Poljoprivredni glasnik 5/2009.

Autor: Predrag Vujevi, dipl. ing. agr.

Izbor sorte i uzgojni oblici lijeske

ijeska se najee uzgaja na vlastitom korijenu tj. sadnicama uzgojenim iz korijenovih izdanaka eljene sorte. Postoji mogunost i proizvodnje sadnica cijepljenjem sorti na medvjeu
lijesku (Corylus colurna L.) koja daje manji broj korijenovih izdanaka. Meutim toj podlozi
ne odgovara teko tlo koje prevladava u naem kontinentalnom podruju. Iako uzgoj lijeske na
vlastitom korijenu u veim plantanim nasadima poveava posao zbog uklanjanja korijenovih
izdanaka, i dalje se sadi takvim sadnicama. U veini naih plantaa, a takoer i u zemljama koje
su vodee u proizvodnji ljenjaka, lijeska se uglavnom uzgaja na vlastitom korijenu.
Sadnice se proizvode prstenovanjem i nagrtanjem korijenovih izdanaka. Za sadnju se mogu koristiti dobro razvijeni i oiljeni jednogodinji korijenovi izdanci. Bolji rezultati u sadnji se postiu
sadnjom dvogodinjih sadnica. Oiljeni se korjenjaci nakon vaenja ispod grmova sade u rasad-

Izdanci se prstenuju i nagrnu

U jesen se vade dobro oiljeni izdanci

Nakon vaenja vri se klasiranje

Dobro razvijen korijen

nik i njeguju jo jednu godinu. Tako proizvedene sadnice imaju razvijeniji korijen i nadezemni
dio to osigurava bolji primitak i bri ulazak u rod.
Treba kupovati deklarirane sadnice u registriranim rasadnicimna koji su pod strunim nadzorom
i proizvode kvalitetan sadni materijal.

68

Poljoprivredni glasnik 5/2009.

Dvogodinje sadnice u rasadniku

i nakon vaenja

IZBOR SORTI
Sorte lijeske meusobno se razlikuju po itavom nizu gospodarskih i biolokih svojstava. To je razumljivo kada se zna da kulturne sorte lijeske, odnosno skupine sorti, vode porijeklo od razliitih
vrsta lijeske. Tako npr. odabrane sorte europske lijeske vode porijeklo od vrste Corylus avellana
L. Skupina Lambertovih sorti vodi porijeklo od lijeske krupnog ploda Corylus maxima Mill.,
od koje vodi porijeklo i naa autohtona sorta Istarski duguljasti. Stoga pojedine sorte specifino
reagiraju prema odreenim ekolokim uvjetima.
Pri izboru sorti treba voditi brigu o vie znaajnih imbenika. Pored klimatskih i edafskih prilika,
treba uzeti u obzir i zahtjeve trita i potrebe potroaa. Vano je znati trae li se stolne sorte ili je
proizvodnja namijenjena prehrambenoj industriji.
Prema tome sorte ljenjaka moemo grupirati u 3 skupine:
za stolnu potronju u svjeem stanju
kombinirane namjene
sorte za prehrambenu industriju
Budui da je prehrambena industrija najvei potroa ljenjaka, kod izbora sorti treba odabrati
sortiment koji moe zadovoljiti i njihove zahtjeve.
Prehrambena industrija trai sitnije plodove, okruglastog oblika, tanke ljuske, dobrog randmana
te je vano da se s jezgre nakon prenja lako skida ovojnica.
Naravno, vano je odabrati sorte koje e redovito i obilno raati. U naim nasadima najzastupljenije su sorte: istarski duguljasti, rimski i haleki pa emo ih ukratko i opisati. Navedene sorte
posaene su u naim najveim proizvodnim
plantaama lijeske u Orahovici, Daruvaru i
okolici Bjelovara. Iz tih plantaa potjee i najvei dio sadnica lijeske na naem tritu.

Ostatak teksta
proitajte u
regularnom
broju.

ISTARSKI DUGULJASTI
To je autohtona istarska sorta koja je dobro
prilagoena u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Istarski duguljasti je sorta umjerene bujnosti,
redovito i obilno rodi, a dolazi i rano u rod.
Plodovi su krupni, dobre kvalitete i vrlo ukusni.
Ljuska je dosta debela. Randman je dobar, do
43 %. Jezgra je vrlo aromatina i ukusna. Dolazi
3 - 5 plodova u infrutescenci, ali moe ih biti i

Sorta istarski duguljasti

69