Nafta

Nafta je složena smjesa ugljikovodika koja se dobija iz podzemnih

nalazišta i koristi se kao sirovina za proizvodnju različitih naftnih
proizvoda, uključujući benzin, dizel gorivo, , plastiku i mnoge druge
proizvode. Nastaje kao rezultat prirodnih geoloških procesa, a
osnovni sastojci nafte su ugljenik ,vodonik, zajedno s nekim drugim
elementima poput sumpora, kiseonika, azot i metala.

Nastanak nafte odvija se tokom miliona godina, a proces uključuje

sljedeće korake: Akumulacija organske tvari, Pogrebnja i kompresija,
Termalna degradacija, Stvaranje nafte, Akumulacija u rezervoarima,
bušenje i eksploatacija

proces stvaranja nafte zahteva specifične uslove, uključujući

prisustvo organskih tvari, odgovarajući pritisaki temperatura.
Također, nafte nisu sva nalazištaistog kvaliteta, i nisu sva nalazišta
ekonomski isplativa za eksploataciju. Nafta igra ključnu ulogu u
globalnom energetskom sektoru i gospodarstvu, ali također ima
značajan uticaj na okolinu i klimatske promene zbog emisije
stakleničkih plinova prilikom njene upotrebe.

Trenutno zemlje sa najvecim rezervama nafte su takodje clanice

Opec-a at o su:Saudiska Arabija,venecuela,alzir,UAE ,iran,irak…
Najmocnija je saudiska Arabija sa 266.800.000.000 rezervi barela I
ucescem od skoro 20% u rezervama istih.Ghawar je najvecde polje
duyine280 km I 80km saudiske arabije a takodje I najvece polje na
svetu. Procijenjeno je da je Ghawar proizvodio oko 5 milijuna barela
 (790,000 m3) nafte dnevno (6,25% svjetske proizvodnje) u 2009.[7].
Oko 60-65% sve Saudijske nafte proizvedene u razdoblju između
1948. i 2000. godine došao je iz polja Ghawar. Ghawar je u potpunosti u
vlasništvu i pod upravljanjem državne naftne kompanije "Saudi Aramco".

Sto se tice UAE najvece polje je Rub el Hali (pustinja) Bu Hasa, Zakum Shah
su najveca polja . Najveća naftna kompanija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) je "Abu
Dhabi National Oil Company" (ADNOC). ADNOC je nacionalna naftna kompanija UAE-a i ima
izuzetno važnu ulogu u upravljanju i eksploataciji naftnih resursa u Abu Dhabiju, najvećem
emiratu u UAE-u.U Vlasnistvu je drzave pa nema vlasnika

IRak

Iraq National Oil Company (INOC) je nacionalna naftna kompanija Iraka i koordinira
aktivnosti vezane uz naftnu industriju u zemlji. Irak ima različita naftna polja širom
zemlje, a mnoga od njih su pod jurisdikcijom različitih regionalnih naftnih kompanija
koje djeluju unutar Iraka.

Neka od najpoznatijih naftnih polja u Iraku i njihova geografska raspodjela uključuje:

1. Naftna polja u južnom Iraku: Ova područja obuhvaćaju južni dio Iraka, posebno u
regiji Basre. Poznata naftna polja u južnom Iraku uključuju Rumailu, West Qurna,
Majnoon, Halfaya i mnoga druga.
2. Naftna polja u središnjem Iraku: U središnjem dijelu zemlje, regija poznata kao
"Najaf-Karbala" također sadrži neka naftna polja, uključujući polje Nasiriya.
3. Naftna polja na sjeveru Iraka: Regija sjevernog Iraka, uključujući područje oko
grada Kirkuka, također je bogata naftom. Naftna polja u ovoj regiji uključuju Taq Taq,
Atrush i mnoga druga.

INOC ima koordinacijsku ulogu u upravljanju nacionalnom naftnom industrijom, ali

konkretne operacije na naftnim poljima obavljaju se kroz suradnju s različitim
regionalnim naftnim kompanijama i partnerskim međunarodnim naftnim
kompanijama

IRAN

Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC) upravlja nizom rafinerija širom Irana.
Iranska rafinerijska infrastruktura ključna je za preradu nafte i proizvodnju naftnih
proizvoda za domaće tržište i izvoz. Neki od najvažnijih rafinerija pod upravom
NIOC-a u Iranu uključuju:
1. Abadan Rafinerija: Abadan Rafinerija smještena je u jugozapadnom dijelu Irana i
jedna je od najvećih rafinerija u zemlji. Ona igra ključnu ulogu u preradi iranske nafte
i proizvodnji različitih naftnih proizvoda.
2. Isfahan Rafinerija: Isfahan Rafinerija smještena je u gradu Isfahan i također je
značajna za proizvodnju naftnih proizvoda i distribuciju širom zemlje.
3. Tehran Rafinerija: Tehran Rafinerija, smještena u glavnom gradu Teheranu,
odgovorna je za opskrbu naftnih proizvoda metropolitanskim područjima i regijom
oko Teherana.
4. Tabriz Rafinerija: Tabriz Rafinerija se nalazi u gradu Tabriz, sjeverozapadno od Irana,
i prerađuje naftu kako bi osigurala opskrbu naftnim proizvodima za sjeverozapadni
dio zemlje.
5. Lavan Rafinerija: Lavan Rafinerija nalazi se na otoku Lavan u Perzijskom zaljevu i
prerađuje naftu iz obalnih nalazišta.

Sukobi
Pet najvecih sukoba
Na prvom mestu nalazi se Japan. U avgustu 1941.
godine Sjedinjene Američke Države i Evropa su uvele
embargo na izvoz nafte Tokiju, zbog agresivne politike
prema Kini i okupaciji francuske Indokine. Upravo to
se uzima kao katalizator za napade Japane u Tihom
okeanu, Dalekom istoku i u Jugoistočnoj Aziji.
Uništenje Tihookeanske flote SAD u Perl Harburu nije
rešio naftni problem Japana, a osvajanje azijskih
izvorišta nije donelo olakšanje ekonomiji te zemlje.
Rat i težnja ka neograničenim zalihama nafte na kraju
su doveli do "sloma imperije".

Na drugom mestu je bitka za Staljingrad i rat između

nacističke Nemačke i Sovjetskog Saveza Do juna
1942. godine glavne snage nacističke armije bile su
usmerene na osvajanje teritorije na jugu Rusije i
pristupa izvorištima bogatim naftom na Kavkazu. U
avgustu su se nacisti suočili sa dilemom da li da
osvoje Staljingrad ili oblasti na Kavkazu bogate
naftom. Uskoro je nacistička armija postala podeljena,
a ciljevi su bili neostvarivi.

Na spisku mesto ima i Iransko - irački "tankerski"

rat između 1980. i 1988. godine. Trajanje sukoba
dovelo je do demoralizacije i slabljenja obe strane.
Irak je rat započeo napadima na iranske objetke
naftne industrije, a Iran, koji je odgovorio napadima na
naftna izvorišta, nije ostao dužan. Tokom sukoba je
uništeno više od 450 brodova, ali nijedna od zaraćenih
strana nije uspela da odnese pobedu nad protivnikom.
Od iranskih mina i raketa stradali su američki brodovi,
što je isprovociralo intervenciju SAD protiv Irana.

Na četvrtom mestu je invazija Iraka na Kuvajt 1991.

godine. Jedan od razloga je bila težnja bagdada da
osvoji naftne izvore Kuvajta. Zbog agresije na svog
suseda Irak je pokvario odnose sa SAD, koje su
faktički podržavale Bagdad u ratu protiv Teherana.
Irak je odbio da ispuni ultimatum Ujedinjenih nacija i
da povuče vojsku iz Kuvajta, posle čega su SAD
prebacile u Saudijsku Arabiju oko 500.000 vojnika i
sprovele operaciju "Pustinjska oluja“, koja je uništila
iračku armiju. Nakon sloma armije zemlja je pala u
izolaciju.

I sama umešanost SAD u Iraku se često povezuje sa

naftom. "Čak i uz druge razloge za veliku vojnu
intervenciju u oblasti Persijskog zaliva teško je
poverovati da bi SAD upućivale tako veliki vojni
kontingent da je, na primer, Nigerija napala Kamerun.
Tokom američko–iračkih sukoba uticaj Bin Ladena i Al
Kaide je pojačan, što je dovelo do tragedije 11.
septembra 2001. godine

KOja mesta su trenutno politicki nestabilna u predelima gde je

nafta

Bliski istok: Bliski istok je epicentar globalne naftne industrije s

velikim rezervama nafte i plina. Regija je često podložna sukobima i
napetostima zbog nafte, uključujući sukobe između država,
terorističke prijetnje, sankcije i geopolitičke rivalitete. Neke od
zemalja koje su ključne za globalnu opskrbu naftom uključuju
Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate.

Južno kinesko more: Južno kinesko more je regija koja je izvor

napetosti između Kine i nekoliko azijskih zemalja, uključujući
Vijetnam, Filipine i Tajvan. Osim teritorijalnih sporova, regija je
bogata naftom i plinom, što dodatno pojačava tenzije.

Sjeverni Kavkaz: Regije poput Crnog mora i Kaspijskog mora često

su izvor napetosti između zemalja koje se natječu za pristup i
kontrolu energetskim resursima. To uključuje sukobe i nesuglasice
između Rusije i Ukrajine te između zemalja oko Kaspijskog mora.
Venezuela: Venezuela posjeduje ogromne rezerve nafte, ali
politička i ekonomska nestabilnost u zemlji često su uzrokovali
napetosti i sukobe u pogledu kontrole nad naftnim resursima.

Južni Sudan: Sudanski sukobi i borbe za neovisnost Južnog Sudana u

prošlosti su bili povezani s kontrolom nad naftnim resursima, jer se
značajne rezerve nalaze u toj regiji.

Sjeverna Afrika: Sjeverna Afrika, uključujući zemlje poput Libije i

Alžira, često je podložna političkim nestabilnostima i sukobima koji
su povezani s naftom.

CENA NAFTE TOKOM 20 I 21 veka

DOGADJAji koji su doveli do pada ili porasti cena nafte

1973. naftna kriza: Ovaj događaj označava jedan od najpoznatijih

padova cijena nafte u povijesti. Cijena nafte naglo je porasla nakon
što su arapske zemlje OPEC-a uvelike smanjile proizvodnju nafte i
izvoz 1973. godine, izazivši prvu naftnu krizu. Glavni razlog za to bio
je politički sukob i embargo protiv zemalja koje su podržavale Izrael
tijekom Jom Kipurskog rata. Ovaj događaj rezultirao je dramatičnim
rastom cijena nafte i poremećajima na globalnim tržištima.

1980. pad cijena nafte: Nakon 1970-ih, cijene nafte su ponovno pale
zbog povećane proizvodnje nafte izvan OPEC-a, posebno iz
Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja. To je dovelo do viška
ponude i smanjenja cijena.
1986. naftna kriza: OPEC je 1986. godine doživio unutarnje
nesuglasice, što je rezultiralo dramatičnim smanjenjem cijena nafte.
Saudijska Arabija je povećala proizvodnju nafte kako bi zadržala
tržišni udio, što je uzrokovalo preplavljivanje tržišta naftom i pad
cijena.

Ciklusi cijena nafte u 21. stoljeću: Tijekom 21. stoljeća, cijene nafte
su doživjele niz ciklusa, uključujući veliki pad cijena tijekom
financijske krize 2008. godine, kada je smanjena potražnja za
naftom zbog recesije. Također su postojali padovi cijena nafte
tijekom 2014. i 2020. godine, povezani s promjenama u globalnoj
potražnji i ponudi, kao i s trgovinskim nesuglasicama i pandemijom
COVID-19.

2020. pandemija COVID-19: Pandemija COVID-19 značajno je

utjecala na cijene nafte tijekom 2020. godine. Smanjena potražnja
za naftom zbog ograničenja putovanja i gospodarskog usporavanja
rezultirala je dramatičnim padom cijena nafte u prvom kvartalu
2020. godine.

Takodje do smanjenja cena nafte sem nesuglasica prevelike kolicine

raspoloziov sredstva ili umanjenog mogu u velikoj meri da uticu I
ratovi

Prvi zaljevski rat (1990.-1991.): Tijekom Prvog zaljevskog rata,

cijene nafte su znatno porasle. Razlog tome bio je irački napad na
Kuvajt, koji je izazvao zabrinutost zbog mogućih prekida opskrbe
nafte iz Zaljeva. Međunarodna koalicija, predvođena Sjedinjenim
Američkim Državama, intervenirala je kako bi oslobodila Kuvajt,
nakon čega su cijene nafte ponovno pale.

Rat u Iraku (2003.): Tijekom invazije SAD-a i njezinih saveznika na

Irak 2003. godine, cijene nafte su porasle zbog strahovanja od
poremećaja u opskrbi nafte iz Zaljeva. Međutim, nakon brze vojne
operacije i stabilizacije situacije, cijene su se stabilizirale.

Rat u Libiji (2011.): Tijekom građanskog rata u Libiji 2011. godine,

cijene nafte su fluktuirale zbog nesigurnosti u pogledu opskrbe
nafte iz te zemlje. Povremeno su porasle zbog prekida proizvodnje,
ali su se kasnije stabilizirale.

Sukobi na Bliskom istoku: Bliski istok je regija s bogatim naftnim

resursima, i sukobi i napetosti u toj regiji često mogu uzrokovati
promjene u cijenama nafte. Sukobi između Izraela i njegovih
susjeda, kao i napetosti u Iranu, mogu izazvati zabrinutost zbog
poremećaja u opskrbi nafte, što može rezultirati porastom cijena.