UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD

RAFINERIJA NAFTE

STUDENT

ELMA MUJIĆ

TUZLA, MAJ 2018. GODINE

 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 4
2. Nafta ....................................................................................................................................... 5
2.1. Nastanak nafte ................................................................................................................. 5
2.2. Sastav nafte ..................................................................................................................... 6
2.3. Nalazišta,vađenja i transport nafte .................................................................................. 6
2.4. Odsoljavanje nafte ........................................................................................................... 7
3. Rafinerije nafte ....................................................................................................................... 9
3.1. Procesi koji se odvijaju u rafineriji ............................................................................... 10
4. Rafinerija nafte Brod ............................................................................................................ 11
4.1. Historijat i budućnost .................................................................................................... 12
4.2. Ekološka odgovornost ................................................................................................... 14
4.3. Ekološka dozvola .......................................................................................................... 14
4.4. Mjerna stanica ............................................................................................................... 15
5. OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries) .............................................. 15
5.1. OAPEC .......................................................................................................................... 16
6. Uticaj naftne industrije na okoliš ......................................................................................... 17
6.1. Zagađenje zraka iz naftnih derivata............................................................................... 17
6.2. Kisele kiše i izljevanje nafte .......................................................................................... 18
6.3. Ostale nuspojave nafte na okoliš ................................................................................... 19
7. Zaključak .............................................................................................................................. 20
8. Literatura .............................................................................................................................. 21
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Popis slika

Slika 1 Električno odsoljavanje nafte ......................................................................................... 7

Slika 2 Šema procesa električnog odsoljivanje nafte ................................................................. 8
Slika 3 Šematski prikaz rafinerijske obrade nafte .................................................................... 11
Slika 4 Rafinerija nafte Brod .................................................................................................... 12
Slika 5 Mjerna stanica za monitoring emisija .......................................................................... 15
Slika 6 Zagađenje zraka iz naftnih derivata ............................................................................. 18
Slika 7 Kisele kiše i izljevanje nafte ........................................................................................ 19
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

1. Uvod

Nafta je jedan od najvažnijih energenata koji se koristi u svijetu, a njezina potrošnja je u

kontinuiranom porastu. U novije vrijeme, savremeni svijet se sve više suočava s teškoćama
osiguranja energije za budućnost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve se više u
svijetu analizira značaj nafte kao energenta te se traže alternativni izvori energije. Osnovni
razlozi za ovo su ograničenost resursa, neravnomjerna raspoređenost ovog resursa, ekološki
problemi u vezi korištenja nafte kao energenta i visoka cijena s tendencijom daljnjeg rasta.
Naftna privreda je strateški važan sastavni dio energetskog sistema svake zemlje te u svakoj
zemlji mora postojati strategija njenog razvoja. Sektor nafte, danas, pored ostalog
karakterizira trend stalnog rasta potražnje, posebno u zemljama u razvoju gdje godišnja stopa
porasta iznosi u prosjeku 2,5%. Visoko razvijene zemlje također povećavaju potrošnju, ali
sporijim tempom, zahvaljujući programima racionalizacije i efektima tehnoloških
unapređenja. Tržište nafte je i dalje veoma osjetljivo na globalne političke promjene, pri čemu
kod svakog novog kriznog žarišta u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upućuje na
činjenicu da svaka država mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s
dugoročnom vizijom razvoja ovog energetskog sektora.

Postojeća postrojenja za preradu nafte i njihova privatizacija s ciljem ponovnog pokretanja

naftne industrije u BiH potencijalni je proizvođač razvoja i ekonomskog napretka cijele
države. Osim toga, povećanje iskorištenja rafinerijskih kapaciteta u potpunosti bi ili
djelimično smanjilo ovisnost tržišta o uvozu naftnih derivata. Kao najvažniji proizvođač
razvoja ove djelatnosti postavlja se dostizanje standarda kvalitete naftnih derivata onoj
propisanoj u EU u što kraćem vremenskom periodu. Danas se u svijetu velika pažnja polaže
na istraživanje naftnih ležišta zbog sve manjih rezervi nafte. Perspektivna nova ležišta nafte u
nekoliko područja u BiH predstavljaju značajan potencijal u mogućnosti razvoja naftnog
sektora. Značajnija geološka istraživanja rezervi nafte i plina vršena su od 60-tih do početka
90-tih godina 20.vijeka od strane Energoinvesta iz Sarajeva, INA-Naftaplina iz Zagreba te
stranih kompanija AMOCO, EXLOG, GECO, ECL i dr. Provedena su obimna geohemijska,
geomagnetska, geoeletrična istraživanja kao i reflektivna seizmička ispitivanja i magnetno
telursko sondiranje. Na osnovu postojećeg stepena istraženosti, smatra se da postoje rezerve
procijenjene na oko 50 miliona tona sirove nafte u četiri prioritetna područja:

 Područje južno od Bosanskog Šamca (procjena rezervi iznosi 9,2 miliona tona)
 Područje jugozapadno od Orašja (procjena rezervi iznosi 6,1-15,5 miliona tona)
 Područje Tuzlanske regije u dolini rijeke Tinje (procjena rezervi iznosi 14,3 miliona
tona)
 Područje okoline Lopara površine oko 21km2 (procjena rezervi iznosi 11,9 miliona
tona)

4
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

2. Nafta

Nafta (lat. naphtha < grč. νάφϑα < perz. naft), prirodna tvar akumulirana u Zemljinoj kori,
tekućina svijetložute do tamnosmeđe boje i posebna mirisa. Po hemijskom sastavu to je
smjesa tekućih ugljikovodika, a u malim su udjelima zastupljene i neugljikovodične
komponente. Pod izrazom sirova nafta podrazumijeva se nafta dobivena iz bušotine, a prije
bilo kakva čišćenja, separacije i prerade. U širem smislu, nafta je zajednički naziv za prirodne
smjese plinovitih, tekućih ili čvrstih ugljikovodika.
Prvi podaci o postojanju nafte zapisani su klinovim pismom prije približno 4000 godina.
Njezina je uloga u razvoju čovječanstva započela približno trinaest stoljeća pr. Kr. na
području između Kaspijskoga jezera, Kavkaza, Eufrata, Perzijskoga zaljeva i Iranske
visoravni, u početku vjerovatno preko kulta vatre, zatim kao goriva i ljekovitoga sredstva. I u
Kini je nafta rano otkrivena, poznato je da se vadila 347. god. pr. Kr. u pokrajini Sichuan kroz
bušotine izrađene od bambusovih cijevi i da se primjenjivala za grijanje i osvjetljavanje. Za
Rimskoga Carstva bitumen je smatran ljekovitim, a Egipćani su za balzamiranje koristili
bitumen iz Mrtvoga mora. Iz doba nakon propasti Rimskoga Carstva i seobe naroda po
europskom kontinentu, nema podataka o nafti i njezinoj primjeni, a ponovo se spominje tek
između XIV. i XVI. st.. Nalazišta nafte bila su otkrivena u Francuskoj 1598., Italiji 1776.,
zatim velika nalazišta u Bakuu i dr. U kolovozu 1859. u Pennsylvaniji je tzv. bušotina
pukovnika Drakea doprla do nafte na dubini od 21,2 m, što se uzima početkom energetske
revolucije i početkom iskorištavanja nafte iz njezinih ležišta.

2.1. Nastanak nafte

Smatra se da ugljikovodici u nafti potiču od organskih tvari koja je vezana uz davno izumrle
morske i kopnene organizme (fitoplanktoni, zooplanktoni, bakterije, više kopnene biljke).
Njihove su lipidne, proteinske, ligninske i celulozne komponente imale posebnu važnost u
akumuliranju organskih tvari, koja se zajedno s mineralnim česticama taložila i stvarala
sedimentne stijene. Međutim, istaložena smjesa organskih tvari bila je nestabilna i
neuravnotežena s okolišem, pa su započeli različiti biološko-hemijski procesi njezine
pretvorbe, koji su se kroz dugo vremensko razdoblje odvijali u nekoliko stadija. U početnom
stadiju, uz relativno blage temperaturne uvjete, organska se tvar biohemijskim reakcijama
pretvarala u kerogen, kompleksne makromolekule u kojima su kondenzirane cikličke jezgre
bile međusobno povezane heteroatomima i alifatskim lancima. Daljnjim taloženjem
sedimenata, naslage obogaćene kerogenom dospjele su u veće dubine i bile izložene
povećanim temperaturama i pritiscima. U tom stadiju pretvorbe započele su reakcije
krekiranja kerogena i nastajanja tekućih naftnih ugljikovodika. Daljnjim povećanjem
temperature bili su krekiranju izloženi i novonastali ugljikovodici, pa su se dugolančasti
ugljikovodici transformirali u manje molekule, a nastali su i tzv. mokri, a zatim i suhi plinovi.

5
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

2.2. Sastav nafte

Hemijski sastav sirove nafte može prilično varirati jer ovisi o vrsti nafte, tj. o izvornom tipu i
zrelosti organskih tvari i njezinu očuvanju u ležišnim stijenama te o uvjetima u
sedimentacijskom okolišu. Prosječni je elementarni sastav nafte (maseni udio hemijskih
elemenata): 84 do 87% ugljika, 11 do 14% vodika, 0,1 do 3% sumpora (najviše 7%), 0,1 do
0,6% dušika (najviše 3%), 0,1 do 1,5% kisika (najviše 2%), 0,01 do 0,03% teških metala (oko
40 metala). Sirova nafta pretežno se sastoji od velikoga broja različitih ugljikovodika. To su:
zasićeni ugljikovodici, i to alkani (parafini) od metana do asfaltena i cikloalkani (cikloparafini
ili nafteni), u prvom redu derivati ciklopentana i cikloheksana, zatim aromatski ugljikovodici
(benzen, alkilbenzeni, naftalen, alkilnaftaleni), smole i asfalteni. Alkani su prisutni u visokim
koncentracijama, a manja je zastupljenost naftena, aromata i dr. S obzirom na gustoću
razlikuju se lagana nafta (gustoća manja od 854,1 kg/m³), srednje teška nafta (854,1 do
933,1 kg/m³) i teška nafta (gustoća veća od 933,1 kg/m³). Takva se podjela temelji na
tradicijskom označavanju gustoće stepenima API (American Petroleum Institute), prema
kojima je lagana nafta imala gustoću >34°API, srednje teška 34 do 20°API i teška < 20°API.
Budući da je gustoća nafte funkcija njezina sastava, ta klasifikacija razlikuje tri osnovne
skupine: nafta parafinske baze (30 do > 40°API), nafta miješane baze (20 do 40°API) i nafta
naftenske baze (33 do < 20°API). Prema sastavu, nafta može biti: parafinska, parafinsko-
naftenska, naftenska, aromatsko-prijelazna, aromatsko-naftenska i aromatsko-asfaltna.

2.3. Nalazišta,vađenja i transport nafte

Rijetka su otkrića nafte u matičnoj stijeni, tj. u stijeni njezina nastanka. Tektonskim
poremećajima u Zemljinoj kori i zbog svoje manje gustoće u odnosu na vodu, nafta se tokom
vremena premještala od mjesta svog nastajanja u pliće zamke ili čak do površine. Zamka je
izolirana pokrovnim naslagama koje sprječavaju migraciju nafte prema površini, čime se
stvara ležište nafte,koje ima dovoljno šupljina (tzv. porni prostor) koje su međusobno
povezane i omogućuju premještanje nafte s velikih udaljenosti do bušotina pod normalnim
gradijentima pritiska. Takva se ležišta nalaze u pješčenjacima, karbonatima i dolomitima,
dakle u sedimentnim stijenama. Dubina naftnih ležišta iznosi od nekoliko stotina metara do
nekoliko kilometara; većina komercijalnih ležišta otkrivena je do dubine od 3000 m.
Nafta se u ležištima nalazi pod određenim pritiskom koji u većini slučajeva istjeruje naftu
kroz bušotinu na površinu zemlje. Takav način dobivanja nafte nazivamo prirodna erupcija.
Iscrpljivanjem ležišta pritisak opada, a samim time i dotok nafte na površinu. Kada pritisak
padne u bušotine se ugrađuju pumpe ili se utiskuju voda ili plin pod visokim pritiskom, da bi
se iscrpila i preostala nafta iz ležišta. Iscrpljena nafta sakuplja se u tzv. „sabirnoj stanici“, koja
se sastoji od odjeljivača i spremnika. Plinska faza se ponovno ubrizgava u bušotinu ili se
otprema do potrošača kao zemni plin. Tekuća faza (nafta + voda) se odvodi u postrojenje za
odvodnjavanje, gdje se tekućina zagrijava (60-90oC) i dodaje joj se deemulgator. Nakon toga
tekućina se odvodi do spremnika gdje se stajanjem voda odvaja od nafte i ispušta u sistem
otpadnih voda. Nafta iz spremnika se uzima na analizu.

6
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Nafta se od naftnih polja do rafinerija transportira naftovodima, brodovima, željezničkim ili

autocisternama. Najbolji i najjeftiniji način transporta je naftovodima, njime se nafta
transportira od naftnih polja do velikih morskih luka iz kojih se brodovima prevozi do
rafinerija ili terminala (luka za prihvat nafte). Željezničkim ili autocisternama nafta se
najčešće prevozi na kraćim relacijama gdje nema naftovoda. Značajnu ulogu u transportu
imaju i plovne rijeke na čijim se obalama nalaze rafinerije.

2.4. Odsoljavanje nafte

Odsoljavanje nafte je proces izdvajanja anorganskih soli otopljenih u nafti pri čemu se najveći
dio soli izdvaja odvodnjavanjem, nakon čega zaostaje od 10 do 600 mg soli / kg sirovine. Soli
su obično otopljene u vodenoj fazi koja s naftom stvara emulziju, a mogu se nalaziti i kao vrlo
sitne čestice (kristali) suspendirane u nafti. Za stabilizaciju emulzije koriste se naftenske
kiseline, asfaltne tvari i joni adsorbirani na graničnim površinama faza. Stabilnost emulzije
smanjuje se zagrijavanjem, miješanjem nafte s vodom te dodavanjem deemulgatora koji
pospješuju koalescenciju čestica vode i njihovo taloženje. Najdjelotvorniji postupak je
kombiniranje više metoda: ispiranje anorganskih soli vodom, otopinom deemulgatora i
električno odsoljavanje.

Slika 1 Električno odsoljavanje nafte

Električno odsoljavanje nafte temelji se na principu induciranja dipola u kapljicama

dispergirane faze pomoću električnog polja. Kapljice se pod uticajem električnog polja
orijentiraju tako da su suprotni polovi susjednih kapljica jedan nasuprot drugome te se
privlače silom prema jednačini:
𝐾𝐸 2 𝑟
𝐹= ,
𝑎4

gdje su:
F – privlačna sila između čestica,
E – jačina polja,

7
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

r – poluprečnik,
a – udaljenost središta kapljica.

Proces električnog odsoljavanja nafte provodi se uz dodatak vodene otopine deemulgatora u

količini 3-6 % prema količini nafte. Dobivena smjesa nafte i vodene otopine deemulgatora se
nakon miješanja odvodi u odsoljivač gdje se pod uticajem jakog električnog polja (35 kW)
razdvajaju nafta i vodena otopina soli. Proces se može voditi pri temperaturama do 120 °C i
uz količinu vode do 15 %, a ta su ograničenja određena električnom vodljivošću emulzije.

Slika 2 Šema procesa električnog odsoljivanja nafte

Pritisak sistema mora biti takav da se sve komponente održavaju u kapljevitom stanju.
Pritisak se regulira prigušnim ventilom. Ako se poveća pad pritiska pospješit će se
emulgiranje, ali će se usporiti taloženje vode, zbog čega dolazi do naglog porasta sadržaja
anorganskih primjesa. Protok nafte određen je vremenom zadržavanja nafte u odsoljivaču.
Ukoliko nafta sadrži veće količine naftenskih kiselina nakon odsoljavanja mora se provesti
neutralizacija dodatkom natrijeve lužine.

8
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

3. Rafinerije nafte

Rafinerije nafte su velika procesna industrijska postrojenja u kojima se iz sirove nafte

različitim procesima izdvajaju naftni derivati (kao što su npr. tekući plin, dizelsko gorivo,
benzin, mlazno gorivo, motorna ulja...) potrebni krajnjim korisnicima.
Da bi rafinerije opstale, suočene s promjenama tržišta i rigoroznim propisima vezanim za
zaštitu okoliša, moraju biti fleksibilne, prilagodljive i inovativne. Da bi zadovoljile zahtjeve
tržišta glede kvalitete i količine proizvoda potrebna je prilagodba i modernizacija tehnologija
u procesne šeme rafinerija.
Rafinerije nafte pretvaraju sirove nafte i druge tekućine u mnoge naftne proizvode koje ljudi
koriste svaki dan. Većina rafinerija usredotočena je na proizvodnju goriva za transport. U
prosjeku, američke rafinerije proizvode, od 42 galona barela sirove nafte, oko 20 do 19 galona
motornih benzina, 12 galona destilata goriva, od kojih se većina prodaje kao dizelsko gorivo i
4 galona mlaznog goriva. Više od desetak drugih naftnih derivata se također proizvodi u
rafinerijama. Rafinerije nafte proizvode tekućine koje petrohemijska industrija koristi za
izradu raznih hemikalija i plastike.
Rafinerija radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini i zahtijeva veliki broj zaposlenika.
Rafinerija može zauzeti toliko zemljišta kao i nekoliko stotina nogometnih igrališta.

Podjela rafinerija prema tipovima:

 Najjednostavniji tip rafinerije - rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju,

katalitički reforming i proces rafimacije
 Složeni tip rafinerije - uključuje i postrojenje za vakuum-destilaciju katalitički kreking
 Kompleksne rafinerije – uključuje i proizvodnju mazivnih ulja
 Petrohemijske rafinerije – obuhvata i petrohemijska postrojenja

Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve, kiseline i neke
nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju koroziju i ostale negativne efekte na postrojenje,
nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta,
ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je
dodavanja emulgatora. Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte.
Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.

9
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

3.1. Procesi koji se odvijaju u rafineriji

1. Destilacija - je prvi korak u postupku prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje

(separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj
tački vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem
atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se
ugljikovodični plinovi i tekućine miješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja, a
plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a
teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.

2. Alkilacija - je sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin.

Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima (propanom,
butanom). Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se upotrebljava za proizvodnju
benzina.

3. Hidrodesulfurizacija – je najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfurizacijom

se povećava hemijska stabilnost kreking benzina. Vodik za ovaj proces dobiva se s
postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utiču na kvalitetu procesa:
temperatura, pritisak, udio vodika i prostorna brzina.

4. Izomerizacija - je proces koji se primjenjuje ako se mora povećati oktanski

broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu sirovine za proces
alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri
tome molekularna masa ostaje konstantna.

5. Katalitički reforming - Ako se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih
procesom atmosferske destilacije primjenjuje se katalitički reforming. Ali prije toga
potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni,
postupkom hidrodesulfurizacije. Pritisak, tempertaura, udio vodika su utjecajni
parametri.

6. Proces Blending - Upotrebljava se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i

dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja
završnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni
merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim
komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i
simulacijama.

10
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Slika 3 Šematski prikaz rafinerijske obrade nafte

4. Rafinerija nafte Brod

„Rafinerija nafte Brod“ a.d. jedina je domaća kompanija za preradu nafte i proizvodnju naftnih
derivata u Bosni i Hercegovini. Kompanija svojim radom obezbjeđuje kontinuitet isporuke visoko
kvalitetnih naftnih derivata, na načine koji su ekonomski održivi, te društveno i ekološki
odgovorni.
Rafinerija nafte Brod prerađuje sirovu naftu i proizvodi naftne derivate usklađene sa evropskom
EURO 5 normom kvaliteta. Kvalitet proizvoda obezbjeđuje se kontinuiranom kontrolom kvaliteta
sirove nafte i rada procesnih postrojenja, te kvalitete gotovih komercijalnih proizvoda, a koju
provodi najsavremenija laboratorija u regionu, centralna laboratorija Rafinerije nafte Brod.

Kapaciteti proizvodnje Rafinerije nafte Brod imaju potencijal da u potpunosti zadovolji potrebe
domaćeg tržišta, a rad Rafinerije značajno utiče na kvalitet i cijenu naftnih derivata u Bosni i
Hercegovini.

11
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Slika 4 Rafinerija nafte Brod

„Rafinerija nafte Brod“ a.d.u potpunost je modernizovala i pustila u rad pogonska postrojenja za
preradu nafte ukupnog kapaciteta od 1,2 miliona tona nafte godišnje, a postrojenje za preradu
snabdjeva se sirovom naftom Jadranskim naftovodom (JANAF) što omogućuje kontinuiran rad.
Rafinerija nafte Brod jedna je od četiri kompanije koje posluju pod brendom NESTRO u BiH. Sva
četiri privredna subjekta koja posluju pod zaštitnim znakom NESTRO, u vlasništvu su ruske
državne naftne kompanije „Zarubezhneft“ a.d.

4.1. Historijat i budućnost

„Rafinerija nafte Brod“ a.d. je osnovana 1892. godine od strane mađarske kompanije za
hemijsku industriju „Danica“. Kapacitet fabrike je bio 25.000 tona godišnje. Zbog svog
geografskog položaja opština Brod je bila logičan izbor za izgradnju Rafinerije nafte, a
prvenstveno zbog lakog pristupa rijeci Savi koja je plovna od Siska do ušća u Dunav i dalje
do Crnog mora, kao i vezi sa prugom normalnog kolosijeka sa zemljama Evrope i uskog
kolosijeka sa Bosnom. Također, u Brodu se nalazila velika pretovarna željeznička stanica.
1927.godine, nakon pregovora sa „Standard Oil Company“, država prodaje Rafineriju nafte.
Novi vlasnik gradi novu destilaciju kapaciteta 300 tona dnevno. Sa početkom II svjetskog
rata, „Standard Oil Company" napušta Jugoslaviju.

12
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Nakon drugog svjetskog rata, „Rafinerija nafte Brod“ a.d. je obnovljena i nacionalizovana.
Izgrađena su nova postrojenja većeg kapaciteta prerade uz tendenciju povećanja sekundarne
prerade. Na bazi ovih kapaciteta preradom postrojenja - termičkog krekinga kapacitet se
povećao na 1.800 tona dnevno, a sa otklanjanjem uskih grla u proizvodnji 1960.godine,
kapacitet se povećao na 2.500 tona. Sve veća motorizacija, rast potrebe za motornim gorivima
kao i razvoj tehnologije prerade nafte u svijetu, uticali su da se brodska rafinerija okrene
izgradnji linije Snam Progetti kapaciteta 2.000.000 t/g. Ova linija je završena 1968. godine i
zovemo je stara linija prerade. 1990. godine izgrađena je nova linija kapaciteta prerade
3.000.000 tona nafte godišnje koju čine desetak proizvodnih procesa. Nova linija je trebala da
zadovolji velike potrebe tržišta za naftnim derivatima i petrohemijskim sirovinama.
Ambiciozni planovi razvoja „Rafinerije nafte Brod“ a.d. prekinuti su 1991. godine sa
početkom građanskog rata na prostorima bivše Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije (SFRJ). Završetkom rata pristupilo se sanaciji ratnih šteta i revitalizaciji
„Rafinerije nafte Brod“ a.d. Brod.
U trenutku privatizacije, proizvodni pogoni Rafinerije nisu bili funkcionalni od 2005. godine.
Ruska državna kompanija „Zarubezhneft“ a.d. 2007. godine započinje sveobuhvatni proces
modernizacije Rafinerije nafte Brod, a već 2008. godine u potpunosti je modernizovana i u
pogon puštena nova linija prerade, sa kapacitetom 1,2 milion tona prerade nafte godišnje. U
modernizaciju postrojenja novi vlasnik uložio je više od 260 miliona evra, a u potpunosti su
obnovljeni i izgrađeni sljedeći objekti:

 Ispitivanje i pripremanje za puštanje u rad „Stare linije“ kapaciteta 1,2 miliona tona
godišnje;
 Modernizacija i certifikacija laboratorije;
 Rekonstrukcija „nove linije“;
 Rekonstrukcija i modernizacija transportne infrastrukture, i
 Više od 40 investicionih projekata koji su dio sveobuhatne modernizacije postrojenja
rafinerije.

Dalji program razvoja Rafinerije nafte Brod definisan je kroz tri ključna segmenta:

1. Realizacija novih investicionih projekata u periodu 2018 - 2022. godine;

2. Smanjenje operativnih rashoda i povećanje operativne efikasnosti rafinerije;
3. Realizacija programa energetske efikasnosti.

Prioritetni novi investicioni projekti, a koji će biti realizovani i predstojećem periodu, su:
gasifikacija proizvodnog pogona; zamjena gorionika na pećima; modernizacija vodonične
mreže; modernizacija i montaža novog automatskog sistema upravljanja procesom na
sekcijama 04, 05, 06; modernizacija sistema predaje sirovine na sekciji 05, i montaža ASIUR.
Projekti energetske efikasnosti, pored gasifikacije, obuhvataju i: primjenu mjera za vršenje
energetske revizije; montažu mjernih instrumenata; zamjenu osvjetljenja štednim sijalicama;
prelazak sa parnog grijanja na električno.

13
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

4.2. Ekološka odgovornost

„Rafinerija nafte Brod“ a.d. u svim fazama proizvodnje naftnih derivata prati osnovne
pokazatelje uticaja na životnu sredinu u cilju smanjenja ekoloških rizika.
U Rafineriji je implementiran ISO standard 14001:2004 koji definiše zahtjeve za upravljanje
zaštitom životne sredine, na način da se ispune zahtjevi važećih zakona, propisa i
zainteresovanih strana, eliminisanja, smanjenja i stavljanja pod kontrolu aspekata koji mogu
imati negativan uticaj na životnu sredinu.
U skladu sa važećim zakonskim propisima, putem eksternih kontrola vrši se monitoring
zemljišta, otpadnih i podzemnih voda, vazduha, emisija, nejonizujućih zračenja, a na osnovu
čega ovlaštene organizacije izrađuju izvještaje o obavljenim ispitivanjima.
Postrojenja za čišćenje otpadnih voda u „Rafineriji nafte Brod“ a.d. rade normalnim režimom
i u skladu sa zahtjevima Vodne dozvole.
Zbrinjavanje otpada koji se generiše na lokaciji društva vrši se putem ovlašenih organizacija.
U projekte koji su direktno vezani za ekologiju i unaprijeđenje životne sredine, samo tokom
2016. godine investirano je više od 20 miliona KM.

4.3. Ekološka dozvola

Rafinerija nafte Brod posluje u skladu sa ekološkom dozvolom, izdratom od strane

Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske.
Mjere po pitanju ekologije koje provodi Rafinerija utvrđene su ekološkom dozvolom i u
skladu sa ekološkim standardima.
Rafinerija ispunjava obaveze iz zaštite životne sredine u skladu sa zakonskim okvirima, te
primjenjuje mjere za ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu i monitoringe u toku
rada i tehnoloških obustava postrojenja usljed remontnih aktivnosti.
Ekološkom dozvolom su definisane mjere za sprečavanje emisija u vazduh, mjere za
sprečavanje emisija u zemljište i vodu, mjere za sprečavanje i smanjenje otpada, ostale mjere
u fazi eksploatacije postrojenja kao i granične vrijednosti pojedinih parametara koji se prate.
U skladu sa ekološkom dozvolom vrše se redovni eksterni monitorinzi od strane ovlašenih i
sertifikovanih instituta.

14
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

4.4. Mjerna stanica

Rafinerija nafte Brod posjeduje 2 mjerne stanice za kontinuirani monitoring emisija na

pećima i mjernu stanicu za kontinuirani monitoring imisija. U mjernim stanicama su
instalirani najsavremeniji analizatori za mjerenje pojedinih parametara. Za nabavku i
održavanje mjernih stanica Rafinerija nafte Brod je do sada izdvojila preko 350 000 eura.

Slika 5 Mjerna stanica za monitoring emisija

5. OPEC (Organization of the Petroleum Exporting

Countries)
Organizacija zemalja izvoznica nafte je organizacija 14 zemalja koje proizvode naftu. Ona
kontrolira 61% svjetskog izvoza nafte i drži 80% dokazanih rezervi nafte u svijetu. Odluke
OPEC-a imaju značajan uticaj na buduće cijene nafte.
Tri cilja OPEC-a. Prvi cilj OPEC-a je zadržati stabilne cijene. Želi osigurati da njezini
članovi dobiju razumnu cijenu za svoje ulje. Budući da je nafta nešto ujednačena roba, većina
potrošača temelji svoje odluke o kupnji na ništa drugo osim cijene. Koja je tačna cijena?
OPEC je tradicionalno rekao da je između 70 i 80 dolara po barelu. Po tim cijenama, zemlje
OPEC-a imaju dovoljno ulja za posljednjih 113 godina. Ako se cijene spuste ispod tog cilja,
članovi OPEC-a pristaju ograničiti opskrbu za povećanje cijena. Ali Iran želi niži cilj za cijene
od 60 dolara po barelu. Vjeruje se kako bi niža cijena mogla uništiti proizvođače nafte u
SAD-u. Cijena iranske zarade je nešto više od 50 dolara po barelu.

15
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Dovoljno je, kad su se cijene nafte približile 100 dolara za barel, postalo je isplativo za
Kanadu istražiti naftna polja. Tvrtke u SAD-u koristile su fracking za otvaranje Bakkenovih
naftnih polja za proizvodnju. Kao rezultat toga, opskrba ne-OPEC-a povećala se.

30. novembra 2017., OPEC se složio s nastavkom zadržavanja 2 % globalne opskrbe naftom.
To je nastavilo politiku koja se formirala 30. novembra 2016. godine, kada je dogovoreno
smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela. Od januara 2017. godine proizvest će 32,5
miliona barela dnevno. Sporazum je izostavio Nigeriju i Libiju. Irak je dao svoje prve kvote
od 1990-ih. Rusija, koja nije članica OPEC-a, dobrovoljno je pristala smanjiti proizvodnju.

Smanjenje je došlo godinu dana nakon što je OPEC povećao kvotu svoje proizvodnje na 31,5
mbpd 4. decembra 2015. godine. OPEC se bori za održavanje tržišnog udjela. Njezin udio pao
je sa 44,5 % u 2012. na 41,8 % u 2014. godini. To je zbog 16 posto povećanja proizvodnje
nafte u SAD-u. Kako je opskrba naftom porasla, cijene su pale sa 108,54 dolara u aprilu 2012.
na 34,72 dolara u decembru 2015. To je bio jedan od najvećih padova u historiji cijena nafte.

Drugi cilj OPEC-a je smanjenje nestalnosti cijena nafte. Za maksimalnu učinkovitost,

ekstrakcija ulja mora trajati 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Zatvoreni objekti mogli bi
fizički oštetiti instalacije nafte, pa čak i polja. Okeansko bušenje je teško i skupo za
zatvaranje. Tada je u najboljem interesu OPEC-a održati stabilne svjetske cijene. Mala
modifikacija u proizvodnji obično je dovoljna za vraćanje stabilnosti cijena.

Treći cilj OPEC-a je prilagoditi svjetsku ponudu nafte kao odgovor na nestašice. Na primjer,
zamijenio je ulje izgubljeno tokom zaljevske krize 1990. godine. Nekoliko miliona barela
nafte dnevno bilo je odsječeno kad su vojske Saddama Husseina uništile rafinerije u Kuvajtu.
OPEC je također povećao proizvodnju tokom 2011. godine tijekom krize u Libiji.

5.1. OAPEC
Organizacija arapskih država izvoznica nafte ili OAPEC-a formiraju se neki članovi koji su
također dio OPEC-a. Glavna razlika između tih dviju organizacija je da je OPEC otvoren za
bilo koju zemlju koja proizvodi naftu u velikoj mjeri, dok je OAPEC otvoren samo za arapske
zemlje koje proizvode naftu.

To znači da OAPC formira samo Saudijska Arabija, Libija, Irak, Kuvajt, Alžir, Katar, Egipat,
Sirija, Bahrein, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati. Izuzevši zemlje poput Nigerije, Venezuele
ili Irana. To znači da samo arapske republike koje izvoze nafte mogu biti dio ove organizacije
sa sjedištem u Kuvajtu.

Obje organizacije djeluju neovisno, a OPEC ima za cilj regulirati cijene nafte na globalnoj
razini, smanjujući njenu nestalnost. OAPEC ima za cilj pomoći zemljama da razviju svoju
industriju u vezi s vađenjem i proizvodnjom nafte.

16
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

S druge strane, OAPEC je osnovan osam godina nakon OPEC-a kao sporazuma između tri
države: Država Kuvajt, Kraljevina Saudijske Arabije i Kraljevina Libija. Ovaj je ugovor
potpisan u Bejrutu, Libanonu.

OAPEC brine za gospodarski razvoj svojih zemalja članica. Cilj mu je osigurati najbolje
interese arapskih zemalja koje proizvode naftu, pojedinačno i kolektivno. To znači da će
pojmovi koji se odnose na proizvodnju i komercijalizaciju nafte regulirati na pravičan i
razumljiv način.

6. Uticaj naftne industrije na okoliš

Fosilna goriva nastala su prije mnogo miliona godina, od biljaka i životinja koje su živjele u
to vrijeme. Jednom kada je ta živa tvar umrla, njihovi su ostaci pohranjeni. Od ove žive tvari
ostaje ugljik i to je taj ugljik koji se sada koristi za proizvodnju energije. Neki od tih fosilnih
goriva nalaze se na kopnu i pohranjeni su na Zemlji, a druga biološka tvar naseljena na
morskom dnu, zbog čega se na moru nalaze mnogi uljni uređaji. Nafta dolazi u mnogim
oblicima - može biti tekućina ili u obliku plina. Najčešći tip plina je metan.

Kao što je već spomenuto, nafta je vrlo otrovna. Ulje je apsolutno smrtonosno za ribu, tako da
razno izlijevanje ulja često uzrokuje nepopravljivu štetu okeanima.

Ljudska bića također su jako pogođena nuspojavama sirove nafte jer može biti vrlo
kancerogena. U oboje,i sirova nafta i plin često se nalazi benzen, koji je supstanca za koju se
zna da uzrokuje leukemiju.

Činjenica da ovaj proizvod može smanjiti bijele krvne stanice uzrokuje pad imuniteta i veću
osjetljivost na bolesti. Čak je utvrđeno da se mnogi oštećeni poremećaji mogu povezati s
naftnim proizvodima.

6.1. Zagađenje zraka iz naftnih derivata

Sirove nafte se ne mogu koristiti u svom prirodnom stanju, pa je potrebno pročišćavati. To

oslobađa toksine u atmosferu koja šteti ekosferi i utiče na zdravlje ljudi. Nakon toga, način na
koji se ulje koristi je obično spaljivanjem.

To oslobađa ogromne količine CO2 u atmosferu i svakako pridonosi stakleničkim plinovima

koji danas uzrokuju mnogo problema.

17
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Treba napomenuti da gorivo koje gori inače ne završava proces sagorijevanja. Što znači da
nisu samo voda i CO2 koji se oslobađaju, nego i ostali spojevi koji su obično izuzetno
toksični.

Popis je beskonačan, ali uključuje ugljični monoksid, što je vrlo opasan plin. Čak i čađ nastala
paljenjem ulja (koja se lako može vidjeti izlazeći iz ispušnih plinova vozila) može prekriti
ljudska pluća koja mogu uzrokovati rak ili bolesti srca.

Slika 6 Zagađenje zraka iz naftnih derivata

6.2. Kisele kiše i izljevanje nafte

U slučaju kisele kiše, postoji hemijski proces koji se pokreće zbog visokih temperatura
nastalih izgaranjem nafte, što dovodi do smrtonosnog koktela toksičnih plinova.

Kada se ti plinovi kombiniraju s vodom u zraku, kiša koja pada je vrlo kisela. Jedan od
rezultata je izvanredan pogled na cijele šume mrtvih stabala.

Veliki koraljni greben i drugi veličanstveni koraljni grebeni polako umiru, pogođeni
povećanjem kiselosti u okeanima, a nekoliko je jezera ispunjeno mrtvim ribama, također zbog
povećanja razine kiselosti.

Izlijevanje ulja obično uzrokuje bijes i izaziva mnoge slike pogođenih i umirućih životinja.
Iako su velike izlijevanja ulja dobro publicirane i katastrofalne za okoliš, to nije jedini
18
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

problem. Zajedno sa masovnim katastrofama je trajna šteta prouzročena propuštanjem

automobila i čamaca, kao i prolijevanja od tankera, cjevovoda, aviona i ilegalnog dampinga.
Čišćenje tih prolijevanja je vrlo teško i može potrajati godinama. Međutim, gubitak morskog
života i utjecaj na životinjsko i ljudsko zdravlje ne mogu se jednostavno preokrenuti.

Slika 7 Kisele kiše i izljevanje nafte

6.3. Ostale nuspojave nafte na okoliš

Otrovne tvari kojih se oslobađa nafta ne samo da štete okolišu nego također utiču na zdravlje
ljudi. Otpadno ulje je nusproizvod koji se koristi u područjima poput tekućina za kočnice ili
ulja za prijenosnike. Ovi proizvodi uzrokuju iste probleme kao i drugi naftni proizvodi i često
direktno utiču na susjedstvo.

Na primjer, kad otpadno ulje ispadne na cestu ili prilazni put, obično završava onečišćenje
vodenog stola. Otrovi poput benzena izravno se uvode u tlo i pitku vodu. Nije čudno što se
očekuje da će se stopa raka povećati trostruko u nadolazećim godinama.

Proširena upotreba nafte dovela je do mnogih bolesti s kojim se danas planeta suočava, od
kojih je najozbiljnije globalno zagrijavanje. Nema sumnje da se ukupna temperatura Zemljine
atmosfere postepeno diže, a to se općenito pripisuje efektu staklenika uzrokovan povećanim
razinama CO2, CFC i drugih onečišćujućih tvari. Kao što se može vidjeti, upotreba nafte
odigrala je glavnu ulogu u ovoj katastrofi koja se pojavljuje.

19
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

7. Zaključak

U novije vrijeme, savremeni svijet se sve više suočava s teškoćama osiguranja energije za
budućnost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve se više u svijetu analizira značaj
nafte kao energenta te se traže alternativni izvori energije. Osnovni razlozi za ovo su
ograničenost resursa, neravnomjerna raspoređenost ovog resursa, ekološki problemi u vezi
korištenja nafte kao energenta i visoka cijena s tendencijom daljnjeg rasta.

Naftna privreda strateški je važan dio energetskog sistema te ima značajan utjecaj na
gospodarstvo svake zemlje. Sektor nafte, danas, pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta
potražnje što je naročito izraženo u zemljama u razvoju. Zbog svoje važnosti tržište nafte je
veoma osjetljivo na globalne političke promjene, pri čemu kod svakog novog kriznog žarišta
u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upućuje na činjenicu da svaka država mora imati
svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoročnom vizijom razvoja ovog
energetskog sektora.

Kao što je već spomenuto, nafta je vrlo otrovna. Ulje je apsolutno smrtonosno za ribu, tako da
razno izlijevanje ulja često uzrokuje nepopravljivu štetu okeanima. Ljudska bića također su
jako pogođena nuspojavama sirove nafte jer može biti vrlo kancerogena. U oboje,i sirova
nafta i plin često se nalazi benzen, koji je supstanca za koju se zna da uzrokuje leukemiju.
Činjenica da ovaj proizvod može smanjiti bijele krvne stanice uzrokuje pad imuniteta i veću
osjetljivost na bolesti. Čak je utvrđeno da se mnogi oštećeni poremećaji mogu povezati s
naftnim proizvodima.

20
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

8. Literatura

[1] https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka:703/preview

[2] http://www.opec.org/opec_web/en/about_us/24.htm

[3] https://rafinerija.com/

[4] https://hr.wikipedia.org/wiki/Rafinerija_nafte

[5] https://www.eia.gov/energyexplained/index.php?page=oil_refining#tab1

[6] http://www.pollutionissues.com/Na-Ph/Petroleum.html

[7] https://greentumble.com/environmental-impacts-of-the-petroleum-industry/

21
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

22