VODA

Voda je, jednako kao i hranjive tvari, bitna za odravanje ivota jer se svi biokemijski procesi
odvijaju u vodenoj otopini.
Voda ini 50 do 70% tjelesne mase ovjeka, a u organizmu se nalazi kao unutarstanina
(miii) i izvanstanina (u plazmi, likvor). Najvei dio vode nalazi se u stanicama. Kod
mukaraca oko 60 % tjelesne mase otpada na vodu, dok je kod ena, zbog veeg sadraja
masnog tkiva, ta vrijednost manja i iznosi 55 %. Mrave osobe oba spola imaju vie vode, dok
osobe s prekomjernom teinom imaju manji postotak vode.
Sadraj vode u organizmu mijenja se sa ivotnom dobi. Starenje je praeno smanjenjem
sadraja vode u organizmu, a manje je izraen i osjeaj ei pa starije osobe zaborave popiti
vodu.
Voda je bitna u procesima probave i apsorpcije hranjivih tvari, za izluivanje otpadnih
produkata tijela, regulator je tjelesne temperature, te je transportni medij za hranjive tvari.
Potreba za vodom zadovoljava se iz pitke vode, iz namirnica koje sadravaju vie ili manje
vode te iz metabolike (endogene) vode koja nastaje oksidacijom energetskih tvari. Voda se iz
organizma lui preko bubrega, fecesa, koom (znojenje) i pluima (disanje). Gubitak tekuine
treba stalno nadoknaivati. Nedostatak tekuine uzrokuje naglo opadanje krvnog tlaka,
grenje miia, suhou stanica organizma, a time nemogunost obavljanja vitalnih funkcija.
Znojenjem se gube velike koliine vode zajedno s elektrolitima (natrij, kalij, kalcij, magnezij,
klor, sulfati, karbonati, fosfati i dr.) koji su ivotno vani za pravilan rad naeg metabolizma.
Za vodu i neke elektrolite (jednovalentne ione) ne postoje zalihe u tijelu. Nakon fizike
aktivnosti i pojaanog znojenja potrebno je uzeti tekuinu i to obogaenu elektrolitima. Stoga
se preporuuje konzumiranje izotoninih napitaka jer sadre elektrolite i ugljikohidrate kao
izvor energije. Ne treba ekati da se pojavi e, jer ona esto nije mjerodavan pokazatelj
dehidracije (smanjenje tjelesne koliine vode). Dehidraciju u sportu, uglavnom, uzrokuje
nepravilna nadoknada tekuine.

Ravnotea vode u tijelu

Sadraj elektrolita razliit je unutar i van stanica, pa tako, kao to je ve reeno, razlikujemo
unutarstaninu i izvanstaninu tekuinu. Izvanstanina tekuina najveim dijelom sadri
natrijeve ione, dok unutarstanina sadri veliki udio kalijevih iona. Koncentracija natrijevih i
kalijevih iona je podjednaka i upravo je ta ravnotea kljuna u odranju dinamike ravnotee
vode u svim dijelovima tijela.
Promjena u koncentraciji natrija pokree mehanizme koji dovode do zadravanja vode (u
sluaju vika natrija), odnosno gubitka vode (u sluaju manjka natrija) s ciljem da se
koncentracija natrija normalizira. Rezultat djelovanja tih mehanizama jest poveanje odnosno
smanjenje izvanstaninog volumena.
Poznato je da je nakon slanog obroka teko ugasiti e. Sol sadri natrij koji je povezan s
prometom vode u tijelu, to se oituje eljom za uzimanje poveane koliine vode nakon
slanih jela. Posljedica je osjeaj napuhnutosti i teine, koju prati i odgovarajui dobitak na

tjelesnoj masi, u manjoj ili veoj mjeri. U tom sluaju, potrebno je konzumirati vee koliine
vode jer se tada smanjuje luenje hormona odgovornog za zadravanje vode u tijelu kako bi
se izjednaila koncentracija natrija u i van stanice. Potrebno je i konzumirati dovoljno hrane
bogate kalijem, posebno povre poput rajice, krumpira, banana i paroga. Uz sve to, vrlo je
vano smanjiti unos soli.