NAFTA

Naziv dolazi od perzijske rijeinafada(navlaiti,iznojiti) i grke rijeinaphta(zemno ulje).Kod nas su koriteni nazivi:kameno ulje,zemna smola,mineralno ulje,a esto i internacionalni naziv petrolej. Nafta je tekua smjesa ugljikohidrata i,boje od ute,zelenedo tamno smee i crne,gustoe od 0,7 do1,0 kg/dm3. U naftnom rudarstvu nafta je energetska minerlana sirovina u tekuem stanju.

NAFTNA PLATFORMA

POSTANAK NAFTE

Postoji vie teorija o postanku nafte: organska, anorganska i anorgansko-organska. Danas prevladava miljenje da je nafta organskoga podrijetla, nastala od supstancija razliitih sitnih ivotinjskih i biljnih morskih organizama, tj. planktona, algi i kopnenoga bilja. Pod povoljnim uvjetima, koji su vladali u veini geolokih doba, ivjele su i razmnaale se u toplim morskim zaljevima goleme koliine tih organizama; uginuvi one su se taloile na morsko dno.

SASTAV NAFTE

Po svom kemijskom sastavu nafta je mjeavina velikog broja razliitih ugljikovodika i malih koliina spojeva sumpora (0.15-6%), kisika (do 2%), duika (0.05-0.4%), asfaltno smolastih tvari, mineralnih tvari i tragova kovina. U njoj su zastupani ugljikovodici s jednim do 50 i vie C atoma u molekuli, a znaajni su: alkani (propan, butan, heptan, oktan), cikloalkani (naftaleni) i aromatski ugljikovodici (benzen, toulen), pa prema udjelu razliitih redova ugljikovodika razlikujemo parafinsku ili metansku, naftalensku i aromatsku naftu.

NALAZITA I VAENJE NAFTE

Njezina se leita mogu oekivati u sedimentnim stijenama koja su povezana migracijskim putom s podrujima gdje je u geolokoj prolosti taloena velika koliina organske tvari u anaerobnim uvjetima. U naftnom rudarstvu istraivanje obuhvaa geoloka,geofizika i geokemijska istraivanja,buenje i ispitivanje otkrivenih leita ugljikovodika,odnosno slojnih geotermalnih i drugih voda.

DOBIVANJE NAFTE

Nafta i zemni plin izbijaju na mnogim mjestima sami iz zemlje. Ovakva prirodna vrela vie nisu vana za proizvodnju nafte, jer ukupno daju tek zanemarive koliine. Velike koliine nafte dobivaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje iz buotina na principu nekoliko reima proizvodnje. U naftnom rudarstvu oplemenjivanje je odjeljivanje plina od nafte.

NAJVEI PROZVOAI NAFTE

Nafta je danas u svijetu jedan od najznaajnijih stratekih proizvoda (obino se naziva "crno zlato"). Zbog toga zemlje proizvoai nafte imaju veliku mo u geopolitikim odnosima. Zemlje koje su najvei izvoznici nafte (ali ne uvijek i proizvoai) su grupirane u interesnu organizaciju OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries).

CIJENA NAFTE

Cijena nafte je na svjetskom tritu uesterostruena u razdoblju od 2000. godine do danas. U 2008. godini cijena nafte je prela granicu od 100 USD po barelu nafte. Pretpostavlja se da e u bliskoj budunosti proizvodnja nafte doi do vrhunca a do 2050.

UINCI NAFTE NA IVI SVIJET

Nafta koja pluta na povrini vode moe svojim fizikalnim osobinama ugroziti biljke i ivotinje jer ugroava fotosintezu, disanje i hranjenje. Nakon izljeva nafte aromatski ugljikovodici uzrokuju neposrednu smrt mnogih organizama. Nakon nekoliko dana oni ispare, a nafta ostaje u kuglicama koje su nakon nekoliko tjedana ili mjeseci unitene prirodnim procesima biodegradacije pri emu sudjeluju bakterije, gljive i alge.

Kapljice nafte slijepe se na perje ptica ili dlaku vodenih sisavaca i spreavaju termoregulaciju i prirodnu lakou i mo plutanja. ivotinje se utope ili otruju progutanom naftom nakon pokuaja ienja svog krzna ili perja.

NAFTNA MRLJA