SADRZAJ: 1 UvoD ISTRAZNI RADOVI... 24 OpceNtTo 2.2 PROGRAMISTRAZNIN RADOVA 3 TERENSKI ISTRAZNI RADOVI.. 3.1 GzotodxtRapovr 3.11 Prethodni geoloiki istraini radovi 3.12 Detaljni geoloski istraini radovi 3.2 Gxoriziéxr1sTraznt RADOVE 3.21 Geoelektriéna mjerenja 3.22 Seizmicka mjerenja 3.3 GEOMEHANICKA TERENSKA ISTRAZIVANTA (RAZARAJUCE METODE), 3.3.1 Jame iraskopi 3.3.2 Buienje s jesgrovanjem. 3.33 Usorkovanje 3.3.4 Terenski pokusi tijekom bugenja i pokusi neovisni 0 busenju 3.3.5 _Ispitivanje vodopropusnosti tla 3.3.6 Probna ploéa 3.3.7 Posajmiste 4 LABORATORIJSKA ISPITIVANJA 4.1 GRANULOMETRUSKI SASTAV 4.11 Svojstva granulometrijske Irivulje 42 Viadwost 43 GRANICEPLASTIéNOSTI 43.1 Indeksni pokacatelji 4.4 RELATIVNA GUSTOCA 4.5 PROCTOROV PoKUS. 45.1 Zbijenost. 45.2 Gustoéa tla 453 Izvodenje pokusa 45.4 Komentar uc Proctorov pokus 45.5 Proctorova igla ili Proctorov penetrometar u UW 1 14 Is Is 2 22 23 26 28 40 44 52 56 S7 58 59 63 64 65 66 o7 08 70 7345.6 CBR pokus. 74 S$ GEOTEHNICKO IZVJESCE see TT 6 RAZREDBA TLA. 281 6.1 OsNovNa PoDsELA 81 6.2 RAZREDBA.NA OSNOVU OTPORA PRI ISKOPU. 33 63 POVIJESNA RAZREDBA PREMA NACINU ISKOPA 33 63.1 Razredba temeljem moguéth naéina iskopa 33 63.2 Razredbazakategorije od IV do VII (iz tabele 6.1) temeljem moguénosti strojnog iskopa 4 6.4 RAZREDBA ZA ZEMLIANE RADOVE PREMA OTU. 84 6.5 RAZREDBA U TUNELOGRADNII PREMA OTU 85 66 GEOTEHNICKE RAZREDBE TLA 86 66.1 Terenska identifikacija tla. 87 67 RAZREDBA TLA PREMA HRN EN ISO 14688-12008 93 67.1 Granulometrijski sastav 94 67.2 Plastiénost 96 67.3 Sadrtaj organskih twari 96 68 AC RAZREDBA. 98 69 UC sEDINSTVENA RAZREDBA (UNIFIED CLASSIFICATION) 101 6.10 RAZREDBA PREMA UPRAVI JAVNIH PUTOVA USAD-U; A" RAZREDBA 102 7. UTJECAJ MRAZA NA POVRSINSKE SLOJEVE TLA .. 109 7.1 OPCENITO 0 UTJECAIU MRAZA NA TLO 109 7.2 TEORETSKO OBIASNIENE 12 73 CASSAGRANDEOVA RIESENIA 113 7.4 J0§NEKE RAZREDBE VEZANE ZA POJAVU LEDA, 116 7.5 MUERE ZASTITE KOLNICKIH KONSTRUKCUA 0D STETNOG UEINKA MRAZA 19 8 ISKOPI 8.1 PROMJENA ZAPREMINE ILI RAZRAHLJENJE (RASTRESITOST) 123, 8.2 PRETHODNT1 PRIPREMOU RADOVI 125 83 ALATIZAISKOP 129 83.1 Ruéni iskop. 129 83.2 Strojniiskop 129 84 — Sioxriskop1 144 ite$8.41 _Iskop upunom profilu s éela 144 8.42 Iskop u terasama 145 8.43 Iskop wusdiénim slojevima u puna} dina 146 8.44 Iskop uvodoravnim slojevima u pun} Sirini 146 8.45 Iskop usjeka i sasjeka sa strane. 147 8.4.6 Upute pri izradi usjeka 147 9 ISKOP U STJENSKOJ MASI (MINIRANJE).. 149 9.1 ExspLozivirexseLozue: 150 9.1.1 Otpucavanje minskih bugotina 152 9.2 PODSELA MINTRANTA 152 9.2.1 Postmak miniranja 153 9.22 Busenje 156 9.2.3 Kotlovsko miniranje 156 9.2.4 Komorno miniranje 157 9.2.5 Sekundarna miniranga 158 9.3. FRAGMENTACIZA ODMINIRANE MASE 158 9.4 MnvIRANJE U GRADEVINARSTVU 164 9.41 Konturno miniranje 164 9.5 MMvIRANJE ZA POTREBE IZGRADNIE PROMETNICA, 166 9.5.1 Naéini miniranja usjeka i sasjeka 167 10 PRIJEVOZ, ODLAGANJE I RAZASTIRANJE.... 10.1 PRuEvoz 169 10.2 ODLAGANE 174 10.3 RAZASTIRANE 175 11 NASIPI... 477 11.1 opéentro. 177 ILL1 — Kriteriji kakvoée 178 11.1.2 Pripremni radovi 180 11.2 PRIPREMA PODTLA 180 11.2.1 Uredenje i priprema plithih slojeva temeljnog tla 182 11.2.2 Poboljfanje dubokih slojeva tla ispod nasipa. 194 11.2.3 Osiguranje odvodnje 213 11.3 OTVARAWE PoZAnMTA. 214 11.4 1ZVEDBANASIPA 215 sit1141 Opéenito 11.42 Nasipavanje be bijanja 11.43 Nasipavanye sa zbijanjem 14a sdba pokusnih dionica 1145 Ugradnja sitnozrnog tla u nasipe 1146 ida nasipa od mijefanih vrsta tla 147 ida nasipa od usitnjenog kamena 1148 Ugradnjarazlomijene meke stijene u nasipe 11.49 Nasipavanje uc objekte 11.5 PROSIRENJE POSTOJECIE NASIPA 115.1 Princip i elementi prosirenja nasipa 11.6 NASIPLU HIDROTEHNICT 1161 — Osiguranje vododréivosti 11.62 Proraéuni hidrotehniékih nasipa. 11.63 — Osiguranje hidrotehniékih nasipa od unutrainje erozije 11.7 GEOSIVTETICI U NASIPIMA 11.8 PROVERA KAKVOCE PRIIZGRADNII NASIPA. 1181 Tekuéa ispitivanja. 1182 Kontrolnaispitivanya 12 STABILNOST POKOSA USJEKA I NASIPA.. 12.1 STABILNOSTI HOMOGENIE POKOSA (DO 15 M VISINE) 12.2 NAGIBIPOKOSA USIEKA I NASIPA KOD HIDROTEHNICKIN GRADEVINA 13 ZASTITA OD OBORINSKE I PODZEMNE VODE.. 13.1 op¢enrro 263 13.11 Zastita od oborinske vode 164 13.12 Zaitita od podsenne vode 167 132 OpVopNra PROMETNICA 281 13.21 Posebnosti povriinske odvodnje kod promeinica 2182 13.22 Posebnosti odvodnje podzemnih voda kod promeinica 184 13.23 Propusti 185 14 ZASTITA POKOSA OD EROZIJE .. 141 Popyeta Sricenmi povRsna 289 1411 Zaitita pokosau stijeni 291 141.2 Zattita pokosa u mijefanim i zemljanim tlima. 295 Vv18 OBRACUN RADOVA.... 15.1 PopREENI PRESIECI (PROFIL!) 152 zracun xouiéma 15.2.1 Rastresitost. 153 IZIEDNACENIE MASA 153.1 Linijamasa 15.3.2 Linja izjednagenja 303 303 303 305 305 305 309VI1 UVOD Svaki gradevinski zahvat iziskuje zehvacenje u prirodno tlo u veéem ili manjem obimu, Iskopano tlo potrebno je premjestiti i odlo#iti. U tom postupku mote se uoditi nekoliko rednji: iskop, utover, prijevoz, istover kao odlaganje ili istover s sazastirenjem i zbijenjem (nasipanje u nesutu gredevinu) Iskopi su radaje koje se danas gotovo redovito vrie strojno, Nevezans tle se mogu istovremeno iskapati i tovasiti u prijevozno sredstvo. Stijensku masu je prije iskopa potrebno usitniti. Ovisno o vrsti odnomo évrstod stijenske mase, usitajavanje se viii sneinim pneumetskom alatom, glodalicama (ktice), a nejévride se stijene usitnjavaju i pripremaju ze iskop, utover i prijevoz, miniranjem Masovni ruéni iskop danas je gotovo zeboravijene tehnologija u Europi, Ruéni iskop koristi se samo 2a detaljne i precigne iskope na malim povrdineme, Na masovni sugni iskop se moze naidi unekim mnogoljudnim zemljama kao ito su Kine i Indija géje treba zaposliti mnogo Ijudi. Ne slici 1.1 prikezan je pribor ze suéni iskop Koji se Koristio u podruéju dinerskog kria, Pomocu ovih alate izgraden je, sredinom proilog stoljece, vei dio “Jadranske magistrele” od Rijeke do granice s Crom Gorom Slike 1.1 Alat ze ruéni iskop i prijenos u kriu Delmecije A-maiur, B-motike, C- Guskija ili pajser, D-pijuk, maiklin, kramp, trnokopIskopano tlo mora se negdje odloziti. Pri izgradnji prometnica, plovnih i drugih Kanalai slignih gradevine, kod kojih je iskop izrazen u znedajnim kolidinema, moguée je dio iskopanog tle ugraditi u nasipe Psi izvodenju podzemnih gradevine nesteju velike kolidine iskopanog tla, koje najéedée nije moguée u potpunosti ugraditi u trup prometnice. Nejée#éi primjer je iz tunele. Pri izgradnji podzemaih prostore reznih namjena, tlo iz iskope je pretezno Ovo nije sluéaj samo kod gradevinskih radova, Isto se tako velike koligine tla, Koje treba odloziti, javijaju u rudarstvu keo jelovine tj. ona} dio iskopanog tle koji nije upotrebljiv za deljnju preradu. Kada je iskopano to vitek, tada se odlaze na odlagalista ili depouije. Tako nasteju nekontrolirani ili samo djelomigno kontrolisani nasipi koji su sve vie ekolodki neprihvatljivi Tehnolodki razvoj doveo je do potrebe odlaganja otpade pa teko nestaju odlagalista komunaluog i industrijskog ofpada, koja postaju podrugje od posebnog, zanimanja gradevinske, eli i drugih struke. Masovne pojave tekvih odlageliita u rezvijenom svijetu, uvjetovale je rezvoj novih tehnologija za upravijenje s ovim odlagaliitima. S vremenom se pojavile moguénost koriitenje dijele otpadnih tvari u nepreradenom ili djelomigno preradenom obliku u industsiji i gradevinerstvu, Postoje dvije skupine gradevina na povriini tle, kojima je to gradive. Gradevine koje su izvedene u semom thu ~ mgjeci i zasjeci i gradevine kojime je tlo gradivo od. Kojeg su izgradene — nasipi Iskopi se mogu vrliti i s namjerom ugradnje iskopanog tla u nasipe. Pri masovnoj izgradnji nesipa, potrebno je za dobevu gradiva nemjenski otvoriti pozajmiite Pozajmifte je dio terena ne kojem je dozvoljeno iskapanje tla, a tlo je tekve kekvoce da moke ugradnjom postid svojstve koja se trae od gradevine u koju ée biti ugradeno. Nasipi su gradevine koje mogu biti samostalne, mogu biti podloge gradevinems ili ajihov sastavni dio. Tada su to gradevine koje podlijeéu zehtjevime u pogledu évrstoce, stabilnosti i trajnosti. U tom je slugaju to gradivo i podlijeze svim zakonskim propisima i pravilima struke. Pozajmiite kamene je kamenolom. Kamenolomi spadaju u podruéje iskoriitevanja minerelnih sirovina Tio je, uz divo, slusile dovjeku kao prvo gradivo. Gradenje wu tlui od tle je stero Koliko i povijest dovjegenstva (slikel.2), ali se do podetka 19. stoljeca temeljilo uglavnom ne iskustvu. U gradu Splitu postoji tunel izgraden u dobe care Dioklecijane (oko 300. godine) za potrebe vodovoda, koji je do nedavna bio u funkeijiPostoji niz nasutih gradevina koje su izgradene prije vile stoljea i jod su u funkeiji, eli su sve gradene iskustveno. Slike 1.2 Brena Sadd-el-Kafera, oko 2600 god prije n.e., Egipat, visina 14m, duking 113 mu kruni, nejstarija pozneta brena ne svijetu Bri industrijski rezvoj potetkom 19. stoljeéa postavio je velike zehtjeve na prijevoz industrijskih proizvode kopnenim putem. Keko se do tade prijevoz robe odvijao morem i velikim rijekame, slijedom toga zapodeli su opseini radovi u izgradnji plovnih putove u Europi i ne britenskom otogju. U vrijeme kade je Britanije sagradile funkcionslni sustav plovnih Kenale, izumljen je perni stroj i prve pare lokomotiva. To je delo novi polet u izgradnji Zeljezniékih pruge Podinje grednje Sueskogi Penamskog kenela, Istovremeno se grade i kolni putovi za potrebe novih industrija. Ti su putovi morali zedovoljiti zehtjevima prijevoze proizvode mesovne, industrijske proizvodnje Koja je do tada bile nepoznata, Jevija se bitno povecenje osovinskog pritiske pri prijevozu proizvoda tedke industrije keo i potreba seletivno mime voinje pri prijevozu proizvode industrije stekle, porculana i opekerske industrije To je postavilo potpuno nove zehtjeve na putove u pogledu potrebe za zbijanjem podloge To je uogio oko 1800. godine kot John L. McAdem (makadamski kolnici). On je preko loieg, mekog tle pustio stada ovaca koja su svojim papcime zbile povriinu tle, sligno danainjem zbijenju pomocu jeeva. (U engleskoj terminologiji sheep — ove, sheepsfoot roller driver — veljak s ovéjim papcima, jez). Ovo se mote smatrati poéetkom koriitenja tehnologije u mehanigkom poboljienju podloge i izgradnji nasipa2elgatonteneg arena din 10cm ormmn stds 8. be rad 0785 Slike 1.3 John McAdam, lijevo i njegov poprecni presjek kolnike bijelog puta, desno McAdam je rezvio tehnologiju izgradnje vlo dobrog bijelog puta koji je prikezen ‘ne gornjem crtezu Ieko su se i do taeda gradili putovi, gredili su se iskljutive iskustveno, Neki od njih su jo u upotrebi kao na primjer Via Appia, u Rimu koja je i danas u dobrom stanju. lomo karen Slike 1.4 Via Appia — popretni presjek Slike 1.5 Vie Appia denesTehnologija gradaje ,bijelog pute" Koristila se sve do potetke izgradnje cesta za brai automobilski promet vozilima velikih osovinskih pritiseka, McAdamovi prvi pokuiaji utrli su put daljajem razvoju saznanja o zbijanju tle pri ugradaji Poboljianje loieg tle pri izgradnji putova izvodilo se i prije Me Adama, ali ne u smishu mehaniékog djelovenja na povriinu lofeg tla poboljienje se koristilo gxanje i prude koje se polegelo ne lou podlogu i tako omoguéeavalo prijelaze preko loieg tle. Ti zahveti su preteda deneinjih tehnike armiranja tle geosinteticime Istovremeno je izgradnje plovnih putova u 19. stoljecu, postavijela sve vece Zahtjeve na stabilnost kosine nasipa i usjeke keo i na njihovu vododsiivost. Izgrednje plovnih putova pretpostavijala je i regulaciju velikih europskih rijeke, ito je tekoder iziskivelo velike zemljane radove, Pokezelo se da se tekvi zehvati vide ne mogu obavijati somo na temeljuiskustva, vee su potrebna i fizikelno —teoretske objeinjenja Pojava velikih klizanje pri izgradnji novih luke u skendinavskim zemljema potakla je poéetak istredivanje tle kao gradiva Pogetkom 20. stoljeca K. Terzaghi, koji je ne Visokoj tehniékoj skoli u Beéu predevao predmet ,Vodogradnje”, dao je mnoge teoretske obljeinjenja potrebne ze proradune i dimenzionirenja zemljanih gradevina U tom smislu je njegov najveci doprinos u objeinjenju principe efektivnih naprezanja uty Iskustveno je uodeno da se krupnozenata tla i lomljeni kemen mogu ugraditi bez poteikoéa, Ho je McAdam iskoristio u Konstrukeiji svog kolnika. Sitnozne, Koherentntna tla su predstavijala izezov, a upravo su ona predstavijala vododrzive dijelove nesutih gradevina. To je uodio R. Proctor, poteknut Skemptonovim radovima o utjecaju vode u poreme glina na njihova svojstva, Godina 1933. Proctor je obznenio svoja saznenja o utjecaju vieknosti sitnozsnih tala na njihova gustodu (2bijenost) izezvanu mehaniékim utincime, Rezultete je dobio temeljem pokusa izvedenih pomocu viestitog uredaja, Taj je rad omoguéio kontroliranu ugradaju sitnozsnih tala u nasipe. Optimalua vlazwost, kao kriterij za ugradnju, omoguéila je daljnja saznanja o tako ugradenom thu, Neime tlo ugradeno s optimalnom visinoéu predstavija, ne stihijsko, veé propisano gradivo, koje se moze ispitivati po svim pravilime i standardima geotehnidke struke. Ne tej je nadin pomoéu wzoreka zbijenih s optimalnom visinodéu bilo standerdnog bilo modificiranog Proctore, moguée ispitati stifljivost tla u edometru, paremetre évrstoce na smicanje i vodopropusnost, @ to su podaci potrebni ze projektirenje nesutih gradevina od sitnozrnog, koherentnog tle.Posebno poglavije u zemljenim radovime zeuzimaju velike brane. Iz povijesnih podatake zna se da je peraijski viedsr Nabukodonosor (negdje oko 600. godine prije Krista) gradio brane juno od Bagdada (Emami i dr.??9). Povijesno gledano, gradene su za potrebe navodnjavanja (Egipad, Mezopotemija) i izgradnje putova za potrebe vojeke (Perzije). Neke od ajih su usput sludile za zedréavanje vecih kolidina vode Koja je kasnije sluZila za razne namjene, na pr. za punjenje obrambenih jaraka oko gradovai slidno, dok su neke gradene upravo ¢ nemjerom obrane od poplava. Velike brane su procvat dofivile u prvoj polovici 20. stoljeca, nekon ito je Westinghouse pomoéu Teslinih patenste izgradio prvu hidroelektrenu (ujedno prvu clektranu 2a proizvodaju izmjeniéne struje) ne slapovima Niagare. Velike nasute brane gradile su se diljem Svijete pa tako i na podrudju Hrvatske. Najpoznetije je brane Peruéa, koja je wedno prve nesuta, una brane ingradena ne krikom terenu. Teorija, da su ove brane vilo izdréljive na namjerna oitecenja, pokazela je brane Peruéa 1993. godine keda je izdr na tri mjesta 1 pokuiej ruienje miniranjem kontrolne gelesije Po pritodi sadriaje koji se ovdje izlaze, jasno je da je potrebno prije bilo kekove odluke o gradenju izvrliti ekonomsko-tehnitke pripreme. De bi se takve radaje mogle izvrliti nukno je raspolagati s potrebnim podlogame, V elike koli¢ine zemljanih sadova izvode se pri gradnji prometnica (cesta, autocesta, Zeljeznice, plovnih kanal, aerodromskih pista), hidrotehniékih sustava (plovaih puteva, kanele za odvodnju i navodnjavenje, reguleciju vodotoke i bujica, komunalnih sustava opskrbe vodom, Kanelizacije i sligno) i velikih bran. Sve ove gradevine pored toga ito zauzimaju velike povrdine i imaju izduéene oblike, leze icravno na tlu ili se nalaze u njemu, pa se na to tlo stoga postavijaju posebni zahtjevi. Stoge se prilikom njihovog planiranja, projektiranja i izvodenja mora pristupiti razlidito nego u podrudju visokogredaje2 ISTRAZNI RADOVI 2.1 OPCENITO Istreéni radovi sluze za utvedivenje rasporeda, debljine i svojsteva slojeva pojedinih vrsta najmledih, kvartemih naslage, ispod povrdine tla, na kojem je predvideno izgraditi gradevinu. Istrazivenje relativao plitkih, povrtinskih slojeva tla je nerodito vaino za onaj dio lokacije ne kojem ée se izvoditi nasipi jer oni nemaju temelje, veé lee izravno na prirodnom thu. Kod velikih gradevinskih zahvata keo to su elektrane, autoceste, hidrotehniéki sustavi i sligno, izvode se sve tri razine istraznih radova, prikazene u tabeli 2.1 Tabele 2.1 Rezine istrainih radove istreinih namjene radova omovni podaci o thu koji sluze za: prethodei odabis odgoversjuce viste gradenja, ‘see odabir nejpovoljnije Lokecije ili trase, idejne sjedenja temeljene, kao podloge za program detaljnih istraznih radova, detaljni podaci o tu potrebni ze projektiranje, proracun i istreni dimenzioniranje svih potrebnih sestavnica gradevine na radovi rezini glavnog projekta. dopunski izvode se prema potsebi za pojedinaéne gradevine, ako istreéni | postojedi podaci nisu iz bilo kojeg razloge zedovoljavajudi radovi Istreinim radovima se utvrduje stanje povriinskih dijelova stijenske mase i anomolije u njoj, kada povrdinu tle izgraduju matiéne stijene s vrlo tankim kvastarnim pokrivadem ili bez njege. Ovi su rezultati vaéni, naroéito ne potezime na kojime ée se izvoditi zasijecenja u tlo jer 0 kekvodi povriinskog dijela stijenske mase ovise nagibi pokosa i potrebne mjere njihove zaitite Istreéni radovi zepodinju ne terenu, a nastavijaju se u leboretoriju. Stoge ih se moze podijeliti na terenske istratne radove i laboratorijske istraéne radove. Rezultati istreinih radove prikezuju se u geotehnidkom izvjedéu ili izvjeiéu o geotehnigkim istreénim radovime.Za potsebe studija i idejnih projekete izvode se prethedni istraini radevi Prvi je korek prikupljenje podloge u vidu raznih weste postojedih kerate. To su osnovne geolotka Karta, inzenjersko-geolodka Karta, hidrogeoloika karte, seizmolodke karte Tu spadaju i eerofotogrametsijske i satelitske snimke, kao i sve postojece podloge Koje mogu poslutiti za geotehnidka saznanja o Hroj lokeciji budude gradevine Koristedi GIS (geoprostorni informacijski sustev) mogu se ze potrebe prethodnih istreinih radove dobiti dragocjeni podaci. Ova je metoda postala upotrebljiva tek rezvitkom snednih radunala i elektroniékih uredaja opéenito Slijedi obrada postojeéih podateka iz kojih proizlazi daljnje potreba geoloskih i geofiziékih (nerazerajuéih) istradnih radova za dobivanje preciznijih podloge. Kod opseinih zehvata, nerazerajuée istrazivenja kao ito su geoloikei geofiziéka, sastavni su dio prethodaih istreznih radove i detaljnih istraznih radove Slijedece razina istrazivanje su detaljni istraini radevi, Oni ne mogu biti samo nerazarajudi, veé se sastoje od istrainog buéenja, iskopa sondainih jama i potkopa. Tom se prilikom uzimaju poremeéeni i neporemeéeni uzorci ze leboratorijske ispitivanje i izvode osteli terenski pokusi (penetracje, presiometar, krilne sonde i sl) Detaljni istreini radovi se izvode namjenski, na natin da je svake pojedinadne gradevine (most, tunel, potporni zid, potencijalno Mliziite i sliéno) obuhvacena potrebnim opsegom tj. brojem i dubinom budotine, potkops i istraénih jama, Ze tram se odeduje koligina i vrste istraénih radova ovisno o konfiguraciji terena (usjeci, vodotoci) i prethodnom saznanju o povriinskim naslagema, Geotehnicke i2vjeiéa se mogu raditi za pojedine gradevine ili ze pojedine dionice ovisno o odredbama iz ugovore tj. zahtjevima investitora Dopunski istraini radevi se izvode ne ved ispitenim lokecijama s posebnom namjenom (aa pr. na mjestime stupove # velikim optereéenjima) ili zbog promjene mjesta najvecih opteredenja, izvedbe podzemnih prostora, potrebe dubokog temeljenja, pojave Kliziste bilo potencijalnih bilo ektiviranih izvodenjem redova, u slugaju izmjene trase i sligno Detaljni i dopunski istratni radovi uvijek sade terenske i Inboratorijska ispitivanja Zemljani radovi imaju jo¥ neke posebnosti koje su kod njihovog izvodenja neroéito inratene. To su istraini radovi za potrebe pozajmista, tekuéa i kentrelna terenska { laboratorijska ispitivanja pedloge ne koju se nasipa i kontrole kakvoce ugradenih slojeva nasipsIspitivanja tle iz pozejmiite kao i tekuéa i kontrolne ispitivanje, negleiena su kod onih radova kod kojih je tlo gradivo. Tada je potrebno osigurati dovoljne kolidine gxadive, ito znedi pronelazenje odgovarajuceg pozajmiite i njegova stelna — tekuéa provjera viste i kekvoée tle prije ugradnje, keo i provjera kakvoée ugradenog tle, da bi se osigurale pretpostavke o kekvodi gradiva iz projekta. Kako je tlo prirodno gxadivo, podlijeze promjenama u prostoru. Stoge je osim tekudih ispitivanja tle iz pozejmiite potrebno, prema odredenom programu, provoditi i kontroine ispitivenja Kojima se potvrduyju fizidko-mehaniéke osobine tle pretpostevijene projektom. 2.2. PROGRAM ISTRAZNIH RADOVA Istredni radovi izvode se temeljem prethodno saginjenog programe koji je sastavni dio ponude. Investitor prihveéa ponudu s deteljno nabrojenim vrstame i kolidinema radove te se zatim sklepa ugover. Ugovorom se utvrduju medusobne obaveze Investitore i I2vodadi | fnaalil | eesanemennienimaniitaneatlinttin ats cm | MAVMDEAUHE EUTROPHA TR HH an a a sa — crate a met Slike 2.1 Uzduini profil trase s neznagenim mjestima istraznih redove Da bi se izradio program istraznih radove potrebno je raspolageti s odgovarajudim podlogema keo ito je situacija terene (Karta u mjerilu koje odgovara veliéini tlocrta gradevine). Kod velikih gradevinskih zehvata moze se raspolagati s pregledaom situacijom u manjem i detaljnom situacijom u veéem mjerilu Ako gradevine sadriiobjekte koji zehtijevaju posebau pozornost (mostovi, potporni zidovi, Klisiste), oni se mogu obradivati ili u sklopu dionice ili posebno. Za izxadu programe istreinih radova koriste se ave postojeée prikupljene geolodke, inkenjerskogeoloike, hidrogeoloike i sligne podloge ovisno o razini istraénih radova Program istreinih radova sedi pribliéno broj i vrstu geolodkih, geofiziékih, geotehni¢kih i drugih terenskih i Leboratorij skih istrainih radove Slike 2.2 Situacija s polozajem pojedinih istreznih radova predvidenih progremom3 TERENSKI ISTRAZNI RADOVI Terenski istreini radovi sestoje se od nerazerajucih i rezarajucih postupeke Nerazarajudi postupei sestoje se od deteljnog inkenjersko-geoloikog i hidrogeoloikog Kertirenje, geofiziékih i drugih istreénih redova uz Koriitenje GIS-a Rezerajudi postupci su istrezna budenja, raskopi, jeme i podkopi 3.1 GEOLOSKIRADOVI 3.1.1 Prethedni geoledki istrazni radevi Geolodki istreéni radovi javijaju se redovito keo prethodni istrezni radovi i kao detaljni istraini radovi Prethodni geoloski istreini radovi sastoje se od ieugavenja postojecih geoloskih podloge temeljem Kojih je sadinjen Program istreznih redove" Ovi podaci slute za odabir mjeste na Kojima ée se izvoditi detaljni istrazni radovi Postojece indenjersko-geolotke i hidrogeoloike Keste stoge su velo znadajne kao osnove za daljnji rad Prethodni geolodki istrazni redovi mogu se izvoditi i istovremeno s geofizidkim istreznim radovima. I u tom sluéaju svi postojedi geolodki podaci sluée kao podloge, za odredivanje mjesta na kojima ée se vrliti geofiziéke ispitivanje. U prethodne geoloike istraéne radova spada i geoloike interpretacija najrazliditijih snimeke iz arake i podateke iz GIS-a Temeljito izvedeni prethodni istraini radovi mogu smanjiti potrebau kolidinu detaljnih istreznih radova, 3 Detaljni geoledki istraini radevi Detaljni geoloiki istraini radovi izvode se usporedo s geofizidkim i geotehnidkim terenskim istraznim radovima. Ovi radovi obubvadaju vise podrudja ispitivanja. Jedan se dio sastoji od detaljnog terenskog inzenjersko-geoloikog i hidro-geolodkog snimanja i kartiranja povrdine buduéeg zehvata, Snimaju se i biljeze rasjedi i rasjedne zone i drugi geoloiki Fenomeni koji se mogu uoditi s povrline i utvrditi terenskim istraénim radovime. Snimaju se smjerovi prukanja i pad slojeva. Biljeze se podaci o pukotinama, zijev, hrapavost stjenki, medusobai razmak i sliéno. Svi ovi podaci sluze za indenjersko- geolodku Klesifikeciju stijenske mase potrebnu za geotehni¢ke proraéune i dimenzionirenje. Kastiraju se izvori, izvoriine zone, ponori i sve pojave vezane za vodu (sezine vode u bunerima). Tako nastaju precizne inzenjersko-geoloike i hidrogeoloike karte, koje su neobiéno vaine za daljnji rad. uDruge grupe ovih radova obuhvaéa geoloiku reinterpretaciju jezgre izvadene iz bufotine, Kertirenje potkopa (Jtolni) i stijenki jame, raskopa i bunera Pri tom se dobivaju podaci bitni ze modeliranje ponaianje stijenske mase pri izgradnji buduée gradevine uslijed promjene stanja naprezanje. Tu spedaju podeci o stijenskoj masi, potrebni za anolize stabilnosti pokosa usjeke i zasjeke, dimenzionirenje primemne podgrade u tunelima i proragune nosivosti temelja koji leke ne stijenskoj masi Geoloskom determinacijom iavadene jezgre tijekom bulenje, utvrduje se debljine kvartarnog pokrivata, odreduje postotak izvadene jezgre iz stijenske mase (RQD) i osteli paremetri vezani za stijensku masu. Pomocu repernih geotehniékih bufotins, geolotka keo i geomeheniéke determinacija jezgre pomaze u interpretaciji geofizigkih isteabivenja, Na vecim lokecijame nastoji se izdvojti indenjersko-geoloike blokove sa pribliine slignim svojstvima, Nastevno su deni podaci koji su potrebni de bi se mogao izdvojti inkenjersko-geoloili blot = jednooma tna évrstoca waorka stjene UCS [MPs]*, ~ point Lond test 1580 [kPa] *; ~ ROD ines [6 (sop sopeaintamststrjege 0) ~~ uiupna didine izwedzvajengre = reamak diskontinuiteta [em]; ~ dubina (postoj nos) diskontimtet [m]; ~ sijev diskontinuiteta [mm]; ~ ispune disontimiteta (opine); = -heapavostaijenks diskontinteta (opisno), = heapavostsijenks prema RC1O; = rastroienoststjenki diskontinuiteta = évnstoda stjenki dsiontimaiteta ICS [MPa]; = sujer i nag diskontinteta; = struktrni dijegram *(ovi se podaci mogu dobiti jedino ispitivanjem uzoraka stijene u laboratoriju) Temeljem i2vedenih istreinih radova izraduju se geolotke karte dionica ili pojedine gradevine i inkenjersko-geolotki profili Za projektiranje prometnice i tunele su narodito veini strukturni dijagrami Oni nastaju snimanjem smjera i prudanja slojeve, koji se mogu odrediti s povrline. U ajih se moe ucrtati i smjer osi trase ne pojedingj dionici i uotiti odnos osi trase i smjera 12prudenja meduslojnih i ostelih pukotine, a ito je bitno kod projektiranja nagiba pokosa usjeke i zasjeke. Ne slici je prikazen struktuini dijagrem za odredenu dionicu ili izdvojeni blok. Slike 3.1 Primjer strukturnog dijagrama (SS smjer nagiba meduslojnih pukotina, OR i (OB, smjer nagiba pukotine) Blokovi se izdvajaju prema slignostima odnosno sliénom redu veligina svojstava Koje su prethodno nabrojena, Blok 1 POJEDNOSTAVLJENI NZENJERSKO-GEOLOSKI MODEL b SY Yj, sv om PZT-povidinska zona troenia GZT-gornja zona irosenja SL ses SV-svijza stijena Slike 3.2 Model inkenjersko-geoloikog bloka 13Nastavno je prikezane indenjersko-geolodka kerta s blokovima, Blokovi sluée ze jednostavnije modeliranje tle, potrebno ze geotehnitke proraéune i dimenzioniranje stabilnosti pokosa, nosivosti temelje i sl. na pojedinim dionicama slidaih svojstava SIRIUS = SQ AX) & ANS Slike 3.3 Inkenjersko — geolodke karta ne topografskoj podlozi s ozneéenim polozajima geofizidkih istreinih radove i strukturnim dijagramime 2a pojedini izdvojeni blok (koneéni rezultet geotehnidkih istraznih radove) 3.2 GEOFIZICKI ISTRAZNI RADOVI Osnovne wste geofiziékih ispitivanja su geoelektriéne ispitivanje, seizmicke ispitivanje, geomagnetske ispitivanja i mjerenja pomocu zragenja. Ovi su radovi bitno uznapredoveli u posljedaje viijeme, rezvojem slozenih uredaja 2a ispitivanje s povrdine kao i u bufotinams, Digitalno ofitevanje rezultata dodatno je utjecalo na preciznost mjerenja, Obrada ragunelom osigurala je povecanu brzinu reda. Stoge se ova ispitivenja danas obilato koriste. Narodito su korisna za prethodne istraine radove. Iz rezulteta se dobiju podaci o mjestima na koja posebno treba obratiti peinju prilikom izvedbe detaljnih istrednih cedove iz najrezliditijih rezloge. Cijena ovih redova neusporedivo je manja od cijene bilo koje rezerajude tehnike istredivenja, Brzine ievodenja ovisi o pristupaénosti lokecije, ali se radovi moguizvoditi na gotovo svim terenima, Ze interpretaciju rezulteta potrebna je strudno osposobljene osoba iz podrudja geofizike Rezultati ovih mjerenja su odgovarajuce fizikelne velidine svojstvene slojevima tla do istrazivane dubine. Ovo daje sliku o razlici u tim svojstvime tla, ali ne i izravne podatke o visti tle i stijene po dubini ili u prostoru, Promjena viaznosti u thu moze bitno izmijeniti dobivene rezultate, Raspucelost i ispunjenost odnosno neispunjenost pukotine bitao mijenja rezultate ovih mjerenja. Geometrija podloge moze nevesti na krive zakljuéke. Stoga ze pousdanu interpretaciju geofiziékih mjerenja nuéno treba imati na raspolegenju geotehnicku istraznu bufotinu. Tada se mode izvriiti pravilna interpretacija rezultete geofizi€kih ispitivanje. 3.2.1 Geoelektriéna mjerenja Georletrignih mjerenja ima vide wste, Omnovan je podjela na one koje mjere prirodan poljeu zemli i one koje mjere ponaZenje wnjetn iaszvanog elekticnog polja kroz to ri unjetn izezvanom slekviénom polj uth, moge se wrSii mjerenja Mlekviéne otpornoai, utvediveaje elektignih. ekvipotencijla, slektromepnetce injernje i mjerenja inducirene polarzacije. NejGetée re koristi metods mjerenje otpornosti Oven teikom meri otpor prota jednosnjeine sje ror to, Tees za otpor gla pokey 82 en pei demu je p,otpor prolazu struje kroz neku sredinu (tio); Kk, konstanta ovima o svojstvime tla, L, razmak izmedu mjernih togake; A& razlika potencijala, a I, jakost struje jemi poteneijain| most clektroda Slike 3.4 Osovni model geoelektrignih mjerenja 15Provodljivost tle osim o vrsti tle, ovisi o vodi u porama i o njezinom kemijskom sastavu, Provodljivost se poveéave porastom temperature, Suho to pruée znatno veéi otpor od istog tla zasidenog vodom. Osnovna shema geoelektriénih mjerenja prikezena je ne slici 3.4. Ovim se mjernim sklopom viii geoelektriéno sondiranje, geoelektriéno profiliranje i geoelektriéne tomografija, 32141 Geoelektriéno sondisanje Mjerenja se vrie na nadin da se odabere mjesto naponskih elektrode, a mijenja se seamek mjernih (jakosnih) elektroda, Time se postepeno zehvace sve veéa dubine tle u podzemlju, a srediinje se todka ne pomiée. Na taj se necin dobiju promjene otpore po dubini ze sredidnju toéku elektrodnog rasporeda, Najéedée se koristi za mjerenje u vodorevno uslojenim tlima i kod hidrogeolodkih istrazivanja. Slike 3.5 Primjer polozaje elektsods i dubine dohvate pri geoelektrignom sondiranju Udaljenost (A-B)/2 odreduje dubinu istrezivanja kao ne slici 3.5 Rezultat je utvrdivanje pojave sloje razliditog geoelektridnog otpora na odredenoj dubini kako je to prikezeno ne slici 3.6 udaljenost A-B Slike 3.6 Promjene otpora uslijed pojave drugog sloja na nekoj dubini 163.2.12 Geoeloktriéno profilirenje Geoelektrino profilirenje vsdi se s istim priborom kao i geoelektriéno sondiranje, ali teko da se mjerni sklop pomie po profilu s neizmijenjenim resporedom i sezmakom elektroda. Rezultat je podatak o promjeni otpora za odebranu dubinu, dui odabrenog pravce. Koristi se za istrazivanje bodnih promjena (nagnutih uslojenosti) u thu, raspucelih podrudja i stupnje restrosenosti povrdinskog dijela tle POLOZAS UREDAJA ANG) by (4) | Sy PROFIL Slike 3.7 Polozaj mjernog sustava pri geoelektrignom profiliranju 3213 Geoelektriéne tomografija se izvoditi To je metoda koja daje bolju sliku tle po dubini. Moze dvodimenzionalno ili trodimenzionelno, ito ovisi o rasporedu naponskih mjemnih elektroda, {oda mjcrenja 32 | % P. P, ¢ ae Pt ae P2 oe toSka mjoranja 18 po Cha Pt ag PR ae Cha Pt ag Pt an totka mjerenja 1 Pr P2 cy povicije clektroda ™, bint 2,3,4 6 OTE PONE OD 2) Sahat : we. a. o Slike 3.8 Respored elektrode 2a 2D model 7Vike elektrodno 2D i 3D profiliranje ili geoelektrigna tomografija se zamiva ne uvodenju strujnog toke u podzemlje pomocu vedeg broja elektrods uzemljenih na povrdini sa stelnim medusobnim rezmekom elektroda, Pri tome se struja uvodi u podzemlje pomodu dvije strujne elektrode ne povrdini terens, a mjerenje razlike poteneijala se obavija ne druge dvije (potencijalne) elektrode. Iz poznatih vrijednosti jakosti struje i geometrijskog faktore koji ovisi o primijenjenom rasporedu elektroda, te izmjerene rezlike potencijale, izraéuna se prividna otpomost za svaku todku mjerenja na postevijenom presjeku. Mjerenje se dud postavijenog presjeka obsvija 2a sve uzemljene elektrode pri demu se mijenja razmak izmedu elektroda, a time i dubinski zehvet. Princip mjerenja, respored elektroda i rezultet ze 2D profilirenje prikezeni sune slici 38, a sezultet mjerenja ne slici 3.9 so sos S048 2000 uesenaeas paoyencagn ime SST se SS Za 1 ‘OTPORNOST (Chm) SSeeeetees Slike 3.9 Rezultet 2D geoelektsiéne tomografije s repernim bufotinama (ozneka SO) Rad i interpretaciju trebe prepustiti ze to obuéenim geofizigarima 3.22 Seizmitka mjerenja Ova se mjerenja omivaju na mjerenju brzine resprostiranja seizmiékih velova kroz to, Prilikom pobude tla bitne su dvije wste valove, primasni (P) i sekundarni (S) Primarni, u2duéni valovi .P" koji se kreéu od izvore u radijelnom smjerai sekunderni S" valovi koji se kreéu okomito ne smjer Hrenja ,P* velova, Na slici 3.10 prikezeno je Birenje .P“ valova. 18P valovi pp tbijanje = neporemeéeno Lrastezanje | Slike 3.10 Udinek Sirenje uzduinih valova Sustavom geofone biljedi se brzine resprostirenja seizmiékih velova. Elestiéni valovi pobudeni na povrini potinju se Hriti brzinom svojstvenom za prvu sredine Prati se vel koji na granicu sredina dolezi brzinom V1, pod kritiénim kutom ili kutom totelne refrakeije, On se dalje Hri dué grenice brzinom donje sredine V2 i vraca na povrinu, gdje ga biljeze postavijeni geofoni. Iz geometrije rasporeda geofona i togeka pobude ne povrdini terene, te zabiljeZenih vremena prvih nailezake elastignog, vale oblikuju se st dijagrami (¢ udaljenost, t-vrijeme), tev. hodokrone. Psimjenom izravnih metoda i metode inverznog modeliranja iz hodokrona se odreduju dubine i prostorni resporedi sredine razliditih elastignih svojsteva seizmograf mjesto Slike 3.11 Shema seizmicke refrakeije Na slici 3.11 je prikezan jednostavni sludaj usporedne uslojenosti, keda je debljine gornjeg sloje ne Hirem potezu nepromjenjiva. Ovo je u prirodi vilo sijetke. Mnogo Gekée povrline omovne stijene nije usporedna s povrlinom terene veé je nagnuta odnosu ne aju. Tu rezultat ovih istredivanja moze zavarati keko je to prikezeno na slici 3.12 19Slike 3.12 Mjerenja na kosoj podlozi Prilikom ovekvog mjerenja geofoni ée registrirati odaziv ¢ nejmanje udaljenosti, « ona moze biti bitno rezliéita od udaljenosti u uspravnom smjeru. Iz prethodno prikezane greike kao i iz kvantitetivaih reultete geoclektrike proizlezi da je ze ispravno tumadenje rasporeda slojeva u prostoru, potrebno aspolagati s jo nekim podacima, Taj bitni podatek je .reperne” geotehniéke buioting iz koje je izvadens jezgra do potrebne dubine exo ve Slike 3.13 Geoseizmiéki profil tla s repernim buiotinema 20Povezujuéi vistu tle i vieinost iz bufotine i dobivene geofizitke podatke, dobiva se vilo dobar uvid u sestav i svojstva tla u istredivenom podruéju. Tabele 3.1 Brzine firenja uzduénih seizmiékih valova prema podacime iz literature brzine Sirenja uzduénih velove erecive vi amin ~maks) [Jem/sek] zak ovieno o temperaturt 0,31 - 0,36 povrfinska rastroleni slojevi tle 0,10 - 0,60 ‘junk j pijesak (aul) 0,10 - 1,00 june pijesnke (viazen) 1,50 1,60 pijesuk (laden) 0,20 - 1,80 prafineste gline 0,30 - 0,90, lina 1,20 - 2,50 les 0,38 - 0,40 vvods ovisno o temperatush 1,45 -1,59 lea 3.10- 4,20 moraka voda 1,46 -1,53 piekenjaci, woini 1,50 - 2,50 pjeHéenjaci, Evesti 1,80 - 400 piek¥enjaci, (Stojie, 1997) 2,60 - 5,30 vapaenci, tok 1,60 - 3,50 vepnenci, oksdeni 50 - 6,00 vvapnenei, jedi 20 - 7,00 doloniti 5,90 - 6,40 eps 4,50 - 6,50 snhideit 5,00 - 5,60 Bailjet 2,80 - 4,20 sexpentin 4,70 ezanit 4,00 - 6.80 metemoufne stijene 4,50 - 6.803.3 GEOMEHANICKA TERENSKA ISTRAZIVANJA (RAZARAJUCE METODE) Ovi se radovi sastoje od izvedbe istratnih jama, bufotina, bunara i potkopa. Svi oni slude da se dobije raspored slojeva tla po dubini ispod ili dub buduce trase ili tlocrta neke gradevine. Tijeicom invodenja ovih radova biljedi se svaice promjena vrste tia i opinuju njegova svojstve, za koje nis potrebna slodene laborstorisie ispitivenya Koriste se identifikacijski polusi i pobliti opis onoge ito se moze uo‘iti tokom iskope ili busenja. Biljezi se pojava podzemne vode. Najéedée se izvodi buienje s jezgrovanjem. Reskopi, potkopi i bunari izvode se semo u posebnim sludajevima keo Ho su temeljenja velikih brana, istredivenja 20 potrebe neki tunele i sligno. Kod svih ovih radova je potrebno prisustvo inkenjera geologe, Koji na terenu, iz tako dobivenih podatake, prikuplja podatke potrebne za detaljne inkenjersko-geoloike radove Za odcedivanje nekih svojsteve tle izravno na terenu, postoji i déepni pribor koji se narogito koristi u jameme i raskopima. To su déepni penetrometer i déepna krilne sonde, Njima se utvrduje évrstoa neporemeéenog tla odmeh po otvaranju iskopa, Postoje i texenski uredaji za odredivanje visznosti i sadriaja karboneta 3.3.1 Jame i raskepi Jame i raskopi rade se do dubine koja se moe izvesti ili ruéno ili pomodu jeruéale Semo u posebnim slugsjevima izvode se buneri vecih dubine ili podkopi podgradivanjem. Jame se ne podgraduju ako se izvode u koherentnom th. U nekoherentnom se tlu jame izvode sjede i obavezno ih je potrebno podgradiveti kada su veéih dubina. Ne slobodnom prostoru, u nekoherentnim tlima iznad rezine podzemne vode, izvode se jame s pokosima, koji za predvidenu dubinu moraju biti stebilni. Nije preporuéljivo, ai sloieno je, izvoditi istraine jame u nekoherentnim ‘lime i muljevima pri visokim razinama podzemne vode. Redovito ée se javiti hidraulidki slom koji ée zatrpati iskop. Pomocu istrainih jama izvode se ispitivenje u pezajmistima. Sluée prvenstveno za ocjenu kolidine raspolozivog tle, a ujedno se uzimaju i poremedeni uzorci potrebni za laboratorijske ispitivenja, kojima se odreduje kakvoée i razredba tla u pozajmistu. Pomoéu istraénih jama se ispituje tlo ne plitkim kliziitima kako bi se, ako je moguée, utvrdila dubine klizne plohe. 23.3.2 Buienje s jezgrevanjem Buienje s jezgrovanjem je postupek prodianja fupljeg buiaceg pribora u tlo do odredene dubine i zetim vadenja tog pribore zajedno s dijelom tle koje je uilo u Supljinu jezgrene cijevi, a koje ée biti podvrgnuto strudnom, geotehnitkom pregledu Swehe geotehnigkog buienja je vadenje jezgre za daljnju obradu, ze razliku od rudarskog buenja gdje je svrha pravijenja rupe. Iz tih rezloga je geotehnicko bufenje slozeno, dugotrajno i skupo. Iavedena se jezgra sleaze u sanduke. Nekon svakog manevra se neznadi dubina do koje se doseglo Da bi se dobio uvid u jezgru koje se vedi iz tla, budenje se mora izvoditi postupno. Nokon ito pribor prodre u tlo za viestitu dutinu, potrebno ga je izvaditi ne povrdinui invaditi jezgru koja je s priborom donesena na povriinu, Pribor se vraéa u bugotiny, « busenje se nastavije opet ze dutinu pribore. Takev se ciklus neziva manevar Duljine monevra se kreée od 0,5m u stijeni do 2,0m u glinama. Prilikom ovakvog buienje se napreduje velo sporo, Joi ako se vade neporemeéeni uzorci i/ili vrie penetracije, budenje se dodatno usporave Jezgra se podvrgeve terenskej Klasifikaciji pompocu identifikacijskih pokusa Koji su opisani u nestevku. Prilikom busenja vodi se zapisnik u koji budadi stavijaju primjedbe na pojave uogene tijekom buienja. Biljezi se broj uderace stendardnog penetracij skog pokusa, ako se izvodi u bufotini i rezine pojave podzemne vode Slike 3.14 Jezgra slogene u senduke s oznakame dubine (Zelenika, 1995.)U Koherentnom tly, ako se Zeli dobiti dobra jezgra, bufi se na suho tj. bez upotrebe vode. U stijeni je nuéno buiiti s vodom. U évrstim gliname je koji put potrebno maker naliti vodu u bufotinu da se oleké prodiranje pribore u izrezito tvrda tle. Ukoliko se Koristi vode, potrebno je to neznaéiti u zepimiku (dnevniku) bufenje U okrienoj i sazlomljenoj stijenskoj masi se moze dogoditi da se ne primijete proslojei sitnozmnog tle 1 ispuni pukotine, jer ih voda ispere. Da postoji ispuna moze se primijetiti jedino po boji vode koje se tokom busenje vraée iz buiotine. Ovakev detalj moze biti vrlo biten u procjeni moguénosti pojave potencij lnih kliznih ploha unuter raspucele stijenske mase Neporemedeni se uzorei moraju vaditi nekon ito je izvaden dio tle bez upotrebe vode jer inage nisu neporemeéeni, upit ée dodatau viegu U nekoherentnim, nevezanim tlima buiotine se obavezno zecjevijuju. Menevri su velo kratki, Bui se s namjenskim priborom (buékelies ili cijev s Klepnom ili hvatadem). U cijev ulazi odredene kolidina tla koja se izvieci na povrdinu, a zaititna se kolona utiskuje u tle. Cijev ze uzorek je duga priblizno 0.5m ito uyjetuje vilo sporo napredovanje. Prilikom ovakvog busenja vadi se velo male kolidine jezgre. Nema moguénosti vadenja neporemecenih uzorake, Jedini podatak o kakvodi tla moze se dobiti pomocu penetracija, Ze vadenje woreke iz sitnih pijesake ispod rezine podzemne vode koriste se poscbne tebnike, ne pr. zemrzavenje 33.21 Buiadi strojevi Busedi strojevi mogu biti ruéni i motorni. Danes se gotovo vide uopée ne upotrebljavaju muni buiadi strojevi osim u pedolodke svrhe, keda se ispituje povriinski sloj tle ze potrebe polj oprivrede U upotrebi su motorni bueci strojevi koji mogu izvoditi rotacijsko budenje s ili bez upotrebe vode. Ovi strojevi mogu biti samohodni, na gusjeniceme, kemionu, sanjkame ili ne brodu. U nekim je sludsjevima za izvodenje istraénog buienje ovim strojevime potrebno prethodno izrediti pristupni put #o poskupljuje radove Ruénim strojevime to nije potrebno ali su njihove moguénosti bugenje 2netno skromnije Temeljni pribor je onsj koji sluti ze vadenje jezgre. Kod rudnog buienja to su rezna pedoloike svrdle, Hape i sligno Kod motornog rotacijskog bufenja u tlo prvo prodire budade kruna, Kruna je ne jednom kraju nezubljena (vidije Geli) ili ima ugradene industrijeke dijamente. Ne Kraju suprotnom od zubi nelezi se navoj, kojim se krune spaja s srinom ili jezgrenom 24cijevi. Kada se bui u nevezenim pijescima i iljuncime ispod rezine podzemne vode ne moze se koristiti srina cijev. Za takva bugenja postoji poseban pribor Slike 3.15 Bufaéi stroj na kemionu Na srinu cijev nastavijaju se buade Hipke. Busaée su Hipke uobigajeno duge 4.0m Nastavijaju se tako de se nevijujedna ne drugu. To u stvati nisu fipke nego cijevi s Jupljim prijeleznim spojem sa srinom cijevi, Ovo slusi da bi se isti pribor mogeo Koristiti ze budenje keds je keunu nuéno hladiti vodom (ae pr. u stijeni) Temeljno je, kod buienja strojevima, okretanje buiaéeg pribora uz pritisak koji izvodi buiaca glava, Pritisak i okretanje se priborom prenosi na krunu koje grebe tou buiotini ine tej nadin nepreduje. Istovremeno kroz krunu tle ulezi u sau cijev pomocu koje se vadi na povriinu. Pii bulenju kroz nevezene ili slebo vezena tle, prilikom vadenja pribore bufotine se zeruéave, U tu svshu potrebno je iavedeni dio bufotine zeitititi obloinom kolonom (Zelenike, 1995) 2533.2.2 Mjerenjen razine podzemne vode Svaka zacjevijens buiotina moze, u sluéaju da joj dno see u vodonosni sloj, posluditi ze opazenja promjene razine podzemne vode. Kada se u tl pojevijuju vodonosni slojevi, u njih se mogu ugraditi piezometri Piezometsi su uredsji koji omoguéuju dugotrajno mjerenje razine podzemne vode odnosno pritiske u vodonosnim slojevima i njihove promjene u vremenu. U buiotine se, ne mjestu na Kojem se u sloju vrii mjerenje pritiske vode, ugreduje pesforirani dio cijevi ili éelije ze mjerenje pritiske, Iznad i ispod mjeme etade zabrtvi se cijev ekspandiranom glinom. Danas postoje mjemi uredaji koji podatke mogu clektronski dostavijati u Kontrolni centar pa se opszanje mogu vriiti i biljediti bez vremenskih prekide Slike 3.16 Gelije za elektronsko mjerenje pomih tlekova u bufotini 3.33 Uszerkevanje Uzimanje uzoreka tle i stijene opiseno je detaljno u Eurocode 7, dio 2. koji opéenito sadrii opise usimanja uzoraka, terenskih i laboratosijskih ispitivanje tla Tijekom terenskih istraznih radove, uzimaju se uzorci tle za Laboratorijske ispitivenje, Uzorci mogu biti poremeceni i neporemedeni, a uzimaju se prema unaprijed utvrdenom programy. Bitno je imati precizan podatak o mjestu s kojeg je uzorek uzet odnosno o dubini, ako se radi o bufotini. Sveki uzorek sadrii ozneku gradiliite, buiotine ili istraine jame i dubine s koje je uzet U zepisnik iskope ili bugenje biljede se uodens 26identifikacijska svojstva, mjesta uzimanja uzorake i ostale primjedbe vane za kasnije prikezivenje istreinih radova kako opisno take i grafidki. Iz iskopenog tle ili izvadene jezgre prilikom budenje, uzimaju se peremeéeni uzorci, Poremedeni se uzorci moraju uzeti odmeh nekon vadenja ko je potrebno utvediti podatek 0 prirodno} visinosti. Nejbolje je uzorke odmeh prenijeti u Ieboratorij gdje se Euvaju u vieino] Komori, Poremedeni se uzorei spremaju u plastiéne, dobro zetvorene omote da zadrZe prisodnu vieinost, Za dio pokusa u Ieboratoriju potrebno je useti neporemeéene uzorke Za neporemeéene uzorke iz jams, bunare i potkopa se wzimaju kvadsi (kocke) pazljive iskopanog tla, na naéin da se gotovo uopée ne poremeti njihove prirodna struktura. Ti uzorci se petljive oblazu nepropusnim slojem voitene tkenine ili plastiéne folije, tako de zedsée strukturu i prirodnu viegu. Zatim se polazu u évrstu ambaledu de se ne oitete, Potrebno ih je Sto prije otpremiti u leboratorij i duvati u vieknoj kemori Iz bufotina se neporemeceni uzorci vade posebnim priborom. Pribor se sastoji od noza koji prodise u tlo, dvodijelne cijevi duéine 0,5m u koji ulezi tlo — uzorek i spojnog dijela izmedu busecih ipeke i cijevi za uzorak. Ova} spojni dio posebno je izraden da bi kroz njege mogla iz cijevi izadi voda i zrek, a da se eventualno moze stvoriti vakuum da bi se osiguralo da uzorek ne ispadne prilikom vadenje pusace (N82 kuglast dvodjetn wos =F Simm i 460 mn 76mm oo! Slike 3.17 Cilindar 2a vadenje neporemeéenih uzorska Bitno je da se uzorak uzime iskljudivo utiskivenjem noée i cijevi u tlo bez winje Pritom pribor more biti tekev da se tlo, iz Kojeg se vedi uzorak, sto manje poremeti Unuter cijevi moze biti smjestena plastigna koduljica koje odmeh ititi uzorak po plaitu. Nekon vadenja iz tle uzorak se parafinom ititi od isufivanja, ovije Hepljivom trakom, ozneéi i odmeh Selje u leboratorij ne cuvenje u vieinu komoru. Uzorke je potrebno vrlo pezljive prevoziti, nerodito ecko nisu u cilindrime ili drvenim sanducime Nuéno je da do ugradivenja u leboretorijske uredaje stignu zeiste neporemeéeni3.34 Terenski pokusi tijekom busenja ipekusi neovisni e busenju Terenski pokusi rade se tijekom budenje ili neovisno o ajima, Deteljno su opiseni u Eurocode 7 dio 2. ,Istradivenja i ispitivanje tle’. Ze ajih se uneprijed utvdyje program ispitivanja, Sluge kao osnovne i dopunske ispitivenja, U tlima lodih svojstava, gdje nije moguée vaditi uzorke, sluée kao jedino moguéa. Ova ispitivenja suze i kao kontrolna ispitivenja uéinke poboljfanja temeljnog tle, Pojedinim terenskim pokusime mogu se odrediti parametsi tle ovisno 0 vrsti tle i vsti pokusa. Neki se parametri dobiju izravno dok su neki iskljuéive iskustveni, temeljeni na nizu pokuse i statistidkoj obradi rezultata. Terenski pokusi u sitnozrnim tlime moraju se izvoditi dovoljno brzo de bi se osigurali nedrenirani uvjeti. Pri nekim je pokusima moguée mjeriti porni pritisak Primjena rezulteta, naizgled jednostavnih pokusa, mora se pailjivo koristiti uz niz popravake ovisno o vsti tle, rezini podzemne vode, dubini na kojoj se vrii pokus i drugim stvarnim uvjetima ne terenu. (Clayton i sur. 2005) Nejusesteliji terenski pokusi su ~ dinamidka penetracije, ~ statidke penetracija, = nine sonde; ~ presiometar, ~ dilstometar. Ispitivanje zbijenosti nekoherentnih tela wii se na terenu penetracijskim pokusima, Oni se mogu izvoditi u bufotiname tijekom buéenja, ali se mogu izvoditi i neovisno o buienju. Ima vide wsti penetracijskih pokusa, « sezultati vecine se mogu medusobno usporedivati. Penetracije se vrie u onim tlima iz kojih se ne mogu izvaditi neporemedeni uzorei ili su rezulteti penetracija takvi da se mogu izravno koristiti ze geotehnitke proradune. Izvode se deiée u nekoherentnim tlima (iljunci i pijesci). U jim je tedko izvaditi dober uzorek. 33.41 Dinemicke penetracija Tijekom busenja icvodi se dinamigki (stenderdni) penetracijski pokus (SPT ili SPP) u buiotini, u nekoherentnim ili mijeSenim tlima iz kojih se ne mogu izvaditi neporemeéeni uzorci. Postoje razne vrste dinemigkih penetracija i svake ima svoju proceduru i tumagenje rezultata (Sengleret, 1972). Nejnoviji uredaji tokom izvedbe ovog pokuse daju podatke i o pornim pritiscima 28Penetracije se u sitnnozrnim, nekoherentnim ifili slebo vezenim tlima izvode pomoéu noze, u kolji ulezi tlo te se ne povréinu vadi usorak tle u kojem je vedena penetracija, Na ovom se uzorku mote ispiteti vieénost i dobiti podaci potrebni za rezredbu, U Hjuncima (kada je promjer zine velidine promjera node) se penetracija vil pomocu Hljka Postoje popravei rezultata kada se radi se Hiljkom. Prilikem dinamiéke penetracije valja voditi racune o pojavi vecih komada stijena ili semaca, Njihove pojava moze bitno utjecati na interpretaciju rezultata penetracija SE 3 $2 sjotona clev a Yagn t ‘ od 1.5mm 60" Bifak 2a Suna el Slike 3.18 Usedsj ze SPT desno, detalj noZe lijevo (Clayton 2005.) Valja utvrditi da li se zeista radi o semeima i blokovima ili je to évrste stijenska podloge. Ovo se jedino mote utvrditi nestavkom buienja s jezgrovanjem. Krivi zakljudei mogu biti pogubai po nestavek radova kao i po projekt geotehniéke gxadevine kojoj su namijenjeni.Rezultat dinamidke penetracije je broj udarace N koji je potreban da se pribor zabije na propisenu dubinu, Ime vie varijanti nadine brojenja udaraca pa treba primijeniti vakedi stendard. Najéedée koriiteni stendard je 3 broj uderace potreban, da pribor, pod udarcem utege teikog 63,5kg, koji pada s visine od 762 mm, prodre u tlo za 3x15 om (ukupno 45 om), kao broj uderace N uzima se zbroj udarace druge i treée grupe, tj. broj udareca potreban da pribor prodre za posljedajih 30em. Time se izbjegava utjece) poremedaja tle nastelog bugenjem u prvih 1Sem. Broj udarece se upisuje u obrasce ze sondaine profile Iz podatka o broju uderaca (nakon primijenjenih potrebnih popravaka za filjak, mali nadsloj i utjecaj vode) postoji korelacija iz kojih se moke dobiti odgoversjuca vrijednost kute trenje @. Drugi podstak koji se moze dobiti je vrijednost otpora prodiranja filjie q., Koji je inade rezultat statike penetracije na nacin de je ae Ns GD Dobivene vrijednost koristi se dalje za proragun deformacijskog svojstve pri proragunu slijeganja u nekoherentnim tlima, Veijednost a" ovisi o visti tle (Roje- Bonacei, 2007) Dinamiéki penetracijski pokus koristi se za provjeru udinke poboljienja podtemeljnog tla. Pretpostavka je da je prije izvedbe mjera za poboljfenje svojstava tle, izvedeno ispitivenje dinamidkom penetracijom, tako de postoje podaci 2a usporedbu. 33.4.2 Statiske penetracija Neovisno 0 buienju izvode se pekusi stati ‘ke penetracije (CPT), bez i (CPTU) sa mjerenjem pornog tlaka. Ze ova ispitivanja postoji neovisne oprema Pokus Duch Cone uredajem se ststoji od utiskivanja stofea s nagibom plaita pod kutom od 60°. popreénog presjeka baze od 10cm’, stalnom brzinom od 20,5 cm/s, 28 Som Pri tom se mjeri sila P, potrebne ze tekvo wtishivanje i dobije otpor vihe GoePlén; Ag*I0em?), U slijedecem Koraku mjeri se otpor trenjem po plaite valjka povrdine 150cm?, promjera 35,7mm, jednekog kao i baze stoica, a koji se nelazi neposredno iznad stodce, Valjak se utiskuje ze 12 em a mjeri se otpor posljednjih 10 cm. Dobiva se viijednostf, (F=P/Ays Ay valjak ze slijedeéih 10cm i mjeri se ukupna sila F, potrebna za to utiskivanje Sem), Zatim se zajedno utiskuju stozac i Na slici 3.19 prikezen je prvi tip statiékog penetrometse izraden u Delftu, Nizozemska i kesnije poboljiana verzija 30