Association Alumni of the Centre for

Interdisciplinary Postgraduate Studies

CIVILNO
DRUTVO
I IZBORI 2006:
DA LI JE BILO

UZALUD?!

Civilno
drutvo i
izbori 2006:
Da li je bilo
uzalud?!

Sarajevo, 2007.

Civilno drutvo i izbori 2006: Da li je bilo uzalud?!

Izdava:
Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne
postdiplomske studije (ACIPS), Zmaja od Bosne 8, 71 000 Sarajevo
Za izdavaa:
Istraiva:
Konsultant:
Koordinator projekta:
Lektorica:
Dizajn i prelom:
tampa:
Broj stranica:
Tira:

Ivan Barbali
Nedim Muhedinovi
Sanel Huski
Zlatan Musi
Mediha Mulahasanovi
Enes Huseinehaji
Amos-Graf, Sarajevo
41
500

------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
342.8:061.2](497.6)2006
CIVILNO drutvo i izbori 2006. : da li je bilo
uzalud?! / [istraiva Nedim Muhedinovi]. Sarajevo : ACIPS, Alumni centar za
interdisciplinarne postdiplomske studije, 2007. 40 str. : ilustr. ; 21 cm
ISBN 978-9958-9187-3-5
COBISS.BH-ID 16135174
-------------------------------------------------

Sadraj
1. Uvod

2. Pregled projekata

3. Politiki faktori odluivanja i nevladin sektor

15

4. Nevladin sektor i percepcija graana

23

5. Saradnja izmeu NVO-a i njihova percepcija o

samima sebi i svojoj sposobnosti

26

6. Odnos donatora i nevladinog sektora

32

7. Zakljuak i preporuke

36

Apstrakt
Ovaj dokument analizira ulogu nevladinog sektora za vrijeme predizborne kampanje 2006. godine, te pokuava da predloi potrebne
intervencije unutar sektora kako bi naredna inicijativa imala bolji
uinak. U tom kontekstu, istraujemo miljenja predstavnika organizacija, donatora i politikih stranaka. Konane preporuke pokazuju da uspijeh ovakve intervencije prvenstveno zavisi od dugoronih
temelja odrivosti i legitimnosti sektora, te kvalitetne komunikacije
izmeu spomenutih subjekata procesa. No, prije svega, uspijeh intervencije e ovisiti o tome ta je definirano kao konani cilj. A to je
predmet velike debate.

1. Uvod
Na opim izborima 2006. godine primjetno je poveano aktivno
angairanje organizacija civilnog drutva. Programi i aktivnosti na
nivou cijele drave bili su brojni u odnosu na prethodne izbore i, u
veini sluajeva, finansirali su ih strani donatori. Cilj ove studije je da
sumira i ocjeni te aktivnosti, kao i da predloi preporuke u vezi sa radom civilnog sektora koje bi pomogle u buduem radu i angairanju
nevladinih organizacija na predizbornim kampanjama i izborima.
Studija je podijeljena u pet poglavlja. Prvo poglavlje odnosi se na
pregled aktivnosti organizacija koje su uestvovale na izborima
2006. godine. Odnos civilnog drutva i politikih subjekata te
politiko profiliranje i orijentacija nevladinog sektora, analizirano je
u drugom poglavlju. U treem dijelu istraivanja razmatra se percepcija graana o nevladinom sektoru i njihovom angamanu za
vrijeme izbora. Saradnja izmeu nevladinih organizacija te samoanaliza nevladinog sektora (percepcija o sposobnosti za ire i profesionalnije djelovanje) analizirana je u etvrtom poglavlju. Odnos
nevladinog sektora i donatora razmatran je u petom poglavlju
studije. Na kraju su dati zakljuci i preporuke.
U svrhu kreiranja ove analize koritene su primarne i sekundarne
metode istraivanja. Okosnica primarnog istraivanja su semistrukturirani intervjui te mini ankete (razgovori sa donatorima; mini
anketa i razgovori sa relevantnim parlamentarnim strankama: SDP,
SDA, HDZ, Stranka za BiH, SDS, SNSD, PDP, Narodna stranka Radom
za boljitak;1 razgovori sa predstavnicima nevladinih organizacija i
pokreta: DOSTA, CCI, CPCD, OIA, GROZD, ICVA, ACIPS).2 Sekundarno
1
2

Anketa je upuena i HDZ 1990. i HSP api-Jurii ali ove stranke nisu odgovorile.
Rezultate anketa sa nevladinim sektorom trebalo bi uzeti s rezervom. S jedne strane, analitiki dio

istraivanje je obuhvatilo istraivanje publikacija i dokumenata koji

se odnose na izbore 2006. godine. Kvalitativni i kvantativni podaci
iz mini ankete (32 pitanja), upueni nevladinim organizacijama,
takoer su koriteni u analizi.3
Na osnovu analize istraivakog tima ACIPS-a, utvren je niz nedostataka koji se odnose na uee civilnog druva u aktivnostima koje su u vezi sa izborima iz 2006. godine. Osnovni problem
je da civilno drutvo nije jasno postavilo svoje ciljeve. Sredstva su
potroena a nije se postigao eljeni utjecaj.

2. Pregled projekata
Na izborima 2006. godine civilno drutvo se prvi put aktivnije i intenzivnije ukljuilo u predizbornu kampanju.4 Uz pomo stranih donatora, ali djelimino i samostalno, provedeni su mnogi projekti i
aktivnosti (Tabela 1).
Veina programa bila je usmjerena ka animiranju graana, posebno
mladih, da se aktivnije ukljue u politiki ivot drutva i izborni proces. Mnogi projekti bili su posveeni edukaciji i informiranju, kako
graana tako i politikih faktora. Aktivnije ukljuivanje nevladinog
sektora dalo je novu kvalitetu predizbornoj kampanji.

anketa je ogranien zbog malog uzorka; a s druge strane, primljeni odgovori mogu biti indikativni za stavove i
trendove koji vladaju meu NVO-ima u BiH.
3
Upueno na adrese preko 100 organizacija, dobijeno 30 odgovora.
4
http://www.delbih.ec.europa.eu/?akcija=clanak&CID=33&jezik=2&LID=52, studija Delegacije
Evropske komisije u BiH, Mapping Study of Non-State Actors (NSA) in Bosnia-Herzegovina

Tabela 1
Koliko ste imali aktivnosti u vezi sa izborima 2006.?

90%

Jednu
Vie
Nije odgovorio

0%

10%

GROZD
GROZD je najvea mrea nevladinih organizacija, formirana u svrhu
aktivnog ukljuivanja graana u predizborne aktivnosti i politike
procese. Poeo je sa svojim djelovanjem u decembru 2005. godine,
u saradnji sa donatorima kao to su IRI, Holandska ambasada, OSCE
i drugi. Jezgro organizacije inili su: Centar za promociju civilnog
drutva (CPCD), Centar civilnih inicijativa (CCI), ALDI i Transparency
International (TI). Kasnije se GROZD-u prikljuilo preko 200 organizacija civilnog drutva.
Tokom 2005. godine su uraena istraivanja koja su pokazala da
nevladin sektor ne predstavlja bitan faktor u politikom ivotu BiH,
niti ima naroito pozitivan imid meu graanima.
U decembru 2005. godine najavljeno je odravanje tribina u cijeloj BiH
- kako bi se definirale take koje veina graana smatra prioritetnim
problemima koje bi trebalo da rijeavaju politiki faktori odluivanja.
Izdvojeno je 12 taaka koje su bile osnova za stvaranje Graanske plat-

10

forme. GROZD je dobio sredstva od stranih donatora i putem konkursa

ih je dodjeljivao civilnom drutvu.
Stvaranje Graanske platforme
Poetkom 2006. godine fokus je bio na odravanju okruglih stolova
irom BiH, za kojima se razgovaralo sa graanima i predstavnicima
nevladinog sektora o takama koje e biti osnova za Graansku
platformu. Radilo se na okrupnjavanju GROZD-a i ukljuivanju novih
partnera u rad. U mjesecu martu osnivane su lokalne organizacije
GROZD-a irom BiH, a u maju je usvojena Graanska platforma,
koju je podralo preko 400 predstavnika nevladinih organizacija.
Nakon toga, Platforma je ponuena graanima na potpisivanje. Do
mjeseca jula prikupljeno je skoro 200 hiljada potpisa i Graanska
platforma je upuena na potpisivanje svim politikim partijama
koje su se kandidirale za izbore 2006. godine. GROZD je objavio da je
od 47 stranaka njih 36 potpisalo Graansku platformu. Do perioda
pred izbore prikupljeno je 500 hiljada potpisa graana iz cijele BiH.
Skoro svi projekti GROZD-a bili su fokusirani na izbore (95%). Projekti
su imali tri cilja:
poveanje uea graana na izborima,
pritisak, odnosno, kritiki osvrt na stranke i institucije vlasti,
jaanje imida nevladinog sektora.

11

Ilustracija 1: KONFUZIJA
Pojedine inicijative nevladinih organizacija imale
su sve elemente kampanja politikih stranaka.
I GROZD i DOSTA izlazili su u javnost sa prepoznatljivim simbolima na zastavama, organizovana su okupljanja graana, koncerti i javne
tribine. Njihovi predstavnici su nastupali u emisijama sa svojim platformama te esto ubjedljivije od politiara izlagali svoje
planove. Prizivale su se promjene. U dobroj mjeri,
ovi pokreti su uspjeli moblizirati graane iza
sebe. No, sve do trenutka kada je trebalo ubaciti
glasaki lisiti u kutiju. Ni jedan od pokreta nije
rakao ni za koga ni protiv koga glasati.
Na jednom od skupova, popularni mladi pjeva poeo je redom
psovati politiare. No, kada je izlistao i one na vlasti i one u opoziciji,
prisutni su mogli osjetiti samo konfuziju. I to je slikovit primjer velike koliine moblizirane energije, koja je u kljunom trenutku otila
u vjetar. Da li je tako neto potrebno ponoviti i naredni put?
Postizborne aktivnosti GROZD-a
Postizborno djelovanje GROZD-a bazira se na praenju i analizama
rada izabranih dunosnika, posebno u vezi sa temama iz Graanske
platforme. Monitoring obavljaju posmatrai delegirani na svim parlamentarnim razinama. GROZD e djelovati kroz saopenja fokusirana na rezultate monitoringa o rjeavanju prioritetninih problema, pobrojanih u 12 taaka Graanske platforme. Na njihovo

12

provoenje obavezale su se skoro sve partije koje danas ine vlast u

oba entiteta BiH.
OIA
Omladinska informativna agencija (OIA) u saradnji sa Fondom otvoreno drutvo BiH, realizira vie programa. OIA nije nastupila kao
dio GORZD-a, zbog razmimoilaenja u nainu voenja aktivnosti.
Njihovo djelovanje primarno je usmjereno ka mladima. Projekte
koje provodi GROZD su smatrali dobrim, ali jednoobraznim. Nisu
bili primarno uraeni za mlade ni usmjereni ka njima - koji su njihova ciljna grupa. Pokuali su uspostaviti saradnju sa GROZD-om
kako bi zajedniki distribuirali svoje promotivne materijale ali, iako
su dijelili iste ciljeve, nisu se uspjeli sporazumjeti. Projekte su izvodili
u saradnji sa oko 200 lokalnih partnerskih organizacija, sa kojima
su uspostvali saradnju tokom svog ranijeg djelovanja. Te aktivnosti bile su usmjerene ka mladima i animirale ih da izau na izbore.
Pored toga, objanjavali su i nain funkcioniranja politikih procesa.
Kriteriji za dodjelu sredstava za projekate nisu bili tenderski, nego
geografska distribucija - kao i ranija mapiranja kojima se pratila aktivnost i snaga pojedinih organizacija. Od poetka 2006. godine,
OIA je sa Fondom otvoreno drutvo BiH imala potpisan sporazum
koji se odnosio na konkretnu kampanju.

13

ACIPS
ACIPS je u oktobru objavio Analizu predizbornih poruka vodeih
politikih subjekata u BiH na izborima 2006. godine. Pored toga,
ACIPS je provodio projekat Stasaj-Glasaj koji je bio usmjeren ka animiranju mladih da izau na izbore i glasaju. Projekat je finansirao IRI.
Pokret DOSTA
Pokret DOSTA formiran je kao neformalna grupa graana - koja nije
registrirana kao organizacija i koja nema formalnu strukturu. Zbog
toga se ne moe govoriti o projektima, ve o aktivnostima koje je
pokret organizirao. Njihove predizborne aktivnosti bile su fokusirane na mobiliziranje graana i usmjeravanje panje javnosti na
kljuna pitanja u drutvu. Sami izbori i njihovi rezultati nisu im bili
prioritet. Aktivno su saraivali sa GROZD-om ali i drugim organizacijama na terenu. Djelovanje je prvenstveno bilo u slubi graana i
iskoristili su predizbornu aktivnost da bi na dnevni red stavili pitanja
koja su, prema njihovom miljenju, bitna za drutvo. Smatraju da je
njihova primarna uloga angairanje javnosti, a da bi partneri ljudima u vlasti trebalo da budu pojedinci ili organizacije koje imaju
potrebnu strunost.
Pored ovih, niz drugih organizacija imale su projekte koji su se odnosili
na izbore. Uglavnom su to bili projekti usmjereni ka obavjetavanju
posebno mladih, ali i ire javnosti, o funkcioniranju izbornog i politikog
sistema, podizanje njihovog interesovanja za politike procese, kao i
programi fokusirani na educiranje politikih stranaka. Aktivnosti projekata usmjeravale su se i ka raznim vrstama monitoringa, kako medijskih kampanja tako i politikih partija.

14

IRI
Veina projekata Meunarodnog republikanskog instituta (IRI), koji
je rasporeivao sredstva USAID-a, bili su usmjereni ka animiranju
mladih da glasaju. Fokusirali su se i na nezaposlenost, korupciju i nadgledanje izbora. Saraivali su sa 20 organizacija, od kojih je veina
izvrila obaveze iz projekata. Neke organizacije, iako su zavrile aktivnosti za koje su dobile sredstva, nisu pokazale dovoljnu kompetentnost za uestvovanje u buduim projektima koje finansira IRI.
Sa organizacijama koje su pokazale potrebnu profesionalnost i potencijal, IRI je nastvio saradnju i trenutno realizira osam projekata.

3. Politiki faktori odluivanja i

nevladin sektor
Prvi segment kojim emo se baviti, jedan je od vanijih za rad civilnog
drutva, a to je odnos politikih stranaka i nevladinog sektora.
Odnos drutva i politikih faktora, od poetka tranzicije ka demokratiji
u BiH, bio je pun proturijenosti. Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja BiH nije imala tradiciju demokratskog drutva. Demokratske
promjene u BiH nisu proizale iz djelovanja jakog civilnog drutva i nevladinog sektora, nego iz politikih subjekata. Tranzicija ka demokratiji
se desila odozgo ka dolje, a ne obratno, kako bi bilo prirodno. Upravo
kada se civilno drutvo poelo stvarati, nakon prvih demokratskih
izbora, izbio je rat. Civilno drutvo nije imalo vremena da se razvije.
Nakon rata, pod utjecajem stranih organizacija, civilno drutvo i nevladin sektor poinju se stvarati i razvijati. Zbog takvog naina tranzicije
drutva, geneze nastanka nevladinog sektora kao i slabosti civilnog
drutva, primjetan je odnos pun kontradiktrornosti i sutinskog nerazumijevanja uloga izmeu politikih faktora i nevladinog sektora.

15

Ilustracija 2: ZABORAVLJENE KOALICIJE

16

Za vrijeme predizborne kampanje, nevladine organizacije su

pokuavale dobiti obeanja politikih stranaka u vezi sa onim to bi
poduzele kada bi dole na vlast. No, godinu dana nakon izbora jasno je da je skoro nemogue jednu od stranaka smatrati odgovornom za neko odreeno pitanje. Razlog je jednostavan - na vlasti nije
stranka - na vlasti je koalicija.
Ovo naizgled banalno pitanje, sasvim je bilo zanemareno u predizbornom periodu. Stranke ni na koji nain nisu bile obavezivane da
se izjasne o svojim koalicijskim strategijama i principima. Kao rezultat, mogle su slobodno da stvaraju koalicije neistomiljenika, i da
dugorono svaku odgovornost svaljuju na nekog od koalicijskih
partnera.
Nevladin sektor insistirao je na znaaju predizbornih programa
partija. Na kraju smo dobili neoekivani rezultat - koaliciju bez programa. Iz ovog iskustva je vano izvui zakljuke.
Na pitanje da li bi NVO-i trebalo da imaju jasniju politiku orijentaciju i da otvoreno podre stranke koje su svojim djelovanjem bliske
ciljevima za koje se zalau, dobijamo podijeljene odgovore (Tabela
2). Treina - 33,3% anketiranih smatra da ne bi trebalo da imaju
jasniju politiku orijentaciju u svome radu, 30% nije sigurno, dok
36,7% smatra da bi trebalo da imaju jasniju politiku orijentaciju.
Kontradiktornost se moe vidjeti u odgovoru na pitanje o potrebi
organizacija da kroz svoje projekte postavljaju jasnije politike
ciljeve: 66% upitanih odgovorilo je pozitivno.

17

Tabela 2
Da li bi nevladin sektor trebalo da ima jasniju politiku orjentaciju (otvoreno podrati
politike opcije koje su u svojim djelatnostima bliske ciljevima za koje se NVO zalau)?

37%

Da
Ne
30%

Nismo sigurni
33%

Iako 66,7% ispitanih tvrdi da su njihovi kontakti sa politiarima bili

pozitivni, a tek 26,7% da je njihovo iskustvo sa politiarima negativno, zanimljiv je podatak da - o pitanju koje se odnosi na podrku
lokalnih vlasti njihovim projektima - 46,7% ispitanika tvrdi da ili nisu
imali podrke ili su bili ometani.
Odnos politikih stranaka prema radu NVO-a
U odnosu politikih stranaka prema radu NVO-a, kao i konkretno u
odnosu prema angamanu nevladinih organizacija u predizbornoj
kampanji za izbore 2006. godine i njihovom angairanju u postizbornom periodu, moemo primjetiti ambivalentan odnos.
Stranke tvrde5 da imaju dobar i pozitivan odnos prema radu nevladinog sektora, kao i da je nevladin sektor potreban korektiv i partner u radu. Ipak, iz njihovih odgovora moe se zakljuiti da postoji
elja da se nevladine organizacije prvenstveno bave apolitikim te
lokalnim projektima. Drugi zakljuak, koji se namee, je spremnost
politiara da sarauju sa nevladinim sektorom, ali ne i spremnost
5
Istraivanje, u vidu ankete sa 9 pitanja i razgovora, obavljeno sa predstvanicima svih relevantnih
parlamentarnih stranaka u BiH (SDP, SDA, SBiH, SDS, SNSD, PDP, NSRB, HDZ-HSP i HDZ 1990. nisu odgovorili).

18

za superviziju i kontrolu njihovog rada. Ipak, politiari su svjesni da

se unutar civilnog sektora profiliraju nevladine organizacije koje su
dovoljno jake i sposobne da im se nametnu kao ozbiljni partneri i
supervizori, te shvataju promjene u odnosima izmeu nevladinog
sektora i politikih faktora odluivanja do kojih e neminovno doi.
Miljenje stranaka je da je rad nevladinog sektora, tokom izbora 2006. godine, bio pozitivan i korigirajui te da je imao
utjecaja na graane. Takoer, smatraju da su odreene nevladine organizacije podravale odreene politike opcije, neformalno - kroz svoj rad i kampanju, te da bi u tom sluaju
trebalo da se jasnije politiki profiliraju i jasno podre politike
opcije sa kojima imaju zajednike interese. Preovladava stav
da bi nevladin sektor trebalo jasnije da se opredijeli prema
strankama, na osnovu programa i zajednikih interesa. Takav
stav djelimino imaju i predstavnici nevladinih organizacija
kao i predstavnici nekih stranih donatorskih institucija.
S obzirom na sve jasnije profiliranje kao i jaanje kapaciteta
u dijelu nevladinog sektora, politike stranke poinju sve vie,
mada nedovoljno, da prihvataju organizacije civilnog drutva
kao partnere i savjetnike u donoenju odluka.

NVO-i u RS i FBiH , te na nivou BiH, predstavljaju vaan faktor

koji utie na pozitivno usmjeravanje i razvoj politika kako na
lokalnom tako i na entitetskom i dravnom nivou. Njihov rad je
veoma pozitivan i u velikoj mjeri utie na razvoj kako lokalnih
tako i entitetskih i dravnih politika usmjerenih ka rjeavanju
stvarnih potreba stanovnitva i unapreenje poloaja grupa
stanovnitva koje se nalaze u stanju socijalne potrebe.
(Odgovor SNSD-a na nae anketno pitanje: Kako generalno
ocjenjujete rad NVO-a?)

19

Predstavnici politikih stranaka smatraju da GROZD predstavlja

djelimino uspjean primjer politikog djelovanja zasnovanog na
postulatima civilnog drutva. Pokreti GROZD i DOSTA uspjeli su
kroz svoje aktivnosti izraziti nezadovoljstvo. Problem je to se kroz
ta dva projekta/pokreta nije jasno znalo rei ta su ciljevi. Posebno
su bili nespremni da kau da ele ostvarenje odreenih izbornih rezultata (da otvoreno podre neku politiku opciju). Graanima je
jasno porueno da je potrebna promjena, ali nije bilo jasno ta je
ta promjena, niti kako doi do nje. ini se da stranke koje su bile
prepoznate kao glavni korisnici takvih poruka to nisu znale, nisu ili
htjele, iskoristiti. Nasuprot tome, neke vladajue stranke uspjele su
sebe predstaviti kao alternativu - i postii veliki uspjeh.
Iako su svi sagovornici iz politikih stranaka saglasni da su imali
odreeni utjecaj na javnost tokom predizborne kampanje, efekat
im je bio ogranien. Premda su skoro sve politike stranke potpisale
Graansku platformu i obavezale se da e se baviti rjeavanjem
problema istaknutih u njoj, to su svojim potpisima podrali i
graani, analize pokazuju da su u predizbornoj kampanji take iz
Platforme stavljene na marginu.6

6
Analiza predizbornih poruka vodeih politikih subjekata u BiH, izbori 2006. godine; ACIPS, oktobar, 2006. god.

20

Tabela 3
GROZD teme vs. ne GROZD
Ukupni omjer tema iz Graanske platforme u odnosu na ostale teme za sve politike
subjekte

20%

GROZD
ne GROZD

80%

Tabela 4
Konkretna rjeenja za GROZD teme vs. ostalo

2%

Aktivno GROZD
Sva ostala obraanja

98%

To se jasno vidi iz Tabele br. 4 koja pokazuje da su u svojim predizbornim nastupima politiari u samo 2% sluajeva ponudili rjeenja za
jednu temu, ili vie njih definiranih u Graanskoj platformi. Uzimajui
takvo stanje u obzir, naredna faza bi trebalo da bude kontrola i monitoring politikih faktora odluivanja u provoenju taaka iz Platforme.

21

Da bi se to lake postiglo potrebni su vei i dugotrajniji projekti koji bi

omoguili kontinuirano djelovanje i utjecaj kao i finasiranje nevladinog
sektora. Jedan od osnovnih preduslova je sistemsko rjeavanje finansiranja, nezavisno od politikih utjecaja, kako bi se omoguilo nevladinom
sektoru samostalno i kontinuirano djelovanje.
Ilustracija 3: Javna podrka politiarima - tradicija civilnog
drutva u SAD-u
Javna podrka politiarima (political endorsement) je javno objavljivanje koga
jedna osoba ili grupa podrava kao kandidata za odreenu poziciju.
Na taj nain djeluju nevladine organizacije, magazini, pjevai i glumci te
druge javne osobe i grupe, a posebno su
politiarima vani sindikati. I sami sindikati
imaju svoju politiku endorsementa. Tako, naprimjer, Service Employees
International Union, koji predstavlja 1,9 miliona radnika, nee podrati
jednog nacionalnog kandidata na predsjednikim izborima u SAD-u,
nego e prepustiti svojim podrunicama da odlue ko e biti njihov
favorit. Jedan od oitih primjera endorsementa je podrka utjecajnog
magazina, Rolling Stone, predsjednikom kandidatu Johnu Kerryju.
U toku predizborne kampanje 2004. godine, na naslovnici je izasla
Kerryjeva slika sa lankom kojim ubjeuje glasae da glasaju upravo za
ovog kandidata.

22

4. Nevladin sektor i
percepcija graana
Da bi inicijative nevladinih organizacija mogle postati istinski
uinkovite, potrebno je da u javnosti postoji snana podrka i razumjevanje. Graani, jo uvijek - zbog nepostojanja tradicije
demokratije i civilnog drutva - nemaju dovoljno povjerenja i svijesti o znaaju i ulozi organizacija civilnog drutva.
Vee nevladine organizacije svjesne su da u oima javnosti nemaju
pozitivnu percepciju, te da ih graani vide kao firme ija je svrha da
zaposleni zarauju novac i da se ne bave konkretnim stvarima koje
bi imale utjecaj na poboljanje ivota graana. Ipak, u veini NVO-a
smatraju da se taj odnos postepeno mijenja u pozitivnom smijeru,
te da su tome doprinjele inicijative kao to su DOSTA i GROZD.
Nae istraivanje pokazuje da 60% anketiranih organizacija smatra da ih
je javnost pozitivno primila, dok 36% njih misli da su primljene neutralno
(Tabela 5). To pokazuje da su predstavnici veih nevladinih organizacija,
koje djeluju na viim nivoima, daleko svjesniji problema percepcije rada
nevladinog sektora. U razgovoru sa njima pojanjeno je da graani do
odreene granice poistovjeuju predstavnike nevladinog sektora (zbog
njihove sve vee eksponiranosti) sa politiarima koji u BiH imaju veoma
negativan imid.
Tabela 5
Kako vas je javnost primila?

37%
Pozitivno
Negativno
Neutralno

3%

60%

23

Svjesni su da je to nuspojava njihovog javnog angamana, te da

mora doi do toga da ih graani sve vie percipiraju kao politiare.
Predstavnici nevladinog sektora smatraju da bi se to moglo sprijeiti
jaom medijskom prisutnou u javnosti, te jasnim objanjavanjem
uloge nevladinog sektora u politikim procesima.
To je kolateralna teta. Mi smo prole godine imali oko 300
medijskih nastupa. Sa druge strane stola su nam, uglavnom,
bili politiari. Obian ovjek kada to gleda kae: Svi su oni isti!
Svi su oni negdje daleko! To je s pravom postavljeno kao teza.
Mi smo to prepoznali kao problem, ali nismo imali vremena
da se bavimo s tim.
Adis Arapovi, CCI
Oko 40% anketiranih nevladinih organizacija smatra da bi im predizborni angaman mogao ugroziti budue aktivnosti i djelovanje
njihovih organizacija. Premda skoro sve anketirane organizacije
smatraju da bi trebalo raditi politike projekte i izvan predizbornog perioda (90%), polovina anketiranih ne bi eljela imati projekte
koji utjeu na glasae, u smislu njihove orijentacije za koga glasati. Postavlja se pitanje: Kakvu vrstu politikih projekata bi radili?
Prepreku za jasnije shvatanje rada nevladinog sektora predstavlja
i njegova neizdiferenciranost i jasnije odreenje prema onima koji
kreiraju drutveno i ekonomsko okruenje.

24

Ilustracija 4: TA SU PROMJENE?

Inicijative nevladinog sektora prvi put su ukljuivale i vrlo ozbiljne i

promiljene PR kampanje. Ako emo prosuivati na osnovu osvojenog
medijskog prostora, onda je ova inicijativa bila nevjerovatno uspjena.
No, da li su postojale i kvalitetne poruke i da li su te poruke dole na
pravo mjesto? S obzirom da nevladin sektor nije bio spreman da prui
endorsment ,odnosno jasnu podrku nekoj od stranaka, poruke,
poprilino jasne, nisu se odnosile na jasne objekte. Slogani tipaelimo
promjene nisu jasno definirali ko predstavlja te promjene.
Paradoksalno, ini se da je kampanja jedne od vladajuih stranaka
strateki iskoristila irenje ovakvih poruka kroz medije te pozicionirala sebe kao stranku promjena. Ovakvu tezu teko je dokazati, ali
ini se da postoji malo sumnje da su graani na kraju, ipak, mnogo
bolje prihvatili ono to su same stranke propagirale.
Moe se definirati nekoliko podruja koja predstavljaju prepreke za
jasnije i bolje shvatanje rada nevladinog sektora u javnosti:
zatvorenost NVO-a i elitizam u odnosu prema drutvu, te
svoenje komunikacije i djelovanja na uski krug istomiljenika
i ljudi koji su unutar nevladinog sektora;

25

 nedovoljna PR strunost - stvaranjem jaih kapaciteta mogli bi se objasniti ciljevi djelovanja civilnog sektora unutar
politikog diskursa, kao korektiv rada politikih stranaka;
nejasna orijentacija u nevladinom sektoru u vezi sa pravcima i nainom djelovanja;
nedovoljno izgaraena svijest graana o potrebi djelovanja
nevladinog sektora u korigiranju i praenju rada politikih
stranaka te uestvovanju u rjeavanju drutvenih problema.

Zbog konfuzije koja vlada unutar nevladinog sektora, kada je u pitanju jasnije odreenje prema mnogim bitnim drutvenim pitanjima,
pa i njihovom poloaju u drutvu, nevladin sektor je trenutno nesposoban da pobolja svoj imid i kod graana promjeni sliku o sebi.

5. Saradnja izmeu NVO-a i

njihova percepcija o samima sebi
i svojoj sposobnosti
Da bi se pojaao utjecaj inicijativa nevladinog sektora, neophodna je
dugorona saradnja i koordinacija. Skoro 94% organizacija navodi da
je u prethodnom periodu saraivalo sa drugim organizacijama. Iako
86,7% anketiranih misli da imaju solidne kontakte sa drugim nevladinim organizacijama, isti broj ih smatra da bi kontakata trebalo biti i vie.
Nae istraivanje pokazuje da su skoro sve anketirane NVO, na
neki nain, saraivale sa drugim organizacijama. U velikim koalicijama je uestvovalo 50% ispitanih organizacija, a njih 43% nije bilo
u koaliciji ali su saraivale sa jednom ili vie drugih (Tabela 6). Za
uestvovanje u koalicijama spremno je 83% organizacija.

26

Tabela 6
Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, sa koliko ste organizacija saraivali?

7%

43%
Sa vie
Bili smo u velikoj koaliciji
Nije odgovorio

50%

Mogu se prepoznati odreene prepreke koje ometaju bolju saradnju unutar nevladinog sektora. Svi sagovornici svjesni su da je jedan
od problema nedostatak komunikacije unutar nevladinog sektora.
Postoji rivalitet izmeu lidera NVO-a koji je djelimino lini, a
djelimino uzrokovan stalnom borbom za donatorska sredstva - koja
omoguavaju daljnji rad organizacija i njihov opstanak. To je bila i jedna od prepreka koja se pojavila tokom dogovora o saradnji i nastupu
nevladinog sektora u vezi sa izborima 2006. godine.
Zbog toga dolazi do apsurdne situacije. Organizacije koje su programski bliske i bolje osposobljene prisiljene su na borbu jedna s
drugom, jer su sredstva i programi za koje se prijavljuju isti. Kroz
razgovore smo saznali da je to bio jedan od razloga koji je bio
prepreka za bolju saradnju i koordiniaran nastup nevladinog sektora i ukljuivanje odreenih organizacija u aktivnosti GROZD-a
tokom predizbornog perioda, iako je to djelimino prevladano.
Tamo gdje je trite nestabilno, gdje vi budet planirate
prvenstveno iz sredstava stranih donatora, time vi druge vidite prvenstveno kao konkurente. S druge strane, problem je
to postoje i privatni animoziteti.

27

...Ipak, saradnja nije tako loa. Ona je sve bolja, i bit e sve jaa
- obrnuto proporcionalno sredstvima koja e biti dostupna na
tritu. Kako sredstva budu manja time e se poveati uloga
saradnje, partnerstva i podrke.
Jan Zlatan Kulenovi, OIA
Jedna od uoenih tekoa je i nerazmjenjivanje informacija, podataka i analiza izmeu organizacija. Razlozi su viestruki. Jednim
dijelom, to je uzrokovano konkurencijom koja se stvara izmeu organizacija za donatorska sredstva, a drugim dijelom, uzrok je i nedostatak strunog kadra unutar organizacija.
Analize i podaci do kojih dolaze organizacije u svom radu se uvaju
kao strogo povjerljive tajne, umjesto da se dalje distribuiraju kako
graanima tako i drugim nevladinim organizacijama. To je prepreka
za bolju informiranost i tjenje povezivanje izmeu organizacija. Za
pozitivne efekte diseminacije informacija i analiza moemo navesti
GROZD. Svoj djelimini uspjeh i utjecaj u javnosti moe zahvaliti,
upravo, irenju i objavljivanju informacija i analiza u javnosti. Time
su organizacije unutar GROZD-a pojaale ugled kod graana, ali i
unutar samog nevladinog sektora.
Jedna od prepreka za saradnju je nedovoljna osposobljenost i nedostatak sistema i ekspertize unutar samog nevladinog sektora.
Vodei ljudi nevladinih organizacija (CCI, OIA, ACIPS, CPCD) smatraju da je nedovoljna organiziranost, kao i nedostatak strunosti,
prepreka za bolju saradnju i jai nastup. To se posebno odnosi na
organizirani nastup pred nosiocima politike vlasti. Premda svi
pokazuju spremnost za saradnju, pitanje je koliko su odreene organizacije sposobne i spremne da uu u ire i ozbiljnije projekte.

28

Ilustracija 5: FRANCUSKI MODEL

Uzevi u obzir iskustva
drugih demokratskih
zemalja, mogu se razmotriti razliiti naini
vrenja pritisaka na
politike faktore kao i
modaliteti animiranja
javnosti radi podrke
ciljevima koji se ele
postii.
Jedan od primjera je francuski model. Premda vrlo politizirana
nacija, sa tradicijom velikog angamana irokih slojeva drutva u
politikom ivotu drave, nevladin sektor u Francuskoj nema obiaj
da direktno podrava odreenog kandidata ili partiju. Izuzetak su
sindikati, koji su vrlo jaki i vezani, uglavnom uz odreene politike
partije koje otvoreno podravaju. To ne znai da je nevladin sektor
pasivan. Naportiv, akcije koje izvode su obino velikog intenziteta i
koriste iroki spektr sredstava. Kampanje su usmjerene vie ka kritiziranju nego ka podravanju odreenih partija i kandidata.
Jedan od naina je informiranje i kritiziranje odreenih taaka iz
politikih programa stranaka ili stavova i djelovanja politiara koji se
vre putem medija, kao i internet stranice koje se stvaraju iskljuivo
u tu svrhu. Takoer, posebno kod poljoprivrednika i antiglobalista,
este su akcije visokog intenziteta koje se kreu u rasponu od prosipanja vikova poljoprivrednih proizvoda na glavnim trgovima veih
gradova, do unitavanja polja genetski modificirane hrane, ili demon-

29

stracija i potpunih blokada u veim gradovima ili na vanim putnim

komunikacijama. Time se dobija velika vidljivost i vri jak pritisak na
politiare. Mogue je da je i to jedan od puteva ka postizanju ciljeva?!
Kao kontrast tome, nae istraivanje pokazalo je da 73% nevladinih
organizacija smatra da ima dovoljne organizacijske i ljudske kapacitete da bi mogli utjecati na javnost (Tabela 7). Indikator apsurdne
situacije unutar nevladinog sektora moe se vidjeti u odgovorima
na pitanja iz ankete, koji pokazuju da skoro sve organizacije (93,3%)
smatraju da nisu iskoristile sve naine i modele da bi utjecale na
javnost (Tabela 8). Pitanje koje se postavlja je: Zato nisu?, ako imaju dovoljnu osposobljenost i kapacitete. ak i dobro organizirane
koalicije i organizacije, kao to je GROZD, nisu se uspjele dovoljno
nametnu javnosti. Pokazalo se da politike stranke, iako su vrlo negativno percipirane kod graana, uspijevaju da svojim PR-om potisnu
u stranu teme za koje i sami graani misle da su najbitnije za drutvo.
Moemo zakljuiti da se ak i proritetne teme, opeprihvaene i sa
graanima usaglaene, ne mogu nametnuti politikim strankama
kao prioriteti sve dok se ne ojaaju kapaciteti za odnose s javnou
te iskoriste svi modeli utjecaja nevladinog sektora na javnost.
Tabela 7
Da li smatrate da imate dovoljne organizacijske i ljudske kapacitete da bi ste mogli utjecati na ljudske kapacitete da bi ste mogli utjecati na javnost?

7; 23%

1; 3%

Da
Ne
Nije odgovorio
22; 74%

30

Tabela 8
Da li su iskoriteni svi naini i modeli kako bi se utjecalo na javnost
94%

Da
Ne
Nije odgovorio

3%

3%

U vezi s tim, interesantno je da 90% anketiranih organizacija smatra

da bi se trebali i mogli raditi zajedniki politiki projekti i izvan predizbornog perioda, dok na pitanje: Da li bi NVO trebalo da imaju
jasniju politiku orijentaciju (tj. da otvoreno podrate politike opcije koje su svojom djelatnou bliske ciljevima za koje se zalau te
organizacije)?, dobijamo odgovor ravnomijerno podijeljen na tri
dijela. U vezi sa jasnijom politikom orijentacijom, moemo vidjeti
da postoji vei strah od jasnijeg odreivanja kod nevladinog sektora nego kod politikih stranaka. Prioritetnim rjeavanjem uoenih
prepreka bi se ojaao nevladin sektor.

31

6. Odnos donatora i
nevladinog sektora
Pred izbore 2006. godine, donatori su bili spremni uloiti sredstva
kako bi ojaali djelovanje nevladinog sektora u predizbornom periodu. Rezultat je bio veliki broj projekata i aktivnosti. To je dugorono
promijenilo nain djelovanja i prepoznatljivost nevladinog sektora.
Nevladine organizacije u velikoj mjeri ovise o politici donatora, te na
taj nain kreiraju i prilagoavaju planove i aktivnosti. Premda veina
donatora tvrdi da preferiraju programe koje su osmislile same nevladine organizacije, koji pokazuju kreativnu sposobnost za samostalno djelovanje, nae istraivanje pokazuje da je 40% organizacija
dobilo sredstva za programe koje su osmislili donatori.
Dugorono, ovakva ovisnost je pogubna - u kontekstu stvaranja
snanih kapaciteta civilnog drutva. Organizacije esto nisu imale
potrebe da jaaju kapacitete i ire prostor djelovanja. Mijenjanjem
interesa donatora, mijenja se i struktura sektora: donatori sve vie
okreu fokus od lokalnih, malih projekata i koncentriraju panju
na vee projekte koji imaju cilj da djeluju u irem drutvenoekonomskom kontekstu.
Proces diferencijacije se odvija izmeu organizacija koje su sposobne za ire i jae djelovanje, kao i osnaivanje svojih kapaciteta
te, s druge strane, onih koje e morati prestati djelovati. Zbog toga
je potrebno da organizacije pojaaju pritisak, ali i uspostave saradnju sa donosiocima politikih odluka, jer oni su krajnja instanca koja
svojim odlukama utjee na procese i deavanja u dravi. Ono to
zabrinjava je da nae istraivanje pokazuje da skoro polovina ispitanih organizacija (46,7%) smatra da donatori preferiraju djelimino,

32

ili apsolutno, odreene politike opcije (Tabela 9), te da 36% njih

smatra da donatori uslovljavaju sredstva podrkom odreenoj
politikoj opciji (Tabela 10).
Tabela 9
Da li smatrate da su donatori preferirali odreene politike opcije?

16; 53%

6; 20%
Da
Ne
Djelimino

8; 27%

Tabela 10
Da li smatrate da donatori uslovljavaju sredstva podrkom odreenoj politikoj opciji?

2; 7%

11; 37%
Da
Ne
Nije odgovorio

17; 56%

Na osnovu daljne analize podataka moemo zakljuiti da do

odreene granice postoji i neiskrenost nevladinog sektora u odnosu
prema donatorima. Odgovori dobijeni u anketi pokazuju da su nev-

33

ladine organizacije, uglavnom, realizirale svoje projekte uz pomo

stranih donatora, iako tvrde da su njihove aktivnosti bile neutralne
u odnosu na bilo koju politiku opciju. Postavlja se pitanje; Kako su
mogle biti neutralne, ako su dobijale sredstva od donatora za koje
smatraju da su politiki pristrasni, i istovremeno radile projekte koje
su osmiljavali donatori (40%), a svoju djelatnost zadrale nepristrasnom?
Dograivanje obrazovnih i ljudskih kapaciteta, kao i jasnije definiranje djelovanja, jedan je od naina diferencijacije izmeu organizacija
u nevladinom sektoru. Veina stranih donatora kao jedan od kriterija postavlja to da organizacije koje e uestvovati u njihovim projektima imaju dovoljno organizacionih kapaciteta i strunosti. To e
dovesti do problema u pristupu donatorskim sredstvima za lokalne
i nedovoljno osposobljene organizacije. Takva situacija e dovesti
do prestanka djelovanja mnogih malih organizacija, ili do njihovog
udruivanja u vee koalicije. Nae istraivanje pokazuje da postoje
ohrabrujui trendovi, jer 83% anketiranih organizacija je spremno
uestvovati u velikim koalicijama NVO-a. Organizacije koje ne budu
sposobne, ili voljne, za ulazak u vee koalicije uglavnom e nestati.
Dosta je uloeno na razvijanje lokalnih zajednica i tu se uspjelo. Sada se treba vie posvetiti programima koji su usmjereni ka
jaanju struktura na dravnom nivou, i pronalaenju naina koji
bi doveli do toga da doe do konsenzusa u bitnim pitanjima za
dravu, kao okvir svih djlovanja. Postoji mogunost da doe do
redefiniranja ciljeva kao i odreenih kriterija za izbor partnera.
Zlatan Burzi, IRI
Neto vie od polovine (60%) organizacija, tvrdi da su im donirana sredstva dovoljna za organizacijske aktivnosti. Svi predstavnici nevladinog

34

sektora smatraju da je jedan od osnovnih uslova za jaanje nevladinog

sektora, kao i za omoguavanje nezavisnosti i kontinuiteta djelovanja,
rjeavanje problema finansiranja na institucionalnom nivou.
Mi emo pokuati formirati, tzv. fond za javno zagovaranje
koji e se puniti iz budetskih, donatorskih sredstava... On e
prioritetno biti namijenjen NVO-ima za tretiranje sutinskih
problema. Trenutno je porezni sistem u BiH takav da se mora
platiti porez na donacije.
Adis Arapovi, CCI
Mislim da e doi do smanjenja sredstava. Paralelno e se otvarati domai resursi. Ali, problem je kada se otvore domai kanali, moe se desiti da nema dovoljno kvalitetnih projekata za
ponuena sredstva. Ljudi jesu informirani, ali ima pasivnosti kod
NVO-a koje jo nisu fokusirane na raspoloive domae resurse.
Jan Zlatan Kulenovi, OIA
Naglaavaju da se to mora rijeiti na takav nain da se izbjegnu
politike manipulacije i politika kontrola nad novcem. Jer, iako se i
sada dijele znaajna sredstva, oko 60 miliona KM na raznim nivoima
drave (to je vie nego sva strana donatorska sredstva), novac se dijeli bez jasno odreenih kriterija. Jasni kriteriji za raspodjelu dravnih
sredstava, nezavisni od politikih faktora, od kljune su vanosti.

35

7. Zakljuak i preporuke
Nemogue je oekivati da nevladin sektor bude razvijen u dravi
koja ne posjeduje demokratsku tradiciju. Skoro cijeli nevladin sektor je nastao u vrijeme poslije rata, pod patronatom meunarodnih
organizacija i donatora, esto iskljuivo radi dobijanja sredstava
iz fondova koji su se rasporeivali bez jasno postavljenih kriterija.
Projekti su, uglavnom, bili usmjereni na razvoj u lokalnim zajednicama i rjeavanje malih, specifinih problema. Bosna i Hercegovina
ima oko 9,5 hiljada registriranih NVO-a, od kojih je oko 4,5 hiljade
aktivno. Kako se demokratija u BiH razvija tako se, polahko, razvija
i nevladin sektor. Iako se unutar nevladinog sektora odvija diferencijacija, proces je jo uvijek vrlo spor. Profesionalizira se rad i ljudski
potencijal, jaa ekspertni kadar, tako da se izdvajaju organizacije
koje se svojom profesionalnou mogu, i hoe, baviti kljunim pitanjima te utjecati na irem drutvenom planu i djelovati na cijelom
teritoriju drave i prema donosiocima odluka. Na osnovu izvrene
analize, a uzevi u obzir iskustva u vezi sa radom nevladinog sektora
tokom i poslije izbora 2006. godine, smatramo da bi za jaanje nevladinog sektora trebalo da se poduzmu sljedei koraci:

36

1. Jasnije se odrediti prema procesima u drutvu i

politikim subjektima;
Definirati viziju
Utjecaj nevladinih organizacija bie marginalan sve dok ne budu imale jasnu viziju svoje uloge u drutvu. Nakon godina svatarenja i borbe za strana donatorska
sredstva, budunost e imati samo one organizacije koje snano stoje iza vlastite
vizije i interesnih skupina koje zastupaju. Organizacije koje budu imale snaan integritet nee morati stalno kalkulirati kako da se odrede prema drutvenim procesima, ve e biti stimulirane da pravilno i brzo djeluju u kontekstu svojih interesa.
Razviti prepoznatljiv brand
S obzirom da e trite donatorskih sredstava postati daleko konkurentnije, u
interesu organizacija e biti da imaju jak i prepoznatljiv brand. Danas smatraju da je izgradnja brand-a u suprotnosti sa, jo uvijek isplativom, pozicijom neutralnosti i apolitinosti.
Uspostaviti partnersku saradnju sa politikim subjektima koji dijele
misiju i viziju
Ne znai da e organizacije morati dugorono vrsto stajati iza politikih
pokreta i stranaka, no bie prisiljene imati stav u vezi sa onim politikama koje
se tiu drutvenih oblasti i interesnih skupina zbog kojih postoje.

2. Stvarati adekvatne organizacijske i ljudske kapacitete, te jaati zajedniku saradnju;

Specijalizacija (izgradnja i jaanje komparativnih prednosti)
Konkurentno trite, te ograniena sredstva, rezultirat e stratekim planiranjem ulaganja u izgradnju organizacijskih i ljudskih kapaciteta. Ve sada se nadziru dvije grupacije organizacija: one koje imaju jake kapacitete i mogu raditi
sa irom paletom ciljeva i aktivnosti, te organizacije koje e biti fokusirane na
konkretne oblasti i lokalno djelovanje. Snanije organizacije, u tom kontekstu, mogu biti predvodnici i administratori koalicija te prikupljati financijska

37

sredstava, dok manje organizacije donose specifina znanja i zatitu precizno

odreenih interesa i skupina.
Izgradnja zagovarakih kapaciteta
U ovom trenutku jako malo nevladinih organizacija ima utjecaj na politiare, dok
politike stranke ne iniciraju ovakvu vrstu kontakata. To je u suprotnosti sa praksom
u razvijenim demokratijama, gdje interesne skupne lobiraju za pojedina pitanja u
politikim programima i trae garanciju implementacije. Jai kapaciteti, mree i
komunikacija s javnou, stvorili bi od nevladinog sektora bitne faktore u predizbornom periodu. U tom kontekstu, praksa endoresementa odnosno, privreme
podrke odreenoj stranci, bila bi u potpunosti sa demokratskom praksom.
Djelovati na principima sinhronizacije aktivnosti
Organizacije koje se bave koordinacijom i umreavanjem organizacija trebalo
bi da komuniciraju u vezi sa pravilnom raspodjelom oblasti u kojima e djelovati (evropska integracija, GROZD-ova platforma, kontrola parlamenata, itd.).
Neophodna je jaa saradnja organizacija sa preciznim fokusom na specifine
probleme i oblasti (ekologija, fiskalna politika, rad sa osobama sa invaliditetom, itd.). Takve mree meusobno bi mogle jae podrati stavove organizacija
upuenih ka politikim insitucijama, i dugorono bi osnaile integritet itavog
sektora. Saradnja izmeu organizacija mora biti stalna, radi efikasnije podjele
zadataka i u svrhu jaanja nevladinog sektora.
Razviti dugoronu (viegodinju) strategiju i plan aktivnosti
Neophodno je imati dugorone strategije i planove aktivnosti da bi se moglo
kontinuirano i ozbiljno djelovati u drutvu, ali jedan od kljunih preduslova za
takvo neto je stvaranje finansijske neovisnosti i samoodrivosti.

38

3. Zajedniko djelovanje ka finansijskoj odrivosti

nevladinog sektora;
Predloiti i zahtijevati da se donese jasna zakonska odredba o finasiranju nevladinog sektora
Finansijska ovisnost nevladinog sektora o donatorima i institucijama vlasti
direktno rezultira i u politikoj ovisnosti. Prlikom znaajnijeg povlaenja donatora, koje je mogue oekivati, veliki broj organizacija bi prestao da djeluje.
Ta vrsta ovisnosti nevladine organizacije ini nerelevantim. Zbog toga je neophodno insistirati na donoenju zakonskih odredbi o finansiranju nevladinog
sektora, s posebnim osvrtom na definiranje jasnih kriterija za dodjelu sredstava
- da bi se izbjegla politika kontrola i manipulacije.
Insistirati na iskoritavanju domaih finasijskih resursa i promoviranje kroz filantropiju kao alternativni izvor sredstava
Neophodno je zahtijevati promjene u poreskoj i carinskoj politici da bi se aktivirali unutranji finansijski resursi koji postoje. Donoenje adekvatnih zakona,
kojima bi se kroz poreske i carinske olakice domae firme i pojedinci stimulirali
da svoja sredstva namijene radu nevladinih organizacija, uveliko bi pomoglo
razvijanju i radu nevladinog sektora kao i kreiranju svijesti o drutvenoj odgovornosti, te time i razvoju i stvaranju civilnog drutva u BiH.
Osigurati finansijsku neovisnost

39

4. Usaglaavanje potreba sa donatorima;

Osugurati institucionalnu podrku, da bi se izbjegla ovisnost o financijskim sredstvima iz projekata
Projekti moraju poeti razvijati preduslove za drugaiji nain finansiranja
sektora, te skupa sa istaknutijim organizacijama lobirati od institucija vlasti
za transparentnije i kvalitetnije finansiranje ovog sektora. Samo finansijski
stabilne organizacije mogu biti agenti promjena, a dugorono - uesnici u
demokratskom ivotu drutva.
Pripremiti tranziciju unutar nevladinog sektora
Neophodno je da nevladin sektor ukae na svoje potrebe donatorima, te zajedno s njima pripremi teren za tranziciju ka jasnijim odnosima unutar nevladinog sektora. Donatori esto dupliciraju projekte, pa je oigledan nedostatak
komunikacije izmeu njihovih institucija.

5. Izgradnja PR mehanizama;
Razvijati PR ekspertizu
Od veine organizacija bi bilo nerealno oekivati da mogu sebi priutiti luksuz
za PR menadment. Donatori i vee organizacije trebalo bi da ponude rjeenja
kao to su dodatni treninzi, PR mree, dijeljenje kontakata sa medijima.
Dodatni problem je u tome da e rast konkurencije na tritu dugorono smanjivati mogunosti ovakve vrste saradnje, jer je PR jedna od kljunih funkcija u
procesu prikupljanja sredstava.

40

6. Otvaranje prema graanima;

Otvoriti se prema graanima, traei u njima partnere za saradnju i
djelovanje
Veina organizacija nema niti administrativne niti financijske kapacitete za
komunikaciju s javnou. Evidentan je nedostatak ekspertize u ovoj oblasti.
Kao rezultat toga, stvara se pogrena percepcija koja negativno utjee na povjerenje javnosti u odnosu na cijeli nevladin sektor.
Stvoriti atmosferu da graani shvate da su nevladine organizacije
mehanizam preko kojih e ostvarivati line i kolektivne interese.

41

IRI

The International Republican Institute

advancing democracy worldwide

Objavljivanje publikacije finansijski podrao:

The International Republican Institute
Stavovi izneseni u publikaciji ne moraju nuno odraavati stavove donatora.

Association Alumni of the Centre for

Interdisciplinary Postgraduate Studies