevia Mlin
52

KONANI PRIJEDLOG
za 550 ES). Predvien je minimalno drugi stupanj proiavanja ovih otpadnih voda
nakon ega se isputaju u podzemlje.
lanak 181.
Predvia se izgradnja tzv. nepotpunog razdjelnog sustava odvodnje. Tehnika
rjeenja pojedinih sustava odvodnje zasnivaju se na primjeni gravitacijskog pogona
u kanalizacijskoj mrei u kombinaciji s povremenim tlanim transportom, sve do
lokacije ureaja za proiavanje otpadnih voda.
Sustavi odvodnje moraju se realizirati u etapama, koje predstavljaju zaokruene
funkcionalne cjeline, s konanim rjeenjem adekvatnog stupnja proiavanja
urbanih (fekalnih) otpadnih voda, prije njihovog isputanja u krajnji prijamnik: more,
vodotok ili tlo.
lanak 182.
Predloeno koncepcijsko rjeenje sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih
voda iz Idejnog rjeenja odvodnje potrebno je usvojiti kao orijentacijsko rjeenje,
obzirom na mogue izmjene do kojih moe doi prilikom izrade projektne
dokumentacije detaljnije razrade (idejni projekti, glavni projekti), a na temelju
preciznijih geodetskih podloga, detaljnijih oceanografskih istraivanja okolnog
morskog akvatorija i detaljnijih hidrogeolokih istraivanja terena potencijalnih
mikrolokacija za prijam adekvatno proienih otpadnih voda.
lanak 183.
Kanalizacijska mrea mora se u pravilu izvesti u koridoru javnih prometnih povrina.
cesta i to u kolniku
Sve graevine na kanalizacijskoj mrei treba izgraditi sukladno propisima kojima se
regulira projektiranje i izgradnja ovih graevina. (Zakon o vodama).
Nije dozvoljeno projektiranje i graenje kolektora i ostalih graevina u sustavu
ukupne kanalizacijske mree kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih
graevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim graevinama, radi
sprjeavanja eventualnih naknadnih izmjetanja uvjetovanih gradnjom tih
graevina.
lanak 184.
Za gravitacijsku kanalizacijsku mreu treba primijeniti plastine kanalizacijske cijevi
(od PVC-a ili PEHD-a), a iz razloga to ove cijevi omoguavaju relativno
jednostavnu ugradnju, vodonepropusne su, isporuuju se u veim duljinama (od 5,0
do 12,0 m) i posjeduju mogunost jednostavnog naknadnog izvoenja kunih
prikljuaka.
Za tlane cjevovode treba primijeniti PEHD tlane cijevi za nazivni tlak od 10 bara,
ali je mogua primjena i drugih materijala
Crpne postaje treba izgraditi kao podzemne graevine s uronjenim centrifugalnim
kanalizacijskim crpkama.
lanak 185.
U izgraenom dijelu graevinskog podruja do izgradnje javnog sustava
odvodnje iznimno se omoguuje, za stambene graevine s vie od dva stana ili
53

KONANI PRIJEDLOG
apartmana, tj. za vie od 10 ES, rjeavanje odvodnje urbanih (fekalnih) otpadnih

voda primjenom manjih suvremenih gotovih tipskih ureaja za bioloko
proiavanje i to za svaku parcelu zasebno, dok se u neizgraenom dijelu
graevinskog podruja naselja to odnosi na sve graevine.
U izgraenom dijelu graevinskog podruja alternativno se ostavlja mogunost
sakupljanja ovih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama talonicama. Svaka sabirna jama mora biti izvedena kao potpuno vodonepropusna
graevina, mora biti locirana izvan zatitnog pojasa prometnice, mora biti udaljena
od susjedne graevinske estice minimalno 3,0 m i mora se omoguiti kolni pristup
radi ienja. Otpadne vode iz sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim
sastavom, prazne se putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen
od strane nadlenih slubi Grada.
Unutar izgraenih i gusto izgraenih (GP1, GP2 i GP3) dijelova naselja sabirne
jame talonice iznimno mogu biti smjetene i uz sam rub graevinske estice, a
time i unutar zatitnog pojasa prometnice.
lanak 186.
Proizvodni pogoni, obrtnike i uslune radionice u kojima nastaju tehnoloke
otpadne vode karakteristika razliitih od urbanih (sanitarnih) otpadnih voda, moraju
svoje tehnoloke otpadne vode, prije prikljuenja na javni sustav odvodnje,
adekvatno proistiti. Zahtjevane kako bi poprimile karakteristike urbanih (fekalnih)
otpadnih voda u svemu prema Pravilniku o isputanju otpadnih voda u javnu
kanalizaciju definirane su vaeom regulativom (Pravilnik o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda NN 87/10 te akti nadlene komunalne organizacije).
lanak 187.
Zbrinjavanje oborinskih voda koje nastaju na odreenoj estici obveza je vlasnika
odnosno korisnika estice. Zbrinjavanje je potrebno provesti na nain da ne doe
do ugroavanja kvalitete podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima kao i
mora; te da ne doe do teta na postojeim i susjednim graevinama.
Uz zadovoljenje prethodnih uvjeta, oborinske vode mogu Oborinske otpadne vode
moraju se odvesti povrinski ili sustavom zatvorenih kanala u more ili u okolni teren.
lanak 188.
Zatita voda na ovom prostoru upanije mora se provoditi prema odredbama iz
Dravnog plana za zatitu voda (N.N. 8/99). Potrebna je izrada upanijskog plana
za zatitu voda koji bi utvrdio potrebu istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, mjere
zatite voda, planove za izgradnju graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih
voda i dr.
lanak 189.
Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog proiavanja otpadnih voda, treba
se organizirano prikupljati, a njegova obrada i dorada mora se provoditi na jednom
mjestu.
54

KONANI PRIJEDLOG
Ureenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja

lanak 190.
U svrhu tehnikog i gospodarskog odravanja, djelotvornog provoenja obrane od
poplave i drugih oblika zatite od tetnog djelovanja vode, Planom se utvruje
inundacijski pojas za vodotok Miljai jaruga, usvojen Odlukom upanijske
skuptine Zadarske upanije (Klasa: 932-01/04-01/02 od 16. 12. 2004. g.), a u
skladu sa Zakonom o vodama.
Inundacijski pojas za vodotok Miljai jaruge je ucrtan u grafikom dijelu elaborata
Plana, kao kartografski prikaz br. 3 " Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
" u mjerilu 1:25000, a radi preciznijeg prikaza i u grafikom dijelu elaborata Plana,
kao kartografski prikaz br. 4 " Graevinska podruja naselja i drugih sadraja" u
mjerilu 1:5000.
U svrhu tehnikog odravanja te radova graenja, uz sve ostale bujine vodotoke,
bujice odvodne kanale, nasipe i objekte obrane od poplava na podruju Grada
Nina, a u svrhu tehnikog odravanja vodotoka i radova graenja vodnih graevina
treba osigurati inundacijski pojas minimalne irine od 5,0m od gornjeg ruba korita,
odnosno ruba estice javnog vodnog dobra. Ovisno o veliini i stanju ureenosti
vodotoka, irina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih objekata
od gornjeg ruba korita, odnosno estice javnog vodnog dobra moe biti i manja, ali
ne manja od 3,0 m, a to bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima za svaki objekt
posebno. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje
kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje vodnih graevina, na bilo koji
nain umanjiti protonost korita i pogorati vodni reim te poveati stupanj
ugroenosti od tetnog djelovanja vodotoka.
Posebno se inundacijski pojas moe smanjiti do 3,0m irine, ali to bi trebalo utvrditi
posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno
korisnik objekta ili parcele smjetene uz korito vodotoka ili estice javnog vodnog
dobra duan je omoguiti nesmetano izvravanje radova na ienju i odravanju
korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne graevine ili njenim spajanjem na
komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu mo vodotoka, niti uzrokovati eroziju u
istom, te za vrijeme izvoenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav
materijal u korito vodotoka.
Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, elektrini i
telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim prateim objektima
uzduno unutar korita vodotoka, odnosno estice javnog vodnog dobra nije
doputeno. Voenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka korita, te
nesmetano odravanje ili budua rekonstrukcija korita. Kod neregularnih korita
udaljenost treba biti minimalno 3,0m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba estice
javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduu regulaciju.
Samo u odreenim sluajevima udaljenost polaganja se moe smanjiti, ali to bi
trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.
55

KONANI PRIJEDLOG
Popreni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po

mogunosti je potrebno izvesti u okviru konstrukcije mosta ili propusta ali izvan
otvora poprenog profila. Mjesto prijelaza izvesti popreno i po mogunosti to
okomitije na uzdunu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je
duan mjesta prijelaza osigurati na nain da je uvue u betonski blok ija e gornja
kota biti 0,5m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod
nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa
strunom slubom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloenog korita vodotoka
ili kanala, izvriti obnovu obloge identinim kanalom i na isti nain. Teren devastiran
radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno
stanje kako se ne bi poremetilo povrinsko otjecanje.
lanak 191.
Planom se odreuje potreba izrade operativnih planova zatite od poplave
vodotoka Miljai jaruge s pritocima na dravnoj i lokalnoj razini koji e definirati
gradnju i odravanje zatitnih vodnih graevina definiranje prostora za izlijevanje
velikih voda, izgradnja i odravanje odvodnih tunela i kanala, melioracijskih
graevina i drugo.
Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvaavanje prirodnih i krajobraznih obiljeja.
lanak 192.
Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogunost intenzivnijeg koritenja
Koritenje postojeih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede, uz
izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. Uz dobru organizaciju ugledavajui se
na najbolje primjere u svijetu trebalo bi ukljuiti i privatne u poljoprivredne svrhe, a u
tom smislu i navodnjavanje poljoprivrednih povrina, u svemu treba provesti u
skladu sa Planom navodnjavanja Zadarske upanije koji je izradio Agronomski
fakultet sveuilita u Zagrebu i Graevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveuilita u
Splitu, 2007. g.. sisteme za navodnjavanje.
Koristei postojee vodne potencijale (vodotoke, oborinske vode, izvorita,
podzemne vode, proiene vode, vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjene
potronje i dr.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omoguuje se izgradnja
sustava za navodnjavanje sa akumulacijama, a na temelju Plana navodnjavanja za
podruje Zadarske upanije (Agronomski fakultete Sveuilita u Zagrebu i
Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita Split, 2007g.). Mogue je urediti i
povrine za navodnjavanje koje nisu predviene ovim Planom, ali u skladu s
posebnim propisima i uz uvjete koje e definirati Hrvatske vode.
56

KONANI PRIJEDLOG
6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnopovijesnih cjelina

lanak 193.
Planom se utvruju osobito vrijedna podruja:
- krajobraznih i prirodnih vrijednosti
- kulturno-povijesnih cjelina
Podruja krajobraznih i prirodnih vrijednosti
lanak 194.
Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05) i Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o zatiti prirode (NN139/08) na podruju Grada Nina nema zatienih
dijelova prirode.
Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05) na podruju grada Nina nema zatienih
dijelova prirode.
Planom se utvruju sljedea podruja krajobraznih i prirodnih vrijednosti:
- sjeverna obala Ninskog zaljeva od Sabunika do ua Miljai jaruge
- obala uvale Jasenovo i otoi Zeevo
- obala Ljubakog zaljeva
- cijela Ninska laguna (Ninsko blato, Porat, otok, solana)
- obala od Privlake do epurina s lagunama i klifovima
- Bokanjako blato
- kompleks poljoprivrednog zemljita s obje strane ceste od Zatona do Nina
- poljoprivredno zemljite Rainovac (prostor intenzivne poljprivrede od Grba do
ceste Zadar-Raanac)
U skladu sa Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05) i Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o zatiti prirode (NN 139/08), kao i u skladu sa Uredbom o
proglaenju ekoloke mree (NN 109/07), Planom se utvruje da sa prostor Grada
Nina nalazi unutar podruja NEM-a (nacionalne ekoloke mree) morsko
podruje NEM-a Privlaka-Ninski zaljev-Ljubaki zaljev HR4000005# i granii sa
morskim podruje NEM-a - Ljubaki zaljev HR3000175#, odnosno ulazi u
meunarodno vano podruje za ptice Sjeverozapadna Dalmacija i Pag
HR1000023#, te se propisuju sljedee mjere zatite prostora:
- paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti
- odrediti kapacitete posjeivanja podruja
- sprijeiti nasipavanje i betonizaciju obala
- strogo kontrolirati ili ograniiti gradnju objekata i luica na muljevitim i
pjeskovitim morskim obalama
- ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju
57

KONANI PRIJEDLOG
Sva podruje krajobraznih i prirodnih vrijednosti kao i podruja unutar NEM-a

prikazana su u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3" Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora " u mjerilu 1:25000.
lanak 195.
U procesu izrade DPU-a i UPU-a za vee zahvate koji obuhvaaju posebno
vrijedne prostorne cjeline potrebno je izraditi studije utjecaja na okoli.
lanak 196.
Posebnu brigu treba posvetiti zatiti obalnog pojasa, njegovog sustavnog uvanja i
ureenja, zatiti biljnog pokrova, te sprjeavanju svih oblika nekontrolirane
izgradnje.
lanak 197.
Nain gospodarenja morem, podmorjem i priobalnim pojasom, kao i umskim i
poljoprivrednim povrinama titi se posebnim zakonskim odredbama.
Podruja kulturno-povijesnih cjelina
lanak 198.
Podruja kulturno-povijesnih cjelina su spomeniko-arheoloki lokaliteti na podruju
Grada Nina navedeni u Obrazloenju Plana.
Nain zatite tih podruja propisan je Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
(N.N. 69/99)
i u nadlenosti je Uprave za zatitu kulturne batine
Konzervatorskog odjela u Zadru.
lanak 199.
Ako se pri izvoenju graevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na
povrini ili ispod povrine tla, na kopnu, u vodi ili moru naie na arheoloko
nalazite ili nalaze, osoba koja izvodi radove duna je pojedinani nalaz, radovi se
moraju prekinuti radove i o nalazu bez odgaanja odlaganja obavijestiti nadleno
tijelo. nadlenu ustanovu.
lanak 200.
Arheoloka iskapanja i istraivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja
koje daje nadleno tijelo.
Zatitu arheolokih lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s naelima
arheoloke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i
prezentacijom vidljivih ostataka graevina vanih za povijesni i kulturni identitet
prostora.
lanak 201.
Za zahvate na elementima kulturne batine (popravak i odravanje postojeih
graevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, ruenja i uklanjanja graevina
ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zatienih predjela, prenamjene postojeih
graevina, izvoenje radova na arheolokim lokalitetima) potrebno je ishoditi
zakonom propisane suglasnosti:
58

KONANI PRIJEDLOG
posebne uvjete ( u postupku izdavanja lokacijske dozvole)

prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole)
Nadzor u svim fazama radova provodi nadlena Uprava za zatitu kulturne batina
Konzervatorski odjel u Zadru (KZD).
lanak 202.
Prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (l. 17.) Poglavarstvo Grada
treba donijeti odluku o zatiti dobara od lokalnog znaenja - graditeljskim
sklopovima ambijentalne vrijednosti - zaputenoj i zanemarenoj tradicijskoj
arhitekturi, koja je devastirana novijom gradnjom - kao dijelu kulturne batine, koju
treba konzervirati, obnoviti i rekonstruirati, te revitalizirati.
7. Postupanje s otpadom
lanak 203.
Ovim Planom se utvruje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na
osnovi izraene Studije o postupanju s otpadom za podruje Zadarske upanije),
sa to manje tetnih utjecaja na zdravlje, okoli i klimu, uz to bolje gospodarsko
koritenje otpada i to manje trajno odlaganje neobraenog otpada dosljednom
provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.
lanak 204.
Prema Pravilniku o postupanju s otpadom moraju se sanirati sva odlagalita
otpada, odnosno odrediti prenamjena onih koja se nee koristiti.
lanak 205.
Odreuje se, do usvajanja konanog rjeenja na osnovi izraene Studije o
postupanju s otpadom, privremeno odlaganje otpada na postojeem odlagalitu
Grada Zadra.
Predviena lokacija transfer-stanice za prikupljanje otpada za grad Nin je u sklopu
industrijske zone izmeu Ninskih stanova i erave (gospodarska zona Ninski stanovi) .
Predviena lokacija transfer-stanice za prikupljanje otpada za opinu Vrsi je u
sklopu industrijske zone izmeu Poljica i Vrsi (gospodarska zona Vrsi Smrike).
Gradnja transfer stanica za prikupljanje otpada mogua je u sklopu zona
proizvodne namjene (I1, I2).
lanak 206.
Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolokog
otpada za cijelo podruje (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile
sekundarne sirovine za ponovno koritenje.
Potrebno je koristiti graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (osim proizvoda koji u
sebi sadre katran) kao inertni materijal za sanaciju postojeih odlagalita otpada kao i
za nasipavanje obale, ukoliko je to utvreno DPU-om.
59

KONANI PRIJEDLOG
Do donoenja Strategije o postupanju sa otpadom na podruju Zadarske upanije,

odnosno do donoenja DPU-a iz prethodnog stavka, potrebno je odrediti lokaciju za
odlaganje inertnog otpada (iskopi, graevni materijal i sl.).
lanak 207.
Tehnoloki otpad proizvoa je duan skladititi na propisan nain do trenutka
predaje ovlatenom sakupljau opasnog otpada.
Tehniko-tehnoloke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graevina
za skladitenje opasnog otpada, propisuje ministar zatite okolia i prostornog
ureenja.
8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli

lanak 208.
U cilju zatite tla i svih podzemnih i povrinskih voda, naroito obalnog mora, na
podruju Grada Nina mora se u svim naseljima izgraditi javni sustav odvodnje, i to
nepotpuni razdjelni uz primjenu odgovarajueg stupnja ienja otpadnih voda.
Mora se to prije detaljno razraditi do sada izraeno koncepcijsko rjeenje
sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda za pripadajue ire podruje
Zadarske upanije.
Do realizacije javnih sustava odvodnje odvodnja urbanih (fekalnih) otpadnih voda
mora se rjeavati primjenom suvremenih manjih tipskih ureaja za bioloko
proiavanje, ili sakupljanjem u vodonepropusnim septikim jamama - talonicama
i to za svaku graevinu pojedinano.
Tehnoloke otpadne vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se, prije prikljuenja
na javni sustav odvodnje naselja, prethodno adekvatno proistiti tako da poprime
karakteristike urbanih (fekalnih) otpadnih voda.
Prije poetka izgradnje u zoni morske obale mora se za svaki zahvat izraditi Studija
o utjecaju na okoli kojom e se definirati uvjeti koritenja i nain zatite obalnog
pojasa i mora.
Za detaljnije utvrivanje eventualne lokacije mjesta uputanja otpadnih voda iz
zasebnih sustava odvodnje naselja u unutranjosti u tlo potrebno je provesti
detaljna hidrogeoloka istraivanja ire lokacije.
Na dijelu Grada Nina koje ulazi u sastav ve odreenih zona sanitarne zatite
slivnog podruja Bokanjac Polinik moraju se provoditi zatitne mjere prema
odredbama iz Odluke o utvrivanju zona sanitarne zatite izvora vode za pie,
objavljene u Slubenom glasniku Zadarske upanije, br. 3/98.
lanak 209.
Postupak procjene utjecaja na okoli provodi se prema Zakonu o zatiti okolia i
prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli.
60

KONANI PRIJEDLOG
U sluaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata ije su

pojedinane veliine ili kapaciteti ispod propisanih granica, ali ukupni kapaciteti
iznad granica propisanih, obvezatna je provedba postupka procjene utjecaja na
okoli prema Zakonu i Pravilniku.
Zatita tla
lanak 210.
U cilju zatite tla potrebno je poduzeti sljedee aktivnosti:
osigurati i odravati funkcije tla, primjereno stanitu, smanjenjem uporabe
povrina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i
smanjenjem unoenja tetnih tvari
redefiniranjem graevinskih podruja odrediti realne prostorne potrebe i
prenamijeniti dugotrajno neiskoritene graevinske povrine
usmjeriti razvoj naselja na postojee dijelove naselja
provoditi mjere zatitom tla u skladu s njegovim ekolokim koritenjem
rekultivirati povrine(odlagalita otpada, klizita i sl.)
obnoviti povrine oteene erozijom i klizanjem
poticati ekoloko, odnosno bioloko poljodjelstvo,
poticati procese prirodnog pomlaivanja uma i autohtone umske
zajednice
obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih podruja i izradu planova (karata)
ugroenih podruja, koje e obuhvatiti i podruja s geolokim,
hidrogeolokim i seizmolokim rizicima
Zatita zraka
lanak 211.
U cilju poboljanja kakvoe zraka potrebne su sljedee mjere:
- upotreba niskosumpornog loivog ulja sa sadrajem sumpora do 1%,
odnosno nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koja koriste loivo
ulje
- zabrana koritenja ugljena u kunim kotlovnicama i zabrana prodaje
ugljena na malo sa sadrajem sumpora veim od 0.55 g/MJ
- proiriti postojeu mreu za praenje kakvoe zraka na podruju Grada
Nina
lanak 212.
U cilju poboljanja kakvoe zraka odreuju se i slijedee mjere i aktivnosti na
podruju planiranja i ureenja javnih prostora i povrina:
- proiriti postojee pjeake zone
- osigurati protonost prometnica
- unaprijediti javni prijevoz
- osigurati dovoljnu koliinu zelenila unutar graevinskih podruja
- planirati i graditi pjeake etnice, biciklistike staze, javne parkove i djeja
igralita
61

KONANI PRIJEDLOG
odrediti uvjete za privez velikih brodova
lanak 213.
Prilikom novih zahvata ne smije se dozvoliti znatnije poveanje optereenja zraka, a
prema Uredbi o preporuenim vrijednostima kakvoe zraka
Zatita voda
lanak 214.
U cilju zatite tla i svih podzemnih i povrinskih voda, naroito obalnog mora na
podruju Grada Nina mora se u svim naseljima izgraditi javni sustav odvodnje, i to
nepotpuni razdjelni uz primjenu odgovarajueg stupnja ienja otpadnih voda.
Mora se to prije detaljno razraditi do sada izraeno koncepcijsko rjeenje
sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda za pripadajue ire podruje
Zadarske upanije.
lanak 215.
Do realizacije javnih sustava odvodnje odvodnja urbanih (fekalnih) otpadnih voda
mora se rjeavati primjenom suvremenih manjih tipskih ureaja za bioloko
proiavanje, ili sakupljanjem u vodonepropusnim septikim jamama - talonicama
i to za svaku graevinu pojedinano.
lanak 216.
Tehnoloke otpadne vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se, prije prikljuenja
na javni sustav odvodnje naselja, prethodno adekvatno proistiti tako da poprime
karakteristike urbanih (fekalnih) otpadnih voda.
lanak 217.
Prije poetka izgradnje u zoni morske obale mora se za svaki zahvat izraditi Studija
o utjecaju na okoli kojom e se definirati uvjeti koritenja i nain zatite obalnog
pojasa i mora.
lanak 218.
Za detaljnije utvrivanje eventualne lokacije mjesta uputanja otpadnih voda iz
zasebnih sustava odvodnje naselja u unutranjosti u tlo potrebno je provesti
detaljna hidrogeoloka istraivanja ire lokacije.
lanak 219.
Na dijelu Grada Nina koje ulazi u sastav ve odreenih zona sanitarne zatite
slivnog podruja Bokanjac Polinik moraju se provoditi zatitne mjere prema
odredbama iz Odluke o utvrivanju zona sanitarne zatite izvora vode za pie,
objavljene u Slubenom glasniku Zadarske upanije, br. 3/98. U skladu sa istom se
mora voditi rauna o zatiti izvora vode za pie na lokacijama Jezerce i Boljkovac.
Zatita mora
lanak 220.
62

KONANI PRIJEDLOG
Ninski i Ljubaki zaljev su osjetljivi akvatoriji u koje nije dozvoljeno isputanje

neproienih voda.
Potrebno je utvrditi uzrok zamovarivanja ninske i zatonske lagune i otkloniti ga, a
preventivno redovito vriti iskopavanje akumuliranih naslaga u cilju usporavanja i
spreavanja tog procesa.
Obalu tititi od bespravne izgradnje, redovitim praenjem stanja u prostoru od
strane strunih slubi Grada i upanije.
lanak 221.
Potrebno je izgraditi sredinji ureaj (bioloki) za proiavanje otpadnih voda .
lanak 222.
U svim Planom definiranim namjenama i sadrajima ne smiju se izdvajati otpadne
vode s toksinim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.
lanak 223.
U svim lukama potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja, te
graditi ureaje za prihvat i obradu sanitarnih voda sa brodica, kontejnere za
odlaganje istroenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda.
lanak 224.
Prilikom izgradnje objekata u zoni morske obale, sukladno Zakonu, obvezna je
izrada odgovarajue Studije utjecaja na okoli.
Zatita od buke
lanak 225.
Potrebno je izraditi kartu buke za podruje Grada, s doputenom razinom buke za
pojedine zone: stambene, poslovne, turistike i prometne.
Mjere posebne zatite
Zatita od poara
lanak 226.
Potrebno je provesti sljedee mjere:
- donijeti plan gaenja
- donijeti plan za postupanje u sluaju nezgoda s opasnim tvarima,
- predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mree,
- provesti nadzor dimnjaarske slube,
- zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti,
- provoditi osmatranje cjelokupnog teritorija
Sve radnje i mjere sa ciljem sprjeavanja irenja poara moraju se provoditi u
skladu sa Zakonom o zatiti od poara, kao i posebnim propisima, odnosno drugim
zakonskim aktima, propisima i normama koji tretiraju ovu problematiku.
63

KONANI PRIJEDLOG
lanak 227.
Za glavne projekte koji se odnose na graevine na kojima postoje mjere zatite od
poara, potrebno je ishoditi potvrdu od strane nadlene policijske uprave da su u
glavnom projektu predviene propisane ili posebnim uvjetima graenja traene
mjere zatite od poara.
Sklanjanje ljudi
lanak 227a.
U svrhu osiguravanja uvjeta za sklanjanje stanovnitava, materijalnih i drugih
dobara nije potrebno utvrivanje zone ugroenosti odnosno izgradnja sklonita iz
razloga jer naselja u Gradu Ninu imaju manje od 2000 stanovnika.
Mogua potreba za sklanjanjem stanovnitva, materijalnih i drugih dobara utvruje
se na osnovi Procjene ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i
okolia od katastrofa i velikih nesreca Grad Nin.
Uvjeti zatite od prirodnih i drugih nesrea trebaju biti u skladu sa Zakonom o zatiti
i spaavanju (NN 174/04 i 79/07), Zakonu o policiji (NN 129/00), Pravilniku o
mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o tehnikim
normativima za sklonita (Sl. list br. 55/83) preuzet Zakonom o standardizaciji (NN
53/91), Pravilnikom o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju
graditi sklonita i drugi zatitni objekti (NN 2/91), Pravilniku o postupku uzbunjivanja
stanovnitva (NN 47/06), te Prostornim planom Zadarske upanije.
9. Mjere provedbe plana

lanak 228.
Ovim Planom utvruju se mjere provedbe prostornog plana ureenja te donoenja
drugih dokumenata prostornog ureenja. Mjere su utvrene Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
ureenju i Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
9.1. Obveza izrade prostornih planova
lanak 229.
Utvruje se potreba donoenja planova niega reda (UPU-i i DPU-i), kao to je
ucrtano u grafikom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 " Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora " u mjerilu 1:25000 i u grafikom dijelu
elaborata Plana, kartografski prikaz br. 4 " Graevinska podruja naselja i drugih
sadraja" u mjerilu 1:5000.
64

KONANI PRIJEDLOG
lanak 230.
Ovim Planom utvrujemo da e se za cijelo graevinsko podruje naselja Ninske
vodice izraditi UPU, a u skladu sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog
podruja mora, te u skladu sa Provedbenim urbanistikim planom turistike zone
Ninske vodice (1995.g).
PUP Nin-otok ostaje na snazi do donoenja UPU-a Nin-otok, u skladu sa
Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99, lanak 57.).
lanak 231.
Planom se utvruje obveza izrade urbanistikog plana ureenja (UPU) za sljedee
prostorne cjeline:
-
zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan GP naselja (T2):

- 1/ Turisitka zona Bilotinjak (T2)
- 2/ Turistika zona uz prometnicu prema TN Zaton (T2)
- 3/ Turistika zona uz rekreacijsku zonu epurine (T2)
- 4/ Turistika zona epurine (T2)
- 29/ "Dranik" Zaton
- 5/ Turistika zona zdravstvenog turizma Ninsko blato (T2)
- 6/ Turistika zona Jasenovo (T2)
- 7/ Turistika zona Velika Rastovaa (T2)
zone proizvodne namjene izvan GP naselja (I1):

- 8/ Mirila" Nin
- 9/ Ninski stanovi Ninski stanovi
- 10/ Poljaci" erava
- 11/ Odailjai" Grbe
zone sporta i rekreacije izvan GP naselja (R, R1, R2 i R5):

- 12/ Klanice Nin (R)
- 13/ Kneev vrt Nin (R)
- 14/ ipina Nin (R)
- 15/ Bilotinjak Zaton (R)
- 16/ Gaj Zaton (R)
- 17/ epurine Zaton (R)
- 18/ epurine Zaton (R1)
- 19/ Bajeri Grbe (R5)
- 20/ Jasenovo Vrsi (R)
- 21/ Smrike Vrsi (R)
- 22/ Hipodrom Ninski stanovi (R2)
- 23/ Poljica Poljica (R)
za sve neizgraene dijelove GP naselja unutar ZOP-a, odnosno za

slijedee stambene zone:
- 24/ "Punta epurine" Zaton
- 25/ "Podvornice" Zaton
65

KONANI PRIJEDLOG
26/ "Drage" Zaton

27/ "Sridnji put" Zaton
28/ "Gaj" Zaton
29/ "Dranik" Zaton
30/ "Ninske vodice" Nin
31/ "Rupe" Nin
32/ "Materize" Nin
33a/ "drijac" Nin
33b/ "drijac 2" Nin
34/ stambena i turistika zona "Biva ciglana"
35/ "Nin - sjever"
36/ "Grbe" Grbe
36/ "Zukve" Vrsi
37/ "Sv. Jakov Seline" Vrsi
38/ "Kantunine" Vrsi
39/ "Vrsi centar" Vrsi
za zone obalnog pojasa unutar izgraenog dijela GP naselja:

- 40/ "Spile - Bori" Nin
- 41/ "drijac" Nin
- 42/ "Zukve Vrsi Mulo" Vrsi
za izgraene dijelove GP naselja unutar ZOP-a:

- 43/ Nin otok Nin (stara jezgra)
lanak 232.
Planom se utvruje obveza izrade detaljnog plana ureenja (DPU) za sljedee
prostorne cjeline:
- zonu gospodarske namjene (I3):
- 44/ Agrokompleks Vigens Farma krava
-
za proirenje postojeih i izgradnju novih groblja:

- 47/ "Mjesno groblje Grbe" Grbe
- 48/ "Mjesno groblje Ninski stanovi" Ninski stanovi
- 49/ "Mjesno groblje Vrsi" Vrsi
- 50/ "Mjesno groblje Poljica" Poljica
- 51/ "Staro groblje" Poljica
- 52/ "Mjesno groblje Poljica brig" Poljica brig
- 53/ "Mjesno groblje erava" erava
lanak 233.
Planom se utvruje prostorno planska dokumentacija koja je na snazi Planom se
predvia njena izmjena i dopuna ili stavljanje iste van snage, a sve u skladu sa
Planom i to za sljedee prostorne cjeline:
Urbanistiki planovi ureenja (UPU)
- zone proizvodne namjene izvan GP naselja (I1):
66

KONANI PRIJEDLOG
54/
55/
56/
57/
"Prvi Brig" Zaton (Sl. Glasnik Grada Nina 21/06)

"Smrike"-Vrsi (Sl. Glasnik Grada Nina 21/06)
"Duevia Mlin"-Poljica (Sl. Glasnik Grada Nina 21/06)
Poljica Brig" Poljica brig (Sl. Glasnik Grada Nina 11/03 )
zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan GP naselja (T2):

- 5/ Turistika zona zdravstvenog turizma Ninsko blato (T2)
dijelove graevinskog podruja naselja:

- 24/ "Punta epurine" Zaton
- 31/ "Rupe" Nin
- 25/ "Podvornice" Zaton
- 34/ stambena i turistika zona "Biva ciglana" Nin
Detaljni planovi ureenja (DPU)

- zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan GP naselja (T2):
- 58/ Turistiko naselje Zaton (T2 i T3) (Sl. Glasnik Grada Nina 8/02)
- 58/ Izmjene i dopune DPU-a Turistiko naselje Zaton (Sl. Glasnik
Grada Nina 11/03 )
Planom se utvruje prostorno planska dokumentacija za koju nadleno Ministartvo
nije dalo suglasnost sukladno lanku 348. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
("Narodne novine" 76/07) i time je 1. travnja 2008. godine. Prestala vaiti:
Detaljni planovi ureenja (DPU)
- 59/ Centar zdravstvenog turizma WHC Nin (Sl. Glasnik Grada Nina
8/05)
dijelove graevinskog podruja naselja:
- 60/ Obala Vrsi Mulo Vrsi (Sl. Glasnik Grada Nina 4/02)
- 61/ Obala Nin Spile (Sl. Glasnik Grada Nina 6/02)
- 61/ Izmjene i dopune tekstualnog dijela DPU Obala Nin Spile (Sl.
Glasnik Grada Nina 12/03)
Provedbeni urbanistiki planovi (PUP)
- 62/ Nin - otok Nin (Sl. vjesnik 16/89)
- 63/ Ninske vodice Nin (Sl. glasilo 1/97)
- 64/ Turistiki kompleks Jasenovo Vrsi (Sl. vjesnik 8/90)
Planovi iz stavka 1. ovoga lanka za koje nadleno Ministartvo nije dalo suglasnost
sukladno lanku 348. stavak 1. i stavak 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
("Narodne novine" 76/07) prestaju vaiti 1. travnja 2008.
godine.
lanak 233a.
Planom se dodatno utvruje obveza izrade urbanistikog plana ureenja (UPU) za
sljedee prostorne cjeline:
67

KONANI PRIJEDLOG
za sve neizgraene dijelove GP naselja izvan ZOP-a, odnosno za slijedee

stambene zone:
- 65/ Grbe 1 Grbe
- 66/ Ninski stanovi 1- Ninski stanovi
- 68a/ Ninski stanovi 4- Ninski stanovi
- 69/ erava 1 - erava
- 70/ erava 2- erava
- 71/ Poljaci 1- erava
- 74/ Poljica Brig 1- Poljica Brig
- 75/ Poljica Brig 2- Poljica Brig
prostora planiranog za izgradnju zone golf igralita u Ninskim stanovima:

- 76/ Ninski stanovi
lanak 233b.
Planom se utvruje prostorno planska dokumentacija koja se stavlja van snage za
sljedee prostorne cjeline:
-
59/ Centar zdravstvenog turizma WHC Nin (Sl. Glasnik Grada Nina
8/05)
lanak 234.
Redni brojevi planova u lancima 231, 232, 233 i 233a ujedno su i njihove oznake
u grafikom dijelu Plana (kartografski prikazi br. 3.1a i 3.1b - Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora i kartografski prikaz br. 4 " Graevinska podruja naselja
i drugih sadraja" u mjerilu 1:5000).
lanak 235.
Prilikom izrade urbanistikih planova ureenja (UPU) moe se na obuhvaenom
prostoru, po potrebi, predvidjeti izrada detaljnih planova ureenja (DPU).
lanak 236.
Do donoenja urbanistikih planova ureenja za dijelove naselja za koje je
sukladno grafikom prilogu Plana (grafiki prikaz br. 3 Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora i grafiki prikaz br. 4 Graevinska podruja naselja i
drugih sadraja) i lancima br. 231, 233 i 233a Odredbe za provoenje,
utvrena obveza izrade istog, mogue je ishoditi dozvolu za gradnju stambene
graevine unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja ukoliko je
osiguran pristupni put do graevinske estice u skladu sa uvjetima Plana.
Isto vrijedi i za neizgraene dijelove graevinskog podruja naselja - komunalno
opremljene, a takoer u skladu sa uvjetima definiranim ovim Planom.
68

KONANI PRIJEDLOG
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

lanak 237.
Planom se utvruje potreba primjene i poticanja razvojnih mjera s ciljem
poboljanja uvjeta i kvalitete ivota stanovnitva na podruju Grada Nina i to:
- uvanje cestovnih koridora radi osiguranja kvalitetne prometne povezanosti
- izgradnja luka i razvoja nautikog turizma uz osiguranje dostatnog i
kvalitetnog veza za potrebe domicilnog stanovnitva (komunalni vez)
- ureenje obalnog pojasa poglavito unutar graevinskog podruja
- organiziranje kvalitetnog meumjesnog povezivanja
- izgradnja sustava odvodnje s adekvatnim stupnjem proiavanja otpadnih
voda
- izgradnja i ureenje turistikih podruja vodei rauna o moguem
kapacitetu prostora i podizanju nivoa turistike usluge
- postojei kamenolom unutar ZOP-a na lokaciji Velika Rastovaa (Opina
Vrsi) ostaje u funkciji do isteka koncesije nakon ega e se prenamijeniti u
graevinsko podruje ugostiteljsko-turistike namjene
9.3. Zavrne odredbe
lanak 238.
Planom se omoguava rekonstrukcija svih postojeih legalno izgraenih graevina
izvan graevinskih podruja ija namjena, iako suprotna planiranoj namjeni zone,
nije prepreka realizaciji Plana (npr. stambena graevina u zoni poljoprivrede ili
umske namjene i sl.).
Rekonstrukcija se moe odobriti samo za one graevine za koje je bila izdana
graevinska dozvola ili su bile izgraene prije 15. veljae 1968. godine i graevine
izgraene ili rekonstruirane temeljem pravomone graevinske dozvole.
lanak 239.
U skladu s uvjetima za neophodnu rekonstrukciju graevina ija je namjena
protivna planiranoj, mogu se do privoenja planiranoj namjeni rekonstruirati one
legalno izgraene graevine koje su prepreka provedbi prostornog plana (npr.
zateeni stambeni objekti u turistikoj zoni, objekti u koridoru prometnica i sl.)
lanak 240.
Pod neophodnom rekonstrukcijom postojeih legalno izgraenih graevina u cilju
poboljanja uvjeta koritenja iz prethodnog lanka smatra se:
-
izmjena ili sanacija krovita, bez promjena vanjskog oblika izgradnja i

ureenje sanitarnog vora
lanak 241.
Plan obuhvaa prostor grada Nina i opine Vrsi koja se u zavrnoj fazi izrade Plana
izdvojila iz prostora grada Nina.
69

KONANI PRIJEDLOG
lanak 242.
lanak 243.
Iznimno za urbanistiki plan ureenja zone sportsko-rekreacijske namjene Bajeri
(R5) i detaljnog plana ureenja gospodarske zone agrokompleks Vigens Farma
krava (I3), ovim Planom se dozvoljava izrada istih na podruju dvije jedinice
lokalne samouprave, a iz razloga kvalitetnog i cjelovitog planiranja prostora.
Spomenute planove moraju usvojiti vijea lokalne samouprave na ijem se podruju
planirani prostor nalazi.
lanak 244.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Slubenom Glasniku Grada
Nina.
Klasa:
Urbroj:
Nin,
GRADSKO VIJEE GRADA NINA
Predsjednik
Davor urjuri
70

Izmjena I Dopuna Ppug Nin Procisceni Tekst 19-03-2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izmjena I Dopuna Ppug Nin Procisceni Tekst 19-03-2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naruitelj: GRAD NIN

Izvritelj: GiN Company

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA

Zadar, veljaa 2013.g.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

Mjerilo kartografskog prikaza:

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru

Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana

Slubeni glasnik grada Nina br. 6/09

Javni uvid odran Ponovljeni javni uvid odran

2.ponovljeni javni uvid

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:

JOZO MUSTA, d.i.g.

GiN Company, d.o.o., Zadar

NENAD UBERI, d.i.g.

NEBOJA VEJMELKA, d.i.a.

ANA MUSTA, d.i.a.

Predsjednik predstavnikog tijela:

(ime, prezime i potpis)

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

Na temelju lanka 24. i 45a. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine"

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

u grafikom dijelu kartografske prikaze :

KORITENJE I NAMJENA POVRINA

3.1a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA

GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA I DRUGIH SADRAJA

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo

2. Uvjeti za ureenje prostora

Graevine od vanosti za Dravu

dravna cesta DC 306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)- (D 8) - postojea,

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

Zaton uz prometnicu (uz granicu rekreacijske zone epurine)

Graevine od vanosti za upaniju

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

2.2. Graevinska podruja naselja

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

stanovi za stalno stanovanje

stanovi za povremeno stanovanje

Sukladno naprijed navedenim podacima unutar neizgraenog dijela graevinskog

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

ureene obale i mjesne luke

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA

Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja

GIN Company d.o.o., ZADAR

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA NINA