8.

William Petty o novcu i vrijednostima

Petty je priznavao tri funkcije novca:
1. mjerilo vrijednosti,
2. posrednik u razmjeni,
3. sredstvo pohranjivanja vrijednosti, ali je najveu vanost pridavao drugoj
funkciji. Poricao je da bi novac tvorio apsolutnu mjeru vrijednosti dokazujui
ispravno da se njegova vrijednost mijenja sa stanjima ponude i potranje. Bio je
takoer svjestan bankovnih poslovanja bez pokria i "umjetne" prirode
novca kao robe koja samo olakava trgovinu. Pettyjev je glavni doprinos
monetarnoj teoriji bilo njegovo koritenje pojma brzine kolanja pri odreivanju
optimalne koliine novca. To ga ini vanim prethodnikom Lockea i Cantillona.
Ispravno je povezao brzinu kolanja s in-stitucionalnim faktorima kao to su
duljina razdoblja plaanja nadnica, renti i poreza, tvrdei da se kolanje ubrzava
skraivanjem razdoblja plaanja. Petty je takoer odstupio od opeprihvaenih
vjerovanja merkantilizma dokazivanjem da je akumuliranje novca sredstvo
odreenoga cilja a ne cilj po sebi. Iako povoljno gleda na priljev novca putem
pozitivne trgovinske, bilance, nije to smatrao apsolutnim prioritetom. Zabrane je
izvoza novca, tovie, smatrao beskorisnima. Vana je, tvrdio je on, visoka
razina zaposlenosti i ekonomske aktivnosti, a ne akumuliranje pukoga blaga.
Meu suvremenim se ekonomistima Pettyja pamti po nekim ekonomskim
sloganima vie nego po njegovim solidnim postignuima u ekonomskoj analizi.
Glavni je meu sloganima, to ih je popularizirao Petty, njegova poznata
maksima da je "Rad otac 'i djelatno naelo, a zemlja majka bogatstva" Mnogo je
znaajnije Pettyjevo istraivanje usmjereno na otkrivanje "prirodnoga pariteta"
izmeu zemlje i rada. Pokuao je dovesti u odnos vrijednosti zemlje i rada
odreivanjem koliko je zemlje potrebno za proizvodnju "jednodnevne hrane
odrasloga mukarca"; pretpostavio je da je vrijednost takvoga outputa jednaka
vrijednosti dana rada. Usprkos ekonometrijskom obiljeju u Pettyjevim
ekonomskim studijama, on nije stvorio zadovoljavajuu teoriju cijena. Osobito,
promakla mu je vanost relativnih cijena koje tvore bit suvremene
mikroekonomije. Iako je Petty bio sve u svemu teoretiar, s dananjeg je
motrita njegovo najvee postignue bilo stvaranje odlune nove prekretnice u
ekonomskoj metodi. Njegov izum, politika aritmetika, bio je poetni oblik

ekonometrije, podruja koje se razvilo u razdoblju nakon Drugoga svjetskog

rata.