205 Poucnih Izreka U Vezi Ocuvanja Jedinstva Islamskog Safa

205 POUNIH IZREKA ALIMA
EHLI-SUNNETA VEL-DEMATA,
O PRINCIPIMA OUVANJA
JEDINSTVA ISLAMSKOG SAFFA
Saetak iz djela:
Fikhul-I'itilaf
Autor:
ejh Mahmud Muhammed El-Haznedar

Prijevod:
Sead ef. Jasavi
"SVI SE VRSTO, ALLAHOVA UETA, DRITE, I NIKAKO SE NE

RAZJEDINJUJTE! I SJETITE SE ALLAHOVE MILOSTI PREMA
VAMA, KADA STE BILI - JEDNI DRUGIMA - NEPRIJATELJI, PA JE
ON, SRCA VAA, SLOIO, I VI STE POSTALI, MILOU
NJEGOVOM, BRAA! I BILI STE NA IVICI VATRENE JAME, PA VAS
JE ON NJE SPASIO! TAKO VAM ALLAH OBJANJAVA ZNAMENJA
SVOJA DA BISTE NA PRAVOME PUTU BILI & I NEKA MEU VAMA
BUDE ONIH, KOJI E NA DOBRO UKAZIVATI, I ZAHTIJEVATI DA
SE ONO INI, A OD ZLA ODVRAATI TO SU ONI KOJI SU
SPAENI & I NE BUDITE KAO ONI KOJI SU SE RAZJEDINILI I
RAZILI NAKON TO SU IM VE JASNI DOKAZI DOLI! NJIMA
PRIPADA KAZNA VELIKA!"
(ALU 'IMRAN: 103-105)
IZMEU RAZILAENJA I PRAVEDNOSTI

1. ejhul-Islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...Allah d.., nam je naredio drati se sloge i
demata, a zabranio nam je uvoenje novotarija u vjeri, kao i namjerno izazivanje
razilaenja u stavovima i miljenima. Allah d.. kae: "Tebe se nita ne tiu oni koji su
vjeru svoju raskomadali, i u stranke se podijelili - Allah e se za njih pobrinuti. On e ih
o onome to su radili obavijestiti." (el-En'am: 159.) Poslanik s.a.w.s., kae: "Strogo se
drite dema'ata, jer je Allahova ruka nad dema'atom!"1
2. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Brojne vrste razilaenja koja su se deavale
muslimanima, bilo me' ulemom i ejhovima, ili me' voama i velikodostojnicima - su
glavni povod zapadanju muslimana pod kafirsku izmu i kontrolu!!!"2
3. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "...ako odreena vrsta razilaenja i neslaganja bude na
nain, koji ne vodi frakcionizmu, meusobnom kontriranju i pariranju... u tom sluaju
takva vrsta razilaenja nije opasna i tetna!"3
4. Imam el-Lejs b. Sa'ad rhm., kae: "Kada se raziemo po nekom pitanju, tada emo
pribjei miljenju koje je obuhvatnije i sigurnije!"4
5. Imam Malik rhm., kae: "...ne smatram da je ono na emu sam ja manje vrijedno od
onoga na emu si ti, a volio bih da uvijek budemo obojica u pravu!"5
6. Poslanik s.a.w.s., kae: "Obojica ste dobro postupili, i nemojte se (bespotrebno)
razilaziti, jer su prijanji narodi propali zbog toga to su se bespotrebno razilazili!"6
7. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...raspravljanje i parnienje nee biti od
koristi onda ako bude nepravedno ili pristrasno!7
Hadis biljei imam Tirmizi, br.2091., i imam Nesa'i, br. 3954.. Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 3/285..
Pogledaj: Medmu'atul-fetava, 3/421..
Pogledaj: El-Sava'ik el-Mursele, 2/519..
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/906., tekst pod brojem: 1696..
Pogledaj: Sijeru E'alamil-Nubela', imam el-Zehebi rhm., 8/114..
Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.3476..
Pogledaj: Medmu'atul-Fetava: 4/108..
8. Imam el-Mawerdi rhm., ovako opisuje ponaanje fanatine i pristrasne osobe - one
koja uvijek misli biti u pravu: "...to to ti kae nije tano zbog toga to moj ejh to nigdje
nije spomenuo, a to moj ejh nije spomenuo u tom dobra nema!?"8
PRAVEDNOST U POVOENJU ZA ISTINOM
9. Imam Ebu Hamid el-Gazali rhm., nakon odustajanja od e'arijske akide i stavova,
pred kraj svog ivota, nailazi na oporbu i suprostavljanje od strane e'arijskih fanatika,
povodom ega je napisao svoje poznato djelo Fejsalul-Tefrika, u kojem stoji slijedee:
"Ko bude smatrao da je hakk (istina), 'vakuf' (vlasnitvo), odreene grupe ljudi... taj je
nevjerstvu blii!9
10. ejhul-Islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...fanatinost i pristrasnost, odreene osobe,
prema svojoj stranci, partiji ili pravcu onda kada su u pravu i onda kada to nisu - je
cijepanje i razbijanje koje je Allah d.., pokudio!"10
11. ejhul-Islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Allah d.., i Njegov Poslanik s.a.w.s.,
nareuju slogu, demat, i zajednitvo, a zabranjuju cijepanje i razilaenje!"11
12. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Nema tog imama tj. 'alima (islamskog
uenjaka), a da se u nekim miljenjima ili stavovima nee slijediti, gdje, i pored toga to
se u dotinim pitanjima nee slijediti, ne biva prekoravan zbog takvih svojih miljenja ili
stavova!"12
13. Mnogi islamski uenjaci bi znali rei: "Fakih (islamski pravnik), ne smije primoravati
svijet na slijeenje svojih stavova (svog mezheba)!13
14. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...gotovo svaki ovjek eli dati prednost
osobi za kojom se povodi u vjerskim ili dunjalukim pitanjima, to kasnije moe odvesti
bespotrebnom raspravljanju, svai i podjeli dakle svemu onome to je Allah d.., i
Njegov Poslanik s.a.w.s., zabranio!?14
15. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Nemoj da ti sva briga bude tvoj mezheb! Ako te uenje
fikha (vjere), bude interesovalo radi raspravljanja, pokazivanja, ili pomaganja svog
mezheba po svaku cijenu, ili ti briga bude savlaivanje miljenja pravnih kola i uzdizanje
nad drugima znaj da to nije onosvjetski fikh, ve ovosvjetski, i sumnjam da e sjutra
8
Pogledaj: Edebul-Dunja vel-Din, str.70..
Pogledaj: Fejsalul-Tefrika bejnel-Islami vel-Zendeka, str.70..
10
Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 11/92..
11
12
Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 10/383-384..
13
14
moi stati pred Allahom d.., i rei: "Uio sam znanje radi Tvoga lica, i poduavao sam
druge samo radi Tebe...", i nemoj biti ubjeen da je tvoj pravac (mezheb, miljenje,
partija, stranka), bolji od svih ostalih pravaca, i da je najdrai Allahu d.., jer i sam zna
da nema dokaza za to to smatra, kao ni tvoj neistomiljenik!"15
16. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ne postoji 'alim (islamski uenjak), a da ne
posjeduje odreene stavove ili miljenja, kojima se neizbjeno daje prednost nad
miljenjima i stavovima ostalih imama i 'alima!16
17. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Bid'at u poetku bude duine pedlja, da bi se
kasnije, putem svojih sljedbenika, mogao mjeriti laktovima, miljama ili fersehima!?17
18. Imam el-ewkani rhm., kae: "Hal odnosno stanje pristrasnih osoba i fanatika je:
...traenje dokaza kojim bi potvrdili ono na emu su... i ako su ubjeeni ili pak znaju da je
hakk (istina), na drugoj strani!?"18
19. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., opisuje pristrasnu i fanatinu osobu, slijedeim
rijeima: "...krije, i u javnost ne iznosi ono to sjutra moe posluiti za dokaz
suprostavljenoj strani."19
20. Imam 'Izz b. 'Abdul-Selam el-Hanefi rhm., kae: "Pristrasna osoba je ona koja misli
da je hakk (istina), skuena samo u stavovima (mezhebu, stranki), imama kojeg slijedi!?"20
21. Imam afija rhm., kae: "Znanje je rodbinska veza me' ulemom i razumom
obdarenima, i ne mogu shvatiti kako se njima mogu pripisivati oni kod kojih je znanje
postalo glavnim oruem za kidanje veza i neprijateljstvo!"21
22. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "ovjek ne smije uiniti svog uzora (imama),
i njegove sljedbenike jedinim ljudima na svijetu, tako da voli samo one koji njega
slijede, ili da mrzi one koji ga ne slijede!?"22
23. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Pristrasne i fanatine skupine su one koje ne
primaju odreeni stav ili miljenje, izuzev miljenja koje samo njihova skupina prenosi i
praktikuje!?"23
15
Pogledaj: Bejanu Zaglil-'ilm, str.16..
16
17
18
Pogledaj: Edebul-Taleb, str.81..
19
Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 1/73..
20
Pogledaj: Kava'idul-Ahkam, 2/136..
21
Pogledaj: Ihja'u 'Ulumid-din, 1/46..
22
23
Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 1/74-75..
24. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Pristrasna je ona osoba koja pretpostavi miljenje
svog uzora (osobe koju slijedi, i za kojom se povodi), Kur'anu, Sunnetu i stavovima
ashaba... i ona je zaslunija kazne i ukora, nego li nagrade!"24
25. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ulema - islamski uenjaci... su putevi,
dokazi i spone izmeu obina svijeta i Poslanika s.a.w.s., zbog toga to im oni dostavljaju
njegovu poslanicu, i to im je pojanjavaju na osnovu svog idtihada."25
26. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Niko se ne smije pripisati stavovima (tj.
mezhebu), nekog islamskog uenjaka, a potom prijateljivati samo sa onima koji slijede
dotinu osobu, ili ratovati sa onima koji tu osobu ne slijede!"26
27. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ono to nam doe putem Kur'ana i Sahih
Sunneta je tano, a sve ono to se kosi sa Kur'anom, i Sahih Sunnetom, je netano!"27
28. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Potvrditi i zadrati se na onome na emu se
islamska 'ulema sloila je vanije i vrijednije od potvrivanja i zadravanja na onome oko
ega se islamska 'ulema nije sloila tj. oko ega se razila!"28
29. Hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "Mudrost nekada moe spoznati i veliki
grijenik (fadir), ali se ne zna njome okoristiti, ali dobro znajte da se ona od njega moe
uzeti i primiti i njome se okoristiti!29
30. Muhammed el-Emin el-enkiti rhm., kae: "Moramo gledati u sr rijei i sutinu
govora, a ne u sr i sutinu onoga koji je te rijei izrekao! Istina je istina, pa makar bio
onaj koji je iznio i rekao beznaajan!"30
31. 'Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae: "Ako 'alim (islamski uenjak), bude
govorio o stavovima ili postupcima ljudi koji su skloni novotarijama, na njemu je obaveza
da bude pravedan i da svakome da njegov hakk - pravo, i da u svemu tome objasni ta je
tano, a ta netano...!"31
24
Pogledaj: I'ilamul-Muvekki'in, 2/210..
25
26
27
28
29
Pogledaj: Fethul-Bari, 4/616., erh hadisa br.2311..
30
Pogledaj: Adva'ul-Bejan, 1/6..
31
Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 1/559., 152. ajet, sura el-En'am.
32. Imam Ibnu 'Abdul-Berr rhm., govorei o halu islamskih studenata svoga vakta, kae
slijedee: "Svi oni prelaze granicu u kuenju drugog, ali kod svakog, od te dvije strane,
moemo nai velika dobra, i ogromna znanja!"32
33. Imam el-Zehebi rhm., kae: "...kako se moe pogrenim smatrati i odbiti idtihad
neijim idtihadom!?"33
34. 'Abdullah b. Mes'ud r.a., kae: "Ko ti doe sa hakkom istinom - primi je, pa makar
ti osoba bila mrska i nedraga, a ko ti doe sa batilom neistinom odbij je, pa makar ti
osoba bila ljupka i draga!!!"34
35. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Istina se prima od onoga ko sa njom doe, ne bitno
bila nam ta osoba prijatelj ili neprijatelj, mrska ili draga, pobona ili grijena!"35
36. Sulejman b. Abdullah b. Muhammed b. Abdul-Wehhab rhm., kae: "Istina/hakk, se
prima od osobe koja sa njom doe, pa makar u pitanju bio neprijatelj koji postupa
suprotno naoj vjeri!"36
37. Mu'az b. Debel r.a., je rekao: "I licemjer (munafik), nekada izgovori rijei istine."37
38. Hatim el-Esamm rhm., kae: "Imam tri osobine, kada su u pitanju osobe s kojima
nisam u dobrim odnosima:
1. Veselim se kada budu u pravu, i kada neto pogode.
2. Rastuim se kada ne budu u pravu, i kada pogrijee.
3. Sebe obuzdavam od nedolinog ponaanja prema njima!"
Kada je ovo ispriano Ahmed b. Hanbelu rhm., rekao je: "Subhanallah, pametnijeg
ovjeka jo nisam uo! to li nas je neznanje poklopilo, i stalo na mjesto znanja!!!?
1. Prema ovjeku se neuko ponijesmo.
2. Rastuismo se kada istinu pogodi.
3. Razveselismo se onda kada ga zlo snae!?"38
39. Bekr Ebu Zejd rhm., kae: "Ouvati se od pristrasnosti i fanatizma, zahtijeva veliku
mo uzviena morala i ahlaka, i veoma jaku i vrstu vjeru!"39
32
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilmi ve fadlihi, str.1135-1139..
33
Pogledaj: El-Sijer, 13/97.; Nuzhetul-Fudala', str.946..
34
Pogledaj: El-Ihkam fi Usulil-Ahkam, od Ibnu Hazma rhm., 4/586..
35
36
Pogledaj: Tejsirul-'Azizil-Hamid fi erhi Kitabil-Tevhid, str.600..
37
Pogledaj: Sahih Sunen Ebi Davud, br. 3855, 4611..
38
Pogledaj: Ihja'u 'Ulumud-din, 1/64..
39
Pogledaj: Tasnifun-nasi bejnel-zanni vel-jekin, str. 77-78..
40. Imam afija rhm., kae: "Ne bih se raspravljao sa ovjekom, a da u sebi nisam rekao:
Allahu, uini da istina izae preko njegova srca i jezika; pa ako bi hakk bio na mojoj
strani poveo bi se za mnom u tome, a ako bi hakk bio na njegovoj strani poveo bih se
ja za njime!"40
41. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...s toga je farz obaveza, svakom vjerniku
da voli i pomae ostale vjernike (mu'mine), kao i ulemu i uenjake meu njima... i da uvjek
hlepi za istinom, i da je slijedi, gdje god da je nae!"41
42. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...pa ako istina jo ne izae na vidjelo, i ne
bude jasna, svako e uzdrati svoj jezik od druge strane."42
43. Kasim b. Muhammed rhm., je rekao: "...ovo je moje miljenje, a ne kaem da je samo
ono istina (hakk)."43
44. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...ako hakk - istina, bude poznata i jasna...
nije dozvoljeno ostaviti je... ni zbog ijeg miljenja ili stava."44
45. ejh Muhammed b. 'Abdul-Wehhab rhm., je rekao: "Ono to me proe od istine
(hakka), slobodno mi pojasnite, jer je - vratiti se istini - bolje od ostanka u batilu
(neistini)!!!"45
46. Poslanik s.a.w.s., kae: "...a, ako bude opkolio stanovnike neke tvrave, i od tebe
zatrae da s njima postupi po Allahovom d.., propisu, nemoj na to pristati, jer ti ne zna
da li e pogoditi Allahov d.., hukm (propis), po pitanju njih ili ne?!"46
47. Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: "Po ovom pitanju govorim po linom nahoenju,
pa ako bude tano - onda je to od Allaha d.., a ako bude netano - onda je to od mene ili
od ejtana, a Allah d.., i Njegov Poslanik s.a.w.s., su od toga isti!"47
40
41
42
43
44
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/1124., br.2207..
45
Pogledaj: Mu'ellefatu ejh Muhammed b. Abdul-Vehhab, peti dio, Resa'il-ahsijjeh, br.6., str.42.; br.7.,
str.48..
46
Pogledaj: Sahihu Muslim, Kitabul-Dihad, hadis br.1731..
47
48. Imam Ibnu 'Abdil-Berr rhm., kae: "Znanje koje je do imam Malika rhm., dolo u
stilu: 'smatram da je', 'mislim da je', 'ini mi se', ili 'lijepo bi bilo', za to se ne kae - to je
halal ili to je haram, a Allah najbolje zna!"48
49. Muhammed b. 'Abdul-Wehhab rhm., govorei o uenjacima selefa ('ulemi prvih
generacija), i mudtehidima, kae: "...ono to su oni tada o nama mislili, i kako su oni o
nama razmiljali, je bolje od onoga to mi danas sami o sebi mislimo!!!"49
50. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Mudtehid nema pravo braniti ostalim
ljudima da ga slijede u njegovim idtihadima (pravnim miljenjima), a niti ima pravo
drugima stavljati u obavezu da ga slijede u svemu tome!"50
51. Jahja b. Sa'ad rhm., kae: "...s toga, nemoj da smatra onaj, koji neto proglasi
zabranjenim (haram), da je onaj koji tu istu stvar smatra dozvoljenom (halal), propao
zbog tog' svog' miljenja, a niti onaj koji proglasi neto dozvoljenim (halal), da smatra
osobu koja tu istu stvar smatra zabranjenom (haram), propalom zbog tog svog stava!51
52. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...ne mora sve ono to je poznato i sigurno
jasno, odreenom broju ljudi, biti poznato i sigurno jasno svim ljudima, i nije tano da svi
ljudi znaju i razumiju sve ono s ime je Poslanik s.a.w.s., doao, ve je istina da veina
njih nije ni ula za veinu onoga to je Poslanik s.a.w.s., rekao, a veini ne biva jasnim ta
se hoe datim Poslanikovim s.a.w.s., rijeima i porukama, i pored toga to je Poslanikov
s.a.w.s., govor veoma jasan i decidan (muhkem)!"52
PRAVEDNOST U POSTUPANJU SA NEISTOMILJENICIMA
53. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Osoba koja je u neemu pogrijeila naravno da
nije dozvoljeno slijediti je po tom pitanju, ali isto tako nikako nije dozvoljeno obarati njen
imamet, poziciju, ugled i poloaj kojeg uiva me' ostalim muslimanima!"53
54. Hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "Ako se primjeti da je neka osoba u
neemu pogrijeila nije dozvoljeno govoriti da je to glavna karakteristika dotine osobe, a
svako ko bude tako postupao, bie mu uzvraeno!"54
48
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/1075., br.2091..
49
Pogledaj: Mu'ellefatu ejh Muhammed b. Abdul-Vehhab, peti dio, Resa'il-ahsijjeh, br.11., str.62..
50
51
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/903..
52
Pogledaj: Bejanu Muvafekati Sarihil-Ma'akul li Sarihil-Menkul, 'ala hami Minhadis-Sunneh, 1/222..
53
54
Pogledaj: Fethul-Bari, 5/420..
55. Imam el-San'ani rhm.,kae: "Nema tog alima (uenjaka), da nije u nekom pitanju
pogrijeio ili je napravio odreenu iznimku, ali zbog njegove vrijednosti ne treba taj stav
ili miljenje neprestano isticati, ve preko takvih stvari treba mirno prei!"55
56. Rijei nekih mudraca: "Osoba kojoj se ponu istraivati mahane ili greke, znajte da
je vrijedna!"56
57. Imam evkani rhm., navodi rijei el-Herrasa koji kae: "Kome se greke ponu
brojati, njegov stepen jaa!"57
58. Imam atibija rhm., kae: "Bezgrijenost nije uslov da bi neki ovjek bio 'alim...
greka ne moe loe uticati na znanje nekog ovjeka, niti nas moe odvratiti od njegova
imameta!"58
59. Bekr Ebu-Zejd rhm., kae: "Ko grijenikom proglasi osobu radi poinjene greke... ta
osoba je novotar koja se povodi za svojim strastima, i postaje odgovornom za dvije stvari:
snosi odgovornost za proglaavanje te osobe oloom i grijenikom, te snosi odgovornost
za odvraanje ljudi od znanja tog ovjeka!"59
60. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ulema (uenjaci), i ostali mu'mini, isto kao
to se ne proglaavaju bezgrijenicima, isto tako se ne proglaavaju ni grijenicima!"60
61. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ko bude smatrao da se svakom uenjaku
mudtehidu, mora pokoravati, pogrijeio je u nekoliko stvari, postajui tako pokuen,
izmahanisan i omraen; takav grijei, luta i izmilja!!!"61
62. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Vjernik mora saosjeati sa bolom svog brata
vjernika! Onda kada on posrne, isto kao da je on posrnuo, i nee ga kuditi, niti e se na
njega derati zbog toga to je pao!?"62
63. Imam el-Zehebi rhm., prilikom navoenja biografije 'Ali b. el-Medinija rhm., kae
slijedee: "Ne treba svakog onog pri kome se nae novotarija (bid'at), ili greka u
neemu (hefva), ili pak poini neki grijeh (zenb), ocrniti tako da mu se kasnije ne prima
nita od njegova govora! Nije uslov, da bi neka osoba bila pouzdana (sika), da je
bezgrijena i sauvana svakog grijeha!? Korist navoenja velikog broja pouzdanih osoba
55
Pogledaj: El-Savarim vel-Esinneh, str.297..
56
Pogledaj: erhu ma jeka'u fihi el-Tashif, str.6..
57
Pogledaj: Iradul-Fuhul, str.325..
58
Pogledaj: El-Muvafekat, 1/92..
59
Pogledaj: Tasnifun-nas bejnel-zanni vel-jekin, str.92-93..
60
61
62
Pogledaj: Medaridul-Salikin, 1/436..
(sikat), sa spomenom neke od novotarija ili slabosti koje su se nale pri njima, je ta da se
ukae na to da postoje jae i ispravnije osobe od njih, kojima e se dati prednost u sluaju
kontriranja u miljenju, zato se boj Allaha, i pravedno odmjeravaj stvari!"63
64. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Ako 'glava' ima visoke ciljeve po pitanju borbe
(dihada), prei e joj se preko sitnih greaka...!"64
65. Ishak b. Rahivejh rhm., kae: "Allah d.., voli hakk (istinu): Ebu 'Ubejd el-Kasim b.
Selam je bolji fakih (pravnik), od mene, i ueniji je od mene!"65
66. Imam Ahmed b. Hanbel rhm., kae: "Most prema Horasanu nije prela osoba poput
Ishaka, i ako se nismo slagali u velikom broju stvari, mada e se ljudi uvjek razilaziti oko
nekih stvari!"66
67. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...i ako se desi da neki 'alim, koji ima
bezbroj fetvi, pogrijei u oko stotinjak fetvi, to mu se ne smatra mahanom!!!"67
68. Se'id b. el-Musejjib r.a., kae: "Nema tog uglednika, niti 'alima, niti vladara, a da pri
sebi nema neku od mahana, ali me' ljudima ima onih ije se mahane nee spominjati...
osoba ije dobro nadjaa zlo eventualno zlo e se pokloniti dobru kojeg pri sebi ima!"68
69. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Nije uslov da bi neko bio siddik (dobar i
iskren), da sve to kae, da mu bude tano, ili da sve to uradi - da ga je uradio po
sunnetu!!!"69
70. Imam afija rhm., kae: "Ako kod nekog ovjeka preovladava pokornost (ta'ah), i
ljudskost (muru'eh), svjedoenje i rivajet (prenoenje govora), mu se neizostavno primaju,
a ako kod osobe preovladava nepokornost (ma'asijeh), i neljudskost (havarimul-muru'eh),
svjedoenje i rivajet (prenoenje govora), mu se odbijaju!"70
71. Imam el-Zehebi rhm., kae: "...ali, ko je taj koga su jezici potedjeli!? Ako se nekoj
osobi potvrdi imamet i vrijednost (od strane drugih imama i 'alima), nee mu koditi ono
to e se priat' u vezi njega! Govor o ulemi zahtijeva odreenu dozu pravde i
bogobojaznosti!"71
63
Pogledaj: Mizanul-i'itidal, 3/141..
64
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', str.1145..
65
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', str. 775..
66
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', str. 840..
67
68
Pogledaj: Kitabul-Kifajeh, str.79..
69
70
Pogledaj: Iradul-Fuhul, str.102..
71
10
72. Imam el-Zehebi rhm., kae: "...ipak, osnova neije ljudskosti lei u brojnosti dobrih
djela koja je uradio!"72
73. Imam el-hafiz el-Hikemi rhm., kae: "Oni imaju toliko vrijednosti i dobrih djela pri
sebi tako da e to anulirati greke koje imaju pri sebi ako ih ve imaju! Da li malo
neistoe moe zaprljati more kada u njeg' upadne!?"73
74. Ibnu Redeb el-Hanbeli rhm., kae: "Veina islamskih uenjaka (imama ili 'alima), je
pogrijeila u nekim mes'elama (pitanjima), ali sve to ni malo nije uticalo na njihov imamet
ili 'ilm... preko takvih stvari se prelazi zbog velikog dobra kojeg su ostavili iza sebe, i zbog
velikog broja stvari u kojima su pogodili Allahov propis!"74
75. Abdullah Ibnul-Mubarek rhm., kae: "Ako bolja strana, nekog ovjeka, preovlada
nad njegovom loom stranom - loa strana mu se ne uzima u obzir, i isto tako, ako loija
strana, nekog ovjeka, preovlada nad njegovom boljom stranom bolja strana mu se ne
uzima u obzir!"75
76. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Ako Allah d.., podari, ummetu, imama (vou), kod
koga je veliko dobro, koje preovladava nad njegovim zlom, pa gdje smo mi u odnosu na
njega!"76
77. Imam atibija rhm., navodi rijei Ebu Hamida el-Gazalija rhm., koji kae: "Veinu
dehla i neznanja, obinog svijeta, ojaae i razvie neznalice me' sljedbenicima istine!
Istinu pomijeae sa provokacijama i poniavanjem drugih, a slabe, me' protivnicima
svojim, gledahu s odreenom dozom podozrenja i potcjenjivanja, to kod prvih izazva inat
i kontriranje, a u srca njihova ukorijeni pogrena ubjeenja, to kasnije otea otklanjanje
istih uenjacima i pored toga to su tete takvih postupaka svima jasne i vidne!"77
78. Ebu Hamid el-Gazali rhm., kae: "Greke pokvarenih uenjaka... toliko bivahu
pristrasni istini, da ih to povede ismijavanju i potcjenjivanju svojih neistomiljenika!"78
72
73
Pogledaj: E'alamul-Sunneh el-Menureh, str.185..
74
Pogledaj: El-Reddu 'ala menit-tebe'a gajrel-mezahibil-erbe'a, str.56..
75
76
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala, str.1442..
77
Pogledaj: El-Muvafekat, 4/265.. ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Jedan od glavnih razloga
potcjenjivanja i omalovaavanja mezheba selefa od strane novotara, jeste nepanja i nemarnost (taksir), kao
i ispoljavanje otvorenog neprijateljstva prema drugima ('udvan), od strane onih koji se mezhebu selefa
pripisae, kao i zastupanje odreenih proizvoljnih idtihada onda kada je istina bila na suprotnoj strani. Sve
navedeno je bilo fitnom i iskuenjem njihovom neistomiljeniku to je jo vie uticalo na to da on ode u
zabludu!" Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 4/91..
78
Pogledaj: Ihja'u Ulumud-din, 1/41..
11
79. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "... a ako neka osoba eli nasilje i nepravdu
nanijeti novotarima, to e se smatrati istim neprijateljstvom, i takvoj osobi se nee prii u
pomo!"79
80. Imam El-Karafi rhm., kae: "Na tetu i opasnost tih novotarija je dunost ukazivati
onoliko koliko se moe, ali pod uslovom da se ne prelaze granice istinitosti, i da se oni koji
takva djela rade ne potvaraju drugim grijesima ili razvratnou - onim to nikada nisu
uradili!"80
81. Hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "Ako neko eli uputiti savjet, ili eli
drugog upozoriti, dajui mu do znanja kakav je hal neke osobe, to je dozvoljeno, ali ako se
time bude imalo za cilj omalovaavanje, vrijeanje ili umanjivanje neijeg ugleda, onda to
nije dozvoljeno!"81
82. Imam Ibnu Kajjim rhm., kae: "Dobar dio uenjaka je oborio erijatske presude po
navedenim pitanjima, ali se nikada nisu uputali u govor o osobama koje su dotine
presude donijele!"82
83. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Kada se govori o ljudima, treba govoriti
pravedno i sa znanjem, a ne nepravedno, i sa neznanjem, to obino biva praksom
novotara!"83
PRAVEDNOST U GOVORU O NEISTOMILJENICIMA
84. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Kada kolege ponu jedni o drugima govoriti, na taj
govor se nee obraati panja, a pogotovo onda ako se da naslutiti da je povod tom
govoru eventualno neprijateljstvo, drugaiji mezheb, ili zavist... Gospodaru na, odstrani
iz prsiju i grudi naih zlobu i zavist prema vjernicima!"84
85. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Kada se prijatelji ili kolege, upuste u govor jedni prema
drugima - vei dio toga se nee uzimati u obzir, niti za dokaz!"85
79
Pogledaj: Minhadul-Sunneh, 3/158..
80
Pogledaj: El-Furuk, 4/207..
81
Pogledaj: Fethul-Bari, 10/571..
82
83
84
Pogledaj: Mizanul-I'itidal, 1/111..
85
12
86. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Ako primjetimo da je govor prijatelja i kolega, jednih o
drugima, utemeljen na strastima ili pristrasnosti, na njega se neemo osvrtati: 'zavie se',
i nee se drugima prenositi!"86
87. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Kada se prijatelji i kolege, po nekom pitanju raziu - ne
obara im se 'adalet (pravednost), osim uz jak dokaz i pojanjenje!"87
88. Ibnu 'Abdul-Berr rhm., kae: "iji adalet (pravednost), bude ispravan, i od strane
drugih mu imamet bude potvren... niiji govor nas vie ne moe od njega odvratiti!"88
89. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Kada bi govor kolega i prijatelja, jednih o drugima,
uzimali u obzir, razdor (meu nama), bi jo veim bio!"89
90. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Svjedoenje neprijatelja protivu neprijatelja
se ne prima - pa makar i pravedna osoba bila u pitanju!"90
91. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ne prihvata se svjedoenje inoe u stvarima
koje mogu prouzrokovati razvod braka druge inoe!"91
92. Imam el-ewkani rhm., kae: "Onaj kome je stalo do pravde, nee se osvrtati na
pohvale ili pogrde (el-derh we el-ta'adil), izreene izmeu sljedbenika pravnih kola
(mezheba), ili pak izmeu sljedbenika vjerskih pravaca (el-nihal)!"92
93. Hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "Neka skupina je loom okarakterisala
drugu skupinu, zbog meusobna razilaenja po nekom akaidolokom pitanju, zato u
takvim sluajevima trebamo biti oprezni, i ne oslanjati se na takav govor, osim ako je
hakk, kod neke od dotinih strana, veoma jasan!"93
94. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Kuenje odreenog novotara, i odvraanje
ostalog svijeta od njega - cilj svega toga je vratiti ga milosti i dobroinstvu, a ne
iskazivanje zlobe i osvete prema njemu!?"94
86
87
88
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilmi ve fadlihi, 2/1093..
89
Pogledaj: Ta'rihul-Islam, str.381..
90
91
92
Pogledaj: Edebul-Taleb, str.107..
93
Pogledaj: Hedjul-Sari mukaddimetu Fethil-Bari, str.544..
94
13
95. Omer b. el-Hattab r.a., kae: "Ko ispuni povjereni mu emanet, i ustegne se od asti i
obraza ostalog svijeta takav ovjek je ljudina!"95
96. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Nije art (uslov), da bi neki ovjek bio pouzdan (sika),
da nikako u ivotu ne pogrijei, ili da nikako informacije ne zaboravlja!?"96
97. Imam Ibnu Hazm rhm., kae slijedee: "Ko proglasi odreene ljude nevjernicima
(kafirima), na osnovu linog tumaenja (te'vila), onoga to su oni rekli, i ako se u tekstu ne
nazire odmah ono to bi ih odvelo kufru (nevjerstvu), pogrijeio je, i slagao na njih,
potvorivi ih.... Ne proglaava se nevjernikom (kafirom), niko sve dok jasno ne iskae
odnosno dok jasno ne izjavi ono to ga vodi kufru, i niko nema pravo lino tumaiti tua
ubjeenja. Ono na osnovu ega e se donositi zakljuak jeste eksplicitna decidnost
izgovorenih rijei i stavova!"97
98. Imam atibi rhm., kae: "Kufrom (nevjerstvom), u pravom smislu rijei se proglaava
namjerno, s ciljem reeno ili uraeno nevjerstvo. Dakle, ne proglaava se odmah
nevjernikom osoba koja je neto od toga neposredno uradila, jer da je navedena osoba
znala da ta rije, ili da to djelo, odvodi u kufr moda to ne bi uradila!"98
PRAVEDNOST PREMA OBINIM MUSLIMANIMA,
KAO I PREMA UENIJIM SKUPINAMA MEU NJIMA
99. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Nisu propali svi oni koji se budu s nama
razili u nekom od pitanja akide (ispravnog vjerovanja, ubjeenja), jer onaj s kim se u
neemu raziemo, moe biti mudtehid, koji je pogrijeio u svom idtihadu, a iju e
greku Allah d.., kasnije oprostiti!"99
100. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Rei da je odreena firka (sekta, pravac,
mezheb), jedna od onih sedamdeset i dvije firke za koje je Poslanik s.a.w.s., rekao da e u
Dehennem takva izjava se mora potvrditi jakim dokazom, zbog toga to je Allah d..,
zabranio govor bez znanja, a pogotovo kada je On d.., u pitanju!!!"100
101. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ko bude smatrao da svaka od sedamdeset i
dvije firke (sekte, stranke), u okviru islama, posjeduju kufr koji izvodi iz milleta (skupine
muslimana), takvim stavom se suprostavio Kur'anu, Sunnetu, idma'u ashaba r.a.,
95
Pogledaj: Kitabul-Zuhd, od imama Ahmeda.
96
97
Pogledaj: El-Fisal, 3/294..
98
Pogledaj: El-I'itisam, str.708..
99
100
14
(konsenzusu), idma'u etvorice imama, kao i drugih uenjaka mimo njih. Meu njima ne
postoji osoba koja nevjernicima smatra sve sedamdeset i dvije sekte unutar islama!"101
102. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...pa kada vjernik kae: "Gospodaru na,
oprosti nama, i naoj brai koja nas u vjeri pretekoe" s ovom dovom e ciljati sve
pripadnike ummeta koji ga pretekoe u vjeri, pa makar i grijeili inei te'vil, kontrirajui
sunnetu Poslanika a.s., ili pak budu inili velike grijehe. Takva osoba je jedan od njegove
brae koji ga u vjeri pretee, pa makar bio jedan od sedamdeset i dvije firke (sekte,
skupine), jer nema skupine, a da meu njima nema odreen broj onih koji su vjernici - ali
vjernici koji su zapali u odreenu vrstu zablude ili grijeha zbog ega zasluuju da budu
kanjeni, kao i svi ostali grijenici meu ostalim mu'minima!"102
103. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ako se desi da se nekoj osobi, ili grupi
ljudi, donesu i iznesu dokazi koji obaraju njihove zablude i stavove (tj. budu satjerani u
oak), i bude im dokazano da nisu u pravu po odreenom pitanju ne mora znaiti da
dotina, osoba ili grupa, nije od onih koji punim srcem ele uspostavljati Boiji emer na
zemlji!"103
104. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ehlu-Sunnet vel-Dema'at, ne proglaava
sljedbenike kible nevjernicima zbog eventualne neposlunosti ili grijeha kojeg poine, kao
to to rade Haridije! Bratstvo po vjeri opstoji i uz grijeh i neposlunost... Grijeniku
(fasiku), ne oduzimaju zvanje vjernika u potpunosti, niti smatraju da e vjeno boraviti u
vatri!"104
105. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ne smatra se nevjernikom (kafirom), osoba
koja poini veliki grijeh, ili u vjeru unese neki od bid'ata, pa makar i pozivao ljude tom
bid'atu (novotariji), izuzev ako se radi o munafiku! U ijem srcu se nae vjerovanje u
Poslanika s.a.w.s., i vjerovanje u ono s ime je On s.a.w.s., doao, pa makar i grijeio po
pitanju nekih novotarija takva osoba sigurno nije nevjernik!"105
106. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Pitanja koja se rijeavaju putem idtihada
(ulaganjem napora od strane islamskog pravnika radi iznalaenja propisa po odreenom
pitanju, koje nije direktno rijeeno Kur'anom ili Sunnetom) - ko bude u takvim pitanjima
slijedio stavove ili miljenja 'uleme (uenjaka), nee mu se negirati takvo postupanje, niti
e se bojkotovati zbog toga!!!"106
101
102
103
104
105
106
15
107. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Kada bi - dva muslimana, koji se u neemu
raziu, i koji se ne sloe po odreenom pitanju - morali kidati meusobne odnose, i
izbjegavati se - meu muslimanima danas ne bi postojalo niti mira, niti bratstva!"107
108. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Uspostaviti vezu i kontakt s nekim ljudima
je korisnije nego li ih izbjegavati, ali je isto tako izbjegavati neke ljude korisnije nego li se
s njima druiti. Zbog toga se Poslanik s.a.w.s., sa nekima druio, dok bi druge
bojkotovao!"108
109. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Nije art (uslov), pristajanja za nekim
imamom, da se zna kakve je 'akide (kojeg je pravca, ubjeenja ili mezheba), niti e se
prethodno ispitivati rijeima: ta ti misli o tome, ili o onome... - ve e se obaviti namaz
za takvom osobom, i ako ga lino ne budemo poznavali!!!"109
110. Poenta je u ljudskoj vanjtini, a ne u njihovoj nutrini. Ovome nam svjedoi sluaj
koji se desio za vrijeme Poslanika s.a.w.s., onda kada je jedan ovjek prigovorio
Poslaniku s.a.w.s., po pitanju raspodjele imetka, rekavi mu: Boj se Allaha! Halid r.a.,
zatrai dozvolu od Poslanika s.a.w.s., da ga ubije. Poslanik s.a.w.s., ree: Neka ga, moda
obavlja namaz? Halid r.a., ree: Koliko li je klanjaa, koji svojim jezikom izgovaraju, ono
to im nije u srcu - na ta mu Poslanik s.a.w.s., odgovori: Nije mi nareeno da ispitujem
srca ljudi, niti da im prsa otvaram!?"110
111. Omer b. el-Hattab r.a., nakon prestanka objave, zbog smrti Allahova Poslanika
s.a.w.s., ree: "Od sada emo se prema ljudima ophoditi na osnovu njihovih djela i
postupaka, pa, kod koga primjetimo hajr (dobro), uivae bezbjednost i bie nam blizak, a
nije na nama da istraujemo ta mu je u prsima - Allah d.., e ga pitati za ono to je bilo
u njegovim prsima, a kod koga primjetimo zlo, nee uivati nau bezbjednost, i neemo mu
vjerovati, pa makar i govorio da je dobar u dui!!!"111
112. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., nakon spominjanja toga da Poslanik s.a.w.s., ne
bi klanjao denazu munaficima jer ih je lino, a na osnovu vahja i objave, poznavao, dok
isto to ne bi zabranjivao svojim ashabima, kae slijedee: "Dakle, dok se sigurno ne
dokae da je odreena osoba bila srani kafir (dakle nevjernik svojom nutrinom), klanjae
mu se denaza, i od Allaha d.., e se moliti za oprost njemu, pa makar i umro na nekom
od bid'ata (novotarija), ili pak na nekom od grijeha!!!"112
107
108
109
110
Pogledaj: Sahihul-Buhari, Kitabul-Megazi, br.4351..
111
Pogledaj: Sahihul-Buhari, Kitabul-ehadat, br.2641..
112
16
113. Poslanik s.a.w.s., kae: "Ko bude klanjao na namaz, i okretao se prema naoj
kibli, i bude jeo ono to mi zakoljemo ta osoba je musliman, i ona je pod zatitom
Allaha, i Njegova Poslanika s.a.w.s.!!!"113
114. U komentaru ovog hadisa, hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "Na ljude e
se gledati shodno njihovim postupcima, pa ko javno prihvati i pokae (azhare), glavne
odlike Islama (e'airullah), smatrae se njegovim pripadnikom, i islamski propisi e se
odnositi na njega, sve dok se ne ustvrdi suprotno!"114
115. Imam el-Zehebi rhm., u povodu obaranja optube upuene na raun imama Ahmeda
rhm., tj. optube da nije bio fakih ve samo muhaddis, kae slijedee: "Tako mi Allaha, u
fikhu je postigao stepen Lejsa, Malika, afije i Ebu Jusufa, u zuhdu i bogobojaznosti
stepen Fudajla i Ibrahim b. Edhema, a u hifzu stepen u'ube, Jahja el-Kattana, i IbnulMedinija ali, dahil (neznalica), nije u stanju prepoznati vrijednost i stepen na kojem
je druga osoba!"115
116. Ibnu Redeb el-Hanbeli rhm., kae: "Allah d.., se smilovao onome koji prema sebi
stalno bude gajio loe miljenje (tj. onome koji stalno sebe kori, i sebe podstie na
dobro)... kao i onome koji gaji lijepo miljenje o naim precima (selefu), spoznavi svoju
krnjavost, a njihovu savrenost u vjeri, kao i onome koji ne napada imame (voe i
predstavnike ove vjere)!!!"116
117. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Slijedee pravilo vai za svako vrijeme: Neki ovjek je
'alim (uenjak, specijalista, strunjak), u nekoj oblasti, a isto to nije (dakle nestruan je), u
velikom broju preostalih oblasti, ili grana nauke!"117
118. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., govorei o neispravnom prijateljevanju i ljubavi,
kae: "Najmanje, to se ovog pitanja tie, jeste to da ovjek veinom daje prednost onome
koji odgovara njegovoj havi (strasti, pohotama i poudama), pa i ako je druga osoba, koja
se nije uzela u obzir i koja je zapostavljena, pobonija (ili pak uenija)!?"118
119. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Najasnije stvorenje kod Allaha d.., je
onaj koji je najbogobojazniji, i koji Ga se najvie boji, ne bitno kojoj skupini pripadao!"119
120. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "...nasljednici Poslanika s.a.w.s. - njihova glavna
osobina je nepristrasnost (pogrijenim ubjeenjima i pravcima), kao i to da nijedan od
njih nee ostaviti hakk (istinu), priklanjajui se krvnim srodnicima (roacima, plemenu,
113
Pogledaj: Sahihul-Buhari, Kitabul-Salat, br.391..
114
Pogledaj: Fethul-Bari, br.391..
115
116
117
118
119
17
naciji), ili onima koji su na njegovom mezhebu ili tarikatu. Hakk je ono to trae, i ono za
ime se povode!"120
121. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Niko nema pravo pripisati se ejhu, imamu
i sl., a da potom zbog tog svog povoenja za njime, ili zbog njega lino, voli ostale ljude,
ili pak da ratuje sa njima, ve mu je obaveza voljeti, cijeniti i potovati sve pripadnike
imana, a posebno ulemu i ejhove koji se prouju po takvaluku! Povoenje za nekim
imamom ili ejhom nikoga ne obavezuje na viak ljubavi prema nekome, ili pak na
pristrasnost prema nekome ili neemu, izuzev onda kada iman (vjerovanje), ili takvaluk
(bogobojaznost), dotine osobe doe do izraaja!"121
122. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ko bude mu'min (vjernik), na nama je
obaveza druiti se s njime, ne bitno kojoj skupini ljudi on pripadao, a ko bude kafir
(nevjernik), na nama je obaveza biti u neprijateljskim odnosima sa njime, nebitno kojoj
skupini ljudi on pripadao! Kod koga se nae iman, ali se uz taj iman nae i 'fudur'
(grijesi i pokuene stvari), s njime e se prijateljivati shodno jaini njegova imana, a
'neprijateljivati' shodno jaini i teini njegovih grijeha i loih djela; ovjek se nee
proglaavti otpadnikom od vjere zbog eventualnih grijeha koji se nau pri njemu!"122
123. Imam el-atibi rhm., kae: "Ljubav, odravanje veza, pomaganje i sl., se moraju
nai me' onima koji se razilaze u pitanjima koja se rjeavaju putem idtihada (tj.
ulaganja napora od strane odreenog islamskog uenjaka, u iznalaenju propisa, koji nije
direktno rijeen Kur'anom ili Sunnetom)... jer su ipak sloni na tome da se mora iznai
ono to je Zakonodavac imao za cilj, a razilaenje u putevima ili metodama, koji nas tome
cilju vode, ne smije imati ikakva utjecaja na nas!!!"123
124. Imam atibi rhm., kae: "Islam poziva zajednitvu, slozi, ljubavi i samilosti me'
vjernicima, tako da svako miljenje ili stav, koji vodi suprotnome, nije od Islama!!!"124
125. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ljudi koji vole samo one koji se sa njime
slau, i koji mrze samo one koji se sa njima ne slau su oni koji razbijaju redove
muslimana, i koji izazivaju razilaenje u ummetu!!!"125
PRAVEDNOST PREMA OSTVARIVANJU, ERIJATSKI
ISPRAVNIH, JAVNIH INTERESA I KORISTI (MESALIH)
120
121
122
123
124
Pogledaj: El-muvafekat, 4/186..
125
18
126. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Svima je poznato da je od glavnijih pravila
ove vjere: Pridobijanje srca i uspostavljanje jedinstva, kao i uklanjanje nesloge i
razdora... Ko ovo pravilo bude imao uvjek na umu, oni su ti koji sebe mogu nazvati
"Ehlul-Dema'ah" (ljudima koji se dre dema'ata, i koji hoe zajednitvo)! Isto tako,
svaki onaj koji suprotno ovome radi, je jedan od onih koji razbijaju demat, i koji samo
izazivaju razdor i neslogu!!!"126
127. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ashabi bi se razili u odreenom broju
pitanja, bilo naune ili praktine prirode, ali i pored toga, njihova srca su oduvijek bila u
bratskim odnosima!"127
128. Imam el-atibi rhm., kae: "Ashabi r.a., bi se razilazili u mese'elama (pitanjima),
koje se inae rijeavaju putem idtihada (konsenzusa, analogije)... ali, i pored toga, ljubav
i meusobno savjetovanje je oduvijek postojalo meu njima; bratstvo u Islamu nikada nije
bilo prekinuto!!!"128
129. Imam el-atibi rhm., kae slijedee: "...na ovjeku je obaveza obuzdati se i umiriti
bijes, koliko god se to bude moglo!"129
130. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Lijepo bi bilo da ovjek uvjek ima za cilj
spajanje udaljenih i razdvojenih srca, pa makar morao ostaviti mustehabb stvari
(neobavezne radnje i djela), radi toga, jer je korist druenja i spajanja srca po vjeru vea
od koristi koju dobijamo radnjom tih mustehabba! Svi znamo da Poslanik s.a.w.s., nije
promijenio oblik Ka'abe, samo zbog uzimanja u obzir spajanja srca kod ljudi, i njihovog
jedinstva!"130
131. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Drati se dema'ata i ouvanja jedinstva u
redovima, je jedno od primarnih pitanja ove vjere, dok se sekundarna pitanja, oko kojih
postoji razilaenje me' islamskom ulemom, dre po strani. Kako da se udari po korijenju
radi ouvanja granja!?"131
132. Imam el-atibi rhm., kae: "Ne treba iriti me' narodom sve ono to je istina
(hakk), pa makar bilo i usko vezano za erijatsko znanje... a, od toga je i govor da je
odreena grupa ljudi takva i takva, na tome i tome, pa i ako smo po pitanju njih moda i u
pravu, jer to kasnije izaziva i raspaljuje smutnju!!!"132
126
127
128
Pogledaj: El-Muvafekat: 4/186..
129
Pogledaj: El-I'itisam, 2/731..
130
131
132
19
133. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., navodi rijei Alije r.a., koji kae slijedee:
"Priajte ljudima samo onoliko koliko mogu shvatiti, i samo ono to poznaju, a proite se
onoga to negiraju; zar elite da se porie Allah, i Njegov Poslanik!?133
134. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., navodi i rijei Abdullaha b. Mes'uda r.a., koji
kae: "Niko od vas nee priati ljudima ono to oni trenutno ne mogu shvatiti, a da to,
kasnije, ne bude iskuenje (fitna), za nekog od njih!!!"134
135. Imam el-Gazali rhm., prenosei rijei nekih uenjaka, kae slijedee: "Odmjeri
svakom ovjeku shodno njegovoj pameti i razumu, i vagaj mu vagom njegova shvatanja i
razumijevanja, kako bi bio poteen njegova zla, a i kako bi se on okoristio tobom. U
suprotnom, nastupie negiranje i pobijanje, samo zbog toga to se izgubila mjera!?"135
136. Hafiz Ibnu Hader el-'Askelani rhm., kae: "...'ilm (nauka) se ne daje onima koji ga
nisu dostojni, i ne govori se osim onima koji ga mogu shvatiti, a slaboj konstrukciji mozga
i razuma se ne tovari ono to ne moe podnijeti!!!"136
137. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Akaidske stvari, oko kojih se islamska
'ulema nije sloila, se ne raspravljaju, pred i sa obinim muslimanskim pukom ('ammetulmuslimin), koji su jo u selametu, poteeni fitne (iskuenja), u vezi tih stvari!"137
138. Bekr Ebu Zejd rhm., kae slijedee: "Savjetujem svakog muslimana, koji se spasio
greaka i sumnji po pitanju vjerovanja, slijedeim: Novotarija ili novotar koji nije toliko
aktuelan, niti javan ne pokreu se ljudi radi uklanjanja takve vrste novotarije (bid'ata),
ili novotara (mubtedi'ah), zbog toga to e se moda jo vie proiriti ako se budu dirali,
to je i Boiji zakon na zemlji! Takva vrsta utanja i neobaziranja e se nekada smatrati i
dihadom, jer kao to istina (hakk), najee biva zastupljena u govoru i rijeima, isto
tako se hakk (istina), nekada moe postii i utnjom, nedizanjem panike, i neobaziranjem
na takvo to! Sam e procijeniti kako e postupiti!"138
139. Imam el-ewkani rhm., kae: "Nemoj prilaziti ljudima odjednom, 'amarajui' ih
borbeno i otvoreno, na javnom mjestu, grdei ih glasno, i prebacivajui im zbog onoga to
rade, hvatajui ih za guu, traei od njih da se odreknu onoga na emu su..."139
133
Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 6/59-60.
134
135
Pogledaj: Ihja'u 'Ulumid-din, 1/55..
136
Pogledaj: Fethul-Bari, 12/188., br.6830..
137
138
Pogledaj: Hedrul-Mubtedi', str.50..
139
Pogledaj: Edebul-Talib, str.56..
20
140. Imam atibija rhm., navodi rijei Hasana el-Basrije rhm., koji kae: "Najgori
Allahovi robovi su oni, koji dolaze s opasnim i tekim pitanjima (mes'elama), dovodei u
teak poloaj ostale Allahove robove!!!"140
141. Imam 'Izz b. 'Abdus-selam rhm., kae: "Kada bi posve nestalo 'adaleta (pozitivnih
karakteristika meu ljudima), ne bi bilo dozvoljeno zapostaviti opte koristi i interese
(zajednice), ve e se davati prednost onome koji manje grijei i ima manje fiska, pa
potom ostali redom!!!"141
142. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "eri'at je dat ljudima radi ostvarivanja i
upotpunjavanja koristi i interesa (mesalih), a isto tako i radi odstranjivanja, anuliranja ili
umanjivanja svih teta i onoga to je nekorisno po drutvo (mefasid), onoliko koliko se to
u mogunosti, kao to se takoer zahtijeva davati prednost veoj koristi nad manjom, kao i
prednost otklanjanju vee tete i veeg zla od manjeg i neznatnijeg zla!"142
143. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "...kada dva harama (zabranjena djela),
dou u opticaj, i ne bude se mogao izbjei vei haram osim uz injenje manjeg harama - u
tom sluaju e se poiniti manji haram kojeg, u ovakvoj situaciji, i ne moemo smatrati
haramom!!!"143
144. Imam Malik rhm., kae: "Kada se nae me' nekim narodom, nemoj potezati sa
priom o onome to im nije poznato, ili to im je manje jasno, kako te ne bi snalo od njih
ono to ti je mrsko!"144
145. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Neiji idtihad u odreenim pitanjima se
ne negira, osim uz navoenje jakog dokaza, kao i pojanjenje onoga to se tim dokazom
htjelo rei!"145
146. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Idtihadska pitanja su takva da se ne smiju
negirati rukom (tj. silom), i niko nema pravo, prisiljavati ostali svijet na to da ga slijede u
njegovim idtihadskim stavovima."146
147. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: To su pitanja idtihadske naravi koja su bila
predmetom raspravke imama prijanjih generacija, ali (ono to nas ovdje interesuje), je
da je svaki od njih potvrivao drugome dostojnost injenja i vrenja idtihada!"147
140
141
142
Pogledaj: El-Mesa'il el-Mardinijjeh, str.63..
143
144
145
146
147
21
148. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ko se povodi za nekom uenom osobom
(taklidul-imam), nema pravo negirati isti taj postupak osobi, koja, u istom tom pitanju,
slijedi nekog drugog imama!"148
149. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Ako se po odreenom pitanju nita direktno ne
spominje u Sunnetu, niti u Idma'u, tada na scenu stupa Idtihad, i tada nema pravo niko
negirati postupanje po njemu, dolazio od strane mudtehida ili pak mukallida!!!"149
150. 'Izz b. 'Abdus-Selam rhm., kae slijedee: "Ko uradi neto po pitanju ega islamska
'ulema nije slona da li je haram ili ne... ako on bude ubjeen da je ta stvar dozvoljena, ne
smije mu se postupak negirati, osim u sluaju da dokazi s kojima dokazuje da odreeno
djelo nije haram budu slabim (da'if)!!!"150
151. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Nije dozvoljeno otklanjati loe djelo, onim
to je gore od njega!!!"151
152. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ne treba kuditi ovjeka i sprjeavati mu
korienje svjetlosti (nur), u kojoj ponekada ima tame, izuzev u sluaju ako bude postojala
svjetlost u kojoj uopte tame nema; u suprotnom, ko ne bude ovako postupao, moe se
desiti da ovjeka u potpunosti ostavimo bez svjetlosti!"152
153. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Ako se musliman nae u 'Darul-Harbu'
(kafirska zemlja s kojom su muslimani u ratu), ili u 'Darul-Kufru' (kafirska zemlja s
kojom muslimani nisu u ratu), nije mu propisano kriti javna obiljeja/hedj zahir, te
zemlje, u sluaju ako e krenje istih njemu nanijeti tetu; ak je pohvalno, a nekada i
obavezno, da ovjek uestvuje s njima u tim stvarima/hedj zahir, ako se u tome moe
nazrijeti islamski interes, ili korist muslimana i islamske zajednice uopte; ili ako bi to
olakalo pozivanje istih u Islam, ili predstavljanje islama njima, ili ako bi takav postupak
odagnao negativne posljedice i raznorazne tete od muslimana!"153
154. ejhul-Islam, Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Obaveze i zabrane, stupaju na snagu tek uz
postojanje znanja i mogunost uinka... Nemogunost uinka (el-'adz), obara naredbe
(evamir), ili zabrane (nevahi), i ako su u osnovi propisane!!!"154
155. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Kada primjeti grijenike (ehlul-fisk wel-fudur),
kako igraju aha i sl., tvoje negiranje njihovog postupka nee biti pametno, niti mudro,
148
149
150
151
152
153
Pogledaj: 'Iktidaus-siratil-mustekim, str.420..
154
22
osim u sluaju ako si ih naveo na djelo koje je drae Allahu d.., i Njegovom Poslaniku
s.a.w.s., od toga, poput: gaanja, trkanja konja i sl.. Ako primjeti grijenike okupljene
oko neke igre i zabave, ili sluanja pljeske i igranja ako ih prevede iz takvog hala u
pokornost Allahu d.. cilj je pogoen, u suprotnom, bolje je ostaviti ih u takvom halu,
nego li da preu na neto to je gore od toga! Ako nae ovjeka koji se voli baviti
itanjem 'viceva' i sl., i bude se plaio da e poeti itati literaturu zabludjelih skupina ili
knjige sihra i magije, u sluaju da se ostavi knjiga s vicevima, ostavi ga na prvim
knjigama! Ovo je iroka tema i oblast!"155
156. Imam Ibnul-Kajjim rhm., nam spominje i sluaj kojeg je izravno uo od ejhulislama Ibnu Tejmijje rhm., koji kae: "Proao sam, sa par prijatelja, u vrijeme vladavine
Tatara, pored par njih koji pijahu alkohol. Jedan od onih koji su bili samnom ih poe
odvraati od toga!? Ja mu namah zabranih da to ini! Rekoh mu: "Allah d.., je
zabranio konzumiranje alkohola zbog toga to on odvraa od spominjanja Allaha d..
(zikra), i od obavljanja namaza, ali, to se ovih tie, njih alkohol sprijeava od ubijanja
ljudi, porobljavanja ena, i otimanja tueg imetka, zato ih ne diraj!"156
PRAVEDNOST U OPRAVDAVANJU OSTALIH LJUDI
157. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijjeh rhm., kae: "...davanje za pravo neznalicama, da
islamske uenjake proglaavju nevjernicima (kafirima) - to je jedno od najpokuenijih
grijeha koji se mogu desiti! Osnova ovakvog postupanja lei u haridijama i rafidijama,
koji nevjernicima proglaavaju imame muslimana, zbog toga to misle da su imami
pogrijeili u nekim pitanjima ove vjere!? Ehlu-Sunnet vel-Dema'at je sloan na tome da
nije dozvoljeno ulemu muslimana proglaavati nevjernicima zbog eventualne greke koju
poine!"157
158. Aia r.a., kae: "Allah da oprosti Abdullahu Ibn Omeru r.a.; on nije slagao; moda je
zaboravio, ili pogrijeio!?"158
159. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijjeh rhm., kae: "...ovaj e biti da je mudtehid, koji grijei
u izvravanju odreenog postupka, a drugi e biti da je mudtehid koji grijei u nainu
negiranja takvog postupka prvome - a svima e im biti oproteno. Nekada e neki od njih
biti grijenik, a nekada obojica mogu biti grijenici!?"159
160. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijjeh rhm., kae: "Da jedan ovjek pogodi istinu u svim
mes'elama i propisima - ili je nemogue, ili je vrlo teko!!!"160
155
156
157
158
Pogledaj: Muvetta' imama Malika, Ebvabul-Dena'iz, hadis br. 318.
159
160
23
161. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Svaka firka (pravac, stranka, partija, mezheb), se udi
drugoj, i zgraava se od nje, i tome se nije uditi, ali, mi elimo svakome onom, koji je
utroio truda i vremena u iznalaenju istine (hakka), da mu bude oproteno, makar od
strane ovog ummeta, nas muslimana, kojima je inae ukazana milost!"161
162. Imam el-Zehebi rhm., govorei o imamu Ebu Hamid el-Gazaliji, navodi rijei ostale
uleme, koji su se pohvalno ili pogrdno izjasnili o ovom ovjeku, i njegovim knjigama, pa
svoje izlaganje zavri slijedeim rijeima: "Uenjaci (ulema), e se uvijek razilaziti u
nekim pitanjima, ali e uenjak, za razliku od ostalih, raspravljati s drugim uenjakom
putem idtihada (zdravim i naunim metodama), i znajte da je svaki od njih ogranien, ali
u isto vrijeme i nagraen! Ko je tvrdoglav, i ko konsenzus uleme kri grijean je, a
Allahu se sve vraa!"162
163. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Stav pravca i kole Ehlu-sunneta welDemata jeste taj da mudtehid (uenjak), nema grijeha, pa makar i pogrijeio u svome
idtihadu!!!"163
164. Imam Ahmed b. Hanbel rhm., govorei o zadatku mudtehida (alima), kae:
"Ispravno je ono to kae imam Ahmed rhm., i ostali uenjaci: Na njemu je obaveza da
maksimalano uloi napor i trud, sa svoje strane, radi rijeavanja odreenog pitanja, i ne
mora u tanine pogoditi neku mes'elu ili pitanje, ako nije bio u stanju to uiniti. Njemu je
obaveza initi idtihad, i ako se ne prihvati idtihada po tom pitanju bie grijean!!!"164
165. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Bezgrijenost i savrenost je neto veoma visoko.
Uena osoba (alim), e biti hvaljena zbog posjedovanja velikog broja dobrih djela i
vrijednosti pri sebi (feda'il), i nee se ukopati zbog eventualne greke koju poini, od koje
se moda i povratio. Moda mu je i oproteno, zbog toga to je sa svoje strane uloio
maksimalni napor u iznalaenju istine, a sva snaga je samo u Allaha!"165
166. Imam el-Zehebi rhm., biljei: Junus el-Sadefi se raspravljao sa imamom afijom
rhm., u odreenom pitanju, u vezi kojeg su se razili, ne mogavi se sloiti na jednom
miljenju. Imam afija rhm., se pobojao da u dui Junus el-Sadefija ne ostane neto, zbog
toga to se nisu sloili na datom pitanju, pa kada ga drugi put srete, zaustavi ga i upita da
mu nije ostalo to naao na njega!?
161
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1550., Sijeru E'alamil-Nubela', 22/165-173, biografija imama Ibnu Kudame
rhm..
162
163
164
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1356., Sijeru E'alamil-Nubela', 19/322-346, biografija imama Gazalija rhm..
165
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1178., Sijeru E'alamil-Nubela', 16/283-285, biografija imama Kaffala elaija rhm..
24
Junus el-Sadefi rhm., kae: Nisam vidio pametnije osobe od imama afije. Raspravljali
smo se jednog dana po odreenom pitanju, u vezi kojeg se nismo mogli sloiti tj. razili
smo se. Kasnije me je sreo, uzeo za ruku, i rekao: O Ebu Musa (el-Sadefi), zar nismo u
mogunosti da budemo braa, i ako se nismo sloili po odreenom pitanju!?"
Imam Zehebi rhm., kae: "Ovo je dokaz savrenosti razuma imama afije, dobrog fikha i
poznavanja svoje due, a ljudi e se stalno oko neega raspravljati i razilaziti!"166
167. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijjeh rhm., kae: "Nema tog uenjaka (imama), koji je
opte-prihvaen od strane ummeta, a da je imao za namjeru kontrirati sunnetu Poslanika
s.a.w.s., u najmanjoj sitnici, a kamoli u veim stvarima. Ako se nae da je stav nekog od
njih u suprotnosti sa sahih sunnetom Allahova Poslanika a.s., mora da je dotini imam
imao odreeno opravdanje za zauzimanje takvog stava, a ta opravdanja se mogu svesti
pod tri take:
1. Neimanje ubjeenja da je Poslanik a.s., tako neto rekao.
2. Neimanje namjere govora o odreenom pitanju tim stavom.
3. Imanje ubjeenja da je dotini propis derogiran."167
168. Imam Zehebi rhm., navodi zlatno islamsko pravilo: "Od svake osobe se primaju
rijei i odbijaju. Ako je neki uenjak pogrijeio u nekoj mes'eli ili pitanju, on se, naravno,
nee slijediti u tome, ali se na njega nee bacati drvlje i kamenje, zbog onoga to je uradio
na osnovu svog idtihada! Molimo Allaha za oprost."168
169. Imam Zehebi rhm., iznosei svaku vrstu pohvale na imama Ibnu Abdul-Berra rhm.,
kae: "Ko pomnije bude prouavao njegova djela, shvatie njegov intelektualni stepen i
poloaj, jainu fikha i razumjevanja, i otrinu poimanja. Od svake osobe se prihvataju ili
odbijaju rijei izuzev Poslanika s.a.w.s. od njega se nita ne odbija. Ako neki od imama
(uenjaka, alima), pogrijei u svom idtihadu, ne smijemo mu odmah zaboraviti dobra
djela i uinke, i da skrijemo njegovo znanje, ve je na nama moliti oprosta za njega, i
traiti mu isprike!"169
170. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Ako neka osoba ne zna, ili ne poznaje neka
od Allahovih imena ili svojstava, nee se zbog toga proglasiti nevjernikom (kafirom)!!!"170
171. Imam el-ewkani rhm., kae: "Ko, u neznanju uini seddu nekom drugom mimo
Allaha d.., nee se proglasiti nevjernikom!"171
166
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 734., Sijeru E'alamil-Nubela', 10/5-99, biografija imama afije rhm..
167
168
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 696-697., Sijeru E'alamil-Nubela', 9/140-168., biografija imama Veki' b. elDerraha rhm..
169
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1269., Sijeru E'alamil-Nubela', 18/153-163, biografija imama Ibnu AbdulBerra rhm..
170
171
Pogledaj: Nejlul-Evtar, erh hadisa br.2819..
25
172. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Veliki broj mudtehida (uenjaka, imama,
alima), bilo iz prijanjih (selef), generacija, ili ovdanjih (halef), su rekli ili uradili neku
od novotarija, neznajui pri tome da su uradili novotariju. To se deavalo zbog koritenja
daif-hadisa, smatrajui ih sahihom i tanim, ili zbog pogrenog razumjevanja odreenih
kur'anskih ajeta, ili zbog linog miljenja po odreenom pitanju, jer nisu posjedovali
tekstove koji dato pitanje detaljnije obrauju!"172
173. Imam el-Nevevi rhm., kae: "Osoba, do koje nije doprla islamska da'wa - ima
opravdanja za svoja (ne)djela!"173
174. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Idtihad je dozvoljen osobi koja je u stanju
initi idtihad, dok je taklid dozvoljen osobi koja nije u stanju initi idtihad."174
175. Imam Ibnu 'Abdul-Berr rhm., kae: "Islamski uenjaci se ne razilaze po pitanju
toga da je obinom muslimanskom puku ('awamul-muslimin),obaveza slijediti uenjake
(taklidul-'ulema')!"175
176. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., navodi za primjer osobe koje nisu bile u stanju
sprovoditi erijatske propise, i kako se eri'at pravedno odnosi prema njima, ne
obavezujui ih s neim to nisu u stanju uiniti, a najbolji primjer tome je Nedaija, o
kojem kae slijedee: "Isti sluaj je i sa Nedaijem. I ako je bio kralj krana narod mu
se nije pokorio, i odbio je prihvatiti Islam. Pojedinci meu njima su primili islam sa njime.
Kada je umro, nije imalo nikog ko bi mu klanjao denaze-namaz, pa mu je Poslanik
s.a.w.s., klanjao denaze-namaz u Medini, rekavi: "Va dobri brat, iz Etiopije, je umro!"
Veliki broj javnih obiljeja islama (era'i'ul-islam), odnosno veinu njih, nije mogao
sprovoditi i obavljati jer to nije bio u stanju uiniti; nije uinio hidru Poslaniku s.a.w.s.,
niti je uestvovao u dihadu, niti je obavio hadd... Kategoriki znamo da nije bio u
stanju suditi meu njima po Kur'anu... Nedaija, i njemu slini ljudi, su jedni od srenih u
Dennetu, i ako nisu praktikovali i sprovodili islamska obiljeja i propise (era'i'ul-islam),
jer to nisu bili u stanju initi!"176
177. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Potpuna i maksimalna pravednost je u
veini sluajeva nemogua ili teka, ili zbog njenog nepoznavanja, ili zbog nemogunosti
njene potpune sprovedbe... s toga je na nama obaveza izvesti ono to je slinije pravdi, i
njoj blie, i to je najprimjereniji put! Allah d.., kae: "...i krivo, na litru i na kantaru, ne
mjerite - Mi nikoga preko njegove mogunosti ne zaduujemo!" (el-En'am: 152.)177
172
173
Pogledaj: el-Minhad, imam el-Nevevi rhm., 1/466..
174
Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm.: 2/106-107., 2/131-133-138., 19/261.,

20/32-33., 23/349..
175
Pogledaj: Dami'u Bejanil-'ilmi ve fadlihi, 2/989..
176
177
26
178. Imam Kurtubi rhm., kae: "Islamska ulema je slona na tome da ko bude prisiljen i
prinuen na nevjerstvo, sve do momenta da mu je ivot u pitanju, nema grijeha ako
uznevjeruje tj. kae ili uradi ono to vodi nevjerstvu (kufru), a srce mu i dalje bude
smireno u vjerovanju (imanu)! Nee mu se razvrgavati brak, niti e se proglasiti
nevjernikom!"178
179. Abdullah b. Mes'ud r.a., kae: "Ako bi me bilo koji vladar prisilio da neto kaem, a
taj govor bi me spasio batina, i odagnao bi od mene udarce biem, ja bih uvjek izgovorio
to to on eli!"179
180. Imam Ibnu-Kudame el-Makdisi rhm., govorei o izgovaranju ili injenju djela
nevjerstva od strane pijane osobe, kae slijedee: "Pozivanje na pokajanje e se odloiti
do momenta otrijenjenja, kako bi mu se razum povratio, te kako bi mogao razumjeti ono
to mu se govori. Ako je djelo kufra uradio iz ubjeenja treba mu se to dokazati, i otkloniti
sumnja, kao to se pokajanje odgaa, i od osobe trai, tek onda kada proe estina gladi
ili ei!"180
181. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Osoba koja ima pravo na opravdanje
idtihadom - niko nema pravo kuditi je, ili joj zamjerati, ili je pak kanjavati!!!"181
182. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Nije dozvoljeno slijediti bilo ije rijei, ili
djela, koja su u suprotnosti sa istinom, pa makar osoba, koja neto govori ili radi, bila
nagraenom zbog svog idtihada, ili pak bude opravdana nekim validnim
opravdanjem!"182
PRAVEDNOST U NEPRETJERIVANJU!!!
183. Imam Zehebi rhm., kae: "Najljepe je da ovjek bude od onih koji puno plau nou,
a bivaju nasmijanim danju! Obaveza je na osobi, koja se puno smije, da se malo uozbilji, i
da malo vie sebe kori, kako ne bi postao omraen kod ljudi, a isto tako je obaveza osobi
koja je namrtena, namrgoena ili snudena nasmijati se i osmjehnuti, popraviti svoj
ahlak i ponaanje, korei samog sebe zbog svog loeg ponaanja prema drugima. Svako
skretanje s normale je pokueno! S duom se treba boriti, i treba je redu dovoditi!"183
178
Pogledaj: Tefsirul-Kurtubi, 10/119-120.; Fethul-Kadir, 3/278-280..
179
Pogledaj: el-Muhalla, 8/336..
180
Pogledaj: el-Mugni, 12/296..
181
182
183
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 741., Sijeru E'alamil-Nubela', 10/139-141., biografija Jahje b. Hammada

rhm..
27
184. Imam Zehebi rhm., kae: "Ove rijei od Abdullaha b. el-Rumija se nee prihvatiti,
jer su one plod njegova idtihada! Mi ne kaemo za uenjake hadisa (uenjake hadiske
oblasti 'derha i ta'adila'), da su bezgrijeni, ali moramo priznati da su to ljudi koji
posjeduju najvie tanih stvari i stavova; oni su ti koji imaju najmanje greaka, a i nisu
pristrasni prema drugim osobama! Najudaljeniji su od hravog postupanja. Kada se oni
sloe na neijem derhu ili ta'adilu vrsto se, svojim kutnjacima, dri toga, i nemoj
suprotno postupati kako se kasnije ne bi kajao zbog toga. Ko se sa njima razie njegovo
razilaenje se nee uzimati u obzir!"184
185. Govorei o Ebu Da'afer el-Bakiru b. Zejnul-'Abidinu rhm., potvrujui mu imamet, i
veliinu poloaja kojeg uiva, imam el-Zehebi rhm., na kraju ipak dodaje: "U poznavanju
Kur'ana nije dostigao stepen Ibnu Kesira i njemu slinih; u poznavanju fikha nije dostigao
stepen Ebul-Zunnada i Rebi'e; u pamenju i poznavanju sunneta nije na stepenu Katade ili
Ibnu ihaba. Neemo mu davati prednost u odnosu na njih, niti emo mu initi nasilje;
voliemo ga u ime Allaha d.., zbog lijepih svojstava koja je izgradio pri sebi!"185
186. Imam Zehebi rhm., pravedno opisuje Jahju b. 'Ammara, jednog od poznatih
uenjaka selefa, pa kae: "...sav bi plamtio od srdbe kada bi govorio o novotarima ili
dehmijama, tako da bi ga takvo postupanje natjeralo da skrene s puta selefa, a Allah
d.., je svakoj stvari mjeru odredio!?"186
187. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Ako uenjak bude tvrdio za sebe da je bezgrijean i
bude mrzio rije "zato" - nikada nee uspjeti!"187
188. Imam Mawerdi rhm., kae: "... moda su neki od sljedbenika pretjerali po pitanju
'alima (uenjaka, imama), za kojim se povode, toliko da su bili ubjeeni u to da su same
njegove rijei "dokaz u vjeri", i ako sam uenjak, za taj svoj stav, nije navodio dokaza, ili
da je samo njegovo ubjeenje dokaz u vjeri, bez navoenja dokaza...!?"188
189. Imam Zehebi rhm., kae: "...ako sufija (dervi), ne bude poznavao sunnet
Muhammeda a.s. skrenue s pravoga puta!"189
190. Imam Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Uenjakom se moe nazvati ona osoba koja,
koristei se dobrim poznavanjem trenutne situacije, i njenim dubokim shvatanjem i
184
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1311., Sijeru E'alamil-Nubela', 18/468-477., biografija Imamul-Haramejna

rhm..
185
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 409., Sijeru E'alamil-Nubela', 4/401-409., biografija Ebu Da'afer el-Bakira
rhm..
186
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1231., Sijeru E'alamil-Nubela', 17/481., biografija Jahja b. 'Ammara rhm..
187
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1219., Sijeru E'alamil-Nubela', 17/247-255., biografija imama el-Sulemija

rhm..
188
Pogledaj: Edebul-Dunja vel-Din, str. 69..
189
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 1129., Sijeru E'alamil-Nubela', 15/407-412., biografija Ibnul-E'arabija rhm..
28
razumijevanjem, dolazi do propisa, odnosno do volje Allaha d.., i Njegova Poslanika

a.s.."190
191. Imam Ibnu 'Abdul-Berr rhm., kae: "to se tie uenja hadisa, na nain kako se to
danas radi, bez duboka razumijevanja, i bez razmiljanja o njihovim znaenjima takav
postupak je pokuen kod odreenog dijela islamskih uenjaka."191
192. Imam afija rhm., kae: "Sve to sam rekao, a od Poslanika s.a.w.s., vam doe neto
to je suprotno mome govoru, a ispravno je (tj. sahih), nemojte me u tome slijediti, jer je
Poslanikova s.a.w.s., praksa prea da se slijedi!!!"192
193. Imam el-Badi rhm., kae: "Ne moe, niti je logino, niti je dozvoljeno ikome da
donosi fetve (erijatsko-pravna rjeenja), u Allahovoj d.., vjeri osim sa znanjem, istinom
i pravdom, i to onda kada osoba bude bila vrsto ubijeena da je na istini!!!"193
194. Imam el-Zehebi rhm., kae: "Postupae se shodno dokazima, i imam e se slijediti
shodno dokazima, a ne kako e to kome odgovarati!!!"194
195. Imam el-Mazurri rhm., kae: "Ljude ne navodim na stavove ili miljenja malikijskog
mezheba koja su slabije poznata, jer je takvaluk oslabio, i zamalo nestao, kao i ouvanje
vjere. Udovoljavanje strastima se proirilo, a broj onih koji sebi prizivaju znanje, i izdaju
fetve je porastao. Kada bi se njima dao pristup mezhebskim (erijatsko-pravnim),
razilaenjima, rupa razlaza bi se jo vie rairila na mjestu gdje je trenutno mala
pukotina, i time bi bila uniena dostojnost jednog mezheba, i to je jedna od veoma opasnih
stvari, s kojima se ne smijemo igrati!"195
196. Imam atibi rhm., kae: "Osoba koja trai fetvu po odreenom pitanju (mustefti);
ako od nje budemo neto pretjerano zahtijevali i traili, moemo mu na taj nain omraziti
vjeru...!"196
197. Imam Abdur-rahman b. Mehdi rhm., kae: "Ne moe postati uenjakom, 'alimom ili
imamom, osoba koja se povodi za garib i odbaenim miljenjima (azz), niti imamom
moe biti osoba koja prenosi predaje od bilo koga, niti imamom moe biti osoba koja
prenosi drugima sve to uje!"197
190
191
Pogledaj: Dami'u Bejanil-'ilm ve fadlihi, 2/1020..
192
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 736., Sijeru E'alamil-Nubela', 10/5-99., biografija imama afije rhm..
193
Pogledaj: el-Muvafekat, 4/140..
194
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 621., Sijeru E'alamil-Nubela', 8/48-135., biografija imama Malika rhm..
195
196
197
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilmi ve fadlihi, 2/820., tekst br. 1539..
29
198. Imam Ibnu 'Abdul-Berr rhm., kae: "Stjecanje erijatskog znanja, i uenje ide
postepeno, i svojim dobro utvrenim tokom kojeg ne treba remetiti, niti preskakati. Ko
bude preskakao te stepenice stjecanja znanja promaio je put selefa (prijanjih dobrih
generacija muslimana). Ko njihov put namjerno promai zalutao je, a ko njihov put
nenamjerno pogrijei pokleko je!"198
199. Imam Malik rhm., je rekao: "Ne smije svaka osoba kojoj se dopadne prenoenje
hadisa, ili izdavanje fetvi, sjesti u mesdid i upustiti se u taj posao, sve dok se ne
konsultuje sa ljudima poznatim po hajru, i ljudima zaduenim za taj mesdid. Ako oni
primjete da je spreman za takvo to sjee i bavie se rivajetom hadisa, i izdavanjem
fetvi. to se tie mene, nisam se poeo baviti time sve dok mi sedamdeset alima nije
posvjedoilo da sam spreman za takvo neto!199
200. Imam Ibnu-Redeb el-Hanbeli rhm., kae: "...a potom opade jaina vjere kod ljudi i
uvanje od grijeha, i pojavi se veliki broj onih koji o ovoj vjeri poee govoriti bez
neophodna znanja, stavljajui sebe na poloaj kojeg u osnovi ne zasluuju! Ako se ovako
nastavi tj. ako svaka osoba pone izdavati fetve, i o ovoj vjeri pone govoriti onako kako
ona misli da je jedino ispravno sistem ove vjere e, bez sumnje, pui, i halal e postati
haramom, a haram halalom!?"200
201. Sahnun rhm., je znao rei: "Najbre se laaju izdavanja fetvi oni koji su najmanjeg
znanja!"201
202. El-Hitabi rhm., izjavljuje slijedee: "Bie nagraen samo onaj mudtehid pri kojem
se nau sve neophodne alatke za injenje idtihada, i samo takvoj osobi opravdavamo
uinjenu greku, za razliku od onoga koji se u vode idtihada samoinicijativno upusti za
takvog se je bojati!"202
203. Bekr Ebu Zejd hafizahullah, kae slijedee: "Miljenje osobe koja nije dostigla
stepen "mudtehid-mutlak"-a, ili pak "mudtehid-mukajjed"-a, pada pred miljenjima onih
koji su dostigli ova, prethodno spomenuta zvanja, i njihovim miljenjima - Zakonodavac ne pridaje nikakvu panju!"203
204. Imam Jahja b. Halid rhm., kae slijedee: "Nemoj nikada i nikome opovrgavati ili
pobijati neto sve dok ne bude razumio i shvatio ta je elio rei, i ta se podrazumijevalo
pod datim njegovim rijeima ili stavovima, jer e te to odvesti u drugome smjeru, i
potvrdie stepen tvoje neukosti! Prvo - dobro razumi ta odreeni ovjek govori, pa, kada
198
Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilmi ve fadlihi, 2/1129..
199
Pogledaj: Dibad, od Ibnu Ferhuna, str. 21., Nuzhetul-Fudala, 621., Sijeru E'alamil-Nubela', 8/48-135.,
biografija imama Malika rhm..
200
201
Pogledaj: Nuzhetul-Fudala', 871., Sijeru E'alamil-Nubela', 12/63-69., biografija Sahnuna rhm..
202
Pogledaj: Fethul-Bari, 13/393-394., Kitabul-I'itisam, bab: 21., erh na hadis br.7352..
203
Pogledaj: Tahriful-Nusus, str. 33..
30
mu govor razumije onda mu odgovori! Nemoj uriti s odgovorom prije nego li se

potrudi shvatiti odreen govor! Nemoj se stidjeti toga da zatrai da ti se pojasni, onda
ako nisi razumio ili shvatio datu materiju! Odgovarati na neto bez razumjevanja istog
je pravi ahmakluk. Ako si neukim bio prije pitanja pitaj, pojasnie ti se. Da postavi
pitanje, i da trai pojanjenje, je ljepe i puno bolje po tebe, nego li da se primiri na
bolesti koju boluje!"204
205. ejhul-Islam, Ibnu-Tejmijje rhm., kae: "Poetnicima na putu stjecanja znanja se
nisu dozvoljavale raspravke i polemisanja sa drugima, ako nisu dobro poznavali dokaze
svog stava, kao i odgovore na odreene ubhe i sumnje neistomiljenika. Bojati se je za
njega da ga ta zalutala osoba ne pokvari, isto kao to se slabana osoba ne alje, na
dvoboj pred borbu, da se udari sa snanim kafirom, koji ima dugog iskustva u dvobojima!
To e biti kobno po njega, i po muslimane, ne imajui nikakve koristi od toga.
Isto tako se nee dozvoljavati poetniku na putu stjecanja znanja da se raspravlja sa
tvrdoglavom osobom, koja vidi i prepoznaje istinu ali nee da je se prihvati...
Sve u svemu, od raspravljanja i polemisanja su odvraali one koji nisu bili spremni za
takvo to, ili su od toga odvraali onda kada bi primjetili da od raspravljanja s
odreenom osobom nema nikakve koristi..."205
Prijevod s arapskog jezika:
Sead ef. Jasavi, prof. fikha
204
Pogledaj: Dami'u Bejanil-'ilmi ve fadlihi, 1/584., broj teksta 1001..
205
Pogledaj: Der'u Te'arudil-'Akli vel-Nakli, 7/173-174..
31

205 Poucnih Izreka U Vezi Ocuvanja Jedinstva Islamskog Safa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

205 Poucnih Izreka U Vezi Ocuvanja Jedinstva Islamskog Safa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

205 POUNIH IZREKA ALIMA

ejh Mahmud Muhammed El-Haznedar

Sead ef. Jasavi

"SVI SE VRSTO, ALLAHOVA UETA, DRITE, I NIKAKO SE NE

IZMEU RAZILAENJA I PRAVEDNOSTI

Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/906., tekst pod brojem: 1696..

Pogledaj: Sijeru E'alamil-Nubela', imam el-Zehebi rhm., 8/114..

Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.3476..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava: 4/108..

Pogledaj: Edebul-Dunja vel-Din, str.70..

Pogledaj: Fejsalul-Tefrika bejnel-Islami vel-Zendeka, str.70..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 11/92..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 11/92..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 10/383-384..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 30/80..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 20/291..

Pogledaj: Bejanu Zaglil-'ilm, str.16..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 20/293..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 8/425..

Pogledaj: Edebul-Taleb, str.81..

Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 1/73..

Pogledaj: Kava'idul-Ahkam, 2/136..

Pogledaj: Ihja'u 'Ulumid-din, 1/46..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 20/8-9..

Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 1/74-75..

Pogledaj: I'ilamul-Muvekki'in, 2/210..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 20/224..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 11/512..

Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 1/79..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 6/25-26..

Pogledaj: Fethul-Bari, 4/616., erh hadisa br.2311..

Pogledaj: Adva'ul-Bejan, 1/6..

Pogledaj: Tejsirul-Kerimir-Rahman, 1/559., 152. ajet, sura el-En'am.

Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilmi ve fadlihi, str.1135-1139..

Pogledaj: El-Sijer, 13/97.; Nuzhetul-Fudala', str.946..

Pogledaj: El-Ihkam fi Usulil-Ahkam, od Ibnu Hazma rhm., 4/586..

Pogledaj: I'ilamul-Muvekki'in, 1/147..

Pogledaj: Tejsirul-'Azizil-Hamid fi erhi Kitabil-Tevhid, str.600..

Pogledaj: Sahih Sunen Ebi Davud, br. 3855, 4611..

Pogledaj: Ihja'u 'Ulumud-din, 1/64..

Pogledaj: Tasnifun-nasi bejnel-zanni vel-jekin, str. 77-78..

Pogledaj: Kava'idul-Ahkam, 2/136..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 22/252..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 35/379..

Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/1124., br.2207..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 35/367..

Pogledaj: Sahihu Muslim, Kitabul-Dihad, hadis br.1731..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 33/41..

Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/1075., br.2091..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 20/61..

Pogledaj: Dami'u bejanil-'ilm, 2/903..

Pogledaj: Bejanu Muvafekati Sarihil-Ma'akul li Sarihil-Menkul, 'ala hami Minhadis-Sunneh, 1/222..

Pogledaj: I'ilamul-Muvekki'in, 3/359..

Pogledaj: Fethul-Bari, 5/420..

Pogledaj: El-Savarim vel-Esinneh, str.297..

Pogledaj: erhu ma jeka'u fihi el-Tashif, str.6..

Pogledaj: Iradul-Fuhul, str.325..

Pogledaj: El-Muvafekat, 1/92..

Pogledaj: Tasnifun-nas bejnel-zanni vel-jekin, str.92-93..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 35/69..

Pogledaj: Medmu'atul-Fetava, 11/15..

Pogledaj: Medaridul-Salikin, 1/436..

Pogledaj: Mizanul-i'itidal, 3/141..