Professional Documents
Culture Documents
4.
7. Za svaku dionicu mjerodavne trase odrediti (Tablica 4) otpor po metru duine (specifini
otpor )
na osnovu promjera i jedinice opteredenja te dionice.
8. Napraviti proraun u obliku tablice i odrediti ukupni gubitak tlaka na mjerodavnoj trasi ( u
dbarima).
9. Zbrojiti proraunati ukupni gubitak, gubitak u vodomjeru ( dogovorno 5 dbara) i gubitak na
geodetskoj visini (visina od prikljuka do mjerodavnog izljevnog mjesta).
Raspoloivi tlak na prikljunom mjestu ( podatak vodovoda ) pretvoriti u dbare i od tog tlaka
oduzeti zbroj svih gubitaka, ime dobijemo slobodni nadtlak. Ako je vrijednost nadtlaka veda od 5
dbara projekat se usvaja. Ako je manji treba usvojiti vede promjere cijevi i ponoviti proraun dok
ne dobijemo nadtlak vedi od 5 dbara.
2.2.
2.3. Uobiajeni poloaj izljevnih mjesta u sanitarnim prostorijama (razmaci i visine armatura)
3.
4.4 Shema kudnog cijevovoda sa razdjelnikom, vrlo esto se primjenjuje u novije vrijeme
(Tlak na izljevu za vedinu sanitarnih izljevnih mjesta 0.5 bara, osim za WC s ispiralicom 1.2 bar)
Za odabir odgovarajudeg promjera cjevovoda, spojnih i prijelaznih elemenata mjerodavne su dvije
veliine:
vrni
protok
ukupni pad tlaka u instalaciji
Na dimenziju cijevi, tj. na unutranji presjek cijevi, utjee vie faktora:
1. Koliina vode na izljevnom mjestu
2. Tlak vode u cijevnoj mrei
3. Brzina vode u cijevima
7.1.
Ustanovljuje se eksperimentalno!
Koliina vode koja se troi u kui zavisi od:
broja korisnika
vrste i broja izljevnih mjesta,
namjeni, upotrebi i konstrukciji izljeva
godinjeg doba
stupnja kulture, navika, obiaja i dr.
KOLIINA VODE
Koliina vode koja protjee u odreenoj dionici cjevovoda odreujemo prema broju jedinica
opteredenja JO. Jedinice opteredenja JO uvode se u proraun instalacije vodovoda da se
pojednostavi proraun instalacije. Jedna JO predstavlja onu koliinu vode koja istjee na izljevnom
mjestu kroz cijev promjera 10 mm pri punom mlazu i tlaku istjecanja od 0.5 bara.
1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308)
Njemaka 1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308)
SAD 1JO=0.47 l/s
vedska 1JO=0.30 l/s
Rusija 1JO=0.20 l/s
Odnos izmeu protone koliine vode i jedinica opteredenja:
(jedinice opteredenja se ne uzimaju u punom broju nego kao drugi korijen tog broja. U tome se
nalazi faktor istovremenosti ).
Brzina strujanja vode u cjevovodu w 2 m/s (da nema umova i vibracija) (0.5 2 m/s)
Hu- minimalni tlak u ulinom vodu na mjestu prikljuka (od uprave komunalnog vodovoda)
hg-visina najvieg izljevnog mjesta (visinska razlika od ulinog cjevovoda do najvieg izljeva)
hi-izljevni tlak (tlak istjecanja sanitarni izljevi 0.5 bara, Sprinkler mlaznica 0.7 bara, poarni
hidrant 2.5 bara)
hv-gubitak tlaka u vodomjeru (mora biti manji od 0.5 bara, vodomjer se bira iz dijagrama na osnovu
maksimalne potronje vode u l/s za cijelu zgradu)
Dozvoljeni-raspoloivi gubitak tlaka ht:
Ht= Hu- hg- hi- hv
Jako izljevno mjesto q 0.5 l/s
Dua upotreba protok dui od nekoliko sekundi
Npr. vrtni hidrant 20 s protokom od 0.7 l/s ne unosi se u jedinicama opteredenja nego se njegov
ukupni protok od 0.7 l/s dodaje ukupnom protoku ostalih izljevnih mjesta. Vrtni hidrant se
upotrebljava bez obzira na doba dana, tj. istovremeno s ostalim izljevnim mjestima.
Sada bi bilo najbolje napraviti tablicu u koju su upisani svi sanitarni predmeti te predmeti koji troe
hladnu vodu HV ili toplu vodu TV.
Crvenom bojom oznaeni su topli vodovi dok su plavom bojom oznaeni hladni vodovi.
Uvrtavanjem u formule dobije se:
I. nain: raunanje
Protona koliina vode spojnog (prikljunog voda) vodovoda:
Odabrani promjer spojnog (prikljunog) voda vodovoda DN 25 (30x2.6, du=24.8 mm, v=1.76