5.12.

2012

UVOD U GRADITELJSTVO
10. PREDAVANJE

10. HIDROTEHNIKE GRAEVINE

Koritenje

vodnih snaga

Brane

HIDROTEHNIKE
GRAEVINE

Hidroelektrane

Luke
Vodoopskrba

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane
su graevine izvedene preko doline ili rijeke radi
zadravanja vode, zahvaanja vode, zadravanja nanosa
ili odlaganja jalovine. To su brojne sloene graevine
razliitih svojstava koje dijelimo u manje skupine prema
odabranim kriterijima.

i kanalizacija

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
prema strukturi i materijalu:

drvene
nasute
zidane
Betonske
eline
ralanjene
kombinirane

Hoover brana na rijeci Coloradu

betonska gravitacijsko-luna brana

5.12.2012

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
prema statikom sustavu:

gravitacijske svojom masom osiguravaju stabilnost

lune svojim tijelom prenose tlane sile u doline
kombinirane (gravitacijsko-lune)

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
prema namjeni se dijele na one koje:

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
prema visini:

niska brana
visina manja od 30 m
srednje visine
od 30 do 100 m
visoka brana
preko 100 m

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
jo neke vrste brana:

osiguravaju vode za natapanje ili vodovodnu mreu

poboljavaju uvjete plovidbe
omoguuju generiranje elektrine energije
stvaraju podruja za rekreaciju, stanita za floru i faunu,
podruja za potrebe industrije
rijetko kad se gradi brana samo za jednu od ovih potreba,
najee su multifunkcionalne, ali rijetko slue svim
nabrojanim namjenama

sedlasta brana ili nasip izraena oko jezera da titi od

izlijevanja
preljevna brana za podizanje nivoa vode u rijeci ili jezeru

Preljevna brana
koja podie nivo
brzoj i plitkoj
rijeci za potrebe
hidroelektrane

5.12.2012

10.1 Koritenje vodnih snaga

Brane podjela:
jo neke vrste brana:

10.1 Koritenje vodnih snaga

Nasuta brana hidroelektrane Perua:

brane za usporavanje brzine toka vode i kontrolu erozije

tla
suha brana za zatitu od poplava
zagatna brana izdvaja vodu iz podruja koje je inae
potopljeno

Zagatna brana podignuta za potrebe izvedbe

Montgomery ustave

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Postrojenje kojim se koristi raspoloiva vodena energija
u prirodi za proizvodnju elektrine energije.

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane

Sastoji se od:

zahvata zahvaanje vode u prirodi i priprema za

upotrebu
brana
ulazni

ureaj

dovoda voda se dovodom dovodi do strojarnice

strojarnice prostorija gdje su smjeteni strojevi kojima
se vodna energija pretvara u elektrinu
odvoda voda se vraa u prirodu
Popreni presjek kroz tipinu hidroelektranu

5.12.2012

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane - podjela
Pribranske koncentracija pada se ostvaruje u vodotoku
izgradnjom brana

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane - podjela
Derivacijske cijeli se pad ostvaruje derivacijom
Derivacijska hidroelektrana
dovod sa slobodnim
vodnim licem

Derivacijska
hidroelektrana
dovod pod
tlakom
dovodni
tunel

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Brana Tri Klanaca na rijeci Yangtze u Kini:

trenutno najvea hidroelektrana na svijetu

velika betonska gravitacijska brana je duga 2335 m, visoka
je 185 m, a irina joj je na bazi 115 m, a na kruni 40 m
izgradnja ove velike brane je poplavila veliko podruje
uzvodno od nje i zahtijevala je iseljavanje 1.3 milijuna ljudi

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Perua
strojarnica

injekcijsko kontrolna galerija

5.12.2012

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Pranevii
brana u izgradnji

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Polpitiya
vodna komora

vanjski tlani cjevovod

Kaufue Gorge
izvedba strojarnice

10.1 Koritenje vodnih snaga

Hidroelektrane
Orlovac
vanjski tlani
cjevovod i strojarnica

dotjeravanje pokosa na reverzibilnom kanalu

10.2 Luke
Prirodno ili graevinama umjetno zatieni akvatorij
dovoljne dubine s izgraenim i neizgraenim obalama i
njemu namjenski pridruen teritorij s prometnicama,
zgradama, postrojenjima i ureajima namijenjenim
prekrcaju, skladitenju i doradi tereta, pristajanju,
opskrbi, zatiti, odravanju i popravku brodova.

Luka Victoria kod Hong Konga

5.12.2012

10.2 Luke

Podjela
prema glavnoj namjeni:

10.2 Luke

Podjela
prema glavnoj namjeni:

teretna prvenstveno se obavlja promet materijalnih

dobara (opi ili specijalizirani)
putnika obavlja putniki i turistiki promet, te prijevoz
automobila
industrijska smjetena uz industrije
posebna opskrbna, zatitna, ribarska, radna, vojna,
rekreacijska (spada u marine)

10.2 Luke

Dijelovi luke

10.2 Luke

Dijelovi luke

luka obala dio lukog teritorija uz obalnu crtu lukog

akvatorija
moe biti neizgraena ili operativna

luki akvatorij umjetno ili prirodno zatiena vodna

povrina za pristup lukim obalama i sigurno vezivanje
brodova radi nesmetanog prekrcaja - moe biti manevarski,
operativni ili priekni

5.12.2012

10.2 Luke

10.2 Luke

Dijelovi luke

luki bazen dio lukog operativnog akvatorija omeen

molovima operativnom obalom i lukim manevarskim
akvatorijem. Veliine je za prihvat 2 10 brodova i obino je
specijaliziran za jedan teret ili skup tereta

Luki bazen

Dijelovi luke

Luko skladite

luko skladite - ureen prostor na teritoriju luke koji slui

prikupljanju, zadravanju i doradi brodskog tereta. Moe biti
smjeteno neposredno uz obalu ili biti malo uvueno u luki
teritorij. Prema namijeni luka skladita dijelimo na: trgovaka,
tranzitna i industrijska

lukobrani graevina u moru koja titi luki akvatorij od

valova i nanosa
glavni lukobran titi od najjae valne nepogode i
okomit je na njen smjer
sekundarni titi iz smjera koji nije pokriven glavnim i
oblikuje ulaz u luki akvatorij
prema konstukciji:

nasipni
uspravni
sloeni
eksperimentalni

10.2 Luke

10.2 Luke

Luka u Hong Kongu iz satelita

Luka u Singapuru
jedna od najprometnijih teretnih luka dananjice
njezin dio za preuzimanje kontejnerskog tereta se prostire
na povrini od 436 hektara, ima 44 brodska veza gaza do
16 m i pristaninu duljinu od 12800 m sa 143 obalne
dizalice
uz to jo treba pridodati dio luke mjeovite namjene sa 23
brodska veza na pristaninoj duljini od 4545 m

5.12.2012

10.2 Luke

Luka u New Yorku

10.2 Luke

Marine
Specijalizirana luka nautikog turizma na moru i na
unutranjim vodama. Prua jahtama siguran vez, dobru
opskrbu i udobnost na kopnu.

10.2 Luke
Luka u Sydneyu Port Jackson najvea prirodna luka
na svijetu

10.2 Luke
Marine

5.12.2012

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba
Skup graevina i naprava za dovod i raspodjelu vode od
nalazita do potroaa.

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

na izvoritima se odvija zahvat podzemne, nadzemne ili

oborinske vode
vodozahvatima nazivamo graevine kojima se zahvaa voda
iz izvorita i usmjerava prema potroaima.
do objekata za poboljavanje vode ili vodospreme voda se
doprema glavnim dovodnim cjevovodima, kanalima ili
tunelima
u objektima za poboljavanje vode se vri proces
kondicioniranja kojim se postiu svojstava pitke vode i
koncentracije nedoputenih tvari se dovode ispod
maksimalno doputenih vrijednosti

Obuhvaa objekte:

izvorite
glavni dovodni
cjevovod
objekte za
poboljavanje vode
vodospremu
glavni opskrbni cjevovod
razdjelnu mreu

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

vodospreme su obino eline ili betonske, natkrivene,

podzemne ili nadzemne graevine koje slue za pohranu
vode, te moraju biti tehniki i sanitarno besprijekorno
izvedene
volumen vodospreme iznosi do jednodnevne maksimalne
potronje, maksimalno optereenog dana i, u principu, one
koliine vode koje su potrebne za gaenje poara
smjetaj rezervoara treba predvidjeti na takvoj koti da bude
osiguran potrebni opskrbni tlak u najkritinijoj toki naselja
radi toga je u ravnicama esto rezervoar uzdignut na
vodotoranj, ija je visina potrebna da se u razdjelnoj mrei
stalno odrava potreban tlak

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

od vodospreme do razdjelne mree voda se dovodi putem

glavnog opskrbnog cjevovoda, ije su cijevi veih profila od
onih u razdjelnoj mrei
razvoenje ili distribucija vode do potroaa odvija se
cijevima okruglog presjeka od razliitih materijala: olova,
kovanog i livenog eljeza, elika, betona, azbestnog
cementa te plastinih masa

Razdjelna mrea moe biti:

razgranata
mrena
prstenasta

5.12.2012

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba
Podjela:

gravitacijski sustav
tlani sustav
kombinirani sustav

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Odvodnja

Odvodnja je sustav graevina i mjera za odstranjivanje

otpadnih voda iz naselja, njihovo proiavanje i
isputanje u prijemnik.
Odnosi se na:

kanalizacijsku mreu
odvodnje cesta, mostova i tunela
poljoprivrednih zemljita
odvodnjavanje mulja
proiavanja

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Kanalizacija je sustav odvodnje otpadnih voda,

oborinskih voda ili potencijalno tetnih tekuina kroz
podzemne kanale.
Tip kanalizacijske mree ovisi o:

Odvodnja s prometnica obuhvaa prihvat oborinskih

voda slivnicima, njezino voenje kanalizacijom i
proputanje u recipijente.

Odvodnja

Odvodnja

reljefu terena koji se odvodnjava

o postojeoj i planiranoj gradnji
prostornom rjeenju prometnica i
poloaju prijamnika

zagaene otpadne vode prije isputanja u recipijent je

potrebno proistiti

10

5.12.2012

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Odvodnja

Proiavanje otpadnih voda je proces smanjenja

oneienja do onih koliina ili koncentracija s kojima
proiene otpadne vode isputene u recipijente postaju
neopasne za ivot i ljudsko zdravlje i ne uzrokuju
neeljene promjene u okoliu.

prema nainu
mehaniko
bioloko
kemijsko

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Odvodnja
Proiavanje

prema redoslijedu
primarno uklanja se ili smanjuje ulja, masnoe,
pijesak, vee estice smea
sekundarno smanjuje se udio biolokih neistoa
tercijalno zavrno podizanje kvalitete vode prije
isputanja u okoli, najee ovdje spada dezinfekcija

Spremnik za primarnu
sedimentaciju

10.3 Vodoopskrba i odvodnja

Odvodnja

Sekundarna obrada na vodi se stvara

bioloka opna od gljivica i bakterija koje
se hrane otpadom iz nje

UVOD U GRADITELJSTVO
11. PREDAVANJE

KAKO NASTAJE
GRAEVINA?

Suvremeni sustav vodoopskrbe i odvodnje

11

5.12.2012

11. KAKO NASTAJE GRAEVINA

Sudionici u gradnji
Slijed postupka gradnje
Period prije izgradnje
Postojanje potrebe i izrada studije
Okvirne varijante
Idejni projekt
Glavni projekt
Izvedbeni projekt
Integracija postupka projektiranja i gradnje
Period izgradnje
Izvedba graevine
Predaja gotove graevine investitoru

11.1 Sudionici u gradnji

Investitor:

11.1 Sudionici u gradnji

Veze izmeu sudionika u gradnji:

INVESTITOR

U novije vrijeme i kod veih

projekata ih koordinira ih
upravitelj projektom
(projekt manager)

investitor
bira
izvoaa
NADZOR

PROJEKTNI
TIM

daje mu detaljne
upute

IZVOA

11.1 Sudionici u gradnji

Nadzor:

fizika ili pravna osoba

ima potrebu za graevinom
ima potrebna sredstva

odluuje se za gradnju
definira projektni zadatak
odabire projektni tim

je odgovorna osoba koja u ime investitora pazi da sve prolazi

onako kako je predvieno projektom i u ime investitora
kontrolira koliinu i kvalitetu radova
uloga nadzora je da u ime pravnih organa vlasti pazi da je
graevina na odgovarajuem mjestu te da ima sve suglasnosti
i dozvole

javni ili pozivni natjeaj, direktna nagodba

bira izvoditelja na osnovu dokumentacije koju je izradio

projektant
POETAK IZVEDBE GRAEVINE!

12

5.12.2012

11.1 Sudionici u gradnji

11.1 Sudionici u gradnji

Projektant ili Projektni tim:

to projektni tim radi?

se sastoji od strunih osoba koje izrauju ili razrauju projekt

sastav projektnog tima moe znaajno varirati zavisno od
graevine koja se izvodi i razine potrebe koju ta graevina
mora zadovoljiti
ponekad su to samo inenjeri, a ponekad je vana uska
suradnja strunjaka iz razliitih podruja
u proirenom sastavu projektni tim e se sastojati od:
1.
2.
3.
4.
5.

inenjera (konstrukteri, prometai, geomehaniari, geodeti)

arhitekata
konzultanata iz raznih struka (strojarstvo, ekologija,
elektrotehnika...)
kontrolori koliina, ekonomisti
tehnologa

11.1 Sudionici u gradnji

Projektni tim:

Utjecaj pojedinih sudionika u fazi

projektiranja na kotanje jednog nebodera

Openito se moe odgovoriti kroz slijedee toke:

prouava projektni zadatak
izrauje ponudbene varijante
razrauje projektnu dokumentaciju (idejni, glavni, izvedbeni
projekt)
priprema tender dokumantaciju
daje detaljne upute izvoditelju prije i za vrijeme izvedbe
nadzire gradnju

11.1 Sudionici u gradnji

Projektni tim:

Utjecaj pojedinih sudionika u fazi

projektiranja na kotanje jednog nebodera

Slika prikazuje proces

projektiranja kao timski rad u
kojem razliite struke donose
pojedine odluke koje u
konanici utjeu na
cjelokupne trokove gradnje.

Slika prikazuje proces

projektiranja kao timski rad u
kojem razliite struke donose
pojedine odluke koje u
konanici utjeu na
cjelokupne trokove gradnje.

Tradicionalno da prilikom projektiranja stambenih i poslovnih zgrada arhitekt

ima vodeu ulogu, dok je kod svih drugih graevina (ceste, eljeznice,
hidrotehnike gradnje, mostovi, tuneli i dr.) ta ulog namijenjena graevinaru,
a da ostali sudionici rjeavaju svoju problematiku bez mnogo rasprave
unutar zadanih okvira.

Meutim multi-disciplinarni pristup projektiranju u kojem svi sudionici

projektnog tima ravnopravno surauju na rjeavanju problema rezultira
znatnim smanjenjem nepotrebnih trokova i pokazuje se kao puno ispravniji.

To je mono-disciplinaran pristup i on esto moe dovesti do nepotrebnih

trokova.

Taj interdisciplinaran pristup na poseban smo nain ostvarili prilikom

projektiranja novog terminala aerodroma Zagreb gdje su uz nositelja ovog
kolegija, dakle graevinara, ravnopravni autori dva vrhunska arhitekta.

13

5.12.2012

11.1 Sudionici u gradnji

Zadatak inenjera kao lana projektnog tima:

11.1 Sudionici u gradnji

Izvoa:
je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini te
mora biti ovlaten za tu djelatnost, odnosno definiran u komori
graenja

izrauje projekt graevinskih elemenata

izrada nacrta i specifikacija
provedba prorauna
inenjer esto ima vodeu ulogu u projektnom timu pa je on taj
koji koordinira rad drugih i blisko surauje s investitorom

mora imati sve potrebne kadrove po broju i struci, strojeve

opremu, i zadovoljavati sve ostale uvijete koji e se javljati
tokom izvedbe graevine.

Investitora ne zanimaju faze rada inenjera nego samo gotov

proizvod

izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova

u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje
ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor
odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno
usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita

11.1 Sudionici u gradnji

Faktori koji utjeu na zadatak sudionika u izgradnji-inenjera:
1.

projekt mora biti izraen tako da:

graevina zadovolji potrebu
graevina bude trajna
projekt ne prelazi predviene trokove
graevina bude gotova na vrijeme

11.1 Sudionici u gradnji

Faktori koji utjeu na zadatak sudionika u izgradnji-inenjera:
1.

projekt mora biti izraen tako da

2.

dokumentacija (tender, za izvoditelja) mora obuhvaati

tip konstrukcije
vrstu materijala
koliine materijala
kvalitete (specifikacije) materijala
potrebne radnje pri izvedbi
posebne zahtjeve na materijala ili metodu izvedbe
zahtijevane uvjete na gradilitu
zahtjeve na ponaanje onih elemenata koje projektira ili
odabire izvoditelj
uvjete testiranja

14

5.12.2012

11.1 Sudionici u gradnji

Faktori koji utjeu na zadatak sudionika u izgradnji-inenjera:
1.

projekt mora biti izraen tako da

2.

dokumentacija (tender, za izvoditelja) mora obuhvaati

3.

zahtjevi zakona o gradnji (norme i pravilnici)

11.2 Slijed postupka gradnje

Faze i zadaci unutar gradnje se mogu grupirati u dva glavna
perioda
period prije izgradnje
period izgradnje

mora se osigurati zdravlje i sigurnost onih koji grade,

koriste, odravaju i u konanici uklanjaju graevinu
moraju se eliminirati rizici ve na svojem ishoditu
U periodu prije izgradnje tijekom faze izrade studija naruitelj i
njegovi konzultanti odabiru lokaciju gradnje, definiraju poetne
procjene, planove i program gradnje.
U ovoj fazi se naruitelj nakon sagledavanja svih prikupljenih
informacija odluuje za gradnju ili odustaje od nje.

11.3 Period prije izgradnje

1. Postojanje potrebe i izrada studije
projektni tim se upoznaje sa zahtjevima naruitelja direktna
veza s naruiteljem
projektni tim diskutira o moguim alternativama naruiteljevog
cilja vezano uz trokove
produkt ove faze je studija koja mora obuhvaati
opis onoga to se gradi, gdje se gradi i zato se gradi
okvirne specifikacije konstrukcije i osnovni materijali
zahtjeve optereenja na graevinu
parametre za projekt kao to su temperatura, vlaga...
ogranienja vezana za trajanje i trokove izvedbe i
njihova procjena

11.3 Period prije izgradnje

1. Postojanje potrebe i izrada studije
Studija se izrauje na dvije razine
Studija opravdanosti
Studija utjecaja na okoli
Studija opravdanosti sadri temeljni ekonomsko-tehniki
elaborat kojim se definira koncepcija graevine te na temelju
provedenih istranih radova analiziraju uvjeti i opravdanost
njene izgradnje.
Studija utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti
namjeravanog zahvata s obzirom na okoli i odreivanje
potrebnih mjera zatite okolia koje se provode u okviru
pripreme namjeravanog zahvata.

15

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje

1. Postojanje potrebe i izrada studije
Primjer: Potreba za autocestom Zagreb Split dokazivana
je izmeu ostaloga i studijom u kojoj je mjeren promet na
toj relaciji.

11.3 Period prije izgradnje

2. Razmatranje okvirnih varijanti
Obino se analizira vie varijanti koje sadre bitne preliminarne
informacije kako bi projektant mogao utvrditi najvanije koliine
materijala i radova za procjenu trokova.
ova faza ukljuuje:
posjetu lokacije
prouavanje i skupljanje informacija o lokaciji i okoliu
kontaktiranje lokalnih uprava da se utvrde eventualne
specijalne mjere i uvjeti
ako je potrebno geotehnika i geodetska ispitivanja

11.3 Period prije izgradnje

2. Razmatranje okvirnih varijanta
Primjer: Autocesta A1 Zagreb - Split
Varijante trase autoceste Zagreb - Split

11.3 Period prije izgradnje

2. Razmatranje okvirnih varijanta
Primjer: Most Martinska Ves
uvjeti vodoprivrede i luke kapetanije,
uvjeti spoja mosta na postojeu cestovnu
mreu, stambeni objekti uz samu noicu
nasipa,
razmatrana rjeenja koja imaju
minimalnu graevinsku visinu i minimalne
radove u koritu
usvojeno rjeenje s viseim mostom i
kosim vjealjkama

16

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje

11.3 Period prije izgradnje

2. Razmatranje okvirnih varijanta

Primjer: Most Koranske Mlinice

2. Razmatranje okvirnih varijanta

Primjer: Most Koranske Mlinice

posebnim uvjetima graenja (Ministarstvo zatite okolia i

prostornog ureenja posebno su naglaeni zahtjevi lokacije
kao zatienog krajolika - nisu prihvatljive konstrukcije koje se
oslanjaju u korito rijeke
doivljaj pogleda na
cjelokupni krajolik i vodno
lice Korane transparentna
ograda

BETONSKI LUK
luk raspona 110m, dvodjelni
sanduk, AB rebrasti nadluni
sklop
konzolna izvedba uz
pridranje privremenim
zategama

11.3 Period prije izgradnje

11.3 Period prije izgradnje

2. Razmatranje okvirnih varijanta

Primjer: Most Koranske Mlinice

2. Razmatranje okvirnih varijanta

Primjer: Most Koranske Mlinice
betonski luk, spregnuti
rasponski sklop

GREDNI MOST
prednapeti sanduasti sklop

17

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

1. Idejni projekt

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

1. Idejni projekt
Primjer: Autocesta A1 Zagreb - Split

jedna od varijanti iz prethodnog rjeenja se dalje razrauje

razmatraju se alternativni materijali ili dijelovi konstrukcije
izrauju se nacrti idejnih rjeenja i tehniki opisi koji
obuhvaaju:
opis definicije zadatka
opis razmatranih rjeenja
opis odabranog rjeenja
opise optereenja i proraune
preporuke za daljnju razradu

Izabrana varijanta trase autoceste

Zagreb Split koja se dalje razraivala
u idejnim projektima

Popreni presjek prometnice

Idejni projekt mora sadravati ve suvisla rjeenja na

osnovu kojih se moe dobiti lokacijska dozvola.

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

1. Idejni projekt
Primjer: Autocesta A1 Zagreb - Split
Izabrana varijanta trase autoceste Zagreb Split:

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

2. Glavni projekt

UZDUNI PROFIL

itav projekt se stavlja na papir i otkrivaju se problemi s kojima

e se izvoditelj morati suoiti
izrauju se detaljni nacrti od strane svih sudionika projektnog
tima
vre se detaljni prorauni
daju se zavrne specifikacije za potrebne radove
utvruju se detaljne koliine
ukazuje se potreba za zadovoljenje specijalnih uvjeta
izrauje se tender dokumentacija koja se vie ne smije
mijenjati
izrauje se preliminarni plan zatite na radu

18

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

2. Glavni projekt
Glavni projekt tokom ove faze prolazi reviziju.

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

2. Glavni projekt
Primjer: Numeriki prorauni za glavni projekt objekta
visokogradnje

Ovlateni projektanti revidenti koji imaju licencu za poslove

pregleda projekta kontroliraju glavni projekt, je li izraen u
skladu sa vaeim propisima i normama i pravilima inenjerske
struke.
Glavni projekt je dokument na osnovu kojega se ishodi i
dobiva graevna dozvola.

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

2. Glavni projekt
Primjer: Numeriki prorauni za glavni projekt Dubrovakog
mosta

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

3. Izvedbeni projekt
izrauje se na temelju prihvaenog glavnog projekta
razrada detalja i zavrni prorauni
izrada planova armature ili krojenja elinog materijala

Kada je gotov, izvedbeni projekt sadri sve upute za gradnju.

19

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

3. Izvedbeni projekt

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

3. Izvedbeni projekt
Primjer: Plan armature (Skradinski most)

Primjer plana armature za okvir zgrade iz izvedbenog projekta

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

4. Integracija postupka projektiranja i gradnje

Uspjean dovretak gradnje zahtijeva cjelokupno shvaanje

problematike svih faza i koraka gradnje, te se definitivno moe
unaprijediti kroz integraciju postupka projektiranja i same
gradnje.
Izvodljivost je golemi imbenik u ocjeni uspjeha ili neuspjeha
postupka gradnje.

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

4. Integracija postupka projektiranja i gradnje

Glavni imbenik koji dovodi do izvedbenih potekoa tijekom

gradnje je nedostatak implementiranja znanja i iskustava o
postupcima graenja u proces projektiranja.
To proizlazi iz tog razloga to mnogi projektanti nemaju
dovoljno iskustva iz izvoake prakse, ne uzimaju u obzir
lokalne imbenike i dostupnost razliitih resursa, te da nisu
dovoljno osposobljeni i struni u sagledavanju svih metoda i
faza gradnje.

20

5.12.2012

11.3 Period prije izgradnje izrada projekta

4. Integracija postupka projektiranja i gradnje
Ruenje spregnutog mosta pri
izvedbi
zbog
nedostatka
u
izvedbenom projektu.
Projektant izvedbenog projekta
ovog mosta je zanemario da je
elina kada torzijski mekana prije
nego to se spregne sa vrstom
armiranobetonskom ploom, te se
uslijed
postavljanja
svjeeg
betona na nju ona torzijski izvila i
sruila.
Ovakav
propust
u
fazi
projektiranja je nanio goleme
tjelesne i financijske gubitke.

11.4 Period izgradnje

1. Izvedba graevine
Nadzorni inenjer mora provoditi nadzor tokom izvedbe kako bi osigurao da
radovi budu izvedeni u skladu s ugovorom
Obavljaju se inspekcije, pogotovo kod izvedbe kritinih radova
Rade se kontrolna ispitivanja materijala
Nadzor mora komentirati i odobravati (ili odbijati) elemente koje isporuuje
izvoditelj

11.4 Period izgradnje

1. Izvedba graevine
odabir izmeu izvoaa koji su na osnovu tendera dostavili svoje ponude s
referencama i dokazima o sposobnosti
organizacija gradnje pripremni radovi, instalacije za boravak ljudi, oprema,
strojevi, energenti
Organizacija gradilita za izvedbu Skradinskog mosta

poetak radova
izvoditelj mora redovito isporuivati izvjetaje o metodama graenja i
izvedbi kritinih radova, mora redovito ispunjavati Gradilini dnevnik,
Gradilinu knjigu i isporuivati Situacije

11.4 Period izgradnje

1. Izvedba graevine
Svi prisutni u projektu (Projektant, Izvoditelj, Naruitelj, Nadzor) redovito
organiziraju koordinacije kako bi se utvrdilo napredovanje u izvedbi i
otklonili eventualni problemi

Napredovanje izvedbe Skradinskog mosta

Ispitivanje materijala: tlana proba betonskog valjka i vlana proba eline ipke

21

5.12.2012

11.4 Period izgradnje

2. Predaja gotove graevine investitoru
nakon zavrene izvedbe u skladu s promjenama koje su
proistekle u odnosu na orginalni projekt izrauje se Projekt
izvedenog stanja koji sadri nacrte, proraunska optereenja,
godetska mjerenja...
Investitoru se predaje Projekt odravanja potreban za
odravanje, sanacije, adaptacije

11.4 Period izgradnje

2. Predaja gotove graevine investitoru
provodi se probno optereenje
Probno optereenje vijadukta Vlake

Probno optereenje mosta preko Rijeke dubrovake

vri se Tehniki prijem graevine

izdaje se uporabna dozvola

11.4 Period izgradnje

2. Predaja gotove graevine investitoru
Ako je izvedena graevina od velikog znaaja investitor esto i
organizira sveano otvorenje.
Sveano otvorenje mosta preko Rijeke dubrovake

INENJER IMA KLJUNU I

ODGOVORNU
ULOGU U SVIM FAZAMA
PROJEKTA!

Sveano otvorenje nebodera Burj Khalifa

22

5.12.2012

Hvala na panji!

23