OPEC (Organization of the Petroleum ExportingCountries) ORGANIZACIJA ZEMALJA IZVOZNICA NAFTE OPEC je meunarodna organizacija stvorena na Bagdadskoj konferenciji

i 14. Septembra 1960. godine koju ine Alir, Indonezija, Irak, Iran,Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Od godine 1965. sjedite joj se nalazi u Beu. Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednaenje naftne politike zemalja lanica i ustanovljavanje najboljih naina da se ouvaju njihovi interesi, pojedinani i kolektivni; smiljanje naina i sredstava za stabilizaciju cijena na meunarodnim naftnim tritima s ciljem uklanjanja tetnih i nepotrebnih kretanja cijena; stalnu brigu o interesima zemalja proizvoaa i nunost osiguranja stalnog prihoda zemalja proizvoaa, te uinkovito, ekonomino i stalno opskrbljivanje naftom zemalja potroaa, te pravedan povrat uloenog kapitala onima koji ulau u naftnu industriju.

HISTORIJA Osnovan 1960-tih prvobitno da bi proizvoai nafte stekli bolju poziciju u odnosu na velike naftne kompanije, koje su uglavnom bile Amerike, Britanske ili Nizozemske. U poetku su se lanice zalagale za preraspodjelu zarade od nafte izmeu naftnih kompanija i zemalja proizvoaa, meutim poetkom 1970-tih OPEC je pokazao svoju snagu. Arapsko - Izraelski sukob je doveo do prerastanja OPEC-a iz jednog vida kartela u oblik organizacije s politikom snagom. Nakon estodnevnog rata 1967. godine, arapske lanice OPEC-a su se izdvojile stvarajui Organizaciju arapskih zemalja izvoznica nafte, radi vrenja pritiska na zapadne zemlje koje su pruale podrku Izraelu. Egipat i Sirija, koje nisu proizvoai nafte, takoer su se pridruili organizaciji da bi joj pomogli artikulirati politike ciljeve. Jom Kippurski rat 1973. godine jo je vie ujedinio arapske zemlje, i potakao arapske zemlje proizvoae nafte uvesti embargoSjedinjenim Dravama, zemljama zapadne Europe i Japanu. To je dovelo do velikog udara na ekonomski rast tih zemalja i itavog svijeta openito, poto je energija odjednom postala skupa, to je poznato i kao naftna kriza 1970-tih OPEC-ov formiranje od strane 5 zemalja proizvoaa nafte u razvoju u Bagdadu , u Septembru, 1960. dogodilo se u vrijeme tranzicije u meunarodnom ekonomskom i politikom krajoliku, s velikim dekolonizacijom i roenjem mnogih novih neovisnih drava u svijetu u razvoju. Meunarodnim tritem nafte je dominirao savez "Sedam sestara" multinacionalnih kompanija, a bio je u velikoj mjeri odvojen od biveg Sovjetskog Saveza (FSU) i drugih centralno planiranih gospodarstava (CPE). OPEC je razvio svoju kolektivnu viziju, postaviti svoje ciljeve i uspostavili su svoj sekretarijat, prvobitno u enevi, a zatim, 1965. godine, u Beu. Usvojena je "Deklarativna Izjava o privatnosti Petroleuma u dravama lanicama" u 1968, koji je naglasio neotuivo pravo svih zemalja da ostvare stalni suverenitet nad svojim prirodnim resursima, u interesu svog nacionalnog razvoja. lanstvo se povealo na 10 lanica 1969. godine.

OPEC se poveao na meunarodnom nivou tijekom 1970-tih godina, te zemlje lanice su preuzele kontrolu nad njihovim domaim naftnim industrijama i stekao glavnu rije u cijenama sirove nafte na svjetskom tritu. U dva navrata, cijene nafte porasle su postepeno na tritu, potaknute od strane Arapskog naftnog embarga 1973. godine i izbijanjem Iranske revolucije 1979. OPEC je proirio svoj mandat s prvom sastanku na Samitu efova drava i vlada u Aliru u 1975, koji je objavio teko stanje siromanih zemalja i pozvao na novu eru saradnje u meunarodnim odnosima, u interesu svjetskog gospodarskog razvoja i stabilnosti. To je dovelo do osnivanja OPEC Fonda za meunarodni razvoj 1976. Zemlje lanice krenula je sa ambicioznim drutveno-ekonomskim razvojnim planovima. lanstvo se povealo na 13 zemalja do 1975. Nakon postizanja rekordne razine poetkom 1980-tih godina, cijene su poele slabiti, prije pada 1986. godine, kao odgovor na velike naftne zasienosti. OPEC-ov udio u manjem naftnom tritu je pao i njeni ukupni naftni prihodi su pali ispod treine od ranijih prihoda, uzrokujui teke gospodarske potekoe za mnoge drave lanice. Cijene su se ujedinile u zavrnom dijelu desetljea, a OPEC-ov udio je nastavio da raste. Inovativni OPEC ov mehanizam cijena nafte je pomogao ojaati i stabilizirati cijene sirove nafte u ranim godinama proteklog desetljea. No, kombinacija trinih sila, pekulacija i drugih faktora pretvara situaciju u 2004, pritom se cijene poveavaju i dolazi do nestabilnosti u opskrbljenju sirovom tritu. Nafta se sve vie korista kao pokazatelj moi i imunosti.. Cijene su skoile na rekordne razine sredinom 2008. godine, prije nastanka globalne financijske krize i gospodarske recesije. OPEC je postao istaknut u pruanju podrke naftnom sektoru, te se zalagao za rjeavanju gospodarske krize. OPEC-ovi drugi i trei vrhovi u Caracasu i Rijadu u 2000 i 2007 su uspostavili stabilno energetsko trite, odrivi razvoj i zatitu okoli kao tri glavna cilja.

POSLOVANJE Procjenjuje se da se na podruju zemalja lanica OPEC-a nalazi oko dvije treine svjetskih zaliha nafte, a one trenutno pokrivaju oko 40% svjetskog trita nafte. Zahvaljujui snazi same organizacije zemlje lanice dobivaju svake godine sve vie novca za naftu koju izvoze. Godine 2004. prihod zemalja OPEC-a od izvoza je iznosio 338 milijarda $, to je veliko poveanje, ako se usporedi s 1972. godinom i prihodom od 23 milijarde $, odnosno 140 milijarda $ za godinu 1977.

Zemlje lanice Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) osnovana je u Bagdadu u Iraku, potpisivanjem sporazuma u Septembru 1960. godine od strane pet zemalja; Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela. Oni su postali osnivai lanice Organizacije. Tim zemljama kasnije su im se pridruile Katar (1961), Indonezija (1962), Libija (1962), Ujedinjeni Arapski Emirati (1967), Alir (1969), Nigerija (1971), Ekvador (1973), Gabonu (1975) i Angola (2007). Od Decembra 1992. do listopada 2007, Ekvador je privremeno obustavio svoje lanstvo, Gabon je ukinuo svoje lanstvo u 1995., dok je Indonezija je suspendovana u sijenja 2009.

Trenutno, Organizacija ima ukupno 12 zemalja lanica. Statut propisuje da "svaka zemlja sa znaajnim neto izvozom sirove nafte, koja u osnovi ima sline interese, moe postati punopravna lanica Organizacije, ako bude prihvaena od tri etvrtine punopravnih lanova, ukljuujui glasove svih lanova osnivaa. " Statut nadalje predvia pridruenih lanica koje su one zemlje koje ne ispunjavaju uvjete za punopravno lanstvo, ali su ipak priznao pod takvim posebnim uvjetima mogu biti propisane od strane Konferencije. Sekretarijat Odgovoran je za provedbu svih rezolucija donesenih od strane Konferencije i obavlja sve donesene odluke od strane Upravnog odbora. Ona takoer provodi istraivanja, zakljuke koji predstavljaju klju inputa u odluivanju. Sekretarijat se sastoji od glavnog tajnika, koji je ujedno i glavni izvrni direktor, te kao takva osoba je odgovoran za organizaciju poslovanja. Dodatno se sastoji od ureda glavnog tajnika, odvjetnikog ureda, istraivakog sektora i sektora usluga podrke. Istraivaki ured obuhvaa podatkovne usluge, naftne studije i energetske studije odjela. Odjel za podrku ukljuuje odnose s javnou i informiranje, finansije i ljudske resurse i IT usluge odjela. Tajnitvo je izvorno osnovano 1961. u enevi, u vicarskoj. U Aprilu 1965., 8. (izvanredni) OPEC ov sastanak je odobrio sporazum sa vladom Austrije, na kojem se sjedite organizacije premjeta u Be, 1. Septembra 1965. godine.