Feral 27 03 2008 1173

NAVIGACIJA
Home
Sadraj
Informbiro
Osoba tjedna
Kolumne
Teme
Interviewi
Picakandal
International
Feral Tromblon
Greatest Shits
Kultivator
Glazba
Film
Virtual Tribune
Arhiva
Tribute
O Feralu
Stranica obnovljena:
27. oujka, 2008.
01 / Kolumne (2)
PROTESTI (1/2)
Moe ovdje nekanjeno, samo ako si divljak, pripadnik neke navijake skupine, izai na ulicu, sve s
demokratskom najavom o ienju Zagreba od svih subkulturnih skupina, jo se za to dobiva pratnja i
panja policije, zgromljene strahom da bi jo mogla i izvui deblji kraj u sukobu...
PET AUTOGOLOVA (2/2)
U ovih mjesec i pol od proglaenja kosovske samostalnosti, pala su glavna oekivanja koje je imala meunarodna
zajednica, a Hrvatska ih papagajski usvojila kao svoja. To se prije svega odnosi na stabilnost u regiji, jer je u ovih
samo nekoliko tjedana kriza zahvatila...
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.
1 / Teme (13)
ZAGREB SELI IZ MIRINOG STANA (1/13)
Mira Furlan sada moe natrag dobiti stan svoje bake koji joj je Grad Zagreb 16 godina pokuavao oduzeti
sudskim putem. Sud je 10. oujka odbacio albu Grada Zagreba na presudu zagrebakog Opinskog suda iz
2006. godine i tako prekinuo dugogodinje pravno iivljavanje Zagreba...
KLIKA I PRILIKA (2/13)
Zato je premijer Ivo Sanader postavio Biancu Matkovi, dravnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih poslova,
na ad hoc funkciju efice meuresornog odbora to je zaduen za pripremu skorog posjeta amerikog
predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj?...
TEKA VODA U PANONSKOM MORU (3/13)
Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao mogue lokacije hrvatske nuklearke na Dunavu, oivljavanje je
stare ideje, jo iz vremena bive drave, kada su ondje, krajem sedamdesetih prolog stoljea, zapoela
geofizika, geomehanika, hidroloka, hidrogeoloka i seizmika ispitivanja...
GLAVAEVE MARTOVSKE IDE (4/13)
Ustavni sud, sasvim sigurno, nee uriti s odgovorima na iznimno kakljiva i neugodna pitanja GOLJP-a i
Documente, no kad-tad morat e se oglasiti. Potvrdi li logino razmiljanje dviju nevladinih udruga, Glava
bi, unato odluci Sabora, mogao u pritvor...
IGRA TRULE KOBILICE (5/13)
Osim sistema subvencija, drugi klju opstanka brodogradilita su notorni planovi njihova restrukturiranja koji e se,
kako je zakljueno na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polaneca sa poslovodstvima i sindikatima
brodogradilita, praviti po tko zna koji put...
NI MOSTA NI TROARINE (6/13)

Stjepko Boban, elnik Hrvatskih cesta, od 3. oujka, kada smo mu poslali upite, ne eli odgovoriti koliko su dosad
kotali pripremni radovi na izgradnji peljekog mosta, koliko e stajati podizanje mosta s ranije planiranih 35 metara
na visinu od 55 metara od mora...
PRIA BEZ OVRETKA (7/13)
Ako se neto radikalno ne promijeni u primjeni Ovrnog zakona, koji je doivio reformu prije nepune dvije
godine, hrvatski sudovi, ali i Europski sud za ljudska prava, mogli bi biti zatrpani tubama u kojima se trai
nadoknada tete zbog duine ovrnog postupka...
TIBET I METOHIJA (8/13)
Krvavi obraun na Tibetu gde je prijateljska kineska Vlada "uspostavljala kontrolu" nad "pobunjenicima" i
gde se u off-komentarima govori o stotinama ubijenih, konano je izazvala estoku reakciju Ministarstva
inostranih poslova Srbije koju vredi citirati u celini i celosti kako bi objasnio stepen...
BUENJE VULGARNOG RASIZMA (9/13)
Molitve na Veliki petak imaju duboku simboliku: molei za idove da ih Bog prosvijetli poruuje se svoj
kranskoj zajednici da idovi ive u tmini duha i u samoizabranoj okorjelosti. Teinu tih poruka ne smije
se podcjenjivati, jer su liturgijski izraz i saetak antijudaistike teoloke...
HRVATSKI TESLAKI SAVEZ (10/13)
Ponekad se namee neugodan dojam da Hrvatska nije vodea svjetska znanstvena sila. No, to samo ponekad, kad
izgubimo koncentraciju, a inae nam se javna prezentacija i jednako percepcija dostignua u znanosti stabilno dri
uvjerenja da smo najdarovitiji, najinovativniji i najuspjeniji...

RASA I UPOMO (11/13)
Ameriki senator i predsjedniki kandidat Barack Obama prolog je tjedna u Philadelphiji odrao 40-minutni govor
naslovljen "Za savrenije jedinstvo", a neposredni su mu povod bile propovijedi njegovog biveg, dugogodinjeg
pastora Jeremiaha Wrighta...
GUPOVI NAD ZAGREBOM (12/13)
U nekoliko tekstova bavit emo se aktualnim radovima i urbanistikim tezama kako je krajnji as da se dobri
zagrebaki fragmenti poveu i pretvore u grad. Radi se o projektu trolista Bandi/Daki/Radi, glavnih stratega
"urbanistike izvrsnosti" koji su posegnuli u nepresunu...
KOTSKI KONJ U HNS-u (13/13)
Pretjerano zlo izvuklo je iz Slavena Bilia pretjerano dobro i sad Vlatka Markovia ne bi spasilo niti to da odrijei i
vlastitu kesu za potpis ugovora s izbornikom. A od izbornika oekuje se jo samo to da umjesto Markovia sam nae
sponzore i odvede Hrvatsku to dalje od kraljeva lai i...
________________________________
01 / Interview (5)
GLEDANJE SNIMAKA NIJE ZLOIN (1/5)
Nikola Viskovi, profesor na splitskom Pravnom fakultetu, govori kako se progon pedofila pretvorio u dravno
zadiranje u privatnost...
PROKOCKANI OKTOBAR (2/5)
Milan Proti, beogradski povjesniar, govori o zabludama srpske elite, kulturnom zaostajanju i ansama proevropske
struje na predstojeim parlamentarnim izborima...
KREPANI PSI I IVE HIJENE (3/5)
Mario Kopi, filozof, slobodni znanstveni pisac i publicist, govori o bolestima demokracije, anti/faizmu,
Europi i kranstvu...
TEATAR NA SNAZI LJUBAVI (4/5)
Saa Anoi, redatelj i glumac zagrebakih kazalita Exit, Knap i Trenja, govori o svojoj najnovijoj hit-predstavi
"Kauboji", o borbi za preivljavanje i blagoslovu produenog djetinjstva...

SVI ZAJEDNO SMO JEDNO NITA (5/5)
Posljednji iz slavne nogometne generacije 50-ih, Stjepan Bobek, govori o svojoj karijeri, Zagrebu i Beogradu, slavnim
utakmicama i dananjem nogometu, kojeg ne voli...
________________________________
01 / Informbiro
INFORMBIRO
Predrag LUCI
27. oujka, 2008.
BORIS
Ja za sobom vuen uloge ka vriu,
vuen straj i suze, nesriu i sriu,
pa kad doen doma u jutarnje doba
volija bi samo da je topla soba,
ali di e ono bacit u kovace
onu vriu rii, naravi i face
vaja blizu sebe pod kuinom uvat
i nemirno spavat, privrat se, kuvat.
Pomislit na sutra, misliti na jude
to e opet doi da glumcu se ude,
pa ti tako prou godine i dani,
isto ka i sutra, isto ka i lani,
jerbo ja za sobon vuen otu vriu,
pomalo sriu, pomalo nesriu
i zato ne elin puno od vas trait,
probajte bar dikod pinkicu uvait.
Stihovima iz Popadieve Balade o glumcu biljeimo odlazak Borisa Dvornika velikoga glumca koji je obiljeio gotovo pola
stoljea splitskog, dalmatinskog, hrvatskog i jugoslavenskog teatra, filma i televizije. Publiku je osvojio napreac, ve svojim
filmskim debijem u Devetom krugu Franceta tiglica, za kojim e uslijediti jo etrdesetak uloga na velikom ekranu, od kojih su
mnoge bile antologijske. Vrhunac popularnosti Dvornik dosee televizijskim ulogama Roka Pra i Metra koje je za svoga glumca
napisao Miljenko Smoje. Premda e ga iroka publika ustrajno poistovjeivati ba s tim likovima iz Malog i Velog mista,
nepravedno bi bilo ne spomenuti brojne Dvornikove maestralne role na kazalinim daskama, u djelima Ive Breana, Eduarda de
Filippa, Luigija Pirandella, Carla Goldonija, Ive Tijardovia...
Naalost, poetkom devedesetih Boris Dvornik se zajedno s Velimirom Batom ivojinoviem prihvatio i uloge javnoga simbola
hrvatsko-srpskog neprijateljstva, da bi se naposljetku njih dvojica pokuali snai i u novim ulogama simbola hrvatsko-srpskog
estradnog pomirenja. No, o tome smo dovoljno pisali dok je Boris Dvornik bio iv.
TOLJA
"Spominjete nostalgiju, ali to je zapravo nostalgija? Ona je bolno prisjeanje na prolo vrijeme, al za prolou i nemirenje
sa sadanjou. Ne samo da ne osjeam tugu prisjeajui se prolih vremena ve sam radostan to sam bio njegovim
sudionikom, to sam vidio i zapamtio svijet koji je nestao... premda ne osjeam nikakvu potrebu 'povratka na staro'. Zaboga, pa
bio je to vrlo teak ivot. No, s druge strane, sjeanja - i to ona lijepa - naviru kada god proetam Velim varoem ili Radunicom;
ini mi se da se iza svake kure, iza svakih vrata kriju likovi iz prolosti koji priaju svoje prie, bacaju 'batude' i 'kvake'... te mi
iznova oivljavaju prizore iz vremena i prostora djetinjstva i odrastanja."
Tako je prije devet godina na stranicama ovoga lista govorio Anatolij Kudrjavcev, zasigurno jedan od najveih splitopisaca u
povijesti ovoga grada. Tolje Kudrjavceva se sada sjeamo najtunijim povodom. Usud je, eto, htio da Split ovoga Uskrsa u svega
nekoliko sati ostane i bez svoga Glumca i bez svoga Pisca. Toljin Vjeni Split, njegova a je pusta Londra..., pa Sitnice, pa U
potrazi za izgubljenim Mediteranom... ostaju nezaobilazna lektira za svakoga tko se upusti u iitavanje grada na iju najee
rabljenu, pojednostavljenu operetno-lagersku sliku Kudrjavcev nikada nije pristajao.
IME
Postrojena Naa nam se, u meuvremenu, prima u NATO pod svojim
slubenim imenom. Kao Republika Hrvatska, dakle, a ne kao ono to ve
donekle jest i to e tek u cijelosti biti, kao Amerika Vojna Krajina.
Makedonci i Grci za to vrijeme pod amerikom paskom vode ljute pregovore
oko imena pod kojim e se nekadanja najjunija jugoslavenska republika
primiti u Sjevernoatlantski savez. Ameriki moderator Matthew Nimetz ponudio je tri imena: Gornja
Makedonija, Nova Makedonija ili Republika Makedonija Skoplje, da bi na koncu sve ostalo na jednom
jedinom prijedlogu, za sada se jo ne zna kojem od ova tri.
Kada bi Makedonci i pristali na bilo koje od ova tri imena, Donja Makedonija, pardon, Grka ne bi bila u potpunosti zadovoljna,
jer Atena zahtijeva da se usporedo s imenom drave promijene i ostale ustavne kategorije, to e rei i naziv jezika
(gornjemakedonski, novomakedonski ili makedonsko-skopski, a moda i novogornjemakedonsko-skopski) i ime naroda (Gornji
Makedonci, Novi Makedonci, Skopski Makedonci, a moda i Novi Gornji Skopljanci, ukoliko Grcima une da ne dopuste nikakav
oblik u kojemu ima ita makedonsko).
Uglavnom, pregovori su doli dotle da je Matthew Nimetz pregovarae Adamantiosa Vassilakisa i Nikolu Dimitrova poslao doma
na nove konzultacije. Jerbo ni jedan ni drugi ne prihvaaju njegov zavrni prijedlog. Jerbo vie ni sam Matthew the Baptist ne zna
kako se vika: Matvej Nimecoski ili Matthaios Nimetzakis.
MANJAK
Ali, ali, ali... Moe se dogoditi da ni Hrvatska, ni Albanija, a ni Republika Sve Samo Ne Makedonija ne dobiju uenu pozivnicu
na summitu NATO-a u Bukuretu, jer se rumunjski domaini i sjevernoatlantski tutori spore oko zahoda. Da, dobro ste shvatili
hrvatski put na Zapad poploan je toalet-keramikom, ali za ovu piuriju ter govnariju nismo krivi mi nego pokojni rumunjski
diktator Nicolae Ceauescu koji svoju ogromnu palau, u kojoj bi se trebao odrati summit, nije gradio po NATO-ovim
higijenskim standardima.
Elem, NATO u svome Pravilu drube propisuje da jedna WC-jedinica smije pokrivati male i velike potrebe najvie petorice
delegata, pa su brojai koljki iz sanitarne jedinice u bukuretanskoj palai, inae dananjem sjeditu rumunjskoga parlamenta,
otkrili manjak od tisuu WC-a. Od Rumunja je zatraeno da za trajanja summita postave tih tisuu dodatnih konduta, a pronaen je
i iznajmljiva koji bi svaku montanu kakabinu naplatio piljivih devet i pol tisua dolara. Uvrijeena arhitektica Ceausescuove
palae Anca Petrescu proglasila je NATO-ove zahtjeve poniavajuim i bezonim pokuajem da se na raun rumunjskih poreznih
obveznika uprihodi deset milijuna amerikih dolara.
Ne zna se hoe li novac biti uplaen u rolni ili u listiima, jer gospoa Petrescu u svome gnjevu vjerojatno nije vodila rauna o
tome da se vrijednost novanice od jednoga dolara vrtoglavo blii cijeni jednoga toaletnog papira, dvoslojnog i s mirisom kamilice.
TROKOVI
Evo na koncu i jedne agencijske vijesti od 26. oujka 2008. u kojoj se, istinabog, ne govori koliko e dodatnih zahoda trebati
Zagrebu kada ugosti donositelja pozivnice za lanstvo u NATO-u, ali se iz vijesti dade zakljuiti da je cijena Bushova posjeta
Spremnoj Naoj zar ste i sumnjali?! prava sitnica...
"'George Bush je do zadnjeg sata svojeg mandata predsjednik najjae drave svijeta, najvee sile svijeta i za svaku zemlju je
privilegij da je posjeti', izjavio je predsjednik Stjepan Mesi. 'Njegov dolazak nee stajati vie nego to je uobiajeno za posjete
stranih dravnika. Najvei troak posjeta podnijet e SAD, a za hrvatsku stranu on je uobiajen za posjete stranih dravnika', rekao
je Mesi, koji je danas posjetio Samobor. 'U odnosu na korist koju u ugledu dobiva Hrvatska, ti trokovi onda ionako nisu veliki',
dodao je Mesi."
________________________________
01 / Osoba tjedna
Osoba tjedna: BENEDIKT XVI.
26. oujka, 2008.
Bit e neto od ovoga pape. Napadaju ga zbog ovoga i onoga, ali ne shvaaju, sitne due, da on radi na velikim duhovnim
projektima koji snano prekorauju granice vremena. Jedan takav projekt upravo gledamo, a sastoji se u pomirenju muslimana i
idova, to je, moraju priznati i njegovi najljui protivnici, tako titansko djelo kao kada bi netko rekao da e za narednih tjedandva izmiriti Srbe i kosovske Albance.
Kako to Benedikt XVI. miri muslimane i idove? Jednostavno da jednostavnije ne moe vrijea jedne i druge. Da se
razumijemo, nije to bilo kakvo vrijeanje, recimo nekakvo kavansko prostaenje, navijako urlikanje i slino, da se ne pomisli da
je ovaj dar dan svakoj barabi kojoj bi palo na pamet ogaditi pripadnike ove dvije svjetske religije. Ne, Ratzinger to radi malim
znalakim zahvatima, slino kao zubar koji, ako hoe, najbolje zna kako izazvati bol.
Pa, da vidimo kako to majstor radi. Za ovaj Uskrs osobno je krstio talijanskog novinara Magdi Allama, egipatskog muslimana, koji
je nakon obraenja na katolianstvo svome imenu odmah dodao i najkatolikije mogue Cristiano. Dakako, Cristianov prelazak
na zapadno kranstvo njegovo je neotuivo pravo koje mu nitko niim ne moe osporiti, iako je pitanje da li se borba protiv
islamskog fundamentalizma, kojeg je on veliki protivnik, treba voditi ba ovako, svojevrsnim dezerterstvom, umjesto ostajanjem u
matinoj religijskoj kulturi.
Ali, neusporedivo je sporniji postupak pape, koji je ovo obraenje mogao prepustiti bilo kojem seoskom upniku, ovako uputio je
provokativnu poruku muslimanima, koji su to tako odmah dakako i shvatili. Tim vie to je obraenik kojeg je papa osobno uveo u
kranstvo poznat kao gorljivi zagovornik Izraela (napisao je i knjigu o tome, s ne previe akademskim naslovom "ivio Izrael").
Ondje ga zbog toga neki ak zovu "muslimanskim cionistom", pa bi se po tome moralo zakljuiti da je papa vrbovanjem Allama
napravio veliki ustupak, ak naklon idovima.
Ali, crnoga vraga! Nije prolo ni nekoliko tjedana otkako je Ratzinger nagnuo istu ovu vrinu ui i prema njima, odluivi da se u
molitvama za idove vrati molba Bogu da "prosvijetli njihova srca da bi spoznali Isusa Krista spasitelja svih ljudi". Ovim je
Benedikt obnovio stari pretkoncilski tekst ove molitve (koji je zahvaljujui papama veim od njega naputen), a znamo da odatle
ne treba ii jo puno u prolost da se doe i do optubi idova da su "ubojice Isusa".

Drugim rijeima, ako je muslimanima zaprio, ni idovima nije zapaprio nita manje, i ako tu ima neke
utjehe, to je da su se oni sada napokon nali na istoj strani, pa ako se dre one "neprijatelj mog neprijatelja je
moj prijatelj", jo bi se, rekosmo, mogli i izmiriti preko pape, tko zna.
Ali, ipak, daleko bilo da presvetome ocu padne na pamet ovako miriti vjere i drugdje, prvenstveno na ovim
naim prostorima, izranjavanim ionako s previe vjerske nesnoljivosti i bogaranja drugih. Neka mu Bog prosvijetli srce da se
prihvati pametnijeg posla.
Marinko ULI
________________________________
Kolumne (1/2)
Heni ERCEG
GLEDE & UNATO
PROTESTI
26. oujka, 2008.
Moe ovdje nekanjeno, samo ako si divljak, pripadnik neke navijake skupine, izai na ulicu, sve s demokratskom najavom o
ienju Zagreba od svih subkulturnih skupina, jo se za to dobiva pratnja i panja policije, zgromljene strahom da bi jo mogla i
izvui deblji kraj u sukobu s tim tetoenim grupacijama, koritenima kad god je to trebalo u neke politike svrhe, a koje su postale
skoro pa ikone ovoga drutva. Jo kada se pojave na mimohodu u Vukovaru, e tu nacija ostaje bez daha. Njih se u pravilu tolerira,
od njih se strepi, tu su stalno neki pregovori s odgovornim facama u Dinamu ili Hajduku, klubovima inae koji su odavno trebali
otii u steaj, ali nisu, nego tovie siu grdan novac iz prorauna, tolerancija drutva na ponaanje tih skupina koje teroriziraju koga
poele opasno je visoka, o njima sociolozi ispisuju analize, pae, knjige, oni su neprikosnoveni vlasnici ulice, za njih nikakve
zabrane naprosto ne postoje.
Za razliku od nekog obinog svijeta koji ima dobro razmisliti ukoliko se odlui za neki oblik protesta u Hrvatskoj, pa jo ako bi im
na pamet palo to svoje nezadovoljstvo iskazivati negdje pred nosom premijera i Vladinih inovnika, tamo na Gornjem gradu, pod
prozorima politike elite... Uh, o tome bi imali to rei aktivisti udruga Kontra i Iskorak koji su, u danima dok je grupa tih
nogometnih navijaa najavljivala prebijanje alternativaca, mirovnjaka, eto tako, zbog drukijeg gledanja na ivot, na svoje kune
adrese dobili presude Prekrajnoga suda u Zagrebu. Kojima ih se otro kanjava jer su prije 11 mjeseci, tamo na Gornjem gradu,
osmislili gadni teroristiki in, dijelili su, naime, letke, protiv homofobije.
Budui da se Prekrajni sud dri slova zakona, to je sudac uredno kaznio mlaahne teroriste Sanju Juras i Kristijana Grana zato jer
su se protudravno okupljali i protestirali na mjestu na kojemu je to strogo zabranjeno, a to znai manje od sto metara od zgrade
Ustavnog suda, Vlade i Sabora.
I dobili to su zasluili, pa sad neka se ale Evropskom sudu pravde u Strasbourgu, a oni e tamo, u Evropi, sigurno razumjeti da ta
zabrana, donesena kako se niim ne bi kvario komoditet ove virtualne vlasti, u svojoj sutini znai da drava Hrvatska gazi slobodu
miljenja. Kada je, meutim, u vrijeme vlade pokojnog Ivice Raana ba na Markovom trgu odran veliki skup podrke osueniku
za ratni zloin, Mirku Norcu, neto se ne sjeamo da je tadanja opozicija rogoborila ili pak predloila donoenje zakona o zabrani
okupljanja to ga je, meutim, donijela netom je dola na vlast. Pa sada Sanader i ekipa mogu sa svojih prozora promatrati tek
doputena "okupljanja" na vjenanjima u crkvi svetoga Marka, i puk dodue smije kretati, ako ba hoe, ali samo dole, na Dolcu,
na Trgu, svakako u podnoju Gornjega grada, daleko od oiju i uiju onih kojima su poruke jedino i upuene.
No za razliku od tihe, umale Hrvatske, u svijetu se, zabranama unato, ipak riskira i protestira, pa su tako aktivisti ugledne
organizacije Reporteri bez granica prije koji dan, na sveanosti paljenja olimpijske baklje u Grkoj, lijepo razvili svoju zastavu s
iscrtanim policijskim lisicama, umjesto olimpijskih krugova, a sve u znak protesta protiv kineskog nasilja u Tibetu. Grka ih je
policija dakako najprije malo vukla po podu, a potom svu trojicu strpala u pritvor. Moemo li neto slino zamisliti u Hrvatskoj u
dane posjeta stanovitoga Georgea Busha, inae amerikog predsjednika odgovornoga za neke od najgorih ratnih svinjarija, za pet
godina ratovanja u Iraku, za brojne mrtve s obje strane, za muenje zatvorenika u svojem logoru, u Abu Ghraibu...?
Moemo li dakle zamisliti ovdanje graane kako mirno ili nemirno, svejedno, protestiraju protiv posjete Busha Hrvatskoj?
Ne, naravno da ne, Hrvatska je, naime, to se drutvene svijesti tie, one koja see malo dalje od vlastita nosa, pod snanom
anestezijom, svikla tek na zabrane, inducirana krivim porukama svoje vlasti kako je eto ba ogromna ast ugostiti ovjeka kojega e
povijest pamtiti kao onoga koji je unazadio Ameriku, zapoeo jedan suvini, krvavi rat, bez povoda, tovie s lanim optubama
itavih muslimanskih nacija za terorizam. Krotak je to narod, ti Hrvati, i gostoljubiv, i nezainteresiran za stanje ljudskih prava u
nekom Iraku, Tibetu. Ili Kini gdje je, dok su domai aktivisti dobivali sudske presude zbog nevinoga dijeljenja letaka, jedan njihov
kolega zbog poruke "elimo ljudska prava, a ne olimpijadu", fasovao pet godina zatvora s obrazloenjem kineskog suca kako je
Yang Chunlin zapravo "podrivao pravni poredak Kine".
Mi pak moemo biti mirni, ni posjet kineskoga predsjednika, a kamoli Georgea Busha, ne bi ovdanje ulice i trgove mogao
pretvoriti u mjesta protesta zbog krenja neijih tuih, a slijedom povezanosti svijeta, i naih vlastitih prava, ili ne daj boe proteste
protiv ulaska Hrvatske u NATO-savez. Ne, ovdje su ulice i trgovi rezervirani samo za divljanje onih privilegiranih, navijakih
skupina, svi ostali, studenti, intelektualci, udruge, ove i one, tek su dezintegrirane grupacije pored kojih e ovjek koji je i
dijelovima svijeta i demokratski snanoj Americi uspio nanijeti dugoronu tetu, proi kao najdrai gost. Ne pita se tu niti koliki su
trokovi sigurnosti za toga dragocjenoga gospodara svijeta, nema ni da se die, a kamoli protestira, nego se podrazumijeva
zamiranje grada, zaustavljeni zrani promet, zavarene ahte, uklonjena vozila na itavoj "opasnoj" trasi od hotela do Banskih dvora,
snajperiste po krovovima gornjogradskih kua, savjete stanarima da ne izlaze na prozore, mali milijun tajnih agenata... Jo samo da
se sazna mjesto, s kojega e se ovjek koji sobom u kuferiu tegli onaj ureaj s botunom, pritiskom na kojega on, George Bush,
moe izazvati neko nuklearno sranje samo ako procijeni, moe i krivo, da jaina provokacije neke "neprijateljske" drave to zasluuje, mjesto
dakle s kojega e se ta vana osoba obratiti graanima. S nekom, treba li sumnjati, nadasve inteligentnom porukom. I treba li dvojiti
da e jo jedan "najdrai gost" biti doekan kao to se i pristoji u dravi koja uvijek na dupe pada pred svojim ili tuim tiranima.
_______________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Kolumne (2/2)
Marinko ULI
ARITMETIKA POLITIKE
PET AUTOGOLOVA
26. oujka, 2008.
U nepunih mjesec i pol od osamostaljenja Kosova, Hrvatsku je zapljusnulo toliko krivih
zakljuaka i teza o tome da to ve stvara paralelnu, lanu stvarnost. Dobro, ona je i dosad bila plodno
rasadite politikih bisera koji naglavce okreu svijet, posebno u Tumanovo vrijeme kada je, recimo,
teza o hrvatskom "predziu kranstva" razbucala zapadni dio ex-yu regije, a umalo i nju samu. Ali, to
smo nekako ostavili iza sebe i malo tko je mogao oekivati da e se taj prljavi zaveljaj, baen kroz vrata,
tako brzo vratiti kroz prozor.
Ba to se, meutim, dogodilo, jer je Hrvatska opet poela misliti usijanom glavom jednog trknutog
fantaste koji je umislio da je pozvan preurediti cijelu planetu, ako ne i ljudski rod. Ime mu je George Bush, poznat po tome, samo
jedan primjer, da je nakon ulaska amerike vojske u Bagdad sveano proglasio kraj rata, a ovaj je zatim potrajao jo pet godina i
nitko jo ne zna kada e stati. E, tako nekako se i u Hrvatskoj gleda na osamostaljenje Kosova, a djetinje lakiranje i
pojednostavljivanje tog ozbiljnog problema stvorilo je u samo nekoliko tjedana nekoliko biblijski vrstih, ali sasvim promaenih
teza o tome. Evo ih.
STABILNOST. Najgluplja tvrdnja koja se u vezi kosovskog osamostaljenja uje jest da e to donijeti stabilnost u regiji, jer se, vide
valjda i slijepci, dogaa sasvim suprotno. U rekordno kratkom vremenu zatresla se vlast u ak etiri od est drava u ex-Jugoslaviji.
Jedna od njih, srbijanska, ve je i pala, a jedva je izbjegnuto da se to dogodi i u Makedoniji, dok su u neki oblik krize zapale i vlade
u BiH (to je, dodue, trajno stanje i novost bi bila da je obratno) i u Hrvatskoj. Ovo se, naravno, moglo oekivati. U svakoj od
spomenutih zemalja ivi vea zajednica jedne od sukobljenih strana, Srba ili Albanaca, i nikada od raspada Jugoslavije kriza se nije
ovako brzo prelijevala s jednog njenog kraja na drugi. Ako to zovu stabilnost, kako onda izgleda nestabilnost?!
KRAJ JUGOSLAVIJE. U hrvatskoj politici i medijima omiljena je teza da je osamostaljenje Kosova zadnji in raspada
Jugoslavije, to e rei neto to je bilo neminovno i to e konano staviti toku na ovu priu. Ali, ovo bi prije moglo biti poetak
neeg drugog, a to je da bi se Jugoslavija nakon to se rasparala po republikim granicama sada mogla nastaviti parati po etnikim.
Najpogoenija bi opet bila Srbija (vise Vojvodina, Sandak, Preevska dolina), ali ne bi bili poteeni ni ostali (osim Slovenije),
najvie BiH i Makedonija, manje Crna Gora i Hrvatska. Ti ostali izveli su iz toga i odgovarajue pouke i jo nitko nije priznao
Kosovo. Osim Hrvatske. Ona valjda vjeruje da se problemi ex-yu regije najbolje vide kada ih osmotri iz Washingtona, puno bolje
nego iz Zagreba, Sarajeva ili Podgorice. Evala!
NATO. Hrvatska, dodue, ima svoje specifine razloge da ovako smjerno uvaava poglede iz Washingtona, jer se zna da bez
priznanja Kosova ona ne bi mogla u NATO, pa ak, o Boe, ni pozvati Busha da je udostoji svojega posjeta. Ali, to nije cijela istina
o ovome. Sanader je i bez toga imao svoje razloge za ovako brzo priznanje, a ovi zahtjevi iz Washingtona samo su mu dobro doli
kao izlika za to. Kosovska kriza rijeila ga je, naime, jednog velikog starog problema jer je potpora NATO-u u Hrvatskoj iknula na
60-ak posto, a svih prijanjih godina vukla se negdje izmeu 30 i 40 posto (zbog ega su se u NATO-u ozbiljno mrtili i iz toga je
jo svata moglo ispasti).

Naravno, Sanader je dovoljno odgovoran politiar da bi zbog toga otvoreno dolijevao ulje na kosovsko arite (zato su se iskazali
neki provladini listovi, diui larmu o tobonjem dolasku ruskih raketa na hrvatsku granicu). Ali, u krajnjoj liniji nije mu previe
mrsko ako e priznanjem Kosova napranjiti ivce druge strane i izazvati malo napetosti prema Srbiji, pa i prema hrvatskim Srbima.
Oito ga nije previe briga koliko je ovo dobro za stanje u regiji, a da je u najmanju ruku dvojbeno, govori to da je ovo prvo
priznanje jedne etnike zajednice unutar bivih republika za dravu, i to raunajui ak i ratne godine. Ni Miloeviu i Tumanu,
naime, nije padalo na pamet priznati samostalnost paradrava koje su stvorili (dvije samoproglaene srpske drave u BiH i
Hrvatskoj, jedna hrvatska u BiH). Eto, mali lokalni tirani bili su barem u neemu bolji od velikih.
SDSS. Pupovac-Stanimirovieva stranka obrukala se to je svoje hou-neu oko Kosova i izlaska iz Vlade izvela na isti nain kao
izblamirani HSS oko ZERP-a, bez obzira to su ove dvije stvari teko usporedive (Kosovo je stvaran srpski mit, ma koliko se
manipuliralo njime i ma koliko natranjatva bilo u njemu, dok je ZERP samo duda-varalica za lakovjerne birae). Zato je u javnosti
stvoren dojam da i SDSS samo trguje foteljama, a Sanader se nije nimalo potrudio da tu ipak pretjeranu optubu demantira, tovie
dodatno je natoio srpskom partneru imenovavi Uzelca u dravni privatizacijski fond.
Time je dao legitimitet i najgorim kritiarskim iivljavanjima nad SDSS-om, iako i sam zna, ali mu sada odgovara da se o tome
malo uti, da je to moderna stranka koja je jako puno napravila na relaksiranju srpskog pitanja u Hrvatskoj. Kao i da je sadanja
hrvatsko-srpska koalicija vjerojatno najbolje to su ovdanje stranke napravile jo od vremena Stjepana Radia i Svetozara
Pribievia. To ne znai da SDSS sada nije napravio i neke ozbiljne greke, na prvome mjesto to to ignorira Ahtisaarijev plan koji
kosovskim Srbima daje visoku autonomiju, ak i dvojno dravljanstvo, a njegovo odbacivanje moe ih dovesti u poziciju totalnog
gubitnitva kao i odbacivanje plana Z-4 u Hrvatskoj.
Pa ipak, na Pupovca i SDSS je baeno ovih dana previe blata, kao to je difamacija da su advokati Srbije u Hrvatskoj, a barem
Sanader bi trebao znati da se bolje ne igrati tim optubama. Svi se jo sjeamo njegovih plakata kojima je izlijepljena cijela BiH za
hrvatskih parlamentarnih izbora, dok u toku nedavnih srbijanskih predsjednikih izbora ba nita slino nije vieno u Hrvatskoj, zar
ne? Ali, optube su otile i koplje dalje. Sada se ve tvrdi da je SDSS produena ruka Kotunice, ak i Nikolievih radikala, emu
su se potpuno nepotrebno pridruile iz Beograda i Nataa Kandi i Sonja Biserko.
Ovo odaje sasvim povrno, pomalo i jadno poznavanje posebno Milorada Pupovca, koji je vjerni saveznik Borisa Tadia i koji se
ne libi otii na beogradsku dalekovidnicu i braniti taj svoj stav pred RTS-voditeljima koji uope ne skrivaju da su nabrueni
simpatizeri Nikolia i SRS-a. No, to u Hrvatskoj nitko ne zna, ili jo vjerojatnije ne eli znati. A bez toga se uope ne moe
razumjeti zato se SDSS suprotstavlja brzom priznanju Kosova. Takvo priznanje objektivno ide na ruku Kotunici i Nikoliu i zato
je Pupoveva stranka i traila da se ono odgodi barem do srbijanskih parlamentarnih izbora za mjesec i pol.
REGIONALNI LIDER. Stalna opsesija Hrvatske je da postane "lider regije", to je dozlaboga djetinjasto i narcisoidno, ali bi se
nekako i moglo podnijeti da nije jo neega. Ta se titula oekuje od glavnih meunarodnih kancelarija, a ne od zemalja u regiji, a
kada se imaju na umu hrvatski autogolovi koje smo ovdje nabrojali, jasno je da joj ovdje to nitko ne bi priznao (osim, ajde, Kosova).
Pouka? Ne moe nogama biti ovdje, a glavom u Washingtonu i oekivati da e te sumnjiavi susjedi drati za svojega, jo manje
uvaavati.
________________________________
Teme (1/13)
PRESUDOM UPANIJSKOG SUDA GRAD ZAGREB IZGUBIO JE SUDSKU BITKU U KOJOJ JE MIRI FURLAN
POKUAO ODUZETI STAN
ZAGREB SELI IZ MIRINOG STANA

Igor LASI
27. oujka, 2008.
Mira Furlan sada moe natrag dobiti stan svoje bake koji joj je Grad Zagreb 16 godina pokuavao oduzeti sudskim putem. Sud je
10. oujka odbacio albu Grada Zagreba na presudu zagrebakog Opinskog suda iz 2006. godine i tako prekinuo dugogodinje
pravno iivljavanje Zagreba nad poznatom glumicom
Grad Zagreb konano je izgubio sudsku borbu s Mirom Furlan, a ona je natrag dobila stan u
Petrovoj ulici na kojeg joj gradske vlasti ve 16 godina negiraju pravo, k tome stan u kojemu je
odrasla i kojeg je naslijedila od bake. upanijski sud u Zagrebu, s predsjedavajuom sutkinjom
Koraljkom Glui, naime, 10. oujka odbacio je albu Grada Zagreba na presudu Opinskog suda
iz 2006. godine, a kada je prvotna presuda na tetu poznate glumice bila preinaena u njezinu
korist. Sad bismo mogli dodati neto u smislu spore, no dostine pravde, ali radije priekajmo
zaas.
Proces pod znakovitom egidom Grad Zagreb protiv Mire Furlan slubeno je zapoeo 1992. godine, dok je ve bila u domovini
ozloglaena kao izdajnica, jer se na poetku rata zatekla u Beogradu. U rodnom je gradu javno proglaena nepoeljnom, bez ujnih
glasova protivljenja takvom progonu, od onih koji su s njom radili i onih koji su je na ulici pozdravljali kao najbolju hrvatsku
glumicu. To to su joj napravili ivi ljudi, njihova je komunalna institucija trebala samo finalizirati, udariti posljednji peat na
opedrutvenu odluku. I grad i Grad disali su tad kao jedno.
U to vrijeme, Mira Furlan ve je u Americi nastupala u TV-seriji Babylon 5, s maskom koja je dokazivala kako ona zaista nije naa,
ma ni s ove planete. Gledali smo u njezin SF-lik kao u ovjerenu potvrdu da je kazna izopenja bila ispravna. A i njoj je tamo bolje,
govorili su dobrice meu nama, u Hrvatskoj se sve tee ivi, nemre ni za stanarinu uparat kak spada. Proces je sve to vrijeme
trajao i trajao, i sva je srea da su Amerikanci pedantni u oubiznisu, pa su i s naom imigrantkinjom sklopili ugovor, ako nedajboe
ustreba za kakvo suenje, za dokaz o radu i boravku.
Poutjela listina iz Novog svijeta na kraju je posluila kao krunski dokaz u korist Mire Furlan. Grad Zagreb trebao je nekako
dokazati da je u spornom razdoblju ona neopravdano izbivala iz Zagreba preko est mjeseci, u doba kad se raunalo s onima koji su
stanove napustili zbog rata i ratnog progona, pa se nisu mogli prijaviti za realiziranje stanarskog prava. Tek je opravdanje s druge
planete nju izvuklo iz nevolje u njezinu gradu. Meutim, nije to brzo ilo, velike su interplanetarne udaljenosti posrijedi, a i velika je
hrvatska upravna te pravna zbrka, babilonskih razmjera.
I dok su na Miri Furlan vjebali strogost, gradski su oci svi od Buzania do Bandia raskrmili zagrebaki stambeni fond.
Deseci stanova u vlasnitvu samoga Grada podijeljeni su zaslunim politiarima, slubenicima, novinarima i, uostalom, glumcima.
Veliki dio toga javnog fonda nikad nije vraen Gradu, njime je potkupljena itava plejada znanih i manje poznatih reimskih faca. A
nije samo Mira Furlan potjerana da bi se toliki mogli useliti na tue. E, da, i ovo: jedan od tih stanova dodijeljen je bio opinskoj
sutkinji koja je prethodno presudila na tetu Mire Furlan.
Zato i treba biti oprezan pri ocjeni da ima pravde, ak simbolike. Pa niti Miri Furlan sigurno ne pada na pamet kako je ovom
sudskom presudom zbrisano sve ono to je inilo ukupnost sedamnaestgodinje nepravde nad njom i brojnim joj sugraanima koji
su tih godina ekskomunicirani i deloirani, niti vjeruje da e odgovorni za to zlo stvarno odgovarati pred nekim opinskim,
upanijskim, zemaljskim sudom. Oni su jednostavno u njezinom primjeru lakomo zaigrali na krivi argument, ona je bila ustrajna, i
to je sve. Pravde moda zaista negdje ima, no ovdje je od nje uvjerljiviji SF.
ZAGREB SELI IZ MIRINOG STANA
________________________________
Teme (2/13)
KAKO JE POSTALA NORMALNA PREMIJEROVA PARALELNA VLADAJUA STRUKTURA IJI JE NAJKARDINALNIJI
IZDANAK BIANCA MATKOVI?
KLIKA I PRILIKA
Ivica IKI
26. oujka, 2008.
Sanader je Matkovievu imenovao eficom meuresornoga odbora za pripremu skorog posjeta amerikog predsjednika Georgea W.
Busha, a jo od ranije ona koordinira hrvatske aktivnosti u Vijeu sigurnosti, kao i one na pribliavanju Evropskoj Uniji. Uz nju,
istaknuta mjesta meu Sanaderovim pouzdanicima monijim od ministara imaju i Ratko Maek, njegov bivi glasnogovornik,
Miroslav Kovai, donedavni premijerov savjetnik za e-Hrvatsku, Petar Selem, saborski zastupnik HDZ-a, te Mario Zubovi,
zagrebaki stomatolog i premijerov prijatelj
Zato je premijer Ivo Sanader postavio Biancu Matkovi, dravnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih poslova, na
ad hoc funkciju efice meuresornog odbora to je zaduen za pripremu skorog posjeta amerikog predsjednika
Georgea W. Busha Hrvatskoj? Prvo pitanje trebalo bi, zapravo, glasiti ovako: zato je uope bilo potrebno
formiranje dravnog operativnog stoera za Bushov dolazak, ako se zna da je sigurnosno nita manje
zahtjevan nedavni posjet ruskog efa drave Vladimira Putina uspjeno pripremljen i realiziran bez
ustanovljavanja ikakvih posebnih nadtijela, te bez podizanja borbene gotovosti itavog dravnog aparata?
Odgovor na to pitanje vrlo je banalan i sastoji se u Sanaderovim naporima da dodatno dade na vanosti gostu
iz Washingtona, ije su mu simpatije izuzetno bitne, te da njegov dvodnevni boravak u Zagrebu u to veoj
mjeri iskoristi za vlastiti politiki marketing. Iz drugog dijela prethodne reenice logino istjee zakljuak o
smislu instaliranja mlade gospoe Matkovi na elo spomenutog stoera: konci su smjeteni u njezine ruke
kako bi se marginalizirao Ured predsjednika Republike i kako bi premijer mogao biti siguran da ni u jednom
asu nee ostati u Mesievoj i Bushovoj sjeni. Ova dravna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, ija mo
izlazi iz premijerova neogranienog povjerenja, nastoji svoga efa ugraditi u doslovno svaki trenutak Bushova
zagrebakog izleta, pa je zbog te nakane predlagala i kreiranje situacija koje su strane pravilima diplomatskog
protokola. Tokom izljeva moi u mozak zahtijevala je, takoer, da tajna sluba uvede stalni nadzor nad svim
dravnim slubenicima to su u doticaju s detaljima posjete amerikog predsjednika, jer joj se nije dopalo
curenje nekih nebitnih informacija u javnost: nije poznato je li ovo traenje uvaeno, a barem zasad nije poznato ni koliki je krug
graana, koji nisu u dravnoj slubi, ovih dana obuhvaen pijunskim pokrivanjem.
Marginaliziranje Pantovaka
I jedan dio ostalih neformalnih ovlasti gospoe Matkovi ima funkciju marginaliziranja Pantovaka u vanjskopolitikom resoru:
ona je koordinatorica hrvatskih aktivnosti u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih nacija, premda je nesumnjivo da je lanstvo Hrvatske u
tom tijelu ponajvie zasluga Ureda predsjednika i Mesieva posebnog savjetnika za vanjsku politiku Budimira Lonara, ona je bila
koordinatorica poslova povezanih s hrvatskim priznanjem kosovske nezavisnosti, ona je, takoer, izravno ukljuena u diplomatske
akcije oko predstojeeg bukuretanskog samita NATO-a, na kojemu e Hrvatska dobiti pozivnicu za lanstvo, ona je i glavni
diplomatski kadrovik, i persona to je naumila uvesti red u Ministarstvo vanjskih poslova.
Kolinda Grabar-Kitarovi samu je sebe poslala na marginu kad je pokazala da ne eli biti potpuno slijepa izvriteljica naloga i
zamisli Biance Matkovi koja, za razliku od bive ministrice, nema nikakva iskustva u diplomaciji i ije je formalno i stvarno
obrazovanje vrlo manjkavo. Gospoa Grabar-Kitarovi na koncu je u vaingtonskom veleposlanstvu zavrila iskljuivo
zahvaljujui snanom zalaganju Pantovaka, kae Feralov diplomatski izvor, i nastavlja: U tom famoznom zavoenju reda, koje
poduzima nova dravna tajnica, nije nita originalno i ve je puno puta vieno: krene s koritenjem slubenih vozila i upotrebom
slubenih mobitela, a zavri u besmislu prekomjerne potronje toaletnog papira i uredskih potreptina po ambasadama. U sluaju
gospoe Matkovi, stvar je neto ozbiljnija utoliko to se kod nje dogodio spoj policijskog mentalnog sklopa i premijerova
delegiranog autoriteta.
udnja za vanou
Predsjednica Hrvatske narodne stranke i efica Nacionalnog odbora za praenje pregovora s Evropskom Unijom Vesna Pusi, koja
se sve vie ponaa kao lanica Vlade i koja vidno udi za vlastitom politikom vanou, po novinama se posljednjih dana hvali da
je upravo ona predloila imenovanje Matkovieve na najzvuniji formalni poloaj koji trenutano zauzima nekadanja Sanaderova
tajnica: naime, na mjesto koordinatorice za ispunjavanje svih hrvatskih obaveza u procesu pristupanja Uniji. Kad se Vesna Pusi
stigla upoznati s intelektualnim sposobnostima i s radnim kapacitetom donedavne predstojnice Ureda predsjednika Vlade?
Niti se s tim kategorijama upoznala, niti je to u ovoj prii vano: Pusieva je naprosto prepoznala onaj delegirani autoritet, to je
proizaao iz privatne bliskosti i Sanaderova povjerenja u lojalnost Biance Matkovi. Tu su pojavu odavno registrirali i svi Vladini
visoki dunosnici. Oni dobro znaju da im je efica premijerova kabineta i dosad izdavala naloge i drala im bijesne lekcije, te da su
samo preko nje mogli doi u neposredan kontakt sa Sanaderom, a i sudbina Kolinde Grabar-Kitarovi bila je zgodna za
izvlaenje zakljuaka.
Otud ministarsko javno isijavanje perverznog zadovoljstva to e im jedna dravna tajnica sad
oboruana i formalnim ovlastima i ubudue drati prodike i to e bdjeti nad njihovim nevoljnim
koracima. Prijenos moi svojim su posebno razvijenim senzorima prepoznali i mnogi medijski trudbenici
koji se dive policijskom umu i pjevaju laude genijalnosti frikog kadrovskog rjeenja to e disciplinirati
neradniki nastrojenu ministarsku bagru: oni se, zapravo, umiljavaju Sanaderu hvalei Biancu Matkovi,
jer im je svima i novinarima, i Vesni Pusi, i ministrima-mazohistima savreno jasno da
Matkovieva, u politikom i javnom smislu, ne bi postojala da nije njegove, Sanaderove, naklonosti.
Prezauzeti Drobnjak
Ne razumijem zato se oko toga podigla takva halabuka. Meni je, recimo, udnije to funkcija koordinatora svih priprema vezanih
za Evropsku Uniju nije postojala jo prije. To je vrlo opsean posao koji netko treba obavljati. Glavni pregovara Vladimir
Drobnjak za to nema vremena, premijer Sanader jo manje..., izjavljuje efica HNS-a, ne obazirui se na logike provalije to
zjape u reenicama koje samouvjereno izgovara. Je li joj Drobnjak rekao da nema vremena? Ako jest, kako to da glavnom
pregovarau nedostaje vremena za najvaniju stavku u poslu kojeg se prihvatio i koji je, usto, ve mjesecima u potpunom zastoju?
to je, nadalje, s vremenom ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Gordana Jandrokovia? Njemu je evropsko
integriranje sadrano ak i u funkcionarskoj tituli, ali, eto, nije sposoban da koordinira aktivnosti u pregovarako-pristupnom
procesu. Na kraju: otkud vrijeme dravnoj tajnici B. Matkovi ije formalne i neformalne dunosti slie na odjavnu picu
holivudskog blockbustera?
Postupkom Vesne Pusi, kao i naknadnim odobravanjem medija, ustvari se zacementirala teza pojedinih lijevo-liberalnih
intelektualaca o ultrasposobnom predsjedniku Vlade (a onda valjda i sposobnim utjerivaima straha koje je ovlastio Sanader), te
tragino nesposobnoj Vladi koju je, inae, do posljednje sitnice osmislio upravo arobnjak iz Banskih dvora: pritom je Vladu uinio
sivom i tragikominom da bi jo vie dola do izraaja njegova veliina i njegovi nadljudski spasiteljski kapaciteti. Osim toga, tako
se dala legitimacija sasvim autokratskom vladarskom konceptu po kojemu se na najistaknutije i najodgovornije funkcije isturaju
lako zamjenjivi birokrati koji su pogodni za rtvovanje ako stvari krenu po zlu, dok su nosioci delegiranog autoriteta i sive
eminencije razmjeteni po zaklonjenijim poloajima s kojih nesmetano mogu prakticirati mo i emitirati samovolju. Hrvatska je,
dakle, zemlja u kojoj ne funkcioniraju demokratske institucije, nego je sve u rukama klike to djeluje po principu izvanrednog stanja
i koja je odgovorna jedino premijeru iz kojeg im proizlaze autoritet i nedodirljivost.
Radikalni primjer
Bianca Matkovi samo je medijski najsvjeiji i, moda, najkardinalniji primjer tog modela vladanja u kojemu je, eto, normalno da
je dotina dravna tajnica daleko utjecajnija od svih ministara, izuzme li se ministar kulture Boo Bikupi koji je pritom vaniji
kao Sanaderov vanjskopolitiki savjetnik i fotograf nego kao kreator kulturne politike. Od svih ministara i dalje su monija dva
ovjeka koja vie nisu na dravnoj plai: bivi glasnogovornik Vlade i HDZ-a Ratko Maek, i donedavni premijerov savjetnik za eHrvatsku Miroslav Kovai. Ovaj dvojac otisnuo se u privatni biznis to je povezan s javnim komuniciranjem, a oboruani
milijunima kuna, ije je porijeklo misteriozno, upravo provode opsenu operaciju vlasnikog preuzimanja lokalnih televizija u Istri,
Zagrebu, Slavoniji, Moslavini i Dalmaciji. Maek je, usto, i dalje glavni kreator Vladinih i HDZ-ovih odnosa s javnou, jer je
poznato da Zlatko Mehun i Sunana Glavak nisu nita doli smjerni izvritelji naloga koje izdaje uveni varadinski spin-doktor.
Kovai je, pak, masno plaeni Vladin nadzornik u etiri-pet probranih poduzea u kojima drava ima veinski ili znaajan
vlasniki udio.
Paralelna vlast
Od svih ministara moniji su i Petar Selem, HDZ-ov saborski zastupnik i Sanaderov intimus, te Mario Zubovi, zagrebaki
stomatolog i, takoer, premijerov lini prijatelj, koji je iznenada promoviran u eksperta za vanjske poslove, iako mu je najsnaniji
doticaj s vanjskim poslovima taj to posjeduje paso. Od svojih izravno nadreenih, to jest ministara, puno su moniji i utjecajniji
dravni tajnici u resorima financija, turizma, te unutarnjih poslova, redom: dugogodinji carinski ef Mladen Barii, bivi direktor
splitske Luke uprave i Hajduka Branko Grgi, i donedavni pomonik ministra obrane za materijalno tehnike poslove Ivo Bai.
Jedina dvojica ije su funkcije, vie-manje, u skladu s uplivom na kljune odluke i u skladu s bliskou sa Sanaderom jesu Luka
Bebi, predsjednik Sabora, i Ivan Jarnjak, potpredsjednik parlamenta i HDZ-ov glavni tajnik.
Ovako uglavnom izgleda personalni sastav paralelne vlasti koju je Ivo Sanader uspostavio da bi udovoljio vlastitoj tatini i da bi
stvorio vei prostor za manipuliranje javnou kad iskrsnu afere ili kad ponu izvirati problemi. Sluaj biveg ministra vanjskih
poslova Miomira uula pouio ga je do kakvih sve grdnih nevolja moe dovesti isturanje realno bitnih ljudi na prvu liniju fronte,
pa je malo vjerojatno da e istu pogreku kako se pria ponoviti s Biancom Matkovi.
SOKOL JU JE VOLIO
Ovaj je list 2005. godine objavio da su Ratko Maek i Bianca Matkovi primili prilino skupocjene darove
od Zlatka Maria, vlasnika zatitarske tvrtke Sokol Mari. Osim to su se izvrgli sumnjama da
korumpirani, jer su bili u poziciji da pozitivno utjeu na Marieve poslove s dravom, njih su dvoje
primivi darove prekrili i uredbu koja kae da dunosnik smije zadrati samo dar simboline
vrijednosti i to najvie u vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja, i da dar u vrijednosti iznad tog iznosa dunosnik ne
smije zadrati. Ratko Maek i Bianca Matkovi zadrali su Marieve poklone, i to nikad nisu demantirali, a vrijednost tih poklona
(sat i televizor) pouzdano je vea od petsto kuna.
Matkovieva je u mutnim poslovima uhvaena i 2006., kad je Novi list otkrio narko-aferu u hrvatskom konzulatu u Los Angelesu:
Bernard Barii, mu slubenice u spomenutom konzulatu Boice Barii, u sijenju 2005. uhapen je u Los Angelesu zato to mu je
u vozilu - koje je nosilo diplomatske tablice - pronaena droga. Stvar je, meutim, preuena i zatakana, jer je gospoa Barii
prijateljica B. Matkovi, a po toj se liniji i domogla posla u L.A.-u. Kad se za sve saznalo, naloila je brutalnu odmazdu nad mladim
diplomatom koji je novinarima ispriao storiju o zatakanoj drogi.
Ova mona ena iz premijerove blizine takoer je koristei se nezakonitim i izvaninstitucionalnim metodama mjesecima
opstruirala poetak legalne gradnje stambene kue u neposrednoj okolini njezina luksuznog obiteljskog gnijezda u zagrebakim
Remetama.
KLIKA I PRILIKA
________________________________
Teme (3/13)
FERAL U MAARSKOM PAKSU I HRVATSKOM ERDUTU ISTRAUJE HOE LI SE SLAVONIJA NAI U ZAGRLJAJU
NUKLEARKI I MOE LI JE OD TOGA DJELOMINO SPASITI - SRBIJA
TEKA VODA U PANONSKOM MORU

Drago HEDL
26. oujka, 2008.
Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao mogue lokacije hrvatske nuklearke na Dunavu, oivljavanje je stare ideje, jo iz
vremena bive drave, kada su ondje, krajem sedamdesetih prolog stoljea, zapoela geofizika, geomehanika, hidroloka,
hidrogeoloka i seizmika ispitivanja. U razdoblju od 1979. do 1990. u studijska i terenska istraivanja, potroeno je oko 30
milijuna amerikih dolara
Nekako istodobno s odlukom maarskog parlamenta da za 20 godina produi rad etiri bloka nuklearne elektrane u Paksu, u
sredinjem dijelu te susjedne zemlje, u Hrvatskoj su puteni prvi probni baloni o moguoj gradnji nuklearne elektrane. Ona u
maarskom mjestacu Paks, na Dunavu, stotinjak je kilometara zrane linije sjeverno od Osijeka; dok bi hrvatska, takoer
predviena na Dunavu, bila tek dvadesetak kilometara istono od etvrtog po veliini grada u zemlji. Ako ve gotovoj injenici, da
e maarska nuklearka raditi najmanje do 2037. (njen prvi blok, prema ivotnom vijeku predvienom prilikom izgradnje, trebao je
biti zatvoren 2012.), dodamo i onu o moguoj izgradnji atomske centrale u Hrvatskoj, Slavonija e se nai u nuklearnom zagrljaju,
to ozbiljno dovodi u pitanje strateka opredjeljenja mnogih njenih opina, koje svoju budunost vide u proizvodnji hrane ili pak u
razvoju seoskog turizma, vinogradarstvu ili eko-proizvodnji.
Oivljavanje stare ideje
Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao mogue lokacije hrvatske nuklearke (Erdut je samo nekoliko kilometara nizvodno od
ua Drave u Dunav), oivljavanje je stare ideje, jo iz vremena bive drave, kada su ondje, krajem
sedamdesetih prolog stoljea, zapoela brojna istraivanja. U razdoblju od 1979. do 1990. u studijska i
terenska istraivanja, koja su ukljuivala geofizika, geomehanika, hidroloka, hidrogeoloka i seizmika
ispitivanja, potroeno je oko 30 milijuna tadanjih amerikih dolara. Istraivanja su voena na temelju
preporuka Meunarodne agencije za atomsku energiju, s kojom je Jugoslavija tijesno suraivala. Rezultati
koji su dobiveni, po ocjenama nezavisnih strunjaka, pokazali su da je po svim parametrima, lokacija u
Erdutu, koja se prostire uzdu rijenog otoia Tanja i zatvara etverokut omeen desnom obalom Dunava
i eljeznikom prugom Osijek-Erdut, te granicom Novog Erduta i pustare Prkos, najbolja u Europi. Dakako, sa stajalita onih koji
izgradnju nuklearne elektrane iskljuivo promatraju kao tehniko pitanje.
Nuklearna elektrana kraj Erduta trebala je imati snagu od 4000 megavata (gotovo est puta jaa od Krkog), a o kolikoj je snazi
rije, najbolje govori podatak da bi proizvodila vie struje od sadanje ukupne produkcije elektrine energije u Hrvatskoj!
Maarska nuklearka u Paksu, u svoja etiri bloka, izgraena od 1982. do 1987. (rije je o tadanjoj sovjetskoj tehnologiji, no
maarska se nuklearka bitno razlikuje od one u ernobilu) proizvodi 2000 megavata i zadovoljava oko 40 posto maarskih potreba
za elektrinom energijom.
Dr. Toms Katona, jedan od vodeih nuklearnih inenjera u Maarskoj i znanstveni direktor tamonje nuklearke, s kojim smo
razgovarali tijekom posjeta tom monom postrojenju, kae da produenje rada atomske centrale u Paksu nije nikakav maarski
izum, ve svjetski trend.
Amerikanci, tvrdi Katona, rad svojih nuklearki s planiranih 40 produuju na 60 godina, a samo do godine
2000. dozvolu da to uine dobile su 42 tamonje nuklearke.
U Europi, najsvjeiji primjeri produenja rada nuklearki su oni u ekoj kod Dukovanyija, u Rusiji kod
mjesta Kola, te u Finskoj, u Olkiluotou. Dr. Katona tvrdi kako su, prije suglasnosti maarskog parlamenta
da se nuklearki odobri produenje rada, obavljena brojna istraivanja koja su pokazala da su svi aspekti
zadovoljeni te da jo 20 godina rada nuklearke, sa stajalita sigurnosni, nee izazivati nikakve probleme.
Moratorij nakon ernobila
No, u nuklearnoj elektrani u Paksu dogodio se ozbiljan incident. Za nekoliko dana, 10. travnja, navrit e se tono pet godina od
"sluaja kritinog stanja". Prema meunarodnoj ljestvici INES (International Nuclear Event Scale), kojim se takvi incidenti
odreuju, taj je incident oznaen kao "ozbiljan" i svrstan je u trei stupanj, koji obuhvaa nezgode kod kojih dolazi do malog
isputanja radioaktivnog materijala. Do incidenta je dolo za vrijeme godinje zamjene goriva, a tehnikim postupcima curenje
radijacije je ogranieno. U izvjeu o incidentu, kojeg su izdale maarske vlasti, tvrdi se kako nije uoen "porast populacijskih
doza", te kako, sukladno tome, nije bilo potrebno poduzimanje protumjera.
S odlukom o namjerama produenja rada maarske nuklearke upoznati su i njeni susjedi, meu kojima i Hrvatska, a javna rasprava
o (tada jo) mogunosti da atomska centrala u Paksu za 20 godina produi rad, odrana je u Osijeku potkraj 2006. godine. No,
zanimanje javnosti bilo je vie nego slabo, a nadlene hrvatske institucije bez obzira na injenicu to se tri godine prije toga u
Paksu dogodio ozbiljan incident - ni na koji nain mogue zanimanje javnosti nisu eljele poticati.
Istraivanja mogue lokacije za gradnju nuklearne elektrane kraj Erduta obustavljena su ubrzo nakon havarije i
do sada najteeg i najtraginijeg incidenta u nekoj nuklearki, onoj u ukrajinskom ernobilu, u travnju 1986.
Jugoslavija je tada donijela moratorij na izgradnju nuklearki, a slino se dogodilo i s drugim europskim
dravama. No, danas, nuklearni su lobiji opet glasni, a klimatske promjene izazvane globalnim zatopljenjem,
zagovornicima izgradnje atomskih centrala idu na ruku.
Iako Hrvatska vaeim Programom prostornog ureenja, donesenim jo 1999.
godine, ne predvia gradnju nuklearnih elektrana do 2015. godine, sve se glasnije
spominje mogunost kako bi taj rok mogao biti skraen. Kyoto protokol i mogunost
"trgovanja" emisijama staklenikih plinova, u prvi plan stavljaju izgradnju nuklearki
kao ekoloki najprihvatljivijih rjeenja. ak se, neslubeno, u krugovima nuklearnih lobija u Hrvatskoj moe uti informacija da je
jedan od uvjeta Europske Unije, kojeg postavlja Hrvatskoj prije ulaska u schengenske granice, izgradnja nuklearne elektrane.
Zagreb nije Pariz
Sve glasniji nagovjetaji kako se Hrvatska nalazi pred energetskim kolapsom i kako joj ve za pet-est godina prijete ozbiljne
redukcije elektrine energije ne zapone li s izgradnjom novih kapaciteta, uvertira su u moguu izgradnju nuklearke. Odluka o tome
vrlo je osjetljivo politiko pitanje, a zagovornici izgradnje nuklearki kau kako se u neposrednoj blizini naih granica nalaze dva
nuklearna postrojenja (Paks u Maarskoj i Krko u Sloveniji, koje takoer predvia irenje), te kako nam je, s obzirom na tu
injenicu, slikovito reeno, svejedno hoemo li u sluaju havarije stradati od domae ili inozemne nuklearke, te hoe li to, opet
slikovito, biti nekoliko sekundi ranije ili kasnije.
Proirenje Krkog i drugi zajedniki hrvatsko-slovenski nuklearni projekti, jo iz vremena bive zajednike drave gradnja
nuklearke u Prevlaci, na Savi 30 kilometara istono od Zagreba, (lokacija na Viru, na jadranskoj obali ve je ranije otpala i vie se,
zbog turistike orijentacije zemlje ni ne spominje), ini se, definitivno su odbaeni. Zagreb ipak nije Pariz, niti je Hrvatska u
nuklearnom smislu ono to je Francuska, zemlja koja gotovo 80 posto struje dobiva iz atomskih centrala i koja je svoj glavni grad
okruila nuklearkama.
Naime, projekt izgradnje nuklearne elektrane u Prevlaci zapoeo je 1981. godine, a sporazum o tome potpisale su elektroprivrede
Hrvatske i Slovenije. Kapacitet Prevlake trebao je biti dvostruko vei od onog u Krkom. Poetak gradnje bio je planiran za 1985., a
dovretak za 1992. godinu. No ekonomska kriza koja je zahvatila Jugoslaviju, tragedija u ernobilu, te politike nestabilnosti koje
su dovele do raspada zemlje, taj su slovensko-hrvatski joint venture stavile ad acta.
Dvije nuklearke u neposrednoj blizini glavnog grada Hrvatske (Krko i Prevlaka), u krugu od samo tridesetak kilometara, zacijelo bi
izazvale burne reakcije. Stoga se lokacija na Dunavu, u Slavoniji, sa stajalita politike odluke, ini neusporedivo jednostavnijom.
Gurnuta na periferiju Hrvatske, na njen krajnji ionako zaputeni istok, ta bi odluka mogla daleko lake proi, a otpor lokalnog
stanovnitva ve bi se amortizirao priama o prednostima izgradnje takvog postrojenja, znaajnim zapoljavanjem ljudi i velikim
rentama koje bi nuklearka plaala lokalnoj zajednici.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) odigrala je zanimljiv potez kada je Opinu Erdut u ljeto 1996. slubeno izvijestila o planovima
izgradnje termoelektrane na ugljen, snage 350 megavata, s mogunou proirenja na jo jedan blok iste snage. Lokacija
termoelektrane trebala je biti na istom mjestu na kojem su obavljena ispitivanja za moguu izgradnju nuklearne centrale uz
dunavsku adu Tanja, u neposrednoj blizini Erduta.
Zanimljiv mamac
HEP je u ponudi naglasio kako bi termoelektrana koristila visokokalorini uvozni ugljen s niskim postotkom
sumpora, te da bi, kad je u pitanju zatita okolia, bila izgraena prema najstroim europskim standardima. Uz
to, HEP je bacio i zanimljiv mamac - termoelektrana na ugljen zaposlit e oko 300 ljudi, a eksploatacija
elektrane lokalnoj zajednici donijet e brojne povoljne gospodarske prednosti. Uz znaajna ulaganja u
infrastrukturu, prije svega ceste, siromana opina Erdut bi, samo na osnovu zakonom odreene naknade za
koritenje prostora, dobivala godinju rentu od oko tri milijuna dolara!
U Erdutu, meutim, nisu imali razumijevanja za izgradnju termoelektrane. im se za tu ideju saznalo, a
naroito nakon slubene ponude HEP-a, osnovan je Inicijativni odbor za spreavanje izgradnje termoelektrane
na ugljen. Svojom dosta glasnom aktivnou i snanom medijskom kampanjom, bar za neko vrijeme, mjetani su zaustavili planove
o izgradnji elektrane na ugljen. Strahovali su, unato HEP-ovim obeanjima, da bi zagaenje sumpornim dioksidom i drugim
toksinim tvarima tetno utjecalo na razvoj poljoprivrede i vinograda znatnim dioksidom i drugim toksinim tvarima, tetno utjecalo
na razvoj poljoprivrede i vinogradarstva po emu je taj kraj poznat.
No, ponuda s izgradnjom termoelektrane na ugljen koji bi se Dunavom dovozio iz Ukrajine i Rusije, te strah od emisije sumpornog
dioksida i proizvodnje ogromnih koliina toksine ljake, ini se, ublaila je oekivane reakcije mjetana Erduta na moguu
izgradnju nuklearke. Nuklearaka je tako od dva zla ispala ono manje. Naelnik Opine Erdut Jovan Jeli, s kojim smo razgovarali
ovih dana, kae kako su miljenja stanovnika Erduta o izgradnji nuklearke podijeljena oni koji se protive, ine to zbog straha za
budunost poljoprivredne i vinogradarske proizvodnje; oni koji odobravaju, nadaju se moguim radnim mjestima s obzirom da tako
veliko postrojenje trai i brojnu radnu snagu.
Branko Jovi, proelnik tamonje opinske uprave, jo je izravniji: "Od svih varijanti koje se nude, uvijek bih svoj glas dao za
nuklearku, jer je rije o sofisticiranoj opremi i najsuvremenijoj tehnologiji i takva elektrana najmanja je opasnost za okoli i koncept
razvoja nae opine, iji je cilj razvijati se kao poljoprivredno i turistiko podruje." I drugi mjetani Erduta s kojima smo o tome
ovih dana razgovarali, priznajui da im je prva asocijacija na nuklearku ernobil, podijeljeni su oko pitanja koje e, gotovo posve
sigurno, odrediti budunost njih i njihove djece.
Jedna injenica, meutim, a na nju upozorava i Ljiljanka Mito, glavna urednica Alerta, nezavisnog web tjednika za okoli, mogla
bi mjetane Erduta i cijele istone Hrvatske osloboditi strahova od nuklearke. Rije je o blizini granice sa Srbijom, koja se, kad je u
pitanju lokacija za izgradnju nuklearke kod Erduta, nalazi samo nekoliko stotina metara dalje, na lijevoj strani Dunava. Dok su
Hrvatska i Srbija bile u zajednikoj dravi, to se pitanje nije postavljalo, pa ni zbog radova na ispitivanju lokacije kod Erduta nitko
nije prosvjedovao.
Konvencionalno i nuklearno
No, pokau li se hrvatski planovi o izgradnju nuklearke kraj rijenog otoia Tanja ozbiljnim, reakcije s
druge strane Dunava treba oekivati. Nitko ne eli nuklearku u svom dvoritu, posebice ne onu koja u to
dvorite zalazi iz susjedne drave. Tako se otvara zaista paradoksalna mogunost, a ta je da bi Slavonce od
izgradnje nuklearke, usprkos najavljenim prosvjedima Zelenih i njihovom skupu kojeg tim povodom, u
svibnju, kane organizirati u Osijeku, spasiti mogla jedino Srbija!
Ipak, i to je relativno. Unutar nuklearnog lobija postoji, meutim, ideja kako savladati tu prepreku, pa
koliko god ona u aktualnim politikim prilikama zvuala poput znanstvene fantastike, interese i mogunosti tako snanog lobija ipak
ne bi valjalo podcijeniti, a njihove ideje iskljuiti. Nuklearku na Dunavu, zajedniki bi mogle graditi Hrvatska i Srbija, dvije budue
lanice Europske Unije, u kojoj su granice ionako samo stvar geografskih karata, a ne i stvarnog ivota. Uz to, izgradnja nuklearke
od 4000 megavata ogroman je financijski zalogaj kojeg bi dvije zemlje puno lake svladale nego Hrvatska sama. e za energijom i
mogunost izvoza struje, ija je proizvodnja u nuklearnim postrojenjima daleko jeftinija nego ona u konvencionalnim, dobar su
mamac potencijalnim investitorima, jer omoguavaju veliku, dugogodinju zaradu.
Zajednika izgradnja nuklearne elektrane na Dunavu, u emu bi sudjelovale Hrvatska i Srbija, danas doista zvui kao ista fikcija,
no dogodi li se ipak, bio bi to jo jedan paradoks ovih prostora: dvije zemlje koje su upravo na tom podruju, prostoru mogue
lokacije nuklearke na Dunavu, kraj ade Tanja, na kraju 20. stoljea estoko ratovale konvencionalnim orujem, poetkom 21. ondje
bi mogle suraivati na nuklearnom, mirnodopskom planu.
DR. TOMS KATONA, ZNANSTVENI DIREKTOR MAARSKE NUKLEARKE U PAKSU
HRVATSKA ODLUKA O NUKLEARKI ODLINA JE!
Dr. Toms Katona, znanstveni direktor maarske nuklearke u Paksu, jedan od vodeih nuklearnih strunjaka u Maarskoj i gorljivi
zagovornik koritenja atomske energije u proizvodnji elektrine, kae kako e, odlui li se za izgradnju nuklearke, hrvatska Vlada
povui izvrstan potez. On tvrdi da nuklearne elektrane ne samo to nisu opasnost za okoli, ve su u odnosu na druga postrojenja,
plinske ili elektrane na ugljen, odnosno mazut, ekoloki neusporedivo prihvatljivije.
"Nuklearke su jedine koje brinu o svim fazama proizvodnje, ukljuujui i tvari koje odlaze u atmosferu. Dok konvencionalni nain
proizvodnje ne mari o emisijama staklenikih plinova, pa oni uglavnom odlaze u atmosferu, nuklearka takve plinove ne proizvodi, a
nuklearni otpad zbrinjava se na najviim tehnolokim standardima", kae on.
Osim ekoloke strane, tvrdi ovaj maarski strunjak, proizvodnja elektrine energije iz atomskih centrala,
zemljama koje ih posjeduju, prua i veliku energetsku sigurnost. "Kad imate nuklearku, u proizvodnji
elektrine energije ne ovisite samo o dva plinovoda ili naftovoda i nesigurnim putovima snabdijevanja
kojima ti energenti dolaze. Mi u Paksu, u ovom trenutku, imamo zalihe nuklearnog goriva za dvije godine
proizvodnje, a one stanu u prostoriju veliine ovog kafia unutar nuklearke u kojem razgovaramo.
Pokuajte zamisliti dvogodinje zalihe bilo kojeg drugog goriva, kao i skladita u koje bi ono stalo. To je
druga velika sigurnost u proizvodnji koju pruaju nuklearke."
U usporedbi s drugim nainima proizvodnje elektrine energije, kae dr. Katona, nuklearke su viestruko premone i
nenadomjestive. Da bi se ostvarila proizvodnja od 2000 megawata, koliki je kapacitet Paksa, trebalo bi oko tisuu elektrana na
vjetar. Treba zamisliti koliku bi povrinu to zauzelo, a jo bolji podatak, objanjava dr. Katona, daje usporedba s moguim gorivom
iz biomase. Da bi se na taj nain nadomjestila nuklearka u Paksu, trebalo bi koristiti osam posto obradivih povrina u Maarskoj, a
to bi to znailo za poljoprivredu, ne treba ni objanjavati. Uz to, cijena proizvodnje struje u nuklearkama jeftinija je za 30 do 40
posto u usporedbi s onima na plin ili mazut - zakljuuje dr. Katona.
No, na drugoj strani, poznata je pria o ernobilu i uasnim razmjerima katastrofe koje je ona dugorono ostavila. Dok nuklearka
funkcionira, sve je u redu, ali kad stvari krenu po zlu, katastrofe su biblijskih razmjera.
TEKA VODA U PANONSKOM MORU
________________________________
Teme (4/13)
FERAL OTKRIVA: GOLJP I DOCUMENTA ZATRAILI OD USTAVNOG SUDA DA PREISPITA USTAVNOST SABORSKE
ODLUKE O PUTANJU BRANIMIRA GLAVAA IZ PRITVORA
GLAVAEVE MARTOVSKE IDE

Drago HEDL
26. oujka, 2008.
Ustavni sud, sasvim sigurno, nee uriti s odgovorima na iznimno kakljiva i neugodna pitanja GOLJP-a i Documente, no kad-tad
morat e se oglasiti. Potvrdi li logino razmiljanje dviju nevladinih udruga, Glava bi, unato odluci Sabora, mogao u pritvor
Dvije loe vijesti, gotovo istodobno, stigle su ovog oujka Branimira Glavaa - prijedlog Ustavnom sudu nevladinih organizacija,
Graanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) i Documente, da ispita postupanje Hrvatskog sabora od 12. sijenja ove godine, koje
je rezultiralo Glavaevim putanjem iz pritvora, te odluka Sudskog vijea zagrebakog upanijskog suda, objavljena u srijedu
prijepodne, kojim iskaz Gordane Geto Magdi s tekim tereenjem Glavaa za osjeke ratne zloine, ostaje u sudskom spisu.
Iako je ova druga, za Glavaa iznimno loa vijest, po svojim posljedicama za njegovu dugoronu budunost puno nezgodnija od
prve loe vijesti, ni zahtjev dviju nevladinih udruga, koje to suenje prate, nee ni njega, ni njegov odvjetniki tim, ostaviti
ravnodunim. GOLJP i Documenta, smatraju, naime, i zahtijevaju da svoj pravorijek o tome da Ustavni sud, kako se Hrvatski sabor,
kao najvie zakonodavno tijelo, upleo u nadlenost suda i time naruio jedno od osnovnih naela pravne drave striktnu trodiobu
vlasti na izvrnu, sudsku i zakonodavnu.
Sabor onemoguio sud
Jer, podsjeaju dvije nevladine organizacije, odlukom koja je dovela do putanja Glavaa iz pritvora nadlenoj pravosudnoj
instituciji, upanijskom sudu u Zagrebu, onemogueno je odluivanje o pritvoru saborskog zastupnika optuenog za ratne zloine, a
to je "pojava koja mora zabrinuti svakog graanina Republike Hrvatske, jer je oito da u sebi sadri elemente protuustavnosti".
Documenta i GOLJP upozoravaju Ustavni sud na dvije odluke Mandatno-imunitetnog povjerenstvo, temeljem kojih je Sabor, 12.
sijenja ove godine, donio spornu odluku: prvu, kojom je predloilo da se "za vrijeme trajanja zastupnikog mandata, uskrauje
odobrenje za pritvaranje protiv zastupnika Branimira Glavaa" i, drugu, kojom je dao "odobrenje za daljnje voenje (pokretanje)
kaznenog postupka protiv zastupnika Branimira Glavaa".
U obrazloenju prvog prijedloga Mandatno-imunitetno povjerenstvo navodi da treba uskratiti Glavaevo pritvaranje jer "njegova
obrana sa slobode ne moe utjecati na ishod postupka", a u obrazloenju drugog prijedloga, navodi se da "pravosudnim institucijama
treba omoguiti nesmetano voenje postupka".
GOLJP i Documenta smatraju, meutim, da je "Hrvatski sabor mogao odluivati jedino o tome da li teina
(ne)djela za koje optunica tereti saborskog zastupnika opravdava skidanje imuniteta". No, kako se prema
optunici radi o "najteim ratnim zloinima prema civilima" i kako takva optuba nema niti bi smjela
imati ikakve veze s idejom i institucijom imuniteta zastupnika u bilo kojem parlamentu, odluku o pritvoru
Sabor je morao prepustiti sudu, smatraju potpisnici inicijative Ustavnom sudu, Zoran Pusi i Vesna
Tereli, predsjednici GOLJP-a, odnosno Documente.
Tvrdnju da je Sabor odluku o pritvoru trebao prepustiti sudu potpisnici inicijative potkrepljuju ranijim stavom Hrvatskog sabora,
koji je u prethodnom sazivu "o istom predmetu ve jednom donio odluku kojom se sudu omoguuje da autonomno odluuje o
pritvoru u svezi djela koje optunica stavlja na teret optuenog saborskog zastupnika".
Pojavni presedan
Inicijativa dvije nevladine udruge vana je zbog jo neega: one smatraju da bi Ustavni sud upravo "potaknut nejasnoama vezanim
za taj pojavni presedan, uvrstio naelo vladavine prava u demokratskom drutvu (to mu je ustavna zadaa) kada bi u svom
izvjeu Hrvatskom saboru obrazloio ustavnopravno znaenje i dosege l. 75., stav 3, Ustava RH (imunitet zastupnika)" i
odgovorio na pitanje postoje li dvije zasebne ustavne osnove o kojima Sabor mora odluivati odvojeno kazneni postupak i pritvor.
Tako je, naime, bilo u Glavaevom sluaju, mada bi, dre GOLJP i Documenta, ispravno bilo "da jednom odobreno skidanje
imuniteta saborskog zastupnika podrazumijeva autonomno odluivanje suda o potrebi pritvora".
Ustavni sud, sasvim sigurno, nee uriti s odgovorima na ova pitanja jer su ona iznimno kakljiva i neugodna, no kad-tad morat e
se oglasiti. Potvrdi li logino razmiljanje dviju nevladinih udruga, Glava bi, unato odluci Sabora, mogao u pritvor. Pitanje je
samo hoe li odluka Ustavnog suda biti bra od presude upanijskog suda u Zagrebu, na kojem se Glavau i jo estorici
osumnjienika (koji se, nota bene, svi odreda nalaze u pritvoru, mada su u istoj optunici nie "rangirani" od prvooptuenog
Glavaa) sudi za osjeke ratne zloine.
Meutim, odluka zagrebakog upanijskog suda da prvi iskaz Gordane Geto Magdi, u kojem teko tereti Glavaa, ostavi u
spisu, teak je udarac Glavaevoj obrani, ali ponajvie njemu samom. Mjeseci medijske hajke protiv biveg naelnika osjeke
policije Vladimira Fabera, kome su priivali kazneno djelo "lanog prijavljivanja" optuujui ga da je "fabricirao dokaze", te
injenje pritiska na Gordanu Geto Magdi i druge optuenike, pokazali su se jalovim poslom.
Odlukom Ustavnog suda, Glava bi mogao biti korak blie pritvoru; odlukom upanijskog suda, mogue je blie korak zatvoru.
GLAVAEVE MARTOVSKE IDE
________________________________
Teme (5/13)
FERAL ISTRAUJE: KAKO SU SE HRVATSKA BRODOGRADILITA NALA NA BRANIKU NASTAVKA BORBE ZA
ZATITU TZV. NACIONALNIH INTERESA PRED ZAHTJEVIMA IZ EUROPSKE UNIJE
IGRA TRULE KOBILICE

Vedran MARJANOVI
26. oujka, 2008.
Osim sistema subvencija, drugi klju opstanka brodogradilita su notorni planovi njihova restrukturiranja koji e se, kako je
zakljueno na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polaneca sa poslovodstvima i sindikatima brodogradilita, praviti po tko
zna koji put. Dio sudionika mitinga koji je sazvao Polanec prenijelo je Feralovu novinaru dojam kako je potpredsjednik Vlade
prisutnima cijelo vrijeme davao do znanja kako se Vlada nee moi suprotstaviti Europskoj komisiji ukoliko
ona odbaci nove planove preustroja brodogradilita. To znai da e sugestije iz Bruxellesa ovdanja
brodogradnja morati prihvatiti ili je jednostavno nee biti
Dugogodinja politika manipulacija problemima hrvatske brodogradnje ovih je dana zaodjenuta u novo,
europsko ruho. Umetnuta u pretpristupne pregovore sa Europskom Unijom, agonija veine ovdanjih
brodogradilita, ije je dokidanje navodno jedna od posljednjih prepreka za uspjean zavretak pregovora, tako
nije vie samo unutarnje pitanje ije se rjeenje trai negdje na relaciji Banski dvori-Ministarstvo gospodarstvazainteresirani lobiji. Tu je sada i Bruxelles, ijim se parametrima za poslovanje brodogradilita, odnosno
iskrivljavanjem istih od strane izabranih pripadnika aktualne Vlade, potpaljuje ionako vrela atmosfera oko
sudbine kverova sa ove strane Jadrana i zamagljuju injenice. Za potonje nema boljeg primjera od proglaenog
imperativa ukidanja dravnih subvencija brodogradnji, jer tako, toboe, od Sanaderove Vlade trai Europska
komisija, to bi moglo dovesti do financijskog kolapsa i likvidacija dijela brodogradilita.
Zaludu je, sudei prema galami koja se u javnosti nadigla oko subvencija brodogradnji, Institut za javne financije nedavno objavio
krau studiju o dravnim potporama i u njoj podatak da i Europska Unija podupire brodogradilita u njezinim zemljama lanicama
sa oko dva posto budeta namijenjenog subvencijama gospodarstvu. Razlika u subvencijama koje se daju brodogradilitima u
Hrvatskoj u odnosu na istu praksu u Uniji je, prema analitiarkama IJF-a Marini Kesner-kreb i Ivani Jovi, u sljedeem:
"Pravila o potporama za sanaciju i restrukturiranje u Uniji doputaju takvu vrstu pomoi samo jednom u deset godina. S time e
Hrvatska morati uskladiti svoja pravila, ali i smanjiti same iznose potpora. Dok su u Hrvatskoj potpore za sanaciju i restrukturiranje
izmeu 2001. i 2004. iznosile neto vie od 750 milijuna kuna, odnosno 2,3 posto svih izdanih potpora, u EU je taj udio bio jedan
posto, na to e se morati svesti i Hrvatska."
Nema pogaanja
U Italiji se, kako kae bivi saborski zastupnik i predsjednik Primorsko goranskog saveza Nikola Ivani, subvencije Unije
brodogradilitima u Livornu, Montefalconeu i Genovi zovu ulaganja u razvoj. Ivani preko Ferala poziva hrvatsku Vladu da iduih
deset godina, po uzoru na Talijane, nastavi ulaganja u razvoj svojih brodogradilita.
"Ako netko u sreditu politike moi u dravi misli da e ovaj narod nakon ZERP-a lako progutati i ukidanje dijela brodogradilita,
onda mu iz rijeke regije treba jasno poruiti da to nee proi. Brod je jedini hrvatski izvozni proizvod i oko toga ne smije biti
pogaanja sa Europskom komisijom, koja je sigurno pod utjecajem i onih koji ne ele da hrvatska brodogradnja preivi", odrijeit je
predsjednik PGS-a.
U rijekoj regiji stacionirana su dva (rijeki "3. maj" i "Kraljevica") od etiri brodogradilita koja rade velike gubitke i vei su
kandidati za likvidaciju, nego za privatizaciju. "3. maj" je u 2006. poslovao sa minusom od oko 200 milijuna kuna, a "Kraljevica" je
u nekoliko posljednjih godina akumulirala pobaaj od 500 milijuna kuna. to bi se tek dogodilo da nije bilo subvencija i jamstava za
kredite, koje su, recimo, u sluaju pulskog brodogradilita "Uljanik" pogodile svrhe, doim je "Uljanik" pretprolu godinu zavrio sa
blizu deset milijuna kuna dobiti.
"Osnovna razlika izmeu 'Uljanika' i '3. maja' sastoji se u tome to je Karlo Radolovi i njegov tim ljudi na elu 'Uljanika' ve
sedamnaest godina, a u rijekom brodogradilitu politika je direktore mijenjala kao na tekuoj traci", kae Nikola Ivani, alei za
smjenama, kako kae, uspjenih menadera "3. maja" poput Alcea Franka i Sanjina Kajbe.
Karla Radolovia titio je na elu "Uljanika" IDS, dok je SDP u Rijeci promovirao Damira Vrhovnika na elu "Viktora Lenca", a
kadrovima koje je "Zagreb" postavljao u "3. maju" i "Kraljevici" nije vodio preveliku brigu. Kataklizma "Viktora Lenca",
paradoksalno, dovela je do politikog uskrsnua HDZ-a u Primorsko-goranskoj upaniji, budui Sanaderova Vlada nije alila truda
ni novca da se "Lenac" spasi od propasti i tako se prikae boljim zatitnikom lokalnih interesa od SDP-a.
U sluaju dalmatinskih kverova u Splitu i Trogiru HDZ-u su bile dovoljne stalne financijske injekcije kako bi i na taj nain sauvao
politike pozicije na lokalnoj sceni. Osim toga, kako je pokazala afera "Brodosplit", na poslovima koje su odani kadrovi vladajue
stranke odraivali u brodogradilitima sklanjao se odreeni iznos za svrhe koje treba raskrinkati istraga protiv Gorana Vukasovia i
drugih osumnjienika u reenoj aferi.
Brojna jamstva
Osim sistema subvencija, drugi klju opstanka brodogradilita su notorni planovi njihova restrukturiranja koji e se, kako je
zakljueno na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polaneca sa poslovodstvima i sindikatima brodogradilita uprilienog u
Ministarstvu gospodarstva u utorak, 25. oujka i oznaenog u dijelu medija kao "posljednja ansa za hrvatsku brodogradnju", praviti
po tko zna koji put. Dio sudionika mitinga koji je sazvao Polanec prenijelo je Feralovu novinaru dojam kako je potpredsjednik
Vlade prisutnima cijelo vrijeme davao do znanja kako se Vlada nee moi suprotstaviti Europskoj komisiji ukoliko ona odbaci nove
planove preustroja brodogradilita. To znai da e sugestije iz Bruxellesa ovdanja brodogradnja morati prihvatiti ili je jednostavno
nee biti.
Restrukturiranje na primjeru "Brodotrogira", prema planu njegova predsjednika Uprave Matea Tramontana, znai dostizanje
ekonomine i gospodarski opravdane proizvodnje etiri broda godinje do 2011. Je li to prihvatljivo Europskoj komisiji nitko ne
zna, kao ni to hoe li u Bruxellesu u svojim prosudbama uope respektirati injenicu da u "Brodotrogiru" radi 1200 ljudi u samom
kveru, te jo 650 u kooperantskim tvrtkama, to ini preko 60 posto ukupne zaposlenosti u tom gradu.
Procjenjuje se da je drava dosada sanirala gubitke svih brodogradilita sa deset milijardi kuna. I pored toga, ujesen prole godine
Ministarstvo gospodarstvo izalo je sa procjenama da je temeljni kapital pet dravnih brodogradilita 900 milijuna kuna, a njihov
ukupni gubitak pet milijardi i 200 milijuna kuna. Prema istome izvoru, kratkorone obveze brodogradnje su est milijardi i 500
milijuna kuna, a dugorona dugovanja dvije milijarde i 800 milijuna kuna. Izdana su uz to brojna dravna jamstva za kredite
brodograditelja, sveukupno teka etiri milijarde i 600 milijun kuna, a prema tvrdnjama iz Ministarstva gospodarstva, nikada nije
aktivirano nijedno jamstvo zbog kanjenja u otplati kredita. U 2006. ukupne potpore iz prorauna brodogradnji zaustavile su se na
iznosu od dvije milijarde i 600 milijuna kuna.
Valutni rizici
Ekonomski institut svojedobno je izraunao kako su doprinosi brodogradnje dravnom proraunu vei od subvencija koji se u nju
ubrizgavaju. Potpore brodograditeljima, osim injenicama da su vani za izvoz i da u njima radi deset tisua ljudi uz jo najmanje
toliko zaposlenih u kooperaciji brodogradnje, uvijek se pravdao teajem dolara, na promjeni kojeg su brodograditelji gubili zbog
vrste kune. No, u anonimnim predstavkama o korupciji i kriminalu u brodogradnji koje redovito stiu medijima i dravnim
institucijama tvrdi se da je teaj dolara samo slab izgovor, jer se valutni rizici mogu izbjei posebnim ugovorima sa bankama, ali je
u tom sluaju potrebno ispotovati ugovor o predaji broda u dogovorenom roku, to je nekim hrvatskim brodogradilitima
nepremostiv problem.
Kanjenje u isporuci brodova i sline propuste uprava kverova nema tko sankcionirati, jer brodogradilita, kako ukazuju neovisni
strunjaci poput Rajka Grubiia sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, boluju i od nedostatka kontrole i organizacije
upravljanja. Ne zna se do kraja ni tko je sve vlasnik hrvatskih brodogradilita, a kamoli po kojem se kriteriju njima dodjeljuju
potpore i upravljaki i nadzorni kadrovi. U takvim uvjetima njihovi gubici bili bi i vei da nema injekcija iz prorauna i da u
svjetskoj brodogradnji ne vlada plima novih narudbi i rast prometa. Odatle i interes Korejaca za ulaganja u hrvatska
brodogradilita, o emu e se, kako sada stvari stoje, takoer konzultirati Europska Unija.
IGRA TRULE KOBILICE
________________________________
Teme (6/13)
FERAL ISTRAUJE: JAVNO PODUZEE HRVATSKE CESTE TAJI KOLIKO JE NOVCA POTROENO NA PRIPREMU
GRADNJE MOSTA DO PELJECA
NI MOSTA NI TROARINE
Luko BRAILO
26. oujka, 2008.
Stjepko Boban, elnik Hrvatskih cesta, od 3. oujka, kada smo mu poslali upite, ne eli odgovoriti koliko su dosad kotali pripremni
radovi na izgradnji peljekog mosta, koliko e stajati podizanje mosta s ranije planiranih 35 metara na visinu od 55 metara od
mora, te zato je gradilite opustjelo. Najvei dio projekta, koji bi prema najavama trebao stajati 1,9 milijardi kuna bez PDV-a,
financiraju porezni obveznici, uz ostalo i u naknadi za ceste od 60 lipa po litri uraunatih u cijenu goriva
Nema te sile koja e sprijeiti gradnju Peljekog mosta kojim e Hrvatska konano biti povezana u jednu prometnu cjelinu! Tako je,
sjeate se potovani itatelji, krajem listopada i poetkom studenoga prole godine buio ef "zajedniara" i staro-novi premijer Ivo
Sanader uvjeravajui svekoliku hrvatsku javnost da je zapravo samo pitanje trenutka kada e od Komarne na neretvanskoj do
Brijeste na peljekoj strani Malostonskog kanala poeti nicati "drugi po veliini ovjesni most u Europi". Kako nakon svakog
pijanstva i mamurluka slijedi otrenjenje i sudar sa stvarnou, tako je i poslije predizborne halabuke i medijskog igrokaza
uprilienog u Brijesti lanjskog 24. listopada uslijedilo razdoblje stanovitih tekoa u realizaciji najveeg i kapitalnog
infrastrukturnog projekta aktualne HDZ-ove vlasti.
Pet mjeseci kasnije i na peljekoj strani gradilita megamosta dogodilo se gotovo isto ono to se zbilo i u Komarni, gdje je dvije
godine prije, takoer u predizbornom ozraju, poela izgradnja prilaznih cesta za novohrvatski prometni Obrovac. Gradilite u
Brijesti doimlje se naputenim, ali je za utjehu, posredovanjem HTV-a, domaoj javnosti prikazana simulacijska snimka Zavoda za
konstrukcije zagrebakog Graevinskog fakulteta iz koje je vidljivo kako e jednoga lijepoga dana izgledati novo mostograditeljsko
edo glasovitog dr. Jure Radia i njegovih suradnika koji su, usput, posao projektiranja peljekog
mosta dobili izravnom pogodbom s Hrvatskim cestama (HC), kao investitorom tog megaobjekta.
est upita
Htjeli smo, naravno, iz prve ruke, od elnika HC-a Stjepka Bobana dobiti odgovore na niz
pitanja vezanih uz peljeki most. Raunajui da su Hrvatske ceste u dravnom vlasnitvu, da se
gradnja tog mosta kani financirati iz naknade za ceste uraunate u cijenu goriva koja iznosi 60 lipa po litri, da je to projekt koji
najveim dijelom financiraju hrvatski porezni obveznici, pa da s tim u vezi ne bi trebalo biti ni problema s eventualnim razliitim
tumaenjima zakonskih odredaba o dostupnosti informacija kad je rije o dravnim kapitalnim projektima jo 3. oujka ove
godine uredno smo poslali Bobanu pismo sa est upita. Prolo je, eto, skoro mjesec dana, a iz HC-a tim povodima Feralu nije stiglo
ni pismo, ni razglednica, a kad e, ne mogu rei ni u uredu predsjednika Uprave HC-a.
Pitali smo, primjerice, koliko je dosad kotala gradnja prilaznih cesta s neretvanske strane peljekog mosta, s obzirom da su radovi u
Komarni sveano zapoeli 10. studenog 2005. godine, da bi potom bili prekinuti bez objanjenja, te koliko e kotati tzv. niveliranje
te pristupne ceste koju, kako navode strunjaci, sada valja prilagoditi za odabrani model mosta od 55 metara nad morem, umjesto
ranijeg rjeenja s visinom od 35 metara. Htjeli smo, nadalje, doznati koliko je dosad stajala priprema gradnje prilaznih cesta i
prateih objekata s peljeke strane mosta iji je poetak u Brijesti takoer sveano obiljeen 24. listopada 2007. godine. Pitali smo,
takoer, zato su gotovo zaustavljeni radovi na peljekoj strani mosta budui da je gradilite u Brijesti opustjelo.
Ni na jedno od tih i slinih pitanja Feralu nije odgovoreno, pa emo stoga podsjetiti da se u srednjoronom Programu graenja HC-a od 2005. do 2008. godine u pogledu prilaznih cesta baratalo s iznosom od
630 milijuna kuna. No, tu valja napomenuti kako se iz tih stavki ne vidi jasno obuhvaaju li ti novci
prilazne ceste s prateim objektima na obje strane mosta, budui da se na Peljecu, recimo, planiraju puno
opseniji radovi. Da bi most bio u punoj funkciji na peljekoj strani trebalo bi uz pristupnu cestu izgraditi i
dva tunela ("Debeli brijeg" i "Kamnenice" duljine 2490 i 470 metara), kao i dva manja mosta u blizini
Stona duljine 550 i 80 metara. Zna li se, primjerice, da je dubrovaki most od 518 metara duljine ponad
Omble kotao cijelih 37,5 milijuna eura umjesto planiranih 20, a da je vei stonski most i dulji i jednako zahtjevan za gradnju, ostaje
i dalje nepoznato koliko zapravo kotaju obje prilazne ceste sa svim prateim objektima ukupne duljine od nepunih 16 kilometara.
Htjeli smo, nadalje, doznati koliko od ukupno predvienog iznosa za premotenje (oko 1,9 milijardi kuna bez PDV-a) otpada na sam
projekt "ovjesnog mosta" koji je izradio Zavod za konstrukcije zagrebakog Graevinskog fakulteta, odnosno ekipa dr. Jure
Radia, ali smo ostali uskraeni i za taj odgovor. Zato se opet valja podsjetiti injenice kako je i dalje veoma upitna tolika konana
cijena megamosta odvrti li se film unatrag do ljeta prole godine, odnosno vremena kada je HC birao tko e (g)raditi kapitalni
prometni objekt na jugu Hrvatske.
Posao je dobio hrvatski konzorcij sastavljen od splitskog "Konstruktora" te zagrebakih tvrtki "Viadukt" i "Hidroelektra" za
spomenutih 1,9 milijardi kuna. Austrijska tvrtka "Alpine Bau" procijenila je vrijednost posla na 3,8 milijardi kuna, dok je njemakoaustrijsko-talijansko-francuski konzorcij u kojemu su tvrtke "Dywidag", "Strabag", "Cimola" i "Eiffel" premotenje Malostonskog
kanala dao ponudu od 4,2 milijarde kuna. Drugim rijeima, odabrana je dvostruko nia ponuda domaeg konzorcija za namjeravano
premotenje, to s naputenim gradilitima na neretvanskoj i peljekoj strani izaziva dodatne sumnje u javno obeanu konanu
cijenu peljekog mosta.
Nevidljivi radovi
Uvjeravanja Jure Radia kako e se prve dvije godine ustvari odvijati "nevidljivi radovi" (tvrtka "uro
akovi" izrauje eline elemente za predstojee iznimno zahtjevne podmorske radove) zvue poprilino
tanko, uzmu li se u obzir cestograditeljske i sline infrastrukturne projekcije ovogodinjeg dravnog
prorauna. Iako u Sanaderovoj Vladi i dalje neumorno priaju kako e se i dalje ulagati u peljeki most,
tunel kroz Biokovo, eljezniku trasu Zagreb Rijeka itd., ni najvrsniji poznavatelji proraunskih stavaka
resornih ministarstava, a napose HC-a, ne mogu dokuiti koliko e novaca za te namjene biti utroeno.
U dravnoj kasi sve je manje kuna za spomenute i sline planove, ali to zasad malo tko eli glasno izrei. Osim ako se pod time ne
podrazumijevaju varijacije izjave potpredsjednika Vlade Damira Polaneca koji e ne jednom istaknuti kako e se "svi projekti
predvieni Programom gradnje i odravanja cesta od 2005. do 2008. godine nastaviti graditi u skladu s financijskim i proraunskim
mogunostima o kojima e ovisiti i dinamika gradnje".
Neugodne istine
Bjeanje od tih neugodnih istina zamotanih u dodatke o "skladu financijskih i proraunskih mogunosti" moda se najbolje vidi iz
podatka da je u 2007. godini za gradnju dionice autoceste od estanovca do Ploa potroeno 1,9 milijardi kuna, dok je u ovoj godini
za istu dionicu predvieno "samo" 700 milijuna kuna. Za dovretak cijele dionice potrebno je uz spomenutih 700 jo najmanje 2,3
milijarde kuna. Kada bi se i u sljedeih nekoliko godina u tu cestu ulagalo po 700 milijuna kuna, to bi znailo da e dionica od
estanovca do Ploa biti gotova tek 2011. umjesto ranije najavljivane 2009. godine.
Pitate li se kakve sada veze ima autocesta do Ploa s peljekim mostom slijedi malo iznenaenje. Dosad
je, naime, javnost obavjetavana da je peljeki most dvotrani, a odnedavno se ta ista javnost postupno
priprema za debelo kanjenje gradnje autoceste prema Dubrovniku, pa se dozirano puta pria o
etverotranom peljekom mostu kao sastavnom dijelu te autoceste koja e u svom punom profilu
prolaziti hrvatskim teritorijem. Koliko bi to mogue rjeenje dodatno poskupjelo gradnju peljekog mosta,
zasad ostaje u sferi nagaanja, ali jo jednom valja podsjetiti da svaka preinaka peljekog megaprojekta itekako kota. Ve sada se,
kad se na odabrano rjeenje (1,9 milijardi kuna) pribroji PDV od 22 posto i dodaju planirani iznosi za pristupne ceste (630 milijuna
kuna) cijena peljekog mosta kree oko 3 milijarde kuna, odnosno daleko vie od javnosti objavljenih 270 milijuna eura. No i to
moe, ali i ne mora biti konana cijena zna li se za gotovo uobiajena prekoraenja od najmanje deset posto pri izvoenju tako
sloenih infrastrukturnih objekata.
Podsjeanja radi, samo zato to se Hrvatska nije uspjela dogovoriti s BiH kada se razgovaralo i visini mosta od 35 metara nad
morem, njegovo kasnije podizanje na 55 metara poskupjelo je tadanje vrlo slino projektantsko rjeenje s 1,4 na 1,9 milijardi kuna.
Nekoliko stotina ili pak milijarda kuna tamo ili 'vamo je itekako ozbiljan novac i za mnogo razvijenije i bogatije zemlje od Hrvatske.
Ali to je to prema zadovoljstvu koje donosi dvojbeno ulaganje garnirano izrazito skupom predizbornom promidbom od koje e
glava boljeti mnoge generacije sadanjih i buduih hrvatskih poreznih obveznika.
MEGAMOST U BROJKAMA
2300 metara duljina mosta
21 metar irina mosta
10 stupova
568 metara raspon izmeu "pilona"
55 metara visina iznad mora
170 metara visina "pilona" iznad mora
240 metara ukupna visina "pilona"
270 milijuna eura projektirana cijena gradnje
4 godine vrijeme gradnje
NI MOSTA NI TROARINE
________________________________
Teme (7/13)
FERAL OTKRIVA: NOVE PROBLEME HRVATSKOM PRAVOSUU ZADAT E OKO 800 TISUA OVRHA NAD
IMOVINOM GRAANA I PODUZEA POKRENUTIH U POSLJEDNJE DVIJE GODINE, OD KOJIH JE TEK MANJI DIO I
OKONAN
PRIA BEZ OVRETKA

Vedran MARJANOVI
26. oujka, 2008.
Ako se neto radikalno ne promijeni u primjeni Ovrnog zakona, koji je doivio reformu prije nepune dvije godine, hrvatski sudovi,
ali i Europski sud za ljudska prava, mogli bi biti zatrpani tubama u kojima se trai nadoknada tete zbog duine ovrnog postupka.
U Hrvatskoj je u toku oko 800 tisua ovrnih postupaka, a iako ovdanji sudovi donose pravomone presude o ovrsi, oteeni se ne
mogu naplatiti, pa se ovrhe produljuju unedogled
Ovrha je u devedesetima tranzicijske Hrvatske uglavnom prepoznavana kroz nemile scene kada korisnik
stana naoruan do zuba ne eli prepustiti prostor vlasniku s pravomonom sudskom presudom u ruci i
sudskim izvriteljem i policijom u pratnji. Nije da se takve stvari ne dogaaju i danas, kada je stanje
ovrnih postupaka samo jedan od podataka u statistici pravosua. Otunoj u tolikoj mjeri da je potpuno
nezapaeno prolo javno upozorenje predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina da je od 98 tisua
dosuenih ovrha pokretnina u 2006. samo njih est tisua i okonano. to, podvukao je Hrvatin, ugroava ne samo graane i
poduzea koji u dugim i uglavnom neuspjenim ovrhama trae uskraene prihode, nego i dravu, koja se moe suoiti s gomilom
zahtjeva za nadoknadu tete zbog predugog ovrnog postupka.
Prije samo pet godina na hrvatskim se sudovima vodilo oko 900 tisua ovrnih postupaka, a poetkom 2006., kada je obavljena
reforma Ovrnog zakona, u toku je bilo oko 520 tisua ovrha. Tadanja ministrica pravosua Vesna kare-Obolt zadala je svojim
reformskim nastojanjima vrlo ambiciozan cilj.
"Planirali smo do kraja 2007. rijeiti sve zaostatke u ovrnim postupcima na hrvatskim sudovima", govori za Feral kare-Obolt
koja je smijenjena nedugo nakon donoenja novosti u Ovrnom zakonu.
Komisijski zastoj
Reformom je, nastavlja biva ministrica pravosua, zamiljeno da pravomona rjeenja o ovrsi osim sudova donose i javni
biljenici, pa bi sudovi mogli dovriti postojee ovrne postupke i lake dovriti nove. Naime, i na rjeenja javnih biljenika o ovrhi
moe se podnijeti alba na sudovima, ime se opet sve donekle usporava.
"Zastoj o kojem govori predsjednik Vrhovnog suda vjerojatno je posljedica toga to ostali faktori ubrzanja ovrnog postupka poput
javnih komisija koje prodaju automobile, tehniku robu i ostale pokretnine zaplijenjene u ovrhama, nisu zaivjeli. A budui da se
ovrhovoditelj, odnosno strana u sporu koja je pokrenula ovrni postupak, ne moe naplatiti, ovrha nije okonana, iako je pravomona sudska presuda o ovrsi donesena. Znai, rasteretili smo sudove, ali nismo rijeili problem", zakljuuje Vesna kare-Obolt.
Kako Feral doznaje u Hrvatskoj javnobiljenikoj komori, u 2006. javni biljenici donijeli su ak 319 tisua i 498 rjeenja o ovrsi,
od ega je njih 22 tisue i 315 osporeno na sudovima. Isti pokazatelji za prolu godinu izgledaju ovako 399 tisua i 553 rjeenja,
sa 19 tisua i 655 pripadajuih albi na sudovima. Za predsjednika Komore javnih biljenika Ivana Malekovia najbitniji je odnos
albi i rjeenja, dok plimu zahtjeva za ovrhe nije sklon komentirati.
"Vidljivo je da se na rjeenja javnih biljenika o ovrsi stavlja vrlo mali broj albi, to znai da biljenici rade kvalitetno i da se
pogodilo s odlukom da se rjeenja o ovrhama prenesu sa sudova na javne biljenike. Porast broja zahtjeva za pokretanje ovrnog
postupka koji se u naim javnobiljenikim uredima dogodio u proloj godini tumaim, prije svega, kao znak povjerenja
poduzetnika i drugih graana da na taj nain mogu doi do svoje imovine", zakljuuje Malekovi u kraoj izjavi za Feral.
Dravni otpor
Javni biljenici u protekle dvije godine odbili su petnaestak tisua zahtjeva za ovrhu, pa se brojka pokrenutih ovrnih postupaka u
njihovim uredima penje na golemih 750 tisua. Tome valja dodati i ovrhe koje se pokrenute na sudovima, iji broj nismo uspjeli
utvrditi. Orijentacija u tome smjeru moe biti podatak s Opinskog suda u Zagrebu o osam tisua zahtjeva za ovrhu postavljenih na
tome sudu izmeu veljae i lipnja 2006., kada su se poeli primjenjivati izmijenjeni Ovrni zakon i ovlasti javnih biljenika za
donoenje ovrnih rjeenja. Moglo bi se, dakle, s velikom vjerojatnou procijeniti kako je ovog trenutka u toku 800 tisua ovrnih
postupaka!
Ako se neto radikalno ne promijeni u primjeni Ovrnog zakona, hrvatski sudovi, ali i Europski sud za ljudska prava, mogli bi biti
zatrpani tubama u kojima se trai nadoknada tete zbog duine ovrnog postupka. Praksa Europskog suda, na to je ukazao i
predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, jest da dosuuje naknadu tete ako drava nije omoguila okonanje ovrnog
postupka u roku tri godine. Te opasnosti u javnom aparatu, prema svemu sudei, nisu (bili) previe svjesni.
"Kada sam krenula u reformu Ovrnog zakona, bilo je otpora i u samoj dravnoj administraciji, jer drava u
ovrnim postupcima u pravilu gubi. Osim toga, pokretanje ovrnog postupka sada se plaa javnom biljeniku,
od ega tek manji dio ide u dravni proraun, a ne sve, kao prije reforme. Drava se odrekla znaajnih prihoda
u korist gospodarstva to je i bio cilj", napominje Vesna kare-Obolt.
Ovrhe nije ubrzalo ni to to se promjenama zakona ovrhovoditeljima dala mogunost da svoja prava trae u
javnobiljenikim uredima i na sudovima diljem drave, odnosno tamo gdje su sudovi rastereeniji. Problem je
to utjerivanje potraivanja izvan mjesta prebivalita opet poveava trokove, primjerice, poduzetnicima koji
ele naplatiti izdanu robu.
Zatieni dunici
Mrtvouzica cijelog sistema ovrhe i jest u tome da ovrhovoditelj treba, i nakon pravomone sudske odluke, uloiti dodatna sredstva i
napore kako bi se naplatio, to dunika stavlja u povoljniji poloaj. Onaj koji je pokrenuo ovrhu donosi odluku da li e se imovina
zaplijenjena od dunika prodavati na drabama poduzea koja su za taj biznis dobila posebne dozvole Hrvatske gospodarske
komore, ili e zaplijenjeno sam preuzeti i prodati. I u prvom i u drugom sluaju za pokretaa ovrnog postupka stvaraju se novi
trokovi s neizvjesnim povratom uloenog. tovie, prema gore iznesenoj statistici, posve je vjerojatno da se ovrhovoditeljima
dodatni napori uglavnom ne isplate.
Iz pravosudnih krugova mogu se uti razmiljanja kako su se na sudove kroz ovrne postupke prevalili nova plima meusobnih
neplaanja izmeu poduzea emu idu u prilog slubene procjene o 11 milijardi kuna neplaenih potraivanja u hrvatskoj privredi
neuspjesi banaka da se naplate na olako izdane kredite i "doputene minuse" po kreditnim karticama, nered u javnim i
komunalnim poduzeima koja mnogo potrauju, ali i duguju, te socijalno stanje u zemlji. Sve te uzroke epidemije ovrha teko je
osporiti, posebno ako uzmemo u obzir i sveprisutnu korupciju i rast gospodarskog kriminala. Kroz gomilanje ovrnih procesa na
povrinu isplivavaju problemi ovdanjeg gospodarstva i drutva u cjelini koji se nastoje prikriti ili, u najveim izljevima iskrenosti u
dravnoj administraciji, umanjiti.
PRIA BEZ OVRETKA
________________________________
Teme (8/13)
OVAJ TEKST NASTAO JE POD DEJSTVOM ANTISRPSKIH PLIVAKIH GRUPA I OTKRIEM VOJISLAVA
KOTUNICE DA NE UME DA PLIVA
TIBET I METOHIJA
Petar LUKOVI
26. oujka, 2008.
Krvavi obraun na Tibetu gde je prijateljska kineska Vlada "uspostavljala kontrolu" nad "pobunjenicima" i gde se u offkomentarima govori o stotinama ubijenih, konano je izazvala estoku reakciju Ministarstva inostranih poslova Srbije koju vredi
citirati u celini i celosti kako bi objasnio stepen strahopotovanja u disciplini oralne zadovoljtine celokupnoj Vladi Kine i itavom
kineskom narodu kojem smo voljni pojedinano da puimo po svakom individualnom zahtevu
001: KAKO JE VOJISLAV KOTUNICA OTKRIO DA NE UME DA PLIVA JER SRBIJA NEMA MORE A NEE GA
NIKAD NI IMATI OSIM AKO NAS CRNA GORA I HRVATSKA PONIZNO ZAMOLE DA SE UTOPE U
MEDITERANSKU SRBIJU: Kad kroz tri meseca zaludne televizijske ekipe iz rustikalno-dementno-televizijske "Beogradske
hronike" budu anketirale uplaene graane hajdukim pitanjem "Seate se Milorada avia?", sva je verovatnoa da niko nee ni u
memoriji srpskog seanja prepoznati da je re o potronom vodenom heroju ija je slava trajala tono onoliko koliko i njegov rekord
na Europskom prvenstvu u plivanju, neto oko pedesetak sekundi. Nesreni avi koji se od svih moguih sportova bavi plivanjem
inae, neverovatno popularnim u narodu koji se primarno boji vode u razliitim oblicima, svejedno da li je u pitanju kupanje
subotom, umivanje jednim prstom ili tuiranje pod prisilom nacionalnu slavu stekao je nedavno usred Holandije, kad je nakon
pobede na 50 m leptir stilom, kurevito obukao majicu "Kosovo je Srbija", ogrnuo se toplim krilom orla sa srpske zastave i bio,
odmah, po kratkom postupku, suspendovan jer se bavio onim to je najstroe zabranjeno: politikom u sportu.
avi koji inae ivi u Americi maltene itav svoj ivot i koji tek polako ui srpski po priruniku veitog prestolonaslednika i
nesuenog nam kralja Aleksandra Karaorevia ("Ja volela ovu zemlja"), otkrio je da oboava Kosovo tek nakon to je ono
postalo nezavisno; budui da je retko bio u Srbiji a tek nikako na Kosovu, plivaka bol za teritorijom poela je da ga mui svaki put
kad se iz leptir stila prebacivao na lenu disciplinu to ga je, istovremeno, ispunjavalo neizrecivim ha-dva-o-ponosom; da bi doakao
zlikovcima, ladno je obukao majicu sa sloganom Kotuniine sekte, epurio se pred kamerama desetak minuta dok ga Evropska
Plivaka Federacija (LEN) nije jo ledenije odjebala, zabranila mu da se dalje takmii, to je, razume se, bio savreni povod da se
itava Srbija skandalizuje i potvrdi da je vaskolika kosmika zavera na delu i da je jadni avi
rtva antisrpske mrnje posebno usredsreene na bazene sa srpskim plivakim ivljem.
Ve vieno: preko noi je Milorad avi postao lan Srpskog Pokreta Otpora, butterfly-dokaz da
nas odvajkada mrzi Europska Unija i da neprijatelji koriste svaku priliku da nam onako
standardno komunistiki podmeu klipove u tokove naeg plivakog razvoja; tisue komentara
na razliitim internet-forumima odavali su poast hrabrom, beskompromisnom, nacionalno
svesnom i mudrom aviu sve vreme pitajui se ta bi se desilo da je Na Swimmer nosio
majicu sa natpisom "Free Tibet"?
Ne znamo ta bi se desilo jer avia Tibet nije interesovao; interesovalo ga je Kosovo, irilicom je to objasnio na majici i zbog
toga se vratio u svoju Drugu Domovinu (Srbiju) gde su ga na aerodromu doekali profesionalni rodoljubi sa sve srpskim zastavama i
uveravanjima da svet nikad nije video takvog plivaa, seremo se mi kolektivno na Marka pica sa njegovih sedam-osam-devet
olimpijskih medalja davne 1972., ovo je 2008. a Kosovo pripada Miloradu aviu!
Kako to obino biva, prvi koji je ovu Napaljenu Amerikanizovanu Budalu (hrvatski: avia) privukao k sebi bio je Vojislav
Kotunica, tehniki premijer Vlade u permanentnoj ostavci; u prisustvu onesveenog avia kojem je leptir uleteo u kraul mozga,
dr. Kalanjikov pozvao je Plivaku federaciju da povue odluku na isti nain kao to poziva USA da "ponovo pone da se dri
meunarodnog prava".
Premijer je jo naglasio da je avi spreman za nove rekorde (radi li to Kotunica honorarno kao plivaki trener?) i da je on na
majici "prepisao najvaniji deo Povelje UN". Sreu to je avi izgubio ansu da osvoji jo dve medalje Kotunica nije
pominjao: srea zbog avieve eliminacije se podrazumeva, jer samo tua, avieva rtva je prava rtva, naroito kad se ne tie
Premijera koji nikad nije voleo vodu, mrzeo plivanje, jedino voleo plavo srpsko more dok na mapama meri koliko je Srbija velika i
koliko e tek biti velika pod njegovom gvozdenom rukom!
Danas je sreda i ve se niko ne sea avia: ak ga je i Kotunica izbacio iz srpskog medijskog bazena! Svaka ast, majstore: a sad,
po reniku Aleksandra Karaorevia, polako: "Kosova je Srbija... kad bismo se zezali". isti butterfly u stomaku! Vredno za
novu majicu! Sa crnim albanskim orlom!
002: KAKO JE DRAVOTVORNA SRBIJA KOJA TOLIKO DRI DO LJUDSKIH I POSEBICE DO MANJINSKIH
PRAVA OTRO, OTRIJE I NAJOTRIJE REAGOVALA NA KINESKI MASAKR NA TIBETU: Krvavi obraun na Tibetu
gde je prijateljska kineska Vlada "uspostavljala kontrolu" nad "pobunjenicima" i gde se u off-komentarima govori o stotinama
ubijenih, konano je izazvala estoku reakciju Ministarstva inostranih poslova Srbije koju vredi citirati u celini i celosti kako bi
objasnio stepen strahopotovanja u disciplini oralne zadovoljtine celokupnoj Vladi Kine i itavom kineskom narodu kojem smo
voljni pojedinano da puimo po svakom individualnom zahtevu.
Ovako se to radi: "SAOPTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA POVODOM SITUACIJE NA TIBETU":
"Povodom nedavnih nemira na Tibetu, Republika Srbija ponavlja svoju principijelnu podrku politici jedne Kine i potovanju
suvereniteta i teritorijalnog integriteta Narodne Republike Kine. Republika Srbija zastupa stav da je Tibet unutranje pitanje NR
Kine i uvaava politiku kineske vlade prema Tibetu kao autonomnom regionu. Republika Srbija zahvaljuje Narodnoj Republici Kini
na doslednom potovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, Povelje UN, Rezolucije 1244 i osnovnih naela
meunarodnog prava, kao i na zalaganju da se pitanje Kosova i Metohije rei mirnim putem, iznalaenjem obostrano prihvatljivog
reenja."
Kad prevedemo ovu poruku ministra Vuka Jeremia, najboljeg druga Borisa Tadia, dolazimo do deifriranog teksta: Ubij, zakolji,
da Tibetanac ne postoji! Oekuje se, naravno, da nam NR Kina odmah uzvrati sledeim priopenjem koje glasi: "SAOPTENJE
MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA KINE POVODOM SITUACIJE NA KOSOVU": "Povodom nedavnih nemira na
severu Kosova, Republika Kina ponavlja svoju principijelnu podrku politici 'jedne Srbije' i potovanju suvereniteta i teritorijalnog
integriteta Republike Srbije. Republika Kina zastupa stav da je Kosovo unutranje pitanje Republike Srbije i uvaava politiku srpske
vlade prema Kosovu kao autonomnom regionu".
Toliko o srpskoj hrabrosti.
003: KAKO SE ISPOSTAVILO DA SU NAI VOLJENI POLITIARI NEOBINO
SIROMANI I DA JE POLITIKA PROMAENA FINANSIJSKA INVESTICIJA U
KOJOJ SE VEITO GUBE PARE: Mesec i po dana uoi najnovijih historijskih, sad-ili-nikadizbora koji e nam, kau nam, odluiti hoemo li u Evropu ili emo sa Rusijom negde u Sibir,
kampanja za naroito glupe i posebno retardirane glasae zapoela je busanjem u finansijska prsa
tko od srpskih politikih prvaka manje poseduje; pod latinskim devizom "tko nita nema, nita mu
ne nedostaje" meu prvima se javio Boris Tadi, pismeno podastirui da ne poseduje nikakvu
"nepokretnu ili pokretnu imovinu" to bi, po miljenju njegovog reklamnog taba, trebalo da nas
baci u sentimentalnu alost ve vienu u vreme predsednike kampanje kad je na svom sajtu
Boris Poor Tadi tvrdio da njegova familija nikad nita nije imala, ni stolicu, ni sto, ni krevet, valjda su spavali na podu, a Boki
Taki u drvenim kolicima koja su mu uvek bila neudobno uljevita.
Fascinantan podatak da ve odrasli Boris Tadi u svojim pedesetim godinama "ne poseduje nita" jeste alarmantan podatak: kakav
je to The President koji nita tokom godina nije stekao, ta je taj manijak radio svih ovih godina, poseduje li taj ovek makar
usisiva ili crevo usisivaa ili friider ili mainu za ve. Poinjem da se brinem da Boki Taki sem funkcije nema nita ako mu
oduzmu funkciju, oduzeli su mu ivot! Jebe beskunika koji je Predsednik!
Unezvereno srean to zahvaljujui ocu imam dvoiposoban stan u vlastitom vlasnitvu (neto to Predsednik nikad nee imati) i to
sam svega 91.000 dinara u minusu i to se minus uskoro ukida pravinom odlukom Narodne banke da ovakvi poput mene ne
opstruiramo fantastian privredni razvoj Plivake Srbije jedva sam ekao da se oglasi Boidar eli, potpredsednik teh. Vlade,
bivi ministar finansija i sluajno ex-direktor nekakve velike europske banke; sem vile od 900 kvadrata (koju je isplatio kad mu je
pomenuta Banka dala etvorogodinju otpremninu, to je inae normalni i svakodnevni obiaj!), eli poseduje neki stani, neku
livadu, sedamdesetak tisua eura u banci, a ivi kao podstanar jer je vilu iznajmio nekoj firmi koja mu plaa svega tri tisue eura
meseno! As Tears Go By, rekli bi The Rolling Stones!
Tune prie o tunoj sadanjici spektakularno je okonao najvei srpski demagog Mlaan Dinki (Gay 17+) koji je novinare
pozvao u goste u svoj dvosobni stan, objanjavajui i alei se kako u spavaoj sobi "dri tri gitare" jer ovek nema mesta od
siromatva prostora uprilienog samo za ovu priliku; jedino vlasnik jednocifrenog IQ mozga moe da pomisli da Mlaan Dinki
nema para i da je njemu, ba kao eliu, devizni raun zakucan na triavih i muenikih 70.000 evra.
Istina da Dinki nerealno potcenjivaki poseduje bar desetak miliona evra uredno uskladitenih u stranim bankama, nije deo
prie o imovnom stanju jer u toj karti nigde ne pie da se moraju prijaviti rauni ili nepokretna imovina u inozemstvu; zato je vana
gitara ba kao i ministrov humanitarni gest da gostima novinarima odsvira svoju najnoviju pesmu. Na koju mu se unapred poserem
u ime siromatva, tekog ivota i potrebe da nas sve pravi idiotima.

Dinki, eli, Tadi ljudi koji nemaju nita. Jo samo da im poverujemo pa da na izbore glasamo za ove siromahe iz DS
koalicije! Pre e Kotunica nastupiti na 100 m leno, nego to u glasati za ovu decu Charles Dickensa!
aviu, vrati se, sve ti je oproteno!
PS: Ovaj tekst nastao pod dejstvom antisrpskih plivakih grupa: The Madd, The Elderberries, The Draytones, Ceasers, The
Durbevilles, Secret Beaty Cream, Panic At The Disco, Kid Dakota, Video Nasties, They Live By Night, Glasvegas, The Oh Sees,
Mixel Pixel, Julie Ocean, Clara Luzia.
TIBET I METOHIJA
________________________________
Teme (9/13)
UZ POKUAJ "PREOBRAZBE" IDOVA U REIJI PAPE BENEDIKTA XVI.
BUENJE VULGARNOG RASIZMA

Anna Maria GRNFELDER
26. oujka, 2008.
Molitve na Veliki petak imaju duboku simboliku: molei za idove da ih Bog prosvijetli poruuje se svoj kranskoj zajednici da
idovi ive u tmini duha i u samoizabranoj okorjelosti. Teinu tih poruka ne smije se podcjenjivati, jer su liturgijski izraz i saetak
antijudaistike teoloke matice: kranstvo se, naime, razvijalo i iz razilaenja sa Sinagogom. Antagonizam Sinagoge i Crkve
prerastao je u tragini kransko-idovski antagonizam, iz kojeg su se pothranjivali kranski antijudaizam, kao i popularnovulgarni i (pseudo)znanstveni antisemitizam i rasizam
Na poetku korizmenog doba papa Benedikt XVI. je posebnom pobudnicom ("Motu propro") propisao "novu" formulu za Molitvu
crkve na Veliki petak. Formula je, ustvari, stara i nalazi se u predkoncilijarnom misalu iz 1962. godine. U njemu je rije o
"zaslijepljenosti idova" i o "tmini koje neka im Bog prosvijetli da spoznaju i prihvate Isusa Krista". Ta je novost bila najavljena
kad je dana 7. srpnja 2007. stupio na snagu "Motu proprio", kojim je papa doputao uporabu liturgijskog obreda za mise po
Tridentskome saboru i na latinskome jeziku.
Molitva crkve na Veliki petak sadri, prema Rimskome misalu iz 1962. godine, molbu za idove: "Neka Bog im prosvijetli srdaca,
ne bi li spoznali i prihvatili da je Krist spasitelj sviju." To je ve ublaena formulacija u odnosu na Tridentski obred, po kojem je
sveenik sveano spjevao devet molbi, meu njima jednu "pro perfidis Judaeis" ("za nevjerne idove"): "Neka Bog skine veo sa
njihovih srdaca, ne bi li oni spoznali Isusa Krista." Molitve za pojedine stalee bile su hijerarhijski rasporeene: idovi su se
spominjali poslije heretika i izmatiara, a prije pogana. Prije svake od osam molitvi akon bi pozivao zajednicu da savine koljena
("flectamus genua" "levate"), jedino ne prije molitve za idove; tada je taj poziv izostao. Obrazloenje za to sveenstvo je nalazilo
u Novom zavjetu, u odlomcima o muci i smrti Isusa Krista: ta, nevjerni su idovi savijali koljena i klecali pred Isusom da bi mu se u
njegovim mukama i patnjama jo i rugali.
elja za pomirbom
Ve godine 1959. uvrjedljiv tekst molitve ublaen je time to je izostavljen pasus "pro perfidis Judaeis",
ali ne i spomen o tmini i o velu preko oiju idova, zbog kojeg ne spoznaju i ne prihvaaju Isusa Krista.
Koncilska deklaracija Nostra aetate (1965. g.) predstavlja pravu prekretnicu u odnosu Katolike crkve
prema idovima: Deklaracija, prvi dokument Katolike crkve o idovima, sveana je deklaracija da
Katolika crkva idove nee misionizirati. U njoj se istie osebujna vrijednost Staroga zavjeta kao Prvog
zavjeta i podsjea na to da je on matica na kojoj se kranstvo razvijalo. Katolika je crkva bila spremna
odrei se pretenzije da idove treba preobratiti: priznavajui idovima status "starijega brata kranima",
misioniranje meu njima Katolika je crkva smatrala neteolokim. Dosadanja molitva, formulirana pod
papom Pavom VI., odisala je iskrenom eljom za pomirbom i dijalogom unato katastrofi Shoe.
Po novoj probudnici ("Motu proprio"), donesenoj u veljai 2008., na ovogodinji Veliki petak sveenici su molili i za idove
"neka im Bog prosvijetli srca", kako bi spoznali Isusa Krista, spasitelja, i neka ih on ukljui u svoje univerzalno spasiteljsko djelo,
jer tek kad narod izraelski bude ukljuen u tu Crkvu, spasiteljsko e djelo biti potpuno.
Molitve na Veliki petak imaju duboku simboliku: molei za idove da ih Bog prosvijetli poruuje se svoj kranskoj zajednici da
idovi ive u tmini duha i u samoizabranoj okorjelosti. Teinu tih poruka ne smije se podcjenjivati, jer su liturgijski izraz i saetak
antijudaistike teoloke matice: kranstvo se, naime, razvijalo (takoer i) iz razilaenja sa Sinagogom. Antagonizam Sinagoge i
Crkve prerastao je u tragini kransko-idovski antagonizam, iz kojeg su se pothranjivali kranski antijudaizam, kao i popularnovulgarni i (pseudo)znanstveni antisemitizam i rasizam.
Kao to je bilo za oekivati, reakcije idovskih zajednica bile su promptne i negativne: zaprepatene su zbog tog pokuaja, zbog
podizanja ponovno protuidovskih bedema, i krenja obeanja da se nee misionirati. Papin in je kao sipanje soli u otvorene rane:
idovske zajednice pitaju kakva li je razlika izmeu "preobraenja" i "prosvjetljenja". U krajnjoj konzekvenci, formulacija po
idovskom itanju jasno pokazuje da idovi tek trebaju progledati, doim su sada zaslijepljeni, te da trebaju spoznati i prihvaati
ono isto to vjeruju i ispovijedaju krani: da je Isus savrenstvo Objave, a Novi Zavjet zaokruenje onoga to Stari zavjet
nesavreno tek najavljuje. idovi, dakle, iitavaju iz novo-stare formulacije omalovaavanje osebujnih vrijednosti Staroga zavjeta i
odricaja od bratskoga odnosa s kranima.
Teak udarac
Za dijalog to su ga obje strane obazrivo vodile to je teak udarac, iju gorinu ublauju samo odrazi solidarnosti sa idovskim
zajednicama iz kranskoga svijeta. Talijanska konferencija rabina, Vrhovni rabin u Milanu i predsjednik talijanske konferencije
rabina Giuseppe Laras, vrhovni rabin Rima Di Seni, te predsjednica Sredinjeg vijea idova u Njemakoj Charlotte Knobloch,
smatraju da je Papa mogao i trebao predmijeniti psiholoko i teoloko breme Tridentske formule, jer ona svjedoi o antijudaistikim
korijenima kranstva i o rigidnosti katolike ortodoksije.
Radi pretenzije na iskljuiv katolicizam, Papa je riskirao povrijediti vjerske osjeaje idova, kao to je prije toga povrijedio
muslimane i protestante. Papa, koji je vie od dvadesetak godina bio prefekt Kongregacije za vjeru, nastoji profilirati specifinosti
Katolike crkve izotravajui razlike. Ratzinger ne trai zajednitvo i dodirne toke, nego suprotnosti, ne bi li time afirmirao pretenziju na apsolutno vaenje. Papine kontroverzne ocjene ne padaju nehotino i zabunom, nego imaju sistem. To je sada jasno, a za to
ima i potvrdu: Papin savjetnik za pitanje islama, ameriki isusovac Joseph Fessio, rasprio je sve nade u takvu "nehotinu greku".
Naprotiv, Papa je - potpuno svjestan teine svojih rijei - htio Zapad upozoriti na opasnost koja mu prijeti od islama ne samo od
militantnih muslimana i njihovih teroristikih organizacija, nego i od religiozno uarenih islamskih vjernika, koji sekulariziranom
Zapadu pokazuju gdje se pronalaze za ivot i smrt vane vrijednosti, te naposljetku, od tihog prodora islama prema Zapadu u obliku
emigranata s visokim stopama nataliteta.
Papa se zamjerio evangelikim crkvama: dokument objavljen u srpnju 2007. potvrdio je njegovu Apostolsku izjavu promulgiranu
dok je Ratzinger jo bio prefektom Kongregacije za vjeru, "Dominus Jesus" (2000. g.). U njoj je Ratzinger evangelistikim i
protestantskim zajednicama osporavao punu crkvenost. Nju je "rezervirao" iskljuivo za Katoliku crkvu, a u smanjenom stupnju i
za Pravoslavne crkve. Pravoslavlje danas (poglavito ponovno ivnula ruska Pravoslavna crkva) afirmira oblik vjerovanja i obreda
koji najavljuju odricaj od prosvjetiteljstva i racionalizma, promiu mistinu religioznost, koja granii sa sektakom okultnou.
Kako takvih tenji ima i u Katolikoj crkvi, ini se loginim da papa Benedikt radi na pribliavanju Katolike crkve i pravoslavlja.
Cilj: zajednica kranskih vrijednosti u Europi, podizanje ograda od sekularnosti i od islama. Zacijelo se i oivljavanje latinskog
obreda, kojem je Papa u srpnju 2007. zajedno s Tridentskim obredom dao ponovno pravo postojanja u suvremenim crkvama, spada
u taj kontekst. To isto vrijedi za tovanje svetaca, koje u pravoslavnim crkvama djeluje toliko upeatljivo koliko i mistino, strano,
iracionalno.
Kristijanizacija Europe
Otkad je papa Benedikt XVI. preuzeo papinsku dunost, poziva na ponovno kristijanizaciju sve sekularnije Europe, a prodor islama
u Europu igra snanu ulogu u tom kontekstu. Kao najznaajnijeg partnera u kranskom savezu Papa rauna na pravoslavlje. To je
ve naznaio tijekom svojega susreta s ekumenskim patrijarhom Bartholomaiosom I. prije godine dana u Carigradu.
Kako e reagirati vjerske zajednice u multikonfesionalnoj Hrvatskoj. Kako e reagirati vjerske zajednice koje Papa kani ograditi
"Unam sanctam"? Da nisu toliko autistino usredotoene samo na svoje unutarnje razmirice, ti dogaaji u Rimu bi ih morali
uznemiravati. Katolika crkva smatra da se ona nalazi na promatranici na granicama europske kulture, zbog nazonosti pripadnica i
pripadnika izvaneuropskih kultura i religija u europskim metropolima. U takvim "graninim iskustvima" nadvlada tenja da se
uvrsti svoje mjesto i osigura sebe protiv "uljeza", i to pojaanim isticanjem svojega identiteta. Ekumena i interkonfesionalni
razgovori imaju druge preduvjete, upravo opreno suprotne: u ekumeni se principijelno radi o meusobnom priznavanju.
Nije rije o "tolerantnosti", to znai o pukom "trpljenju" drugoga, nego o izriitom priznavanju i uvaavanju drugotnosti. Temeljni
je problem, zbog kojeg tako neto teko uspijeva - pretenzija na apsolutistiko vaenje, koja je duboko usidrena u svim religijama.
Drugi vatikanski sabor je u Katolikoj crkvi mnogo tih pretenzija ublaio, no predispozicije su nadivjele u glavama. Nije se
promijenila pretenzija Katolike crkve na jedinu pravu apostolsku crkvu: opasnost od dogmatskoga suavanja horizonta nije
izbjegnuta. Taj papa prepoznao je opasnosti od krivog shvaanje tolerantnosti, kad ista granii s indiferentnou. Bolja alternativa je
respekt, potovanje i prihvaanje. To znai: nepodizanje novih bedema, nego maksimalni napor za promiljeniju, iru, dublju i
ukratko - bolju teologiju.
BUENJE VULGARNOG RASIZMA
________________________________
Teme (10/13)
I ZNANOST, KAO I MEDIJE, SVE VIE ZANIMA ONO TO JU BOLJE PRODAJE: TRAI SE TESLA ZA
SPEKTAKULARNA I SENZACIONALNA OTKRIA
HRVATSKI TESLAKI SAVEZ

Igor LASI / ILUSTRACIJA: Alem URIN
26. oujka, 2008.
I sami znanstvenici rijetko su spremni spustiti se iz svojih "kula bjelokosnih" da bi osobno doprinijeli prikladnijoj mjeri stvari,
miljenje je prof. dr. Sae Zelenike s Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci, koji je podjednako svjestan nevoljkosti s jedne i
neznanju te ignoranciji s druge strane. "ivimo u vremenu u kojem sve, pa i vijesti", kae Zelenika, "nisu drugo nego roba. Dok sve
vei broj ljudi udi za Warholovih 15 minuta slave, pa makar na farmi, ini se da svi mi esto zaboravljamo da e dananje novine
biti sutranje smee"
Ponekad se namee neugodan dojam da Hrvatska nije vodea svjetska znanstvena sila. No, to samo ponekad, kad izgubimo
koncentraciju, a inae nam se javna prezentacija i jednako percepcija dostignua u znanosti stabilno dri uvjerenja da smo
najdarovitiji, najinovativniji i najuspjeniji, osim to nas eventualno ometa trivijalni manjak novca za kredu i tintu, kao jedina
kronina stavka koja bogatom svijetu podgrijava iluziju da je bolji. Hrvatska, recimo, ne samo da je ljudskoj vrsti podarila velikog
Nikolu Teslu, nego ih je iznjedrila nekoliko takvih, navlas istih te isto genijalnih, pa i ako su Hrvati. Posljednji je na Tesla vien
lani, a njegov prethodnik prije tri godine. Idui samo to nije.
Onaj pretproli, moda ga neki i pamte, zove se inae Danijel urek. Njegovo otkrie izvjesne tvari-supravodia bilo je oglaeno
kao revolucionarno, a redakcije su se ekskluzivistiki natjecale u predoavanju divota koje e uslijediti nakon serijske primjene
izuma to provodi struju gotovo bez otpora, i davni je san fiziara, barem od Tesle naovamo: pobjednik je bio automobil na struju,
kojeg jedva da treba puniti. Danijelu ureku prorekli su odmah i Nobelovu nagradu. Ali, kratko potom zauo se glas nekolicine
znanstvenikih autoriteta koji su spomenuli izostanak tzv. Meissnerovog efekta kod ovog supravodia, tonije obaveznog
magnetskog polja, pa je urekov patent oprezno svrstan meu hipervodie. To ve nije bilo naroito udo.
Sjetite se Soljaia
Prologodinji nositelj titule novog Tesle bio je prof. dr. Marin Soljai. Ve njegove reference odjeknule su kudikamo jae, dok se
s materijalima koji provode struju nije ni htio gnjaviti. Mladi profesor fizike s Massachusetts Institute of Tecnology, strukovno
moda i najprestinije adrese, naime, izveo je beini nezraei prenos energije. Spomen na Nikolu Teslu, zbog prirode samog
pokusa, bio je neminovan; hrvatske novine, kao i elektronski mediji, tih su dana spominjali dvojicu znanstvenika, Soljaia i Teslu,
otprilike u omjeru jedan naprema jedan. A budui da masovna primjena ovog dostignua zahtijeva vie strpljenja negoli to hrvatski
urnalizam sebi izvoljeva dopustiti, najnoviji na Tesla u meuvremenu
je uglavnom zaboravljen.
Budui da nije ilo glatko s domaim uzorima, upomo je nedavno,
koncem prolog mjeseca, prizvana enska znanstvenika ikona "svih
vremena", Marie Curie. Sluilo se to povodom vijesti o otkriu
Marijane Hranjec, znanstvene novakinje s Fakulteta kemijskog
inenjerstva i tehnologije u Zagrebu, a koja je sintetizirala jedan novi
spoj s jakim antitumorskim djelovanjem in vitro. Jasno, domai mediji
su promptno pustili glas da je naa biokemijska uzdanica na tragu lijeku
protiv raka, dotle da su se po internetskim forumima poeli s
oduevljenjem javljati oboljeli, pitajui zna li tko kad e taj lijek na liste
HZZO-a, jer im je hitno.
Slinih je primjera senzacionaliziranja znanosti u Hrvatskoj mnogo, ak u razmjerima epidemijskim. Svako malo, uostalom, itamo
o novom i veem uspjehu nekih naih kolaraca koji su pomeli svoje strane vrnjake na ovom ili onom natjecanju iz npr. matematike
ili geografije, i kako nam se ude svi na svijetu, tako superiornima. Nije nikakva posebna mudrost pretpostavka da medije
prvenstveno zanima ono to ih bolje prodaje, no injenica je da se ista praksa uspjeno namee i znanosti. Od nje se takoer oekuje
konkurentan "izvozni proizvod", u punom znaenju te sintagme, kao roba za globalno trite koja ima sudjelovati u svim fazama
reprodukcije kapitala. A znanstveni sustav bez puno otpora izlazi tim zahtjevima ususret, to je injenica koja se nerijetko
zanemaruje pri lamentu insajdera oko medijskog pritiska, iskrivljavanja, manipulacije.
I sami znanstvenici rijetko su spremni spustiti se iz svojih "kula bjelokosnih" da bi osobno doprinijeli prikladnijoj mjeri stvari,
miljenje je prof. dr. Sae Zelenike s Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci, suosnivaa Foruma za etinost i razvoj znanosti i
visokog obrazovanja, koji je podjednako svjestan nevoljkosti s jedne i neznanju te ignoranciji s druge strane. "ivimo u vremenu u
kojem sve, pa i vijesti", kae Zelenika, "nisu drugo nego roba. Dok sve vei broj ljudi udi za Warholovih 15 minuta slave, pa
makar na farmi, ini se da svi mi esto zaboravljamo da e dananje novine biti sutranje smee".
"Nadodaje se tenja novinara da i od znanosti prave robu, pa naslovi tee bombastinosti koja treba privui itatelje i poveati
tirau, iako u samom tekstu moe slijediti uravnoteeniji pristup. Imamo vrlo mali broj novinara koji imaju znanja potrebna za
pokrivanje tema iz znanosti koje su teko razumljive iroj publici. I dok je sve to prisutno i drugdje u svijetu, u naem 'infantilnom'
drutvu su problemi naglaeniji, pa kakofonija sitnih interesa ne dozvoljava probitak pravih informacija koje bi poreznim platiama
objasnile zato je puno isplativije investirati u znanost nego u mostove", rekao nam je prof. dr. Saa Zelenika.
Drugdje u svijetu, naravno, takve devijacije razvile su se odavno, polako i temeljito, i jedina je naa posebnost to to svjetske
trendove usvajamo hitro, u instant-rokovima, tranzicijski, a nadareni kakvi ve jesmo. Drugdje se podruja primjene takvog modela
ire u znanstvene djelatnosti za koje mi jednostavno nemamo kritinu masu, iako ih rado oponaamo, od forenzike i klimatologije
do arheologije i povijesti. Ali, zato smo i zanimljiviji za promatranje, kao ivi, autentini uzorak u laboratorijskim uvjetima.
Bolonjski krah
Punog smisla itavog odnosa na koji pristaju ili u koji su uvueni, znanstvenici mogu biti svjesni i bez "medijske podrke", u
svakodnevnoj situaciji ucjene i nadmetanja za "projektna sredstva". Sustav je ureen kompeticijski, pa se ni "brendiranje" znanosti
kroz medije, niti politiki poticana afirmacija nacionalnog kroz kvalifikacije za gospodarski Mundial, ne mogu promatrati odvojeno
od prihvaenog prvenstva ekonomske pragme na sveuilitima i institutima. To je sluaj s kompletnom reformom visokog kolstva u
Hrvatskoj, notornim Bolonjskim procesom iji krah je oglaen ovih dana, premda je najavljen i prije nego to je uveden. Jer,
nemogue je bilo podati se otvorenom tritu s kolhoki zacrtanim normama proizvodnje i distribucije vrijednosti.
Antropolog dr. Hajrudin Hromadi, predava na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te na Institutum
Studiorum Humanitatis u Ljubljani, uputio nas je na mogunost promatranja medijskog pristupa znanosti u kontekstu dovretka
postmodernistike, feyerabendovske (prema filozofu Paulu Feyerabendu) epistemoloke paradigme "anything goes", simboliki
oitovane i kroz dananje pop-trine artikle poput stripovskih "prirunika za poetnike" o klasinim znanstvenim kolama,
konceptima i autorima, ili prakse etabliranih kulturnih institucija iz vodeih europskih drava s dugom tradicijom djelovanja u nizu
zemalja koje, pod reklamnim geslima poput "kompleksne znanstvene tematike i injenice pretvaramo u neto prihvatljivo, zabavno i
interaktivno", pokreu projekte s ciljem "popularizacije znanosti".
"Naravno da takve pojavnosti prizivaju nove aktualizacije starih teza kritike teorije drutva, kao to su novo-stare i okolnosti pod
kojima neoliberalno kapitalistiko trite odreuje i supsumira sve segmente drutva, politiku, kulturu, pa tako i znanost. Politiki
sustavi i dravne politike tzv. tranzicijskih zemalja, suoene s ozbiljnim potekoama u pokuaju realizacije politiki i gospodarski
nametnutih obrazovno-znanstvenih reformi, preuzimaju tu robno-trinu i reklamno-marketinku viziju politike znanosti, te se
shodno tome u najveoj mjeri bave medijskom promocijom kvantitativnih, statistikih, i navodno afirmativnih, pokazatelja
uspjenosti u sprovoenju reformi, a da pritom ne pokreu problematizaciju relevantnih, sutinskih pitanja o kvalitativnoj dimenziji
istog", kae dr. Hromadi.
U Hrvatskoj upravo Bolonjska reforma, dakle, funkcionira kao odlian primjer dravno-politikog i podjednako akademskosistemskog stanja stvari, gdje se zajednikim naporom godinama ve udara u zvona posveenost "drutvu znanja", no kako motivi
za tako opsenu viziju potjeu iz ekonomskog i dnevno-politikog, to se i "drutvo znanja" na hrvatski nain promee u neznanje o
drutvu, s posljedicama kakve obino tad iznenauju i plae. Da zasebno ne spominjemo podcijenjenu ulogu humanistikih znanosti
koje ostaju u mrtvom kutu Novog svjetskog poretka. Nama se ovom trenutku uruavaju i frizirane statistike o Bolonjskom procesu,
a da nitko nadlean jo nije u stanju javno proglasiti opu opasnost i predloiti mjere za upanje iz katastrofe. To ve ipak ine
mediji, ak i oni koji su zagovarali srljanje u reformu.
"S najviih razina sustava znanosti Republike Hrvatske se s jedne strane opravdano tei medijskoj promociji znanosti i izvanrednih
rezultata koji se tu postiu, dok se s druge esto tei promociji nekih 'naih' uz istovremeno umanjivanje uspjeha nekih 'njihovih', ili
pak 'pometanju problema pod tepih' uopenim frazama o integraciji u europski prostor znanja i obrazovanja iza kojih se krije
nedomiljenost proklamiranih reformi kljuni izraz je Bolonjski proces ili pak doslovno zatakavanje ogromnih problema kojima
svi u sustavu, iako ne svi s istom odgovornou, kumujemo", zakljuuje prof. dr. Saa Zelenika.
Progoni profesora
Marketinki ulog u etnocentrini senzacionalizam kad je znanost u Hrvatskoj posrijedi, ulog politiki i medijski, sabire osim
kardinalne reforme visokokolskog sustava i iri dravni projekt ekspanzije veleuilinih strunih studija po brojnim manjim
sredinama, takoer bez vrstog utemeljenja u znanosti. Ali, openito uzevi, tu spada i posve inkvizicijski sluaj progona dvoje
profesora s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, inae urednika Croatian Medical Journala, publikacije to se nije uklapala u zadanu
idilu. Tu spadaju i posljedice koje posredno trpe ozbiljni i uspjeni znanstvenici poput nekolicine nabrojanih na poetku ovog teksta,
koji sami najbolje znaju koliko je potrebno da se neko otkrie s punim znanstvenim razlogom proglasi za senzaciju, i kako su
osjetljivi kriteriji u vrhunskoj znanstvenoj periodici.
Ali, prevladavajui mediji i vladajua politika na finalnoj bilanci uvijek ostaju u plusu, za razliku od znanosti. Primjerice, ministar
znanosti i obrazovanja prof. dr. Dragan Primorac, koji se prije par godina potrudio da osobno same sve aspekte fenomena o
kojemu je rije, ukupno znanstveni, medijski i (nacional)politiki. Ministar je tako smislio onu uvenu genetsku teoriju o vie nego
poeljnom praporijeklu Hrvata, umalo se samoproglasivi za hrvatskog Cricka i Watsona zajedno. Uslijed svega toga krajnje
subverzivno djeluje, pa i ako nije bilo tako namjereno, ona posljednja senzacija iz studija prof. dr. Miroslava Radmana iji su vrsni
paparazzi snimili navodno dosad najatraktivnije scene iz intimnog ivota dviju bakterija vrste Escherichia coli.
HRVATSKI TESLAKI SAVEZ

________________________________
Teme (11/13)
KAKO JE AMERIKI PREDSJEDNIKI KANDIDAT BARACK OBAMA UMJESTO DISTANCIRANJA OD SVOGA
"KONTROVERZNOG" PASTORA, IJE SU IZJAVE PROTUMAENE KAO RASNO SEPARATISTIKE I ANTIAMERIKE,
ODRAO "POVIJESNI GOVOR O STANJU NACIJE"
RASA I UPOMO
Tena ERCEG
26. oujka, 2008.
Ono to je u Obaminom 40-minutnom govoru u Philadelphiji zadivilo brojne komentatore ponajvie je injenica da je on svaku
svoju tvrdnju u kojoj se identificira kao crnac, i to ne samo zbog boje koe, ve i zbog osjeaja pripadnosti crnakom iskustvu koje
zapravo nikada nije iskusio na toj koi, automatski nadopunio s drugom u kojoj to isto iskustvo priznaje i
kao bjelako. Pravim krivcem, pak, za probleme srednje klase, Obama smatra "korporativnu kulturu
prepunu skrivenog muljanja, sumnjivog baratanja novcem i kratkorone pohlepe", odnosno "Washington
kojim dominiraju lobisti i posebni interesi"
Ameriki senator i predsjedniki kandidat Barack Obama prolog je tjedna u Philadelphiji odrao 40minutni govor naslovljen "Za savrenije jedinstvo", a neposredni su mu povod bile propovijedi njegovog
biveg, dugogodinjeg pastora Jeremiaha Wrighta. Od Obame se oekivalo da se ogradi i odrekne "kontroverznog" pastora ije su
izjave protumaene kao rasno separatistike i antiamerike, no senator je iznenadio svih, odravi umjesto toga "povijesni Govor o
stanju nacije" i bez da je postao ameriki predsjednik.
Jeremiah Wright, pastor crkve Trinity United Church of Christ u Obaminom Chicagu dvadeset je godina bio njegov "duhovni
otac", a autor je i fraze Smionost nade (Audacity of Hope), koju je Obama iskoristio kao naslov za svoju knjigu. Wrightovu
retoriku karakterizira stilska teatralnost i otvorena kritika vanjske i unutarnje politike amerike administracije, a ta crkvena tradicija
utemeljena je u takozvanoj teologiji crnakog osloboenja i rasprostranjena u, otprilike, 25 posto crnakih denominacija i nekim
muslimanskim amerikim zajednicama. U propovijedima se naglaava nepravda, inspiracija je u Starom zavjetu, a toj su tradiciji
pripadali i Martin Luther King i Malcolm X.
U tjednima prije "povijesnog" govora, amerike medije preplavile su snimke Wrightovih propovjedi u kojima su dvije stvari
Amerikancima bile naroito neprihvatljive: teza da se teroristiki napad 11. rujna dogodio kao svojevrsna pravedna osveta za zla
koja je amerika administracija desetljeima inila po svijetu, poevi od bacanja atomskih bombi na Japan, preko podrke rasistikom junoafrikom reimu, pa do podrke izraelskoj represiji nad Palestincima; i reenica u kojoj, umjesto da je blagoslovi, on
proklinje Ameriku ("God damn America!"), ponavljajui to kao svojevrsni ritmiki refren izmeu primjera grijeha bijele Amerike.
"Crnaki gnjev"
Obamina dugogodinja bliskost s ovim ivopisnim likom u javnosti je bacila sumnje na njegove vlastite prosudbe, patriotizam i
iskrenost, te naroito na temeljnu platformu njegove kampanje, onu da je upravo on predsjedniki kandidat koji moe dovesti do
izljeenja rasnog razdora u amerikom drutvu, to on dri kljunim za napredak zemlje.
Obama se zbog ovoga naao u gotovo nemoguoj situaciji gdje se, s jedne strane, od njega oekivalo potpuno distanciranje od
Wrightovih stavova, a s druge je bila njegova to ljudska to pragmatina potreba da se tim odricanjem ne otui od onog dijela
afroamerike zajednice kojoj pripada pastor. Zbog toga je odluio, a mnogi smatraju i uspio, izdignuti se iznad tog konkretnog
sluaja, te, uz odbacivanje najproblematinijih Wrightovih stavova, ali ne i njegovog cjelokupnog lika i djela, Amerikancima
govoriti o prirodi rasnih odnosa u Americi i pribliiti im uzroke "crnakog gnjeva" kojeg utjelovljuje njegov bivi pastor.
Obama je za tu priliku odabrao Philadelpiju, grad u kojemu je prije 221 godinu donesen ameriki ustav i ve u drugom pasusu
svoga govora ustvrdio da je taj dokument bio "nedovren" i "umrljan grijehom ropstva (ove) zemlje". Kao uzrok te nedovrenosti
naveo je "odluku utemeljitelja da trgovinu robljem nastave jo najmanje 20 godina". Dirnuvi u dvije amerike svetinje, ustav i
Oeve utemeljitelje, Obama je u svakom sluaju izabrao tei put da se izvue iz situacije u koju se je sam doveo, ali i postavio
temelj na kojemu e se u iduim pasusima identificirati kao pripadnik afroamerike zajednice, upravo ono to je tijekom kampanje
izbjegavao kako bi obuhvatio to ire slojeve amerikog drutva.
Objasnio je tako da Wrightove izjave izraavaju "duboko iskrivljeni pogled na (ovu) zemlju, pogled koji bijeli rasizam vidi kao
endemski i koji sve to je krivo u Americi uzdie iznad svega to je u njoj dobro". Objasnio je da Wrightova crkva utjelovljuje "i
dobrotu i okrutnost, i estoku inteligenciju i okantno neznanje, borbu, uspjehe i ljubav, ali i gorinu i predrasude koje tvore crnako
iskustvo u Americi". Upravo zbog toga to Wrightove sporne reenice "nisu sve to zna o njemu", ve on u sebi "sadri
kontradikcije, i dobro i loe od zajednice kojoj sve te godine slui", Obama ga se, kae, "ne moe odrei vie nego to se moe
odrei crnake zajednice".
Ovakva linija razmiljanja neke je komentatore potakla da se zapitaju nije li ona dokaz da Obama zaista nije u stanju nadii rasne
podjele, s obzirom da se Wrighta, a ni cijele afroamerike zajednice ne moe odrei samo zato jer su crnci, te da ustvrde da
Wrighta nije ispravo prihvaati samo zato to je i on dio Amerike, jer su to i bijeli rasisti i raznorazni drugi loi ljudi, pa ih oni
drukiji ipak ne prihvaaju.
Bijela baka
Obamina hvaljena elokvencija, vjetina i ozbiljnost, meutim, odgovorili su donekle i na ta pitanja, jer on
tvrdi, ne samo da se isto tako ne moe odrei ni svoje bijele bake, koja mu je "priznala da se boji crnaca" i "vie
nego jednom izgovorila rasne i etnike predrasude", ve i inzistira da se zatakavana kompleksnost rasnog
pitanja u Americi do kraja ogoli, kako bi time pokazao da probleme Afroamerikanaca dijeli i velika veina
bijele radnike klase.
Ono to je u njegovom govoru zadivilo brojne komentatore upravo je injenica da je on svaku svoju tvrdnju u
kojoj se identificira kao crnac, i to ne samo zbog boje koe, ve i zbog osjeaja pripadnosti crnakom iskustvu
koje zapravo nikada nije iskusio na toj koi, automatski nadopunio s drugom u kojoj to isto iskustvo priznaje i
kao bjelako. Otuenost amerikih manjina tako, po njemu, proizlazi iz stvarnih uvjeta i dogaaja, gnjev je
"realan i moan", a odbacivanjem njega bez da ga se pokua razumjeti "samo e se produbiti razdor nerazumijevanja koji postoji
meu rasama".
No isti taj gnjev, tvrdi Obama, dijeli i "veina bijelih pripadnika srednje klase, koji ne osjeaju da su naroito privilegirani zbog
svoje rasne pripadnosti". Zamjeranje raste kada "uju da je Afroamerikanac dobio dobar posao ili mjesto na fakultetu zbog nepravde
koju oni sami nisu poinili", a taj "gnjev zbog socijalne pomoi i afirmativne akcije" pomae politiarima, koji "rutinski eksploatiraju strah od kriminala za svoje izborne ciljeve", kao i "konzervativnim komentatorima koji su izgradili karijere razotkrivajui lane
teze o rasizmu, istovremeno odbacujui legitimne diskusije o rasnoj nepravdi kao politiku korektnost i obratni rasizam".
Obama se u ovim pasusima jasno okomio na konzervativne strukture amerike politike i poslove zajednice, zbog ega je zaradio i
pohvale za hrabrost i posprdne prijekore da je marksist. Tako on "pravim krivcem za probleme srednje klase" smatra "korporativnu
kulturu prepunu skrivenog muljanja, sumnjivog baratanja novcem i kratkorone pohlepe, Washington kojim dominiraju lobisti i
posebni interesi, ekonomsku politiku koja favorizira neke nautrb veine". Afroameriko iskustvo dijeli i "bijela ena koja se bori da
probije stakleni strop, i bijeli mukarac koji je otputen, i imigrant koji pokuava prehraniti obitelj", a pravi krivac za probleme
Amerikanaca nije "taj to im je netko tko izgleda drugaije uzeo posao, ve to je korporacija za koju rade taj posao preselila
iskljuivo zbog profita".
Spomenuo je Obama i iraki rat koji se nikada nije trebao dogoditi, a sve one koji "nemaju mo da se izbore protiv specijalnih
interesa u Washingtonu" pozvao da ih, zajedno s njim, skinu s vlasti. Svoje, pak, razmiljanje o stavovima i rijeima propovjednika
Wrighta najbolje je izrazio reenicom u kojoj kae kako njegova greka nije to to govori o rasizmu, ve to o tome govori kao da
je drutvo "statino, kao da nikakav napredak nije postignut, i kao da je ta zemlja, u kojoj je mogue da se jedan od njegovih
pripadnika natjee za najveu dunost u zemlji, jo uvijek nepovratno vezana za svoju traginu prolost".
Brisanje islama
Obami se mora priznati da mu je patriotizam zdraviji od onog uobiajenog, temeljenog na ispraznim konceptima zastave, vjere i
militarizma. On priznaje da svoju zemlju voli zbog onoga to je dala njemu kao pojedincu, ne bojei se pritom otvorene kritike
nedodirljivih kanona ija je svrha ujediniti ljude koji nisu tradicionalna nacija. Uspjeno se nosio s injenicom da se morao pravdati
i kao crnac i kao demokrat, dok se, primjerice, od republikanskog kandidata Johna McCaina nikada nije trailo da objasni svoju
povezanost s dva, nita manje rasistika sveenika, od kojih jedan, John Hagee, smatra da je papa Antikrist, a drugi, Rod Parsley,
da je misija SAD-a izbrisati islam s lica zemlje.
Konzervativni mediji, na elu s Wall Street Journalom, spoitnuli su mu, meutim, da se u svojoj retorici slui "standardnim
populistikim strailima Wall Streeta i Republikanske stranke iji su svi Amerikanci rtve", dok je njegova kandidatura tipina
"liberalna politika ortodoksija poveati poreze, investirati u socijalne programe, ograniiti trgovinu i povui se iz Iraka", i samim
tim - nita novo.
S druge strane, s ljevice mu dolaze kritike da je problem socijalne polarizacije samo dotaknuo, izbjegao pitanje njezinih temeljnih
uzroka, dakle kapitalizma, a ne samo njegove degenerirane forme neoliberalizma, i sebe ponudio kao rjeenje bez da je pojasnio to
on zapravo smjera.
Isto tako, pitanje je dijele li bijeli radnici srednje klase kojima se Obama obraa njegovo miljenje da je rasno pitanje zaista vanije
od ekonomije i hoe li im stupanj do kojeg se on distancirao od Wrighta biti dovoljan da glasaju za njega. Posebno pitanje je, pak,
ono "ensko", koje je, ma koliko se Obama trudio svojim programom obuhvatiti sve obespravljene, ostalo izvan rasprave.
Obaminom distanciranju od Wrighta, prethodio je, naime, cijeli niz slinih i esto izrazito licemjernih "skandala" u kojima su se i
on i Hillary Clinton odrekli svojih ljudi. Obama se tako, osim distanciranja od Wrighta, morao odrei i svoje savjetnice za
vanjsku politiku Samanthe Power koja je Clinton nazvala "monstrumom", jer to nije bilo u "skladu s njegovom kampanjom
dijaloga". Clinton je, pak, dobila packe zbog izjave da zakona o graanskim pravima ne bi bilo "da nije bilo predsjednika Lyndona
Johnsona", ime je, navodno, minorizirala crnaki pokret za graanska prava, otpustila je lana kampanje koji je pustio priu da je
Obama musliman, kao da bi mu to bila uvreda, a odrekla se i Geraldine Ferraro iz financijskog odbora, zato to je bila prisiljena.
Politika korektnost
Ferraro je, naime, govorei o tome kako su mediji izrazito "seksistiki" nastrojeni prema Clinton, rekla kako Obama "da je
ensko, ne bi bio u takvoj poziciji, kao ni da je obojena ena". Ta je njezina izjava protumaena kao rasistika tvrdnja da je Obama
nekakvo utjelovljenje kvote, unato injenici da je odmah kasnije dodala da ni ona sama ne bi napredovala u stranci da nije ena.
Poanta Ferraro bila je, dakle, da Obami ide na ruku injenica da mnogi Amerikanci ele glasati za njega zato jer je crnac, ime mu
je mogla uvrijediti inteligenciju i sposobnosti, ali izgleda poprilino nategnuto tvrditi da je u pitanju rasizam, prije e biti da je
kritizirala istu onu politiku korektnost protiv koje se buni i Obama. U New York Timesu i Newsweeku dvije su, pak, komentatorice
iznijele tezu da Clinton vie od Obame zasluuje da bude predsjednica jer su "ene vee rtve od crnaca", a jedan je kolega to
lakonski odbacio tvrdnjom da je rasno pitanje ipak vanije, jer se oko poloaja ena "ipak nije vodio graanski rat".
Clinton, koja kao ni Obama nije eljela voditi personaliziranu, dakle "ensku" kampanju, nije se dala
uvui u tu priu, a pravo je pitanje je li pogrijeila ona zato to nije uzdizala enske rtve, Obama zato to
jeste crnake, ili, pak, oboje, dok trei kandidat, koji nema ni "problem" rase, niti roda, obilazi ameriku
vojsku u Iraku.
U moru komentara i analiza, najotrije oko imao je, pak, novinar i pisac Christopher Hitchens. Iz cijele
zbrke oko identiteta on postavlja ironina pitanja: "Je li to zbog onoga to on jeste ili onoga to nije? Zato
se mukarca kojemu je majka bijelkinja smatra crncem? Bi li on bio prvi idovski predsjednik da mu je majka kojim sluajem
idovka?"
Poanta cijele prie je, smatra Hitchens, to da Wrightova crkva nije ni kontroverzna, ni hukaka, ve jednostavno "glupa", a
Obama je pokazao da stoji uz "bolesni kult rtve i paranoje". Crncima se pritom tolerira vezivanje uz bizarne kongregacije i time ih
se zapravo patronizira, ali i omoguava bujanje slinih bjelakih institucija. Baracku Obami, pak, sve se oprata, pa i to, tvrdi
Hitchens, to je napravio upravo ono to se obino kae za oportuniste da bi "za svoje interese prodali i vlastitu babu!" Obama i
Wright jo su, naime, prije godinu dana vodili razgovor u kojemu je Wright rekao da e ga se Obama moda morati odrei, a ovaj
to potvrdio. To je uinio tek godinu dana kasnije, kada je bio prisiljen, a sad bi mu se svi mi, zloesto e Hitchens, "trebali zbog
toga diviti".
RASA I UPOMO
________________________________
Teme (12/13)
FERAL ANALIZIRA NEDAVNO OBJAVLJENI ZBORNIK "RAZVITAK ZAGREBA", URBANISTIKE VIZIJE MILANA
BANDIA, JURE RADIA I SLAVKA DAKIA
GUPOVI NAD ZAGREBOM

Mladen KREBLIN
26. oujka, 2008.
U nekoliko tekstova bavit emo se aktualnim radovima i urbanistikim tezama kako je krajnji as da se dobri zagrebaki fragmenti
poveu i pretvore u grad. Radi se o projektu trolista Bandi/Daki/Radi, glavnih stratega "urbanistike izvrsnosti" koji su
posegnuli u nepresunu vreu gradskog prorauna i sa "svojom strukom" proizveli Konferenciju (1.2.
veljae 2008.) i knjiurinu Zbornik sa svojim uvodniarskim obmanama te 84 struna priloga na 650
autorskih stranica
Zagreb se ne moe - za razliku od Splita - podiiti palaom starom 1700 godina. Gdje bi mu bio kraj da je
Dioklecijan vie volio kontinentalnu klimu, medvjede i Savu, trukle? Zagreb je u smislu razvoja, ustvari
suvremenik amerikih gradova, koji su se, meutim, razvijali u skladu s "poduzetnikim silama", i neprestance mijenjali, irili i povisivali svoju fiziku strukturu. O tome koliko je to bilo ili je povezano s kategorijama kojima mi (Evropljani?) danas mjerimo demokratinost, slobodu itd., neemo ovom prilikom. Sjetite se samo "odanovih
koza" u New Yorku, kad smo mi Hrvati "oitali" lekciju cijelom svijetu.
Samosvijest grada
No, za razliku od amerikih ili "srodnih" evropskih gradova, Zagreb i danas predstavlja skup "predkapitalistikih i prostorno
retardiranih" paljivih historijski opstalih i itljivih, nepovezanih gradskih cjelina/fragmenata, koje slikovito svjedoe o injenici
da se u prosjeku svakih desetak godina prostorno i brojem stanovnika, udvostruavao i da se "furt nekaj planiralo, prepravljalo", ali
ne i realiziralo. Za Zagreb su se, moda, odluili ili u njemu rodili oni manje pametni ili manje "hrabri i poduzetni".
Hrabrim moreplovcima Dalmatincima - bila je, meutim, mnogo manja frka "nakon peronospore" preplovit "Veliku baru", nego se
zaljubit u susjedni najvei grad Hrvatskog Zagorja! Na svu sreu, Zagreb je ipak - ve gotovo cijelo stoljee - i grad najpametnijih i
najpoduzetnijih Dalmatinaca, Slavonaca i Hercegovaca, koji su bili privueni ili zovom kulture i znanja ili "komunizmom", ili
moda ipak nacionalno-dravotvornom idejom, ili su se naprosto u njemu rodili. Teko je objasniti zato je to tak kompleksno, kaj
ne, ree Milan iz Pogane Vlake!?
To "zapaze" svi oni koji ga i danas posjete; i nije potrebno profesionalno se baviti urbanizmom. Na odlinoj izlobi u Muzeju grada
Zagreba, to nam - uz knjigu dokumentirano i promiljeno poruuje i ekipa s Harvardskog sveuilita. Koje li tete to to - pratei i
patei godinama - gledamo iz tamo neke "zagrebake kole", i to odve dobro znamo iz kakvih je "zajebanih" socijalnih i
prostornih fragmenata zagrebaki ivot sloen... a u njima smo "roeni" i nismo ih tek posjetili da "gradu" kaemo i "poruimo"
bez resantimana - sve ono to su nekoliko godina ozbiljno studirali metodini harvardovci. Njihova je teza posve jasna: "Promjena
je preduvjet modernosti".
Zagreb, meutim, historijski startavi kao "provincijsko, a sad ve odve dugo, i tranzicijsko nedonoe", i nakon "stogodinjeg
iskustva" nerealiziranih planova (projekata), po svemu sudei, ima namjeru to i ostati. Svojom e "izvrsnou u fragmentu" zapanjiti
brojne turiste i educirane goste, a nama koji bismo ve napokon u njemu htjeli i ivjeti, nama se - od "nepodnoljive dalekovidnosti"
onih koji tzv. "modernizacije i politike tranzicije" provode povraa permanentno.
Pametni Zagrepani odavno vie ne ive u Zagrebu. I da se razumijemo, ne od stoljea sedmog, ve od trenutka kada smo razumjeli
gdje smo roeni i gdje ivimo, kada smo razumjeli da se od poetka 20. stoljea, kada se Zagreb poinje uistinu uspostavljati na
karti Evrope, mada jo u vrstom zagrljaju Bea i Pete i nerazvijenosti openito, kada se prostor i u ovim krajevima poelo smatrati
razvojnim resursom i investicijom.
Uspostavljanje samosvijesti grada, trebalo se, navodno, ve tada ozbiljno poeti dogaati, ali kada su ve komunisti u tom smislu
zajebali - napokon se nakon osamostaljenja, nakon krvavog raspada "socijalistike prakse", nakon povratka na prakticiranje onoga
to je inae "pretpostavka" kapitalizma i privatizacije na slobodnim izborima oglasio tzv. narod (graani?, op. M..), oekujui
"razvitak".
To se, meutim nije ni do danas dogodilo, niti nee. Barbarstvo i osjeaj plemenske pripadnosti opstali su u ovim krajevima, usprkos
50-godinjem treniranju socijalizma. Barbarstvo je na autentini brand koji se savreno uklapa u "smisao, strategiju i globalizaciju,
praksu" kapitalizma. Ono nam se ve godinama osveuje kao prijevara, kao pljaka, kao bezumlje, kao nasilje, kao Glembajevi.
Mrtva praksa
U nekoliko tekstova bavit emo se ovdje aktualnim radovima i prijedlozima koji se direktno odnose na ideju Zagreba kao grada
(zato ne i metropole?); urbanistikim prijedlozima koji zastupaju tezu da je krajnji as da se dobri zagrebaki fragmenti poveu i
pretvore u grad. Bavit emo se Zbornikom, "RAZVITAK ZAGREBA": Projektom glavnih stratega "urbanistike izvrsnosti" Milana Bandia i Slavka Dakia kojima se na adekvatnom, na "urednikom" mjestu pridruila biva Tumanova desna ruka,
ministar razvitka i legendarni mostograditelj, biznismen, profesor i znanstvenik Jure Radi.
Uz to, bavit emo se PROJEKTOM ZAGREB, studijom studenata Sveuilita Harvard (mentori Eve Blau i Ivan Rupnik).
Podnaslov izlobe glasi "Tranzicija kao stanje, strategija, praksa". A moda bi prikladnije bilo: "Tranzicija kao praksa koja nije
realizirala strategiju" ili "Tranzicija kao strategija mrtve prakse".
U ovim naim prilozima, predmet interesa nuno e predstavljati ideolozi, uvodniari nedavno izilog Zbornika: Milan Bandi,
Jure Radi i Slavko Daki. Sve o njima znamo; no pogledajmo, nedovoljno! To to oni znaju i rade ne samo da je nadmailo sve
to o njima znamo, oni su nadmaili sve to smo u historiji gradova ikada vidjeli ili o njima uspjeli nauiti. Kao urednici, kao
teoretiari, kao "dobri i disciplinirani bivi komunisti", u organizaciji Gradskog poglavarstva, Hrvatskog inenjerskog saveza,
Akademije tehnikih znanosti Hrvatske (di e genitiva ovdje!?), SECON HDGK (oprostite, ali niti ja nisam deifrirao o kojoj se
vanoj instituciji radi!? opaska M..), Sveuilita u Zagrebu, spomenuta trojka posegnula je u nepresunu vreu gradskog
prorauna i sa "svojom strukom", proizvela Konferenciju (1.2. veljae 2008.) i Zbornik knjiurinu koja, uz njihove uvodniarske
obmane, sadri 650 autorskih stranica, 84 "struna autorska priloga".
verceri napretka
Ispriavam se, kolege: Struka je oduvijek predstavljala temeljni smisao ivota pojedinaca i svih drutava. I nije se dobro s njom
sprdati. Ali sve dok se na nju pozivaju falsifikatori, verceri i ideolozi "napretka vlastitih ivota", o njoj se ne moe ozbiljno
govoriti. To je problem temeljnog (ne) razumijevanja u zemljama poput Hrvatske. To je problem neobrazovanih. Ono to predstavlja
poseban problem dogaaja koje emo opisivati: Problem izuzetno metodino analiziranih tema i teza o gradu (Zagrebu) moda
napokon pokazuje da je dolo vrijeme da se istinski "ezne, kopa i istrauje istina", i da se s razumijevanjem prepoznaju "dobri
zagrebaki gradski obrasci". Sama injenica, da su Zagreb kao izvrsnost i paradigmu "morali prepoznati" profesori i studenti
Harvarda, proizvodi dodatnu frustraciju.
Bandiu, kojeg godinama prati njegov uvodniar i "akademik" Daki, valja poruiti ono to se odavno u Evropi smatra
civilizacijskom neukusom: Vaa je politika - razraena u proizvoljno nabaenih "16 poglavlja" - od razmatranja
trgovakih drutava u vlasnitvu grada, preko problema mjesne samouprave, socijalno obzirnog upravljanja
gradskim proraunom i komunalnim programima, mjerama koje bi trebale sniziti pretjerano visoke cijene
graevinskog zemljita, uvijek u oblandi socijale i javnog karaktera - zatite okolia, razvojnih "pitanja",
gospodarskog razvitka, socijalne skrbi, prometa i komunalne infrastrukture, kulturnog i umjetnikog,
meunarodnog identiteta Zagreba u njegovom regionalnom prostoru: Ona je posve nepotrebno glumatanje o
"Znanstvenoj i strunoj Zajednici Zagreba u strategiji njegova razvitka". Vjerovali ili ne, upravo tako se zovu
poglavlja Bandieva uvodnog teksta... Zavrno poglavlje zove se "INFORMATIZACIJA ZAGREBA" (?)...
O Radievim urbanistikim vizijama, o mostovima i razvitku, o Dakievom vercerskom humanizmu, kojim
ovaj velemajstor moi i resantimana "prekriva" i ekskulpira sve davno proputene, nerealizirane i gotovo
zaboravljene gradske projekte, o buduoj prostornoj dehumanizaciji... u sljedeim nastavcima... Ispriavam se potovani itatelji:
graa je poznata, ali valja je ponoviti... Posebice zbunjuje injenica da u Bandi/Daki/Radievom uredu djeluju i misle, ili su tek
nedavno iz njega zbrisali, ljudi koji razumiju grad i procedure pomou kojih bismo u njemu napokon mogli ivjeti... O tome u
sljedeim nastavcima. No za kraj, barem jedna Dakieva i Radieva humanistika pilula...
Krinka humanizma
Ree Radi: "injenica je da od prvotne zamisli do konanog ostvarenja svakog velikog projekta postoji dug put, te su potrebna
velika odvanost i sredstva da se odreeni problemi rijee, ali ona ne bi trebala sputavati meritorne inicijative, promiljanje rjeenja i
studije problema"... Dakiev humanizam, krinka kojim ovaj - sve godine 21. stoljea Bandiev sluga - "asti" graane i grad, jo je
uvjerljivija: "Princip nade" svakako je u tom smislu dovoljno prostran da u sebe pribere i tenju k znanju i ljepoti... Uostalom,
umjetnost i kultura grada u najirem smislu bile su uvijek najvei razvojni adut Zagreba, pa i u vremenima kad je ivotario ekajui
bolje dane.
xxx
U sljedeim nastavcima:
Ono to nam danas prodaju Bandi, Daki i Radi, bilo je jasno Lenuciju prije 100 godina * Podii ili ukopati prugu, to je pitanje
koje mui samo one koji nikada nisu razumjeli Zagreb * A Sava, a mostovi, a hidroelektrane, a tangenta, a prsten, a podzemne
garae? * Zato se nikada nisu realizirale prometne postavke zagrebakih GUPova?
GUPOVI NAD ZAGREBOM
________________________________
Teme (13/13)
KVADRATURA GLAVUNA
ZATO VLATKO MARKOVI, LIDER HRVATSKOG NOGOMETA STOPIRA IZBORNIKA SLAVENA BILIA I HRVATSKU
REPREZENTACIJU PRED EURO 2008.
KOTSKI KONJ U HNS-u

Mario GARBER
26. oujka, 2008.
Pretjerano zlo izvuklo je iz Slavena Bilia pretjerano dobro i sad Vlatka Markovia ne bi spasilo niti to da odrijei i vlastitu kesu za
potpis ugovora s izbornikom. A od izbornika oekuje se jo samo to da umjesto Markovia sam nae sponzore i odvede Hrvatsku to
dalje od kraljeva lai i spletkaroa koji se u nedostatku znanja oslanjaju na faul tipa drvosjea Taylor u obrani od Eduarda
Prije tko zna koliko godina Bleki Bogievi je na splitskoj Rivi sjeo u autobus iz kojega je ofer izaao as na pie. Bleki je odvalio
rundu vonje po gradu. To je taj isti aavi Bleki koji je kao libero pratio u kontru odbjeglog Ayalu ali mu nije imao srca podmetnut
nogu i Ayala se uetao u esnaesterac pa na sred Marakane slomio Crvenu zvezdu.
Blekiju su zbog toga "jebali majku". Samo rijetki kroniari riskirali su ivot i komentarom u novinama
Blekiju do poda "skinuli kapu". Da nije bilo takvih koji su i sami bili kao Bleki ali ispred svog
esnaesterca na novinskom stupcu, mi danas ne bismo znali da postoji uvijek i takva mogunost, takvo
rjeenje, takav romantini obrat situacije u kojemu i libero, zadnji ovjek u obrani, ima pravo na izbor
unutar svog radnog mjesta drvosjee.
Drvosjea i Bleki
Bez Blekija i njegovih istomiljenika u toj poetinoj revoluciji drvosjee u nogometu nogomet bi u stvari s vremenom ostao bez
ikakvih ansi. Jer i drvosjee bi ostale bez posla ako bi ba svi postali drvosjee pa ne bi imali koga ni sasjei kad bi se i Ayala
prometnuo u njih. A Blekijeva nogometna filozofija barem teoretski otvara mogunost da sve drvosjee postanu Ayale i tada vie ne
bi bilo potrebe za sjeu ume.
Iako je nogomet daleko od onoga kakvim ga je zamiljao Bleki, ipak je njegova gesta zapamena i na svim ljestvicama vrline i
krijeposti zauzima poasno plemenito mjesto s odlijem od platine. Taj blekizam nije ostao bez traga jer ako nita drugo danas se
faul s lea u Blekijevoj situaciji kanjava crvenim kartonom budui sama rije faul dolazi od "greka" a tko ne postupi kao Bleki
ispada iz igre, odlazi u svlaionicu.
Ajde, primijenite taj kriterij za "vjeke vjekova" na ivot! Imate za to u nogometu jo svjeiji primjer s kostolomcem Taylorom i
polomljenim Eduardom, a posljednji sluaj vezan za potpisivanje ugovora s izbornikom Slavenom Biliem moe se slikovito
rjenikom sportskog novinara opisati tako da se kae kako je Slaven Bili na ulazu u protivniki esnaesterac nestao u sendviu
izmeu Stojkovia i Hatunia, ili Markovia i Srebria svejedno. E ali te vjene lamentacije prekinuo je upravo Slaven Bili.
Iz kosidbe Markovi-Srebri i to s predumiljajem - Bili se najednom pojavljuje u kadru iv kao div iz bajke ta se ne bi oekivalo
ni od Clinta Eastwooda, a kamoli od profinjenog, suzdranog, pristojnog, uljudnog, nerazmetljivog, odmjerenog, pa ak i
srameljivog naeg izbornika.
Bravo Markovi, bravo Srebri, bravo le(nov)inari! Uspjeli ste iz Bilia izvui ono to on sam nikada ne bi jer je takvog kova da
oekuje prije dobronamjernost i suradnju nego zavjeru od ljudi s kojima se trucka na istome putu. Uspjelo se iz Bilia izvui onaj
jebeni blekizam, i tu jebenu revoluciju koja umjesto milijuna nudi jebenu nadu da rasprostranjeni kraljevi lai (ne samo u HNS-u)
barem za tren mogu bit raskrinkani ako ve ne mogu zauvijek pasti.
Jebeni termini
Na presici HNS-a s koje je u meuvremenu odleprao Vlatko Markovi iznenada se kao duh pojavio Slaven Bili i baratajui
jebenim terminima skinuo pauinu s lane institucije nogometne moi rekavi otvoreno da bi on rado nastavio zapoeti posao,
makar i mukte/badava jer guta i to voli te da ne ide nikamo kamo bi bez razmiljanja odmah odleprali Markovi/Srebri & comp
kako su teoretski i sami priznali pumpajui mjesecima novinare vijestima o svim moguim Bilievim angamanima na nain da se
upita nisu li Markovi i Srebri zapravo Bilievi agenti koje je Bili platio da mu nau klub.
Biliev upad u sumnjivi HNS-ov monetarni sustav ostavio je naciju razjapljenih usta jer su se ba svi (i do posljednjeg opljakanog
Hrvatia) u publici identificirali s Biliem koji je konano prevalio preko usta to to misli i to to je prava istina "koju nije pristojno
rei" pa u ime te lai u navodnicima stotinjak tipova marke markovi/srebri zajebava svu silu potencijalno sposobnih ali
preplaenih i uutkanih Hrvatia.
Pretjerano zlo izazvalo je u Slavenu Biliu pretjerano dobro, ali... Teko e Bili kao koncept u perspektivi preivjeti jer kad bi svi
postupali kao Bili (ili kao Bleki) onda bi nogometom vladali igrai tipa Ayala a drvosjee bi ostale bez posla. Bataljuni parazita i
neznalica to nikad nee dopustiti jer niti znaju niti gutaju radit kao Bili mukte/badava to zvui zastraujue pa od ega Bili
misli ivit?!
Mislite da Bilia treba odmah zaboravit jer lako je njemu, ima on love za takav potez? A zar nemaju love svi ovi ostali marke
markovi/srebri? Imaju ali nisu tako jebeni igrai koji svoj posao znaju radit tako jebeno dobro i jebeno ovisno samo o poslu a ne
ovisno o ukupnom umreenju svih nogometnih i drugih bandi. Zato Biliev koncept mora pasti, pa e past i sam Bili, ali nee ostat
bez traga kao ni Blekijeva izostala intervencija pred kaznenim prostorom nad umijeem u liku nedostinog Ayale.
Zato se karakterima ranga Bili isplati taj rizik i taj dobitak u trenutnom gubitku koji e kasnije dati rezultate kao i Blekijev primjer
s Ayalom na temelju kojega se danas drvosjeu zakonom crvenog kartona tjera iz nogometa u svlaionicu zbog sjee s lea, zbog
zloina u lea nogometu, zbog kukavikog odnosa HNS-imperije prema jo jednom izborniku/ovjeku koji im je donio lovu.
Stopiranje Hrvatske
Ne mogu se sjetiti to je ikada igrao Zorislav Srebri, ali Vlatko Markovi je bio vrstan centarhalf, stoper koji se na tom mjestu u
half liniji bavio vie stopiranjem nego razvojem igre. Markovi je kao prvi hrvatski izbornik sauvao dostojanstvo kad su mu
ulizice oko Tumana podmetali klipove i nudili Ivia i iru za suradnike pa sam ga branio mjesecima tvrdei da je nemogue
sloit i iru s Iviem a kamoli slagat tercet jo i sa Vlatkom. To se poslije i obistinilo. Markovi se dostojanstveno povukao, nije
htio niti neka savjetnika mjesta, a iro i Ivi bez Vlatka izdrali su zajedno koliko Dikan i Vlatka Pokos.
Markovia su udaljili od Tumana iako mu je od svih bio blii jer je Franceku nabavljao ulaznice za Maksimir jo u doba Tita,
meutim, dobro je otrpio batine umjesto zasluga za narod. I jo je bilo primjera Markovieve galantnosti, ali se mora priznat da
nikad nije bio zadnji igra tipa Bleki. Ovo mogu slobodno rei jer to Markoviu nije uvreda nego kompliment. Njegovo rodno
Bugojno je za njegove pojmove i danas iskonska i povijesna metropola Hrvatske te svaka usporedba s Blekijem nikako ne pali.
Gospodin iz Bugojna
E sad zatvaramo taj (bermudski) trokut. Naime, i Slaven Bili je igrao u half-liniji. Ali vie ala Bleki nego ala Markovi. Bili je
nastavio tradiciju ime Luketina, prvog nogometaa na ovim podrujima koji je okrenuo revoluciju u tom pravcu da i nogometa
moe bez protekcije diplomirati ekonomiju (ba je i Luketin igrao tog halfa u obrani koji se vie odavao graditelju igre nego
drvosjei).
Da sjednu za isti stol, to mislite kako bi razgovarali na primjer Vlatko Markovi, Bleki Bogievi i Slaven Bili? Ili da igraju u
istoj half-liniji? Tko bi tu bio drvosjea? Ili da recimo Markovi Hrvatsku dovede kroz kvalifikacije na prvenstvo Europe efektnim
finalom u pobjedi nad Englezima u Londonu (3:2) koliko bismo ekali da HNS s Markoviem potpie novi ugovor ako bi
predsjednik bio Slaven Bili. A koliko kad bi predsjednik HNS bio jo imaginarnije Bleki Bogievi?! Zato ne? Vidi sluaj
Nikola Pili. Ili bilo koji od takvih nepreglednih sluajeva sve do Ivice Osima u Japanu (za one koji misle da se ovjeanstvo dijeli
iskljuivo na Hrvate i Srbe ili Srbe i Hrvate).
Kad je Mirjana Hrga - koja je bila sto posto u pravu - uspjela isprovocirati Vlatka Markovia da se dere na televiziju kao da je
nikad prije nije vidio u ivotu, zbilja mi je bilo neugodno jer izmeu Hrge i Markovia uvijek bih izabrao Markovia makar me za
to zadueni novinar morao braniti kao mukarinu veu od Petra Grae i Dina Rae zajedno. A nakon toga je Markovi jo
jednom izgubio ivce odbrusivi na presici novinarima neka "sami potpiu taj ugovor s Biliem"
Zato je jedan veliki gospodin rodom iz Bugojna s manirima "beke kole" kako sam voli rei - toliko suzdran u potpisivanju
ugovora sa selektorom koji je na svjetski priznat nain plasirao Hrvatsku za jo jedno veliko natjecanje? Markovi je Bilia
razvalio ve na samom startu pregovora oko ugovora objavom u medijima da za Bilia priprema struni savjetniki stoer u kojem
e raditi Miroslav Blaevi iro, Otto Bari, Mirko Jozi, pa ak i vaterpolski selektor Ratko Rudi i rukometni Lino ervar.
Nakon toga samo jedan Slaven Bili smogne snage da se odri u izbornikom sedlu to nije uspio ni sam Vlatko Markovi koji nije
izdrao niti dvojicu "u svom krevetu" (Ivia i iru), a kamoli cijelu "redalicu" strunjaka svake vrsti. Drugi udar Markovia na
Bilia tek slijedi. Mjesecima Markovi preko novina poziva Bilia da kae svoju cijenu komentirajui sam a da ga nitko (ni Bili)
nita ne pita kako on potpuno razumije Bilia jer su ponude europskih klubova puno vee nego to ih "jadna Hrvatska" moe
ponuditi patriotski svome Biliu.
to je dovoljno i Markoviu, i njegovim novinarima, da dalje razvezu priu kojoj je cilj da se hrvatski nogometni parlament razjari
zbog "nedovoljno patriotskih zahtjeva Bilia" kojima je i previe patriotski nastrojeni Markovi bio spreman udovoljiti i ao mu je
Hrvatske ako u tome ne uspije iskljuivo zbog prevelikih i nepatriotskih zahtjeva izbornika.
Vrhunac cinizma zbio se na stupcima Veernjeg lista gdje se sluaj Markovi Bili u uskrsnom trobroju otkriva u kompletnoj
trolinosti efa HNS-a. Naime, u prilogu Veernjeg lista (koji se iz tehnikih razloga u svakoj novini mora pripremiti ranije)
Markovi daje intervju prozivajui ponovno Bilia da kae svoju cijenu i unaprijed upozoravajui hrvatsku javnost da razumije
mogue Bilieve zahtjeve ali da se preko nekih granica ne moe.
Djeja usta Veernjaka
U meuvremenu se zbila presica na kojoj je Bili nepredvieno u odsustvu Markovia razvalio HNS-ovu
blamau nudei potpis i na bijelom papiru, tako da je ta dnevna vijest u istom broju Veernjaka demantirala i
raskrinkala Markovia koji u prilogu intervjuom poziva Bilia da kae svoju cijenu. Veernjakova djeja usta.
Ima boga i kad su novine u pitanju. Biliev odgovor Markoviu u istoj novini prisiljava novinare da ipak
pronau Markovia i dadu mu ansu barem neto izjaviti "u svoju obranu" o velikodunoj i razornoj besplatnoj
patriotskoj ponudi izbornika koji je spreman i mukte/badava na Euru 2008. "ratovat" za Hrvatsku. Pa tako
Markovi bez imalo srama u istom broju Veernjaka daje naknadnu izjavu (kao da uope nije ni dao onaj
intervju ak na tri stranice priloga u Veernjaku pod naslovom "Stie sponzor za Bilievu plau").
Novinar pie da je Markovi sretan zbog Bilieve odluke pa kae: "Vjerovao sam da Bili nee otii... to je jo
jedna pobjeda HNS-a". A na pitanje kad e potpisati ugovor ostaje i dalje tajanstven te na utakmicu sa kotskom dolazi mrtavhladan tek zadnji dan, kao da se nita nije dogodilo. I ne da lovu kao da je kotski a ne hrvatski nogometni predsjednik.
Proteklih mjeseci Biliu su ve pronaeni i nasljednici kao Branko Ivankovi a traeni su kroz Markovieva pera i u najbliim
suradnicima Slavena Bilia, pa su ogoljena pitanja zato Markovi i Srebri dovode Hrvatsku u tako teku situaciju da pred sam
odlazak na prvenstvo Europe izazivaju nesigurnost i neizvjesnost, nervozu i zlo pokuavajui poljuljati Biliev autoritet u
reprezentaciji i dovesti moda ak i do toga da Bili "pokupi tunje" poput Gorana Ivanievia ili Luke Bonaia, u jednom
momentu i Duje Draganje, te mnogih drugih.
Da sutra osvane vijest kako su nali sponzora i platili Biliu puste milijune eura, nita vie ne moe oprat Markovia i Srebria jer
oni nisu javnosti rekli koliko Bili trai, a nisu ni lojalno utjeli pred javnou, nego su neprestano insinuirali da Bili trai neto to
oni jo ne znaju. Pa kako unaprijed znaju da trai vie nego to oni mogu dati, a i sami priznaju da ne znaju to trai. Kako unaprijed
znaju da on mora negdje otii jer su to takve ponude kakve Hrvatska ne moe ni zamislit
Izbornikovi sponzori
Bilieva plaa u HNS-u se vrti oko 40.000 kuna i time se barata pred javnou koja kopa po kontejnerima ali se nita ne govori o
300.000 eura to ih je dobio Otto Bari za srozavanje nogometnog ugleda nacije na prvenstvu Europe u Portugalu 2004. i to je sve
ekipa iz HNS-a potroila lobirajui bez uspjeha za domainstvo Euru 2012. ne bi li se dodvorila i premijeru Sanaderu.
Jedini izlaz iz ove prie jest da Slaven Bili sam mukte/badava nae sponzore (i za svoju plau), isplati tipove marke
markovi/srebri i odvede to dalje od njih Hrvatsku, ravno na Euro 2008. o svom troku. Bili ne odgovara HNS-u jo od lanjskih
izbora kad je odbio "politiku u svoju butigu". Od politikih podmetanja Biliu do ovih pokuaja s patriotskom kunom na ugovoru
sad je jasno da protiv Bilia i hrvatskog nogometa na jaslama HNS-a ivi ekipa "kotski konj" koja rovari i jo "kotski" dri zmiju
u depu. U svakoj drugoj federaciji Markovi bi ve bio smijenjen, ako nita drugo, onda zato to ve danima ne reagira na ansu
da s Biliem potpie ugovor mukte/badava i tako donese profit Savezu. to se eka, Markoviu?
KOTSKI KONJ U HNS-u
________________________________
Interview (1/5)
NIKOLA VISKOVI, PROFESOR NA SPLITSKOM PRAVNOM FAKULTETU, GOVORI KAKO SE PROGON PEDOFILA
PRETVORIO U DRAVNO ZADIRANJE U PRIVATNOST
GLEDANJE SNIMAKA NIJE ZLOIN

Vladimir MATIJANI
26. oujka, 2008.
Da bi "radnja posjedovanja" pedofilskog sadraja na raunalu bila opravdano pravno inkriminirana, ona bi trebala biti ili dio
dokazane pripreme, ili dio dokazanog seksualnog zlostavljanja maloljetnika. Sam po sebi, taj in moemo okvalificirati kao moralno
ili obiajno problematian, pa prema naim uvjerenjima i kao "perverzan", ali ako se on odvija iskljuivo u privatnosti poinitelja i
bez ikakvih daljnjih dodira i drugih posljedica za neko konkretno dijete, ono nije drutveno opasno u mjeri koja je potrebna da bude
pravno kazneno djelo
Hrvatska policija i dravno odvjetnitvo, uz usrdnu potporu veine medija, posljednjih mjeseci gotovo dnevno otkrivaju nove
kontingente "pedofila". Osobit zamah ta je aktivnost dobila u veljai kada su objelodanjeni podaci o viemjesenoj meunarodnoj
policijskoj akciji "Sledgehammer" u sklopu koje je utvreno da je stranicama s pedofilskim sadrajima pristupilo vie stotina ljudi.
Protiv nekih od njih podnesene su kaznene prijave, a ono to je sporno i to nam je posluilo kao povod za razgovor s Nikolom
Viskoviem, profesorom Teorije drave i prava na splitskom Pravnom fakultetu, jest injenica da uvjerljivu veinu osumnjienika u
Hrvatskoj ine osobe koje su u vlastitim raunalima tek pohranjivali snimke maloljetnikog seksa pronaene na Internetu.
Uz to, mediji su pridali veliku pozornost uhienju odgajatelja iz splitskog Doma za nezbrinutu djecu Maestral, koji je po istoj
osnovi, oznaen kao "pedofil". U njegovu je sluaju, kao "otegotna okolnost" navedeno da je i na kunom raunalu imao snimke
oznaene kao pedofilske. Odgajatelj je pokuavao objasniti da je dio tih snimaka prikupio iz znatielje, a dio zbog raunalnog
problema virusa na raunalu, no zbog lakog baratanja pojmom "pedofil" svi su izgledi da mu je profesionalna karijera ozbiljno
dovedena u pitanje, a u prvim reakcijama u novinama elnitvo Doma spominjalo je mogunost da dobije i otkaz, bez obzira na to
to nikada nije postojala ni najmanja prituba na kvalitetu njegova rada s djecom.
Dva faula
U svim ovim priama postoje dva ozbiljna faula jedan zakonski i drugi etiki. Onim zakonskim,
proizalim iz injenice nezakonitog djelovanja policijskih slubenika i slubenica koje javnosti
velikoduno daju podatke o identitetu nekih osumnjienika ovom prigodom neemo detaljno govoriti. No,
pozabavit emo se etikim prekrajem sadran u injenici da se pedofilima nazivaju osobe koje niti
proizvode, niti distribuiraju pedofilske sadraje nego ga, iz razloga koji, uostalom, nikome i ne bi trebao
biti bitan, konzumiraju i pohranjuju u svojemu domu.
Posebno je licemjerno to ivimo u civilizaciji koja nominalno titi djeja prava, ali istodobno ostaje gluha na sve ei i
rasprostranjeniji djeji rad. S druge strane odlunost koja postoji prema progonu i drutvenom proskribiranju spomenutih osoba ni
priblino nije prisutna kada se govori o najteim kaznenim djelima i njihovim poiniteljima. Na temelju ne tako davnog iskustva sa
splitske Rive i slinih okupljalita moemo zakljuiti da je za masu hrvatskih dravljana gledanje nastranih oblika seksa na raunalu
daleko vei grijeh od masovnog paljenja sela ili ubijanja ljudi.
Zakonsko utemeljenje za progon osoba zbog pohrane pedofilskih sadraja sadrano je u lanku 197a. Kaznenog zakona u kojemu
stoji: "Tko pomou raunalnog sustava ili mree proizvodi, nudi, distribuira, pribavlja za sebe ili drugoga, ili tko u raunalnom
sustavu ili na medijima za pohranu raunalnih podataka posjeduje pornografske sadraje koji prikazuju djecu ili maloljetnike u
seksualnom eksplicitnom ponaanju ili koji su fokusirani na njihove spolne organe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina". Premda nesumnjivo sadri rjeenja usmjerena na zatitu najranjivije populacije, ovaj lanak slui i za progon onih koji ni
na koji nain ne zlostavljaju djecu. Viskovi je zahvalan sugovornik za raspravu o ovom aktualnom problemu ne samo kao doktor
pravnih znanosti i aktivist za zatitu ljudskih prava ljudi, nego i zbog toga to su na poduljem popisu tema o kojima moe
argumentirano i zanimljivo govoriti i pitanja seksualnosti. tovie, predmet njegova interesa posljednjih je godina upravo erotika, a
fragmenti Viskovieva rukopisa Toposi erotike, objavljivani su i na ovim stranicama, a nedavno i u beogradskom NIN-u. Viskovi,
na poetku razgovora, objanjava na emu se temelji suvremena pravna zatita djece i maloljetnika.
Mlada praksa
- Zatita maloljetnika od psihikog i fizikog nasilja, ukljuujui i spolno, vrlo je mlada praksa u svjetskom zakonodavstvu
poevi, zapravo, od Konvencije Ujedinjenih naroda o zatiti djeteta, pa odgovarajue evropske konvencije i njihova preuzimanja u
nacionalna zakonodavstva. U prolosti i to ne samo davnoj, nego i unutar 20. stoljea, djeca nisu bila posebno pravno zatiena, ni u
obiteljskim ni u odgojno-obrazovnim, ni u radnim, ni u ratnim, ni u spolnim odnosima, ve su, naprotiv, bili vrlo "cijenjeni" objekt
svih vrsta iskoritavanja i zlostavljanja u navedenim oblastima ivota. Povijest seksualnosti i erotike posebno pokazuje da su
maloljetnici bili naroito dragocjeni plijen spolnih uitaka odraslih, jednako u literaturi, kao i u zbilji.
Jedan od posljednjih izraza literarnog uivanja s maloljetnikom je roman Lolita Vladimira Nabokova, a jo i danas je djeja
prostitucija vaan dio ekonomije nekih istonih zemalja i znaajan dio erotskih naslada jednog dijela evropske muke populacije
koja ivi u licemjerju javnih vrlina i privatnih poroka. A da ne govorimo o onome to se dogaa u Crkvi kako nas iz hrvatske
crkvene hijerarhije ne bi proglasili zlonamjernima.
- Progon konzumenata raunalne pedofilije ipak je najveim dijelom utemeljen na propisima donoenima u novije vrijeme?
- Devedesetih godina nastupa temeljit i etiki sasvim opravdani obrat u ovoj zbilji: radikalno htijenje da se okonaju svi spomenuti
oblici iskoritavanja i zlostavljanja djece. Izmeu ostalog u tom pravcu idu i odredbe o pedofiliji kakvih u ranijim pravnim porecima
gotovo nije ni bilo. I to je, ponavljam, sasvim opravdani korak jedne uistinu etiki zrele civilizacije, koji je, uostalom, samo dio
opeg procesa nove zatite svih drutveno slabih subjekata, kao to su ene, starci, invalidi, bolesnici i drugi.
Radikalni korak
- To nije sporno. Sporan je to se zbog navodne zatite djece ide u drugu krajnost, pa se ugroava privatnost osoba koje ni na
koji nain nisu otetile bilo koje dijete.
- Da. Tu se pojavljuju, kao i u svakom radikalno novom koraku moralne i pravne zatite s jedne strane brojni problemi interpretacije
teksta o zatitama (kakav je bio sluaj snimke golog djeteta umjetnikog fotografa u Zagrebu) i, s druge strane, neka pretjerivanja
koja su uobiajena kod uvoenja novih zabrana protiv dugostoljetno postojeih prekraja. O ovome posljednjem se zacijelo radi kad
je, da spomenem samo jedan aspekt pretjerivanja, u pitanju dio lanka 197 a. Kaznenog zakona: "Tko u raunalnom sustavu ili na
medijima za pohranu raunalnih podatak, posjeduje pornografske sadraje...". On nam se ini, uzet sam za sebe, jedna neopravdana
inkriminacija, jer takvo posjedovanje pornografskog sadraja s djecom ili maloljetnicima u "seksualno eksplicitnom ponaanju
ili...", ne mora nuno biti neto to bilo koga oteuje, pa ni konkretno uslikane maloljetnike, ukoliko je rezultat samo neije
radoznalosti ili ak nastrane sklonosti za pornografijom. Da bi ta "radnja posjedovanja" bila opravdano pravno inkriminirana, ona bi
trebala biti ili dio dokazane pripreme, ili dio dokazanog seksualnog zlostavljanja maloljetnika. Sam po sebi, taj in moemo
okvalificirati kao moralno ili obiajno problematian, pa prema naim uvjerenjima i kao "perverzan", ali ako se on odvija iskljuivo
u privatnosti poinitelja i bez ikakvih daljnjih dodira i drugih posljedica za neko konkretno dijete, ono nije drutveno opasno u mjeri
koja je potrebna da bude pravno kazneno djelo. Nadalje, in se ne moe pravniki ukljuiti ni u postojeu kaznenu instituciju
pripreme kaznenog djela, jer da bi ovakav in bio priprema kaznenog djela pedofilije trebalo bi pored njega jo utvrditi barem jedan
uvjerljivi dokaz da onaj koji posjeduje pornografske sadraje s maloljetnicima planira i neke druge spolne radnje s maloljetnicima.
Kulturni skandal
- Nije li civilizacijski paradoks da se s jedne strane u nacionalnim zakonodavstvima i
meunarodnim propisima inkriminira i samo posjedovanje nepoudnih pornografskih
sadraja, s druge strane, nitko ne kanjava prikazivanje, distribuiranje i pohranjivanje
snimaka sakaenja i drugih oblika zlostavljanja, te muenja? ak su snimke odsijecanja
glava zarobljenim zapadnjacima u Iraku, primjerice, rado koritena medijska "roba".
- Rije je o kulturnom skandalu tabuiranja i hiperkanjavanja seksualnih ina koji je uoen od
mnogih mislilaca, na primjer Montaignea i Diderota, da je uz takvo tabuiranje i kanjavanje
doputeno pisati i prikazivati druge ine koji su nesumnjivo mnogo opasniji, ukljuujui lai,
indoktrinacije, sijanje mrnje, podcjenjivanje ene i tako dalje. Istina, mi smo skloni skandaliziranju nad pogibijom dva amerika
vojnika u Iraku, ali skoro nas i ne zabrinjava to su ti ameriki vojnici izazvali u Iraku do danas vie stotina tisua poginulih, jo vie
ranjenih i dva milijuna izbjeglih. Moral je izrazito selektivan i disciplina koja prije svega slui gospodarima. O velikim zlima se
naveliko pie, a o seksu se ne smije. Seks je posebni tabu u idovsko-kranskoj civilizaciji. Ovo je samo jedan izraz toga ega se
lagano poinjemo oslobaati, ali jo smo daleko od potpunog oslobaanja od tog tabua.
- Moe li se u ovim sluajevima govoriti o nedoputenom obliku nadziranja privatnosti? Je li opravdana osjetljivost na djecu
iskoritena kao alibi za neopravdano uplitanje u zonu individualnih sloboda?

- Ako nema tih dodatnih elemenata, onda je nadzor nad privatnim raunalima i kanjavanje posjedovanja pornografskih sadraja s
djecom ili maloljetnicima, neopravdani upad u privatnost ivota, pa i recimo u privatnost spolnog ivota koja privatnost je takoer
jedna od dragocjenih tekovina suvremene civilizacije. Jer, ukratko, smiju se pravno progoniti samo oni ini koji su drutveno opasni
a to su, to se tie lanka 197 a. proizvodnja, nuenje i pribavljanje za sebe ili drugoga pornografskih sadraja s djecom ili
maloljetnicima. Ta tri ina zaista treba otro kanjavati, ali ne i samo posjedovanje takvih pornografskih sadraja za vlastitu
drutveno nekodljivu upotrebu.
Osjetljivi subjekt
- Kako tumaite veliku osjetljivost zakonodavca u ovakvim sluajevima?
- Sigurno zbog osjetljive prirode samog subjekta zatite koji ne samo, kao to rekoh, nije bio priznavan kroz povijest kao rtva, nego
je pri tome jo uvijek odvie psihiki krhak i izloen toliko da u njegovoj obrani imamo prevelike oi od straha. Tako da se onda
ponaamo i prema prostom posjedovanju pornografskih sadraja o djeci ili maloljetnicima kao prema nekoj spremnosti da se pree i
na djela fizikog ugroavanja te populacije, odnosno kao na spremnost da se ti pornografski materijali uine dostupni nekim
maloljetnicima to bi bilo, kad bi se ostvarilo zaista drutveno opasno djelo. Ali to drutveno opasno djelo treba dokazati, a ne
smije se presumirati.
GLEDANJE SNIMAKA NIJE ZLOIN
________________________________
Interview (2/5)
MILAN PROTI, BEOGRADSKI POVJESNIAR, GOVORI O ZABLUDAMA SRPSKE ELITE, KULTURNOM
ZAOSTAJANJU I ANSAMA PROEVROPSKE STRUJE NA PREDSTOJEIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA
PROKOCKANI OKTOBAR
Bojan MUNJIN
26. oujka, 2008.
Peti oktobar 2000. i ruenje Miloevia imali su potencijal jedne demokratske revolucije, ali njezine voe nisu imale niti jedinstvo
niti ubeenje da bi se ta revolucija mogla izvesti do kraja. U ovih osam godina mi smo sve prokockali; pokazali smo se neiskrenima,
nesolidnima, nejedinstvenima, slabima i sklonima korupciji, i ni iz daleka nismo ispunili oekivanja graana. Proevropska
orijentacija Srbije u ovom trenutku visi o koncu, i to bismo rekli mi ovde, neka je Bog u pomoi Borisu Tadiu 11. maja na
izvanrednim izborima. Moda je Srbiji danas, ovakva kakva jeste, potrebno jo jedno istilite
- Pred izvanredne parlamentarne izbore 11. svibnja, kada postoji realna mogunost da radikali (zajedno s Kotunicom)
osvoje vlast, ini se da su anulirani svi pozitivni efekti promjena nakon ruenja Miloevia. Kako to objanjavate?
- Historijski gledano, Srbija, bolje reeno njena politika elita, pati u poslednjih trideset godina od jedne bolesti i za tu bolest
najprecizniji je onaj naziv koji je doao iz Hrvatske - srbokomunizam. Taj srbokomunizam kao ideologija formirao se krajem 60-ih
godina prolog stolea kada su se u jednu ideologiju povezali jedan vulgarni nacionalizam zasnovan u dobroj meri na zloupotrebi
historijskih injenica, i jedan rigidni tip vladavine nasleen iz komunizma. Ta vrsta kontradiktornosti izmeu nacionalne
identifikacije i funkcionisanja demokratskih institucija bio je najtei deo problema i za vreme trajanja obe Jugoslavije. Takva
ideologija pojavljivala se u Srbiji na razliite naine i u razliitim trenucima i ona je konano postala dominantna u 90-ima, na
alost, nastavila je da traje do danas. Miloevi, eelj i Kotunica samo su protagonisti takve ideologije.
- Ipak, demokratska opozicija protiv Miloevia pojavila se ve poetkom 90-ih?
- To je istina, ali odgovor na tu meavinu nacionalizma i autoritarne vladavine nije postojao u dovoljno
definisanom obliku ni tada ni danas. Mi smo se trzali i borili protiv Miloevia mnogo vie spontano nego
to smo bili sposobni da artikuliemo jednu pravu politiku suprotnost takvoj vladajuoj ideologiji. Zato je
u svim demokratskim pokuajima od 9. marta 1991., preko studentskih demonstracija 1996. i ruenja
Miloevia 2000. do danas taj odgovor ostao nedoreen. To je ta nemogunost srpske elite da pronae
odgovor o budunosti Srbije, njenom ustrojstvu, mestu u Evropi, odnosu sa susedima i sa samom sobom nezavisno i od nacionalizma i od naslea komunizma. Filozofski gledano, sutina tog "treeg puta" jest to da ja imam pravo da
mislim svojom glavom, bez obzira da li pripadam Srbima, Hrvatima, komunistima, hrianima ili bilo kome, i da kao graanin
mogu da mislim ta hou i da govorim to to mislim ma koliko to bilo suprotno jednoj, drugoj ili ne znam kojoj vladajuoj
ideologiji.
Otpor vlastima
- Kako objanjavate injenicu da se devedesete godine pojavljuje jedna Demokratska stranka, s ozbiljnom graanskom
tradicijom i respektabilnim ljudima, poput Zorana inia u njezinom vodstvu?
- U Srbiji tradicionalno postoji - ako hoete od Karaora - tenja otpora vlastima. Vrlo esto taj je otpor bio buran, aren i
razbaruen; na fotografijama to izgleda velianstveno kao to je bio 9. mart 1991. ili pobuna studenata koja je trajala tri meseca ili
peti oktobar kada su svet obile snimke ruenja Miloevia. Demokratska stranka, koja je postala dominantna demokratska snaga
nakon pada Miloevia, ostala je nejedinstvena i ideoloki neujednaena, kakva je bila i pre Drugog svetskog rata i za svo vreme
njenog trajanja do danas. Jedno je politika vizija levo orijentisanog Dragoljuba Miunovia, druga je Zorana inia, trea
Borisa Tadia, etvrta Borisovog oca Ljube Tadia, koji je desna ruka Dobrice osia (koji je, pak, u toj stranci uvek imao jedno
posebno mesto), peta onog notornog nacionaliste Gojka oga koji je i osniva te stranke...
Generalno gledano, u srpskoj politikoj eliti povezala su se dva strano opasna elementa. Jedan je ta ideoloka nejasnoa optereena
autoritarnim nasleem; drugi je jedan vrlo visoki stepen neznanja i intelektualne inferiornosti. Ta inferiornost u srpskoj eliti stalno ju
je vukla prema poznatim principima nacije, a ne prema emancipatorskim principima razvoja drutva.
- Pred parlamentarne izbore u svibnju javno mnijenje u Srbiji ini se vie vjeruje onim strankama (Radikalima i
Kotuniinom DSS-u) koje kau da Srbija nee ulaziti u Evropsku Uniju bez Kosova? Zato je danas toliko moan jedan
povijesni mit iz 14. stoljea?
- Da je Kosovo ostalo na nivou mita, onda ono ne bi imalo nikakve veze s aktualnim politikim i teritorijalnim zahtevima vezanim
za njega. Da li zato to su neki obrazovani i bogati ljudi napravili prelepu pravoslavnu crkvu u Trstu, ja treba da izvuem zakljuak
da Trst treba da bude srpski? Da li ta injenica treba da oduzme neto od mog identiteta? Da li mojoj zaljubljenosti u Marina
Dria treba neto da oduzme injenica to je Hrvatska meunarodno priznata drava ili treba o Krlei da mislim gore ili bolje nego
pre zbog toga to je on proglaen najveim hrvatskim knjievnikom? Da li razumete o emu vam govorim? Zar vi stvarno mislite da
naa elita zna ta je to Rusija o kojoj se u Srbiji toliko pria? Da ne govorimo o tome da oni uopte ne znaju rusku istoriju, posebno
ne odnose Rusije i Srbije.
Porazno je da je sve to svedeno na jedan krajnje vulgarni odnos: onako kako se na primer doivljava ono deranje od jutra do mraka
na festivalu trubaa u Gui ili, recimo, ona pornografija na koncertima Cece Ranatovi, tako se isto doivljava i Rusija. Uveravam
vas da na identitet, na alost, nisu ni Nui ni Sterija BITEF, pozorina avangarda i novosadski EXIT incidentno funkcioniu
otprilike kao stomani otpor takvom stanju pa onda ako ne poznajemo svoj sopstveni kulturni obrazac, kako emo onda evropski
koji je puno zahtevniji. S obzirom da u srpskoj eliti nema tog oseaja ta istinski vredi, a ta ne i ta jest moj identitet pa onda i
identitet mog naroda, onda smo tu gde smo.
Realni interes
- to oekujete da bi srpski politiari danas trebali govoriti o Kosovu?
- ta je funkcija jednog politiara? Da ubedi narod u ono to predstavlja realni interes za drutvo i dravu. De Gaulle je valjda
sinonim francuskog nacionalizma, ali je - uz desetak atentata na njega - morao da ubedi naciju da se odrekne Alira u kojem je u
tom trenutku ivilo milion i po Francuza. Velika Britanija, koja je stvorila najveu imperiju u istoriji oveanstva ne samo da se
odrekla svih svojih kolonija na principu narodnog samoopredeljenja nego se odrekla i Irske koja je prola vrlo slian proces sticanja
nezavisnosti bombe plus pregovori - kao i Kosovo.
Sada bi mi hteli da ubedimo Engleze u ono to oni sami nisu mogli da ostvare i to ne tako davno. A kod nas osim to vlast neprestano manipulie dravotvornou, mi ve dvadeset godina nemamo odgovor na injenicu da dva miliona Albanaca jednostavno ne
eli vie da ivi pod vlau Beograda. Proevropska linija u Srbiji na to ne odgovara jasnim stavom nego ili koketira s nacionalizmom, kao to radi Boris Tadi, ili tako to se trae koreni tog problema u mranim istorijskim naslagama i evropskim zaverama.
- Zato veina srpskih stranaka danas to je jedno i od glavnih predizbornih oruja o Evropi govori s tolikom rezervom?
- Zato to Evropa kulturalno gledano - deluje zastraujue toj srpskoj inferiornosti o kojoj vam govorim. Evropa je suvie mona,
velika i nesavladiva u odnosu na koju se mnogi u srpskoj eliti oseaju beznaajno. Prvo, njihov kontakt i poznavanje Evrope u
kulturnom smislu toliko je povrno da ih to odbija. Nije sluajno da su moderni srpski knjievnici recimo Matija Bekovi neprevodivi na evropske jezike. Ivo Andri na jednom mestu pie sledeu reenicu: "Zima je najgora nesrea za siromane." Tu
reenicu moete prevesti na svaki jezik i ona e imati istu snagu jer svaka kultura moe razumeti ovu misao.
A sada probajte prevesti reenicu Dobrice osia iz jednog njegovog romana u kojem razgovaraju otac i sin. Sin kae ocu: "Ti si
oe voleo svoje sinove, kao to si voleo konje, samo kada su najbri u selu." Na srpskom to zvui kao dobra misao i verovatno e i u
Hrvatskoj i u Bosni to da se razume, ali pokuajte to prevesti i dajte to nekom kotlananinu, Portugalcu ili Norveaninu da proita.
Taj na lokalizam je problem a ja sam uzeo najbolju misao Dobrice osia jer bolju od ove on nema i od tuda ta odbojnost jer
Evropa je za nas previe zahtevna.
- Jednu od vaih knjiga nazvali ste "Izneverena revolucija"?
- Taj naziv sam uzeo od Lava Trockog koji je pod istim naslovom objavio knjigu o iskustvima posle Oktobarske revolucije.
Izneverana revolucija zato jer su peti oktobar 2000. i ruenje Miloevia, uz milion ljudi pred skuptinom, imali potencijal jedne
demokratske revolucije, shvaene kao prekid politiki, pravni i moralni s vremenom Miloevieve vladavine. Voe petog
oktobra nisu imali niti jedinstvo niti ubeenje da bi se ta revolucija mogla izvesti do kraja. Nakon petog oktobra demokratska opcija
unutar tog pokreta strano je dugo oklevala i koketirala s pronacionalistikom strujom unutar tog istog pokreta da do danas to nismo
raistili pa i u Srbiji i u svetu nikome nije jasno ta ko ovde zastupa.
Radikalne reforme
- Zar premijer Zoran ini nije platio glavom zato to je prilino energino htio uvesti Srbiju u Evropu i raistiti s
prolou?
- ini je platio glavom to to je potcenio svoje neprijatelje. Ili to nije shvatio koliko je on postao neprijatelj postojeem
establimentu koji je preivio Miloevia. Demokratske snage u Srbiji nakon Miloevia imale su vrlo jednostavan izbor; ili da idu
do kraja ili da od tog posla dignu ruke. ini nije bio spreman niti da ide do kraja niti da digne ruke. Po mom sudu on je suvie
dugo oklevao da se suprotstavi makar bi to moglo znaiti i odlazak u opoziciju onoj struji koja nije bila za radikalne reforme. On
je elio da vidi sebe jaim nego to je realno bio, vrlo brzo postao je tigar od hartije i platio je glavom tu neodlunost.
ini je od svih nas bio najobrazovaniji i najvredniji, ali ako bismo eleli da budemo analitini do kraja, ini je napravio pogibeljnu greku u tome to nije odmah presekao, da bi postalo jasno ko kome pripada i ko ta hoe. Koalicija i poputanje Kotunici
suvie je dugo trajalo i dovelo konano do toga da danas imamo radikale pred vratima za koje smo mislili da smo ih pobedili 2000.
- Policijski reeno, je li vlada Zorana inia mogla pohapsiti sve te izdanke iz kriminalnog i politikog miljea koji su mu
radili o glavi?
- Ako ih ta vlada nije mogla pohapsiti, onda smo morali da se manemo orava posla. Znam da je lako biti general posle bitke, ali
injenica je da je nakon ubistva inia, za vreme izvanrednog stanja, u akciji "Sablja", privedeno 12.000 ljudi i uhapeno njih tri
hiljade. Iza brave su zavrili efovi tajnih slubi Rade Bulatovi i Aca Tomi kao i najvei kriminalci. Zato to nije moglo da se
napravi pre ubistva? Trebali smo riskirati i odigrati do kraja bar to se tie raskida sa Kotunicom, ako nita drugo. Mi, na primer,
nikada nismo pokuali da ponovo izvedemo milion ljudi na ulicu iako smo godinu dana posle petog oktobra jo dok smo u narodu
izgledali kao aneli revolucije - imali pobunu Crvenih beretki sa Legijom na elu kojima je Kotunica dao podrku. Posle petog
oktobra tim ljudima se mi nikada vie nismo vratili.
Prelazak Rubikona
- Sa svim ovim negativnim teretom Srbija je stigla do izvanrednih izbora?
- U Srbiji su se stvari konano razjasnile i doli smo do dva ogoljena tabora. Sadanji premijer u ostavci,
Kotunica, koji je dugo igrao tu srednju liniju i koji moe i sa jednima i sa drugima, sada je preao Rubikon i
svrstao se u tabor radikala. Ukoliko taj zagrljaj sa radikalima do izbora bude jo vri, a sa druge strane ako se
ne ujedini taj proevropski blok koji predstavlja Boris Tadi i njegova Demokratska stranka na principu
"Evropa iznad svega" - ishod izbora je vie nego izvestan. Meutim, ni ujedinjenje proevropskih partija za
pobedu nee biti dovoljno. Ono to je u ovom trenutku potrebno je konkretna garancija Evropljana, gotovo
datum, kada e Srbija ui u Evropsku Uniju; prvi januar 2010. ili 2011. svejedno.
- Zar zaista mislite da je takva eksplicitna ponuda Evropske Unije realna?
- Da li je to realno ili nije realno, da li o tome moe da se razgovara sa Evropljanima i pod kojim uslovima, nije moje da vam kaem,
ali mislim da mi vie nemamo ta da izgubimo. Mi smo u ovih osam godina nakon Miloevia sve prokockali; pokazali smo se
neiskrenima, nesolidnima, nejedinstvenima, slabima i sklonima korupciji i ni iz daleka nismo ispunili oekivanja graana. Sigurno
lanstvo u Evropskoj Uniji je pred potpuno dezorijentisanim graanima danas jedino to je proevropskim snagama preostalo kao
izborni argument.
- Mislite li da e Boris Tadi o takvoj mogunosti razgovarati s Evropskom Unijom?
- Mislim da nee kao to mislim da nikome u vrhu Demokratske stranke to nije palo na pamet. U tom smislu zakljuak je vrlo jasan:
proevropska orijentacija Srbije u ovom trenutku visi o koncu i, to bismo rekli mi ovde, neka je Bog u pomoi Borisu Tadiu 11.
maja na izvanrednim izborima. Moda je Srbiji danas, ovakva kakva jeste, potrebno jo jedno istilite.
PROKOCKANI OKTOBAR
________________________________
Interview (3/5)
MARIO KOPI, FILOZOF, SLOBODNI ZNANSTVENI PISAC I PUBLICIST, GOVORI O BOLESTIMA DEMOKRACIJE,
ANTI/FAIZMU, EUROPI I KRANSTVU
KREPANI PSI I IVE HIJENE

Darija ILI
26. oujka, 2008.
Sva je dosadanja historija polazila od pozicije pobjednika. Naravno, treba slaviti pobjedu nad faizmom, ali treba pogledati i
drugu stranu. Recimo, u Europi su nakon II. svjetskog rata izvansudski pobili vie od 400 tisua Nijemaca i vie od 10 milijuna su ih
prognali. Treba se postaviti i na njihovo stajalite, treba aliti i respektirati sve rtve. O tomu je rije. Pred licem smrti svi smo
jednaki. Svakako se slaem da faizam, za razliku od komunizma, nije krepani pas. Dapae, vrlo je iva hijena. Zato je antifaizam,
naravno ne komunistiki, nego demokratski, jo uvijek aktualan
Biografija filozofa Marija Kopia iznimno je zanimljiva. kolovao se u Zagrebu, Rimu i Berlinu, suraivao je s raznim
institucijama; slobodan je znanstveni pisac i publicist. Uz znanstvene tekstove i knjige koje objavljuje u regiji i Europi, ujedno je i
politiki komentator, no, napominje da politiku u uem smislu nikad nije volio. Kratko je bio lan Transnacionalne radikalne partije
karizmatinog Marca Pannelle.
- U knjizi "Proces Zapadu" pisali ste o bolestima demokracije, o pretvaranju demokracije u ideologiju. Koja su temeljna
ogranienja demokracije i zato unato tim nedostacima dominira demokratski apriorizam?
- Ima dvije vrste kritiara demokracije: njezini prijatelji i njezini neprijatelji. Prvi je izlau kritici da bi je unaprijedili, drugi da bi je
odbacili. Pisao sam o bolestima, odnosno slabostima demokracije, ali sam to pisao u ime demokracije. To pisanje ima vie
egzistencijalnu nego politiku dimenziju, omoguuje distantnu refleksiju postojeeg. Valja, naime, paziti da se rasprava o
demokratskom deficitu ne preokrene u raspredanje o demokraciji samoj kao deficitu, u bezobzirno kritiziranje liberalne
demokracije, koje na politikoj razini moe voditi, premda kroz anarhiju, samo u desni ili lijevi totalitarizam.
Naime, u povijesti nikada nismo u prilici birati izmeu dobra i zla, nego svagda i samo izmeu manjeg i veeg zla ili, ako se to
nekom vie svia, izmeu manjeg ili veeg dobra, to, uostalom, izlazi na isto. Demokracija je samo najbolje meu najgorim
politikim ureenjima za koje povijest zna, a neko bolje postoji samo tamo gdje ra ne nagriza i lupe ne krade, kao to se kae u
Besjedi na gori.
Uloga neprijatelja
- Pisali ste i o Carlu Schmittu i o njegovom promiljanju politikog. U emu je posebnost njegove politike koncepcije?
- Bit politike Carl Schmitt vidi u suprotnosti izmeu prijatelja i neprijatelja. Ta je oprenost uvjet postojanja politike uope.
Schmitt, prema analogiji da etike nema bez opreke izmeu dobra i zla, estetike bez opreke izmeu lijepog i runog, religije bez
opreke izmeu sakralnog i profanog, takvu opreku trai i nalazi za politiku. Budui da prijatelj obino nije ili bar ne bi smio biti
problem, sva se njegova pozornost usmjerava na neprijatelja, na naglaavanje njegove uloge. Iz toga proistjeu njegove tvrdnje da je
drutvo koje nije kadro nai neprijatelja nepolitiko ili pretpolitiko drutvo, da narod koji ne zna evidentirati, legitimirati i
likvidirati neprijatelja nije vrijedan svoje politike egzistencije, ne moe postati nacija itd.
Schmitt uvodi politiku kao politiku neprijateljstva. Jacques Derrida e, tomu naprotiv, postaviti politiku prijateljstva, novu politiku
koja bi trebala biti uvodom u novu, buduu demokraciju, ali i u novu humanistiku i novi humanizam. No tim smo se obratom ulovili
u Schmittovu unaprijed postavljenu zamku, u shemu unutar koje razmilja o politici: shemu prijatelj-neprijatelj. A politika je odve
kompleksna stvar da bismo je mogli reducirati na neku takvu opoziciju. Napose zbog toga jer se u pragmatikoj politici, kakva je
sadanja amerika politika u svjetskom ratu protiv svjetskog terorizma kao Neprijatelja, naalost upravo to dogaa.
- Schmitt kroz kritiku modernog liberalizma zagovara reaktiviranje politikog. Na koji nain je danas, u vrijeme demokracije masovnih medija, mogua politizacija javnosti, odnosno spreavanje spajanja politikog sa sferom ekonomije i etike?
- Ta pitanja rjeava moderno drutvo kao kompleksan sistem artikuliranjem na etiri temeljna autonomna podruja: ekonomiju,
politiku, kulturu i socijalu. Svako od njih ima svoje zakonitosti i vrednote. Odnos izmeu njih je interakcijski, to znai da niti jedno
podruje nema vrhovnu ulogu, a da su preostali u ulozi podsistema. Tako postoji i razlika izmeu etike i prava, a ne samo ekonomije
i etike ili politike i ekonomije. Na primjer, abortus ili eutanazija nisu neto etiki dobro, ali je njihova pravna zabrana jo gora. Znai
direktno nasilje, oblik pravne prisile nad ljudima. Atakira na slobodu savjesti. elimo li savjest pravno ograniiti, pristajemo kako na
nevjericu u vlastitu vjeru, tako i na nevjeru u vjeru blinjega. Etiku ne moemo neposredno prenijeti u pravo. Pravo vazda sadri
nasilje, predvia sudske kazne i udar policijskog pendreka.
Nema prolosti
- Zanimljivo je da vi u svojim tekstovima nerijetko izdvajate studije i istraivanja koja pruaju drugaiju sliku o
antifaizmu, poput Crne knjige komunizma. To je svakako relevantno, ali u vrijeme kada je ugroena antifaistika
tradicija, nije li bolje jo uvijek inzistirati na nekim drugim primjerima.
- Prolosti kao takve nema. Postoji samo na sadanji odnos spram prolosti i spram budunosti, na moralni odnos spram onoga to
se dogodilo i to se moe dogoditi danas. I to se moe dogoditi sutra. Moje pisanje koje spominjete otvara se poziciji poraenih.
Sva je dosadanja historija polazila od pozicije pobjednika. Naravno, treba slaviti pobjedu nad faizmom, ali treba pogledati i drugu
stranu. Recimo, u Europi su nakon II. svjetskog rata izvansudski pobili vie od 400 tisua Nijemaca i vie od deset milijuna su ih
prognali. Treba se postaviti i na njihovo stajalite, treba aliti i respektirati sve rtve. O tomu je rije. Pred licem smrti svi smo
jednaki. Svakako se slaem s Vama da faizam, za razliku od komunizma, nije krepani pas. Dapae, vrlo je iva hijena. Zato je
antifaizam, naravno ne komunistiki, nego demokratski, jo uvijek aktualan.
- U knjizi "S Nietzscheom o Europi" bavite se promiljanjem Nietzscheove filozofije kroz prizmu nihilizma. No posebno
zanimljivim ini mi se vae promiljanje Evrope - s jedne strane istiete usudbeno i epohalno povijesnu vezu filozofije i
Europe, dok s druge strane, naglaavate neautentinost svijeta ivota dananje Europe, odnosno kao stanje duha Evrope
navodite neprisnost.
- Vie od jednog stoljea, od Nietzschea nadalje, a posebice od Husserlova spisa Kriza europskog ljudstva nalazimo se usred
akutne razrovanosti Europe. Besmisleno je stoga govoriti o nekakvom prilagoavanju Europi u njezinoj danosti. Rije je o tome da
trebamo suoblikovati novo europejstvo, sudjelovati aktivno pri drugoj europskoj renesansi. Konkretno, nije nam potrebna ni
euroforinost niti eurofobinost, nego eurokritinost i eurokreativnost.
A osnovna europska dilema jest: da li se Europa i dalje treba hraniti prije svega iz kranskih korijena, dakle i iz korijena
klerikalnog biblijskog monoteizma i njegovih totalizirajuih i ekskomunicirajuih pretenzija, preuzetih u europskom nihilizmu, ili se
pak treba autonomno regenerirati na podlozi svoje civilne religije, institucionalne povezanosti koja nas kao europske graane
mentalno spaja, neovisno o konfesionalnim i ideolokim razlikama.
Moderna je Europa, zajedno s nacionalnim dravama kao jamcem ljudskih prava i dravljanskih sloboda, izrasla iz antiklerikalnog
prosvjetiteljstva. Postmoderna Europa se moe oblikovati samo na podlozi postteistike i postateistike globalne kulture, koja je
svojom otvorenou kadra privui sve svjetske religije, i religije poput budizma, koji je u svojoj biti ateistika religija.
Povratak evanelju
- U knjizi koja je objavljena prole godine "Nezacjeljiva rana svijeta", govorite o novom humanizmu kao novoj paradigmi postteistikoj i postateistikoj. No, svjedoci smo iznimne moi tradicionalnog kranstva. Kako evangelizirati kranstvo
samo?
- Kranstvo je jedna od svjetskih religija, po nekim elementima bolja, po nekim loija, praznovjernija i nasilnija od ostalih. To
posebice vrijedi za katolicizam, koji se, barem sve do nedavna, do II. vatikanskog koncila, s jedne strane vezao previe za interese
svjetovnih vlasti, predavao svojem stremljenju za vlau nad svijetom, a s druge strane na nadsvjetsku misao, to jest na filozofiju
kao metafiziku. Danas veoma sporo i s velikim mukama prihvaa injenicu to su je vodei kranski mislioci poput Jean-Luc
Mariona ne samo priznali, nego i prihvatili kao mjerilo suvremenog kranstva, zapravo njegova povratka evanelju.
Rije je o tome da je metafiziki, onto-teoloki Bog mrtav. Smrt Boga kao Svemonika, zajedno s njegovom slikom Stvaratelja iz
nita, otvara prostor oivljavanju Boga kao sute Ljubavi Bojim se da je Ratzinger kao papa svojom starozavjetnom,
antievaneoskom usmjerenou takav razvoj ponovno zaustavio, kao to ga je djelomice zaustavio ve Wojtyla. A kljuna je upravo
misao da Boga, im ga izjednaimo s biem, premda i (najviim i najmonijim) vrhovnim Biem - ureivaem, nadzornikom i
sucem svijeta - ne samo degradiramo, nego i ubijamo.
- Moram vas na kraju pitati kako procjenjujete stanje filozofije u Hrvatskoj?
- Koliko iz svoje postranjenosti mogu vidjeti, a na temelju odredbe filozofije kao radoznalosti, ljubavi prema znanju, iz koje izvire
duhovna sloboda, filozofiju u Hrvatskoj ugroavaju dvije regresije skolastika regresija prema Tomi Akvinskom i marksomanska
regresija prema Karlu Marxu. Nevjerojatno je kako je neunitiva marksomanija. Razlog te neunitivosti je u dvostrukoj, dubljoj i
povrinskoj dimenziji Marxove misli. Povrinska dimenzija ukazuje da je Marxova misao za demokraciju opasnija ak od
Lenjinovih i Staljinovih, zbog "povijesnih okolnosti" nedosljednih, realizacija te misli, budui da bi njezina dosljedna realizacija
itav svijet pretvorila u radni logor.
Dublja dimenzija ukazuje na danas sve aktualniju kritiku Marxova antropocentrizma, prema kojem je ovjek korijen i bit sebe
sama, svoj vlastiti bog, odnosno bog bogova, njihov stvaratelj i pogrebnik. Po toj svojoj dimenziji Marx je Nietzscheov prethodnik,
a time i prethodnik modernog, europskog nihilizma, koji nakon prvih stotinu godina sada prelazi u svoju zrelu dob, dob procvata. U
suoavanju s europskim nihilizmom kranstvo ne moe puno pomoi, budui da zajedno s platonizmom na teolokoj razini ve
vie od 2000 godina konstituira metafiziku iz koje izvire nihilizam. Nihilizam je nihilizam Istine, unitavanje koje se moe dogaati
samo pod okriljem Istine (Boga, ovjeka).
U takvoj nas situaciji moe rijeiti samo sloboda duha, naa, moja otvorenost za otvorenost bitka. Smrtno je opasna svaka blokada
otvorenosti bitka i time ljudske slobode. Posebice ona koja nam umjesto filozofske radoznalosti ili ljubopitljivosti, odnosno
istinoljubivosti i iskrenosti nudi neko Znanje (objavljeno ili ne), te nam tako postavlja branu unaprijed znane i dane Istine.
Neetini paternalizam
- Je li onda Hrvatska dobar materijal za Freuda?

- Hrvatska oito nije dobar materijal za Freuda. Psihoanalizu ne prakticiramo. To je simptomatino. ivimo u predfrojdovskoj
atmosferi. Za Freuda je Otac ve predmet analize, ralambe. Mi na takav postupak s Ocem ne pristajemo. Bar veina ne Sve to
se dogaa mora se dogaati u ime Oca. Zato tako dobro prolaze razni Oevi, od Oca domovine preko Oca drave do Svetog Oca.
No, unato tome, nije rije toliko o patrijarhatu, koliko o paternalizmu. Patrijarhat se raspada pred naim oima. Realno ga tako rei
nema. Zato mora onaj tko hoe vladati u ime Oca tim vie investirati u njegovu imaginarnu egzistenciju. Svim snagama nastoji
ouvati na ivotu njegovu sliku. A ta je u opasnosti, ugroavaju je tamne, mrane sile, rade joj o glavi.
Ako obranimo njegovu "svetu sliku", Otac e iznova oivjeti i u realnosti. Potei e nam med i mlijeko No borci u ime Oca koji
vrve oko nas dobro znaju da povratka u patrijarhat nema. Ono emu doista tee jest njihova dominacija u obitelji, drutvu, dravi. A
ta tenja nije nita drugo nego htijenje mukarca za paternalistikom, nadzorno-skrbnikim dominacijom. Ako ne drugdje, ako smo
izgubili gotovo sve, ako nam ni u politici ne ide, budimo barem pobjednici na "moralnom" podruju. A problem je u tome da je taj
"moral" daleko od etinosti. Paternalizam je neetian, budui da drugom i drukijem, napose slabijem, uzima njegovu autonomiju,
njegovu slobodu - slobodu savjesti i slobodu odluivanja. Oduzima temelj ovjekovog duhovnog dostojanstva.
KREPANI PSI I IVE HIJENE
________________________________
Interview (4/5)
SAA ANOI, REDATELJ I GLUMAC ZAGREBAKIH KAZALITA EXIT, KNAP I TRENJA, GOVORI O SVOJOJ
NAJNOVIJOJ HIT-PREDSTAVI "KAUBOJI", O BORBI ZA PREIVLJAVANJE I BLAGOSLOVU PRODUENOG
DJETINJSTVA
TEATAR NA SNAZI LJUBAVI

Igor LASI
26. oujka, 2008.
Sve proizlazi iz poetne pozicije suradnje s glumcima. Oni nisu samo likovi koje igraju, oni su ivi ljudi s osobnim iskustvom, ja s
njima crpim iz toga. Redatelj to ne smije zapostaviti, jer naa iznijansirana interakcija nosi sve to je vano u predstavi. Jednom se
Rakan Rushaidat na probi za "Kauboje" sam zaigrao, dok nisam u njemu prepoznao zmiju. Da nismo u odnosu u kojem jesmo, teko
da bi se iz ista mira u mom prisustvu bacio na tlo i poeo siktati. A mogue je da nekome smeta nae relativiziranje odreenih
pozicija u teatru i drutvu, no to je pristup poslu na koji sam se odluio skupa s malom glumakom trupom kojoj pripadam
- Nismo znali da emo vam uzurpirati pauzu za vrijeme probe u Trenji. Na emu radite?
- Obnavljamo "Alisu". Prije tri godine smo izali s njom, no imali smo svega moda petnaestak izvedbi, kad nam je glavna glumica
zatrudnjela. Konano smo uspjeli poraditi na obnovi predstave, nova premijera bit e 2. travnja. To mi je posebno drago, da vie ne
moramo odgaati "Alisin" povratak.
- Dosta ste angairani u djejem kazalitu.
- Pa, jesam, tri predstave sam napravio. I stvarno je dosta. Dogovor u Trenji bio je da u jednu predstavu po sezoni igrati, a jednu
reirati. Sad smo na tome da vie neu reirati u vlastitoj glumakoj kui, ipak je to malo nezgodno...
Malo smo se valjda zaletjeli, bilo mi je lijepo tu reirati.
Smrt redatelja
- Niste prikratili ni odrasle: nedavno je odigrana premijera vaih "Kauboja" u Teatru Exit, u kojoj i
glumite. "Kauboji" se iz uvodne, predsindikalno mucave realnosti jedne audicije transformiraju u
mjuzikl, komercijalno prijemiv anr...
- Situacija iz koje je nastala predstava dogodila se mojim dolaskom u Trenju, budui da sam ja temeljno
glumac, po vokaciji. Ovdje se okupila ekipa glumaca koje nismo imali priliku vidjeti po sapunicama.
Pokuavamo nekako preivljavati, a da se ipak bavimo umjetnou, ukoliko vjerujemo da ona postoji. Da
budemo zadovoljni svojim radom, i da uspijevamo egzistirati, da eni mogu donijeti pet tisua kuna
mjeseno za domainstvo. A itavo vrijeme imam osjeaj da kolegama u mojim predstavama onemoguavam da drugdje zarade
vie, jer sa mnom zarauju malo. Tako da sam zaista svjestan komercijalne potrebe naeg rada, pokuavam spojiti ugodno s
korisnim. Uostalom, moda je to i vrhunac onoga to uope moemo.
- Polemizirate i s vlastitom pozicijom? Va lik, naime, redatelj je koji na vie naina posreduje u komadu.
- To je svakako polemian odnos. Redatelj pritom ne umire tek tako. Zbog toga mi je Rene Medveek nakon predstave rekao da
sam lud... Ali, to je neki simbolizam te pozicije. S pitanjima o kraju koji nastupa ili ne nastupa inom reiranja. Dodue, nitko me
jo nije ovako izravno pitao o koncepciji predstave, dok esto sluam o ljudima koji me zbog takvih koncepata doivljavaju
neprijateljski, premda se ne poznamo.

- Zato neprijateljski, i kako?
- Bilo bi neskromno rei da radim dobre predstave. Ali, radim iskrene predstave, a druga je stvar kome su one dobre, i kome nisu.
Mogue je da nekome smeta upravo to relativiziranje odreenih pozicija u teatru i drutvu, no to je pristup poslu na koji sam se
odluio skupa s malom glumakom trupom kojoj pripadam. Rakan Rushaidat i ja smo na poetku suradnje zajedno donijeli odluku
to elimo i na koji rok. Zasad nam u teatru ide sve bolje i bolje, ali puimo u privatnom ivotu, oba plaamo neki ceh. Nije bilo
lako est mjeseci intenzivno pripremati "Kauboje", svaki dan po pet, est, osam, devet sati. Ne znam kad je netko u Hrvatskoj
posljednji put tako radio probe.
- Spomenuli ste nam i neki novi projekt koji pripremate?
- Da, pokuat emo si malo osigurati egzistenciju, ono to sam takoer ve spomenuo... Nakon to dovrimo drugi dio "gubitnike
trilogije" u KNAP-u, poslije "Smisla ivota gospodina Lojtrice", na jesen bismo poeli s radom na TV-seriji u koju emo svi mi
uloiti novce. Za tu seriju jo uvijek piem scenarij, radi se o tzv. malim ljudima u zatvoru, pripadnicima moje i vae "izgubljene
generacije". Ugrubo kazano, likovi su to koji su pokuali neto uiniti sa svojim ivotom, ali nisu u tome uspjeli, pa im je zatvor
novi poetak.
Kralj je gol
- I tu ete sebi postaviti isti umjetniki standard? Vaa samoupravljaka produkcija nekako upuuje na tu pretpostavku.
- Kao s "Kaubojima", pokuat emo zadrati odreeni umjetniki nivo, iako na TV-u jo intenzivnije ulazimo u svijet komercijalnog. To nam je svakodnevni cilj, tako da nema sutinske promjene. Meni se nakon "Lojtrice" i "Kauboja" nude i neke reije po
nacionalnim kuama. Nita neu odbiti, ali u sve odloiti za neku budunost. Sad elim iskoristiti ansu koja mi se otvara s ovim
glumcima, u nekom drugom mediju. Zahvalan sam to imam takve suradnike i prijatelje, to zajedno uspijevamo sebe uvjeriti da
smo slobodni i to se trudimo othrvati rvnju svakodnevnog preivljavanja. Super je malo otii od kue, svaki dan sedam sati
stvarati neki drugi svijet, apstrahirati vlastite obiteljske probleme... Svjesni smo da je na rad ujedno i bijeg i suoavanje sa sobom.
- Vaa trupa tako dijeli i neku vrstu drutvenog stava. O tome nam je jednom ovdje govorio i Bojan Navojec, takoer va
neformalni lan, uz glumce iz "Kauboja" Rakana Rushaidata, Radovana Rudjaka, Hrvoja Bariia, vaeg brata ivka
Anoia, a u ranijim komadima jo i Dariju Lorenci, Franju Dijaka, itd. "Kauboji" fasciniraju koliinom uloene energije,
oito natprosjenom za inae slabo motiviranu hrvatsku scenu.
- Da, i Bojan je trebao igrati u "Kaubojima", ali mu se probe ovaj put nisu uklapale u ve zadani raspored, to je veliki problem
openito. A meni pogotovo, jer pripremam malo due i intenzivnije... to se tie mog brata, nisam ga ni imao prilike puno gledati,
vidio sam ga u svega dva ispita. Ali, ugodno sam se iznenadio. I zaista mi je sjajno suraivati sa svima njima. Imamo uvelike poslovni odnos, i kad se radi, stvarno se radi. to bi se reklo moramo stvari shvatiti jako ozbiljno da bismo se mogli dobro zajebavati.
Tako smo i sebi izgradili neku poziciju u javnosti, s ljudima koji nas prate i ire vijesti o nama kroz usmenu predaju. Ustrajali smo
na tome da govorimo o drutvu to god hoemo, da moemo glasno rei "Kralj je gol" i da je mnogima drago zbog toga.
akanje jaja
- I kritika umnogome pozdravlja to to radite?
- Ne bih rekao, i mislim da nam nedostaju kvalificirani i iskusni kritiari. Nakon premijere "Noeva u kokoima", koja je ocijenjena
promaenom, est mjeseci smo se oporavljali dok isti komad nije u tim istim medijima zaradio priznanje. A skoro da uope ne
postoji predstava koja treba biti tako popljuvana, ne smije se samo tako zanemarivati entuzijazam i trud ljudi koji rade u kazalitu.
"Kauboji" su, prema Igoru Ruiu s Radija 101, glumaki obraun izmeu Rakana Rushaidata i ivka Anoia... "Kauboji" su
sve, samo ne to! Glumac vidi samo sebe ako mu se ne prui prilika da vidi i druge, da njegova replika osjeti partnera, da zajednika
scena bude bolja. Mogu garantirati da se tako pristupa pripremi komada u kazalitima u kojima ja radim, dok znam da drugdje
redatelji esto samo akaju jaja, dovikuju glumcu da se makne dva koraka lijevo ili desno. Nataa Govedi iz Novog lista ima
prekrasne ideje i obrazovanija je vie nego to u ja ikad biti, ali ni sama ne zna ba najbolje gdje poinje, a gdje zavrava reija. Jer,
niti uope zavrava, a niti je poela onda kad ona misli da je poela. Pa napie da su glumci sjajno izvukli predstavu, no reija da je
amaterska.
- Nisam uo ni itao, ali teko da skoro uope i ne postoji predstava koja moe biti proglaena
promaenom, jer tada ne bismo mogli govoriti niti o natprosjenoj energiji i strasti "Kauboja".
Valjda neke predstave treba ak grubo raskrinkati kao nedostojne, ako je kritika teatroloki in
bona fides?
- To sam i mislio kad sam apelirao na razumijevanje i dobronamjernost, odnosno pokuaj da se respektira
ono to ljudi rade. I mislio sam na strunost onoga koji pie, koji bi prvo trebao sam dobro razumjeti tu
materiju. I mislio sam na odgovornost pozicije kritiara, budui da javnost prvo na osnovu njegovog
prikaza reagira na vijest o novoj predstavi.

- U vaim komadima ima puno humora, dvorana odjekuje od smijeha na predstavi. Jako vam je vano smijati se,
nasmijavati?
- Jako, da. ivimo s tim. Zaista, 24 sata ivimo u tom filmu. Doe mi buraz doma da gledamo utakmicu, i onda dok gledamo
stvorimo lik Svinjaria za "Lojtricu". To je bilo kad je za Njemaku zaigrao Schweinsteiger. Pa me ena pita kako mogu gledati
televiziju, i nikako da joj objasnim kako i tada radim, dok gledam nogomet. A moram biti stalno unutra da bih se zabavljao. Radim s
ljudima koji su blagoslovljeni sposobnou da produe djetinjstvo, a ja to namjeravam initi dok ne umrem. Beskrupulozno bi mi
bilo da to ne iskoristim i da ne dam maksimum od sebe. ak i ako me plate za taj rad.
Pljeskanje po guzici
- S druge strane, patos redovito koristite radi isticanja njegove suprotnosti, s distancom ironijskom ili kojom drugom.
- Ima tu raznog tehniciranja, nekad i na silu uguranih stvari, koje na kraju ispadnu dobro. Ali, kako da kaem, evo, moji ujna i ujo
ive od 1800 kuna plae... A beskrajno su smijeni, simpatini i humoristini ljudi. Mislim da im je to zapravo jedini nain da
preive. Kad mi priaju kako plaaju reije, to nije kuknjava, nego pria u nizu od deset viceva, deset skeeva u kojima se pljeu
po guzici, a nikoga ne mrze. Takav pristup ivotu je blizak iskustvu i snazi ljubavi. To je ono to sam ve spominjao kao valjda
jedino dobro to nam se dogaalo u Osijeku za vrijeme rata, ta ljubav kojoj smo se okrenuli mi koji smo i ranije bili upueni jedni na
druge, ali nismo uvijek bili svjesni njezine vanosti. Tako nekako elim da izgledaju i moje predstave.
- Meutim, ne elite pobjei od rasprave o socijalnom i realnom, premda to ne eksplicirate u nekoj real-soc maniri. ak i
benevolentni Lojtrica na samrti prvo opsuje sve odreda...
- Da, i onda to malo preformulira, ublai stvar prije nego to izdahne. Opet se moram pozvati na poetnu poziciju suradnje s
glumcem, iz koje sve proizlazi. Oni nisu samo likovi koje igraju, oni su ivi ljudi s osobnim iskustvom, ja s njima crpim iz toga.
Dogaalo mi se da mi glumac dvaput zaredom doe na probu neto nafunjen, a tako ne moemo nita napraviti. Redatelj to ne smije
zapostaviti, jer naa iznijansirana interakcija nosi sve to je vano u predstavi. Jednom se Rakan zaigrao, dok nisam u njemu
prepoznao zmiju. Da nismo u odnosu u kojem jesmo, teko da bi se iz ista mira u mom prisustvu bacio na tlo i poeo siktati. A kad
smo radili "To samo Bog zna" u Exitu, prvih 15 dana glumci su konstantno dolazili nadrkani. Ustvari, Bojan je bio super
raspoloen, a Dariji i Rakanu se upravo klimala veza. Poeo sam ih koristiti ba takve kakvi jesu, iskoristio sam upravo to u emu
su bili. "Lojtrica" je sam po sebi prilino banalan tekst, ini mi se, i nemam pojma kako bi ga neka druga ekipa odigrala. Poeo sam
ga pisati jo u drugom srednje, a scenu kod doktora sam napisao 1986. godine, ako se ne varam...
Sjekira je bolja
- I nije se ba popravilo stanje u zdravstvu odonda, a ni tzv. meuljudski odnosi.
- Da, teko je rei da se ita popravilo. A druge scene sam pisao naknadno, inae tako radim da krenem u probe od kostura teksta,
zatim pratim rad glumaca i dopisujem dijalog. Zato govorim o interakciji s njima kao uporinoj toki i za socijalni element
predstave. Glupo je ne upotrijebiti ukupno iskustvo glumca do kraja. Nekad se glumac i tekst ne mogu pogoditi, pa treba mijenjati
tekst, jer se glumca ne moe. A to je znalo i biti nezgodno kad sam radio po tekstovima drugih pisaca. David Harrower, autor
"Noeva u kokoima", ljutio se na mene kad sam promijenio kraj teksta. Rekao mi je da bi u protivnom to bila najbolja od pedesetak
predstava po njegovom tekstu, u svijetu. Pokuao sam mu objasniti zato kod nas bolje funkcionira sjekira, kao sredstvo kojim e
netko zatui onoga tko mu predstavlja dotadanji njegov svijet, negoli mlinski kota iz izvornog teksta. Nije me tuio, ali nisam
siguran niti da je shvatio to sam mislio kad tvrdim na koji nain treba tekst prilagoavati stvarnosti.
- Spomenuli ste Osijek iz kojeg ste otili, jer ipak nije sve u njemu bila ljubav. Uostalom, kako se politiki artikulirate izvan
teatra?
- Totalno sam apolitian, u smislu interesa za prve novinske stranice. Moda zato to sam idealist, utopist-komunist... Znam da je
nemogue ono to zagovaram. Nisam neto politiki obrazovan, pa se i u predstavama ravnam po onome to mene i moju obitelj ili
susjede opizdi po glavi. Tako i u Osijeku nisam iao u rat radi hrvatstva, nego zbog obrane vlastitog doma. Oni koji su se busali kao
veliki Hrvati, koliko ih se sjeam, razbjeali su se. A ja sam iz Osijeka pobjegao 2000. godine, jer ga ve dugo nisam mogao ni
prepoznati. Tamo se dogaalo svata, mada se i drugdje dogaalo svata, no tamo se struktura stanovnitva promijenila drastinije
nego igdje, mislim da je za 70 posto drukija nego prije rata. Bilo mi je ranije u Osijeku jako lijepo, ja sam inae pecaro, uivao
sam odigrati neku ulogu, zaraditi neku paru i baciti udicu. Ali, morao sam otii, Osijek vie nije bio moj grad.
TEATAR NA SNAZI LJUBAVI
________________________________
Interview (5/5)
POSLJEDNJI IZ SLAVNE NOGOMETNE GENERACIJE 50-ih, STJEPAN BOBEK, GOVORI O SVOJOJ KARIJERI,
ZAGREBU I BEOGRADU, SLAVNIM UTAKMICAMA I DANANJEM NOGOMETU, KOJEG NE VOLI
SVI ZAJEDNO SMO JEDNO NITA

Bojan MUNJIN
26. oujka, 2008.
Sve su ovo danas kod nas u fudbalu "kikiriki prvenstva" i to se sa onim vremenom uopte ne moe usporediti. Partizanove utakmice
sa Zvezdom ekale su se mesecima, ali ak ni dueli "velike etvorke" nisu bili jedina vrednost toga vremena. Ako si iao u Mostar,
morao si dobro da se pomui, Sarajevo je bilo odlino, eljezniar, Vardar i Vojvodina, ko sve tada nije imao odline igrae... Mi
smo se raali kao fudbaleri, a danas se fudbaleri proizvode. Mi smo igrali da pobedimo, a ovi danas igraju da ne izgube
Legenda jugoslavenskog nogometa, Stjepan Bobek, danas u 85. godini ivi krajnje povueno u svom stanu u Beogradu iako je bio
proglaavan neslubenim velemajstorom driblinga u generaciji koja je harala Evropom i u kojoj su prednjaili Vukas, Zebec,
ajkovski, Milutinovi, Beara... U domaim okvirima, osvojio je sve to se osvojiti moe, i kao igra i kao trener, bio je popularan
kao filmska zvijezda, ali je nekako uvijek ostajao po strani od novinarskih bliceva jer je jednostavnost bila njegova trajna vrlina.
Posljednji iz slavne generacije "Partizanovih beba", Bobek danas govori o svom shvaanju nogometa kakvog vie nema.
- Ve kao vrlo mlad htjeli ste postati veliki igra, a ipak, kada ste ulazili u svlaionicu vaeg tadanjeg kluba Graanski,
morali ste kucati na vrata jer su unutra sjedili sve sami asovi?
- Moja fudbalska karijera poela je sa dvanaest i po godina, a moj prvi klub zvao se Derby. Tada nisam puno razmiljao, ivio sam
na Trnju pokraj Save, voleo sam fudbal, posle kole ekalo me je drutvo na livadi i mi smo tamo nali svoj kutak i igrali fudbal.
Brzo sam se razvijao i sa petnaest godina igrao sam za te nierazredne klubove, posle za Zagreb, a u toku rata, od 1942. do 1944. za
Lianin. Ja sam ve tada kao mali klinac ostavio dosta dobar utisak pa su pojedini ljudi to zapazili, a meu njima i Martin Bukovi
koji je bio trener Graanskog. Posle mi je priao da me je on odmah hteo dovesti u Graanski, ali nije smeo da me dira jer me ovi iz
Lianina nisu hteli pustiti. Bilo je to ustako vreme i on se bojao da ga ne najure ako bi se previe angairao oko mene. Ipak
sredinom 1944. uspio sam prei u Graanski koji je tada stvarno bio renomirani klub i s Graanskim sam doekao kraj rata. Sluaj,
kako da ja kao mali klinac ne kucam na vrata svlaionice kada unutra sede Glazer, Cimermani, Kokotovi, Brozovi,
Jazbinek, Wolfl, Lehner jesi li ti normalan?
- Vi ste se s nogometom spasili da vas u to ratno vrijeme ne pozovu u vojsku.
- Da, spasio sam se. Da nisam igrao nogomet, poslali bi me u domobrane. Svakih petnaest dana iao sam po
nekakvu propusnicu da ne moram odlaziti na vojne vjebe.
Imao sam sreu to nisam iao u rat, a bio sam taman idealno godite, 1923., za front. Da me Bukovi nije
pozvao u Graanski koji je bio ozbiljan klub, ne znam kako bi bilo...
Mlad, brz i opasan
- Vi ste prvo bili voa navale, a kasnije polutka?
- Da, prvo sam bio centarfor, gol igra. Moram rei da u prvo vreme nisam ni znao ta sve ja znam. Bio sam
dobar dribler i davao sam puno golova, tampa je pisala mnogo o meni, bio sam popularan. E, kada sam doao u Graanski, Bukovi
me je prebacio na polutku i tada mi je rekao: "Sluaj mali, ti si jako opasan, tebe puno cepaju i hoe da te likvidiraju. Zato e ti da
igra ofanzivnu levu polutku. Biti e malo povuen, dobit e puno lopti i moi e da dribla." Bio sam mlad, brz, duhovit i pravio
sam takve stvari za koje nisam verovao da mogu da uradim.
- Jednom ste rekli da niste imali unaprijed razraeni sistem driblinga.
- Igrao sam fudbal spontano, nisam razmiljao kako ja to radim sa loptom i kako prelazim igraa, a i treneri tada nisu praktikovali da
svakom igrau objanjavaju posebno ta treba da radi. Bio sam talentiran za fudbal, trener mi je rekao da igram levu polutku i ja sam
to tako shvatio. Gledao sam onda i druge polutke, pa bih neki njihov dribling "kupio" tako da sam se lako ualtovao...
- Kau da ste imali svoje specijalnosti u driblingu...
- Da, bilo je to "rolanje" i igranje petom. Bio sam dobar finter i dobro sam igrao telom. Ilje pic, koji je jedno vreme bio moj trener
u Partizanu, najvie me je nauio. On je kao igra bio leva polutka u Ujpestu u Budimpeti, bio je inteligentan, veliki meker i ja pre
njega nita nisam znao. On mi je dao bogatstvo u igri, nain razmiljanja i on je moje prirodno znanje nadopunio finesama: kako se
proigrava, prolazi, dupli pasovi... U poetku ba nisam bio raspoloen za levu polutku, nisam hteo da crnim jer polutka mora
mnogo da tri.
Govorio sam picu: "Eno vam ajkovski, neka on tri." Jer ajkovski je trao po celom terenu od jutra do sutra kao lud. Imao sam
i ja svoje slabosti; bio sam slab za oduzimanje lopti, mali za igru glavom, nisam voleo da se vraam nazad. Partizan u to vreme nije
imao bogzna kakvu odbranu, imali smo puno rupa, mogli smo puno bolje da proemo. Tada se daleko vie forsirao napad nego
odbrana, a pic nam je esto govorio, onako sa maarskim akcentom: "Mi emo da igramo naa igra, protivnici neka misli, ti nita
ne sekira..."
"Deki" u Partizanu
- Oko vaeg prelaska iz Graanskog u Partizan 1945. postoji fama da ste bili "dobrovoljno natjerani"?
- To je istina. Igrao sam za Graanski kada su u Beogradu stvarali klub Partizan i onda su vrebali koga e iz cele Jugoslavije da
dovedu da igra za taj klub. Traili su najbolje igrae, ja sam bio u usponu i onda su bacili oko na mene. Tada sam u Zagrebu sluio
vojsku i kao vojnik sam doao u Beograd. Dva puta sam odbio njihov poziv, a trei put su poslali depeu da momentalno moram da
doem na prekomandu u Beograd.
- Jednom ste rekli da su u to vrijeme najbolji igrai u Jugoslaviji bili igrai iz Zagreba koji su igrali u Beogradu.
- I to je istina. Tada su iz Zagreba doli Glazer, ajkovski, Zebec, Brozovi, valjek, Bruno Belin... Partizan je pravio odline
rezultate, a i reprezentacija Jugoslavije je tada bila neko i neto. Tada niko nije dizao glas na Beograd, bilo je takvo vreme,
disciplina, iza Partizana je stajao ceo generaltab. Ljudi iz uprave Dinama kasnije su hteli da ja preem u Zagreb, ali nisu smeli to
javno da kau. Mora znati da je tada 1946. vladao jad i beda, a ja sam primao platu, bio sam vojni slubenik, imao sam malu
garsonjeru, hranio sam se u Domu armije i jo sam mogao da igram fudbal. Za ono vreme ja sam ivio kao beg, u Partizanu sam
ostavio dobar utisak i ljudi su me jako lepo primili.
- esto ste govorili o ljubavi prema dva grada?
- U meuvremenu sam zavoleo Beograd i Beograd je zavoleo mene, igrao sam meu najboljima, stekao sam nove prijatelje i tako
sam ostao u Beogradu 60 godina, do danas. Nije mi ao jer nikada nisam razmiljao gde je lepe. Zagreb je bio grad moga detinjstva
i mojih prijatelja koji su me voleli, a u Beogradu sam stekao slavu. ao mi je Zagreba to nisam mogao da doprinesem afirmaciji
zagrebakog nogometa, ali moram da priznam da mi je u Beogradu uvek bilo lepo.
- Koliko ste golova dali za Partizan?
- esto ezdeset i neto. Drim rekord i po igranju za Jugoslaviju, 63 utakmice, iako Sava Miloevi danas pria da je on odigrao sto
jednu, ali on valjda rauna igranje od pionirskih dana, ha ha ha... Osim toga ja sam dao 38 golova za reprezentaciju to je isto rekord
jer on ih je dao 37. Osim toga, igrao sam protiv puno jaih protivnika nego on.
Bogovi s poljaneta
- Govorili ste da je najznaajnija utakmica vae karijere onih 5:5 sa Sovjetskim Savezom 1952. u Tempereu.
- Bila je to najdramatinija utakmica moje karijere. Sovjeti su tada imali odlian fudbalski tim, strah i trepet, retko kada su gubili,
bili su strani borci. Ja sam imao stomane bolove jo u svlaionici, svi smo bili napeti, ali reeni da ih pobedimo, iz politikih i
sportskih razloga. Moe misliti kada smo prvo poluvreme zavrili 3:0 za nas i vodili 5:2 petnaest minuta pre kraja. Nikada neu
zaboraviti onog Bobrova koji nam je dao tri gola praktino u deset minuta. Bilo je to da poludi. Celu no nismo spavali pred drugu
utakmicu, Beara, Boba Mihajlovi i ja smo satima hodali praznim ulicama Tamperea. Sreom u uzvratu je bilo 3:1 za nas, a posle
smo uli da su u svakom selu u Jugoslaviji ljudi sluali prenos te utakmice.
- Kako ste kao igra uspijevali prevladati tu tanku crtu izmeu, nazovimo to, nogometnog raja i pakla?
- Na jednoj utakmici tri penala nisam zabio. Bio je to derbi s Dinamom, prvi put utiram i Majerovi mi brani. Kada je bio drugi
penal, ja nisam hteo da pucam, ali Milo Milutinovi mi vie: "Idi pucaj iz inata." Menjao sam kut, ali sam pucao nekako lako i
leerno. Kod treeg penala sam vidio da Majerovi ide na njegovu levu stranu i ja sam ba tamo pucao. U svlaionici sam hteo da
se ubijem, otkud znam ta mi je bilo, u fudbalu mora da misli u deliu sekunde. Sa druge strane opet, u Niu sam dao devet
golova. Dao bih ja i deseti gol, ali mi je Dina Simonovski ukrao loptu. Posle mi je rekao onako po makedonski: "Saka bratko,
pusti mene, moram i ja da ga zabijem..."
- Za svjetsko prvenstvo u nogometu u vicarskoj 1954. rekli ste da je to bilo najbolje svjetsko prvenstvo koje je ikada
odigrano?
- To i danas mislim. Pazi, ta moja generacija se raala na poljanetu sa prirodnim znanjem i kada su dolazili u te velike klubove, oni
su naprosto bili katapultirani u nebesa. Ja mogu do sutra da ti nabrajam te velike igrae, svi evropski klubovi su tada bili prepuni
velikih igraa, to danas nije sluaj. Kad sam doao u Partizan, nisam bio dileja ve sam doao kao afirmiran igra. U moje vreme
nogomet je bio nadahnutiji i kreativniji i u to nema nikakve sumnje, to mogu i drugi da ti kau.
- Je li to razlog to Pelea smatrate kraljem nogometa?
- Pelea sam gledao na svetskom prvenstvu 1958. u vedskoj kada je Pele jo bio rezerva. Onda se Altafini povredio i uao je Pele...
Sluaj, to je ve tada bio igra bez mane, on je sve znao. Ja mnogo cenim Maradonu koji je stvarno pakleni igra, ali ipak dajem
prednost Peleu jer je Pele dok igra bio figura, igrao je elegantno, imao je poteze lepe za gledanje. Brojkom reeno, Maradoni
dajem devetku, a Peleu desetku. Di Stefano je velika legenda, a o Pukau da ti ne govorim, igrao sam protiv njega.
Igrali smo protiv Reala dok je on bio tamo, bile su to velike utakmice. Onda je Real bio straan tim, danas je ipak pao. Meni su se
tresle noge protiv njih.
etiri Bobekova asa
- etiri engleska kluba danas igraju u zavrnici kupa evropskih ampiona. Kako to objanjavate?
- Sve je to u redu, ali engleski igrai shvataju fudbal kao radno mesto, svi su spremni na borbu i kad izau
na teren, misli da je poeo otadbinski rat. Engleska je zemlja koja igra snaan fudbal, lako ih je
predriblati jer tre kao osice, ali je teko igrati protiv njih. Oni po mentalitetu nisu moja olja aja. Kaem
ti, mi smo se raali kao fudbaleri, a danas se fudbaleri proizvode. Mi smo igrali da pobedimo, a ovi danas
igraju da ne izgube.
- Zato ste za Dajia rekli da je najbolji nogometa Jugoslavije?
- Pazi, sad moram da budem iskren. U tadanje vreme sportska atmosfera je bila takva da sam morao da kaem da je Daji najbolji
jer je on za Zvezdu zaista napravio puno. Ono to je realno jest da je on bio najbolje levo krilo ali nije bio najbolji igra jer on je
oskudevao u mnogim stvarima. On je imao brzinu, dribling i centarut, a onda bi se u sredini naao Vojin Lazarevi koji je to sve
spremao u mreu. Teko je izdvojiti najboljeg, pogotovo u moje vreme, ali ako ba hoe moja najbolja etvorica su Vukas, Zebec,
ajkovski i Milo Milutinovi.
- to mislite o dananjem nogometu u dravama bive Jugoslavije?
- Zna ta, sve su ovo "kikiriki prvenstva" i to se sa onim vremenom uopte ne moe usporediti. Partizanove utakmice sa Zvezdom
ekale su se mesecima, ali ak ni dueli "velike etvorke" nisu bili jedina vrednost toga vremena. Ako si iao u Mostar, morao si
dobro da se pomui, Sarajevo je bilo odlino, sea li se Fikreta Mujkia iz eljezniara, Vardar, Vojvodina, ko sve tada nije imao
odline igrae... Od cele te generacije Partizana ja sam jo jedini ostao iv. Kao igra zavrio sam karijeru 1958., a kao trener 1982.
godine. Sa Partizanom sam proputovao ceo svet, kao trener osvojio sam sa Partizanom tri prvenstva drave, dva sa Panatenaikosom,
sa kojim sam dva puta osvajao i kup. Pregrmio sam infarkt, dve operacije srca i deset peace makera, trbuni tifus i zapalenje plua.
Dosta je bilo.
- to mislite o dananjim aferama u srpskom nogometu, visoki funkcioneri su u zatvoru?
- Kada bih ja rekao sve to o tome znam, to ne bi bilo dobro za mene. Ali da kratko kaem, puno toga u dananjem fudbalu je
prljavo. U moje vreme toga nije bilo, ne zato to smo mi bili poteniji, nego je u to vreme vladao strah ukoliko bi neko pokuao
neto da manipulira ili radi krivo. Osim toga ni blizu nisu bile tolike pare u igri. Mi, kada bi zaradili neku kintu, bili smo sretni ko
mala deca: za jedno osvojeno dravno prvenstvo ja sam dobio radio "Kosmaj". Moda sam se rodio u krivo vreme, ha ha ha...
- Za sebe ste jednom rekli da ste Hrvat po nacionalnosti, Jugoslaven po osjeanju i kozmopolit po uvjerenju. to je od toga
danas ostalo?
- Ja sam Hrvat po roenju jer nita drugo ne mogu biti. to se tie Jugoslavije, ao mi je to se ona raspala, a to se tie
kozmopolitizma, moram da ti kaem da mi je potpuno svejedno da li razgovaram sa nekim iz Kenije ili iz Zapreia. Dok je Joa
Broz bio na vlasti, Jugoslavija je bila neto, a sada smo svi mi zajedno nita. Ne znamo ni ko smo, ni ta smo, ni kome sluimo, ni
ta znaimo. Razume?
SVI ZAJEDNO SMO JEDNO NITA
________________________________
01 / Picaskandal
26. oujka, 2008.
REZALITE
CRKVENI KADROVI NA ELU JAVNOG PODUZEA
SANADERIZACIJA HEP-a
Kada smo poetkom veljae ove godine pisali o popunjavanju rukovodeih poloaja u splitskom i
dalmatinskom HEP-u po preporukama i eljama lokalnih struktura HDZ-a povezanih s Katolikom crkvom, nismo ni slutili da je
to samo predigra za preuzimanje kontrole nad samom Upravom Hrvatske elektroprivrede. Pisali smo, recimo, o prebacivanju
eljka Kljakovia-Gapia sa skrajnutog radnog mjesta referenta za zatitu na radu u splitskom HEP-u u fotelju direktora
Proizvodnog pogona hidroelektrane jug dravne elektroprivrede i moebitnom utjecaju solinskog upnika Vinka Sanadera,
premijerova brata, na to promaknue. E, taj eljko Kljakovi-Gapi nastavio je uspon i od prije kojeg tjedna sjedi u Upravi
HEP-a, gdje bi se trebao zadrati naredne etiri godine.
Spominjali smo i sluaj Petra ubelia, brata don Ivana ubelia generalnog vikara splitsko-makarske nadbiskupije, kojeg je
zaposlilo u HEP-u uoi posljednjih parlamentarnih izbora. Kratak radni sta u elektroprivredi P. ubeliu nije bila prepreka da se
uspjeno kandidira za funkciju direktora najvanijeg poduzea u orbiti HEP Grupe to se bavi proizvodnjom. Od 18. oujka ove
godine, odlukom Skuptine HEP-a, ubeli je direktor HEP Proizvodnje d.o.o. Hoe li se novopeenom direktoru u centrali
elektroprivrede pridruiti i supruga, koja je u HEP-u takoer zaposlena prije nekoliko mjeseci, ostaje za vidjeti. Kao i to hoe li se
ki predsjednika Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Vinka Mladinea, isto tako nedugo uhljebljena u HEP-u,
zadovoljiti s poslom u splitskim strukturama ovog javnog poduzea ili e "zapaliti" u Zagreb.
U Upravi HEP-a otvorena su jo tri radna mjesta, jer je kompletna biva Uprava podnijela ostavku zbog loih poslovnih rezultata i
meusobnih podmetanja. "Preivio" je samo predsjednik Uprave Ivan Mravak, ali oito uz uvjet da rukovodee poloaje u
kompaniji prepusti ljudima koji su na "crkveno-partijskoj liniji" u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Ta se pripadnost ostvaruje i
dokazuje u trokutu Ivo Sanader-Vinko Sanader-don Ivan ubeli, a kakve e posljedice takve kadrovske politike osjetiti
dravna elektroprivreda nikoga previe ne zabrinjava. Osim toga i ostali utjecajni lanovi vrha HDZ-a poput ministra mora,
prometa i infrastrukture Boidara Kalmete posadili su svoje ljude u drutvo Mravku i Kljakoviu-Gapiu, pa tako Darko
Dvornik u Upravu HEP-a stie s mjesta Kalmetina pomonika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
V. MARJANOVI
PERO KOVAEVI NAAO NOVO UHLJEBLJENJE
ERMAKOVO POJAANJE
Bivi HSP-ov saborski zastupnik Pero Kovaevi, koji se poslije pravakog izbornog debakla okrenuo protiv
Ante apia, uao je u tzv. istraiteljsku ekipu hakog optuenika za ratne zloine Ivana ermaka. "Rado
sam prihvatio molbu odvjetnikog tima i mislim da im mogu pomoi, pogotovo jer sam za vrijeme rata
sudjelovao u stvaranju svih propisa koji su se ticali MORH-a", izjavio je Kovaevi u Veernjem listu, no to
to je naveo nikako nije stvarni razlog koji ga je doveo u ermakovu obranu. Stvarni razlog jest taj to je
voditelj ermakova istraiteljskog ureda u Zagrebu, takoer, bivi zaposlenik Ministarstva obrane, koji je,
eto, odluio pomoi drugaru kojeg je zla politika sudba izbacila na egzistencijalnu vjetrometinu.
I. IKI
ELJKA ANTUNOVI POELA PODRAVATI MILANA BANDIA
PRAGMOM PROTIV DOSLJEDNOSTI
Donedavna zamjenica predsjednika SDP-a eljka Antunovi koja ostavku na tu dunost nije podnijela da bi "spasila duu",
nego zato da bi se pokuala odrati u partijskom vodstvu oglasila se autointervjuom u subotnjem Veernjem listu. Ovdje emo se
pozabaviti samo jednom njezinom reenicom koja, liena ironije, vrlo uvjerljivo raskrinkava taktiku i pragmatinu narav ostavke
koju je podnijela nepuna dva mjeseca prije kongresa na kojemu e, inae, reena funkcija biti ukinuta: "Kao stanovnica Zagreba
mislim da su reije Bandieva Holdinga... u skladu s novim i sve ljepim licem Zagreba."
Eto kako nove okolnosti dovode do saveznitava meu ljudima to su neko njegovali neprijateljstvo:
Antunovieva e sasvim smetnuti netransparentnost, korupciju i nakaradni sistem Bandieve vladavine, iz
kojeg je proizaao i nerazumni Zagrebaki holding, dok e Bandi prigodno zaboraviti da je donedavna
zamjenica predsjednika bila najvatrenija zagovornica njegova odstupa nakon prometno-alkoholne afere, pa e
zdrueno krenuti u boj za ostanak u partijskome vrhu u kojemu ih Zoran Milanovi ne eli vidjeti zbog
svojih uobraenih strahova i zbog manjka lojalnosti. Pragmatino dostizanje osobnih ciljeva opet, dakle,
trijumfira nad principima i dosljednou, to je kronino oboljenje i SDP-a i ukupne domae politike.
Reeni trijumf mogao bi poprimiti grandiozne dimenzije obistini li se Nacionalova ovotjedna informacija o moguoj kandidaturi
Ljube Juria za poziciju SDP-ova predsjednika, kandidaturi koju bi podrali svi jaki Milanovievi protivnici, ponajprije, eljka
Antunovi, Milan Bandi i Zlatko Komadina. Ovaj se trojac, naime, u proljee prole godine najee i pritom vrlo argumentirano suprotstavljao isforsiranom Jurievu promoviranju u socijaldemokratskog premijerskog kandidata, iza ega su stajali utje
cajni rijeki SDP-ovci Slavko Lini i Vojko Obersnel, te Antun Vuji. Situacija se sad potpuno obrnula: Lini, Obersnel i Vuji
vrsto i fanatino podravaju Milanovia, dok se Juri sa svojim nekadanjim osporavateljima prebacio na suprotnu stranu.
I. IKI
OSNAENA MOGUNOST ZADIRANJA U PRIVATNOST GRAANA
KOMUNIKACIJE POD KONTROLOM

Omanja se javna bura digla u vezi s novim Nacrtom prijedloga Zakona o elektronikim komunikacijama,
odnosno u vezi s odredbama iz toga prijedloga, koje govore da e operateri u komunikacijskom sektoru
ubudue biti duni najmanje est mjeseci uvati podatke o svim oblicima elektronikog komuniciranja
hrvatskih graana: stigle su, naime, ocjene da se radi o nedopustivom dravnom udaru na graansku
privatnost. Te su ocjene moda i tone, ali su nesumnjivo i odraz neupuenosti, jer ve gotovo dvije
godine u Zakonu o sigurnosno-obavjetajnom sustavu Republike Hrvatske stoji operaterska obaveza da
sve podatke o elektronikim komunikacijama hrvatskih graana (telefonski razgovori, poruke s mobilnih telefona, elektronska
pota...) moraju uvati godinu dana.
"Da, rije je o stanovitoj koliziji izmeu vaeeg Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu i Nacrta prijedloga Zakona o
elektronikim komunikacijama", priznaje Draen Breglec, dravni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. "Mi smo
se vodili direktivom Evropske Unije, u kojoj se kae da se ti podaci trebaju uvati najmanje est mjeseci. Sad bismo trebali odrati
jedan sastanak i uskladiti rjeenja, ali ne mislim da je taj vremenski rok kljuna stvar u ovom zakonskom prijedlogu."
Naravno da nije: kljuna je stvar, koja je zapisana u oba ova akta, da ravnatelji sigurnosno-obavjetajnih agencija raspolau
mogunou da, mimo sudskog naloga, zatrae i promptno dobiju podatke o tome s kime je ali ne i to elektronski komunicirao
graanin koji se uini sumnjivim tajnim slubama. Ova mogunost pritom nije ograniena niim osim moralnou pijunskih
efova koji se ne moraju truditi da svoj zahtjev opravdaju makar indicijama o kriminalnim ili teroristikim aktivnostima ovjeka
ije odlazne telefonske pozive, poslane poruke i mailove kane analizirati. Rije je o nesumnjivom zadiranju u privatnost, koje je
podlono politikim i privatnim zloupotrebama i manipulacijama, ali protiv toga nitko nije dignuo odluniji glas, jer je upuenost
prvi preduvjet za kvalitetno i odgovorno javno djelovanje.
I. IKI
PRIPREMA SE TEREN ZA RASPRODAJU IMOVINE HOTELA KOLOEP
EPUANJE KOLOEPA
Velike igre sa sve izglednijim transferom iznimno vrijedne imovine Hotela Koloep iji je vlasnik krajem 2005. godine postala
neprofitna ustanova Otok znanja dobiva nove forme. Raskol izmeu osnivaa Otoka eljka Markote s jedne, te Sinie Grgia i
Davora Lauca s druge strane, postao je oito nepremostiv. O tome svjedoi i sazivanje Izvanredne glavne skuptine dionikog
drutva Hoteli Koloep ije je odravanje zakazano za 14. travnja.
Uz opoziv, odnosno smjenu dosadanjeg lana Nadzornog odbora Hotela Koloep eljka Markote preostali stratezi Otoka znanja
Grgi i Lauc i formalno pripremaju prijenos imovine vrijednih koloepskih hotela u tvrtku ker.
Naime, u pripremljenim odlukama sazvane skuptine, objavljenima u Narodnim novinama, dioniari trebaju dati suglasnost Upravi
za provoenje tzv. plana restrukturiranja Hotela Koloep, i to tako da se osnivaju drutva "Otok znanja turizam" i "Otok znanja
razvoj i zapoljavanje". Nakon toga slijedi i nova suglasnost kojim drutvo Hoteli Koloep unosi u temeljni kapital tvrtke "Otok
znanja turizam" stvari i prava koje ine gospodarsku cjelinu, odnosno poduzee iji su nositelji Hoteli Koloep. Usput, temeljni
kapital Hotela Koloep je oko 15 milijuna kuna, dok novoosnovana tvrtka "Otok znanja turizam" u
koju se "unose stvari i prava" Hotela Koloep ima temeljni kapital od svega 20 tisua kuna.
Ostvaruje se, dakle, transfer vrijedne koloepske imovine, o emu je Feral pisao, budui da je jo u
veljai osnovana tvrtka "Otok znanja turizam" s identinom djelatnou kao i Hoteli Koloep. S tom
tvrtkom i predstojeom skuptinom Grgi i Lauc uklanjaju i preostale prepreke za moguu rasprodaju
nekretnina koje se prostiru na oko 38 tisua metara etvornih na Kalamoti, to je lokalni naziv za
Koloep, odnosno jedan od najouvanijih Elafitskih otoka nedaleko Dubrovnika.
Iako su s poprilino udnim zbivanjima u Hotelima Koloep upoznati i sudovi, Hrvatski fond za privatizaciju, Dravno
odvjetnitvo... skuptina tog dionikog drutva zakazana je kao da je na Kalamoti sve u najboljem redu. Nadleni dravni organi s
tim u vezi i dalje neobjanjivo ute. To je voda na mlin onima koji dre da je Sinia Grgi iznimno dobro uemljen sa samim
vrhom HDZ-ove vlasti gdje se prave da se najnoviji privatizacijski skandal s Kalamotom dogaa otprilike na Kurilskim otocima, a
ne u dubrovakom arhipelagu.
L. BRAILO
HRVATSKI PORAZ PROTIV HYPO BANKE
TKO ZABORAVLJA MATEU I KREBA?
Glavni akteri prodaje Slavonske banke Hypo-Alpe-Adria banci prije devet godina bili su tadanji premijer Zlatko Matea i
guverner Hrvatske narodne banke Marko kreb, no njih, zaudo, u aktualnom pretresu tete od 60 milijuna
eura koja je dravi nainjena tim poslom, uglavnom nitko ne spominje. Mateina je Vlada zamislila krajem
devedesetih godina prolog stoljea prodati sve banke koje je prethodno sanirala po posebnim zakonima, meu ostalima i Slavonsku, a na sijelima u Predsjednikim dvorima na kojima se Franju
Tumana uvjeravalo da je prodaja saniranih banaka dobar potez, tu je ideju gorljivo branio guverner kreb.
Osim toga, HNB je amenovao bilance Slavonske banke sainjenu za dobru udaju, koju je arbitrani sud u
Londonu nedavno osporio i presudio pripadajuu odtetu Hypo banci u iznosu koji tek treba biti slubeno
verificiran, ali nije rije o manje od 30 milijuna eura.
Feral je, piui meu prvima prije dvije godine o arbitrai izmeu Hypa i RH u Londonu, tono prognozirao
kako bi matematiko sravnjivanje rauna izmeu strana u sporu moglo zavriti tako da e Hypu Hrvatska
platiti preuzimanje Slavo
-nske banke! To je svakako svjetski rariret, da se banka ili poduzee oieno od dubioza proda tako da se kupcu jo pritom plati.
Podsjetimo, dravni je proraun na prodaji Slavonske banke uprihodio 13 milijuna i 700 tisua tadanjih njemakih maraka, to je,
dodue, Hypo u svim proteklim godinama ve vratio natrag kroz dobit Slavonske. Ali, eto, sad je dobio i zlatnu narukvicu od
najmanje 30 milijuna eura, to je bila odtetna osnovica pred Arbitranim sudom u Londonu, to znai da je na ukupnom dobitku u
ovom poslu s dravom Hrvatskom od najmanje 25 milijuna eura.
Svaka ast dravnoj administraciji koja je ovako odradila prodaju jedne strateki vane regionalne banke, voena motivima koji
ba nikoga u dravnom aparatu ne zanimaju. Dravno odvjetnitvo bacilo se na ispitivanje okolnosti pod kojima je sastavljena
bilanca Slavonske banke, to je i trebalo, ali zar Odvjetnitvu nije udno da se banka ija se aktiva ve 2001. godine procjenjivala
na dvije milijarde kuna prodala zalaganjem Matee i kreba za nekoliko milijuna eura? I to po ubrzanoj proceduri, istoj onakvoj
po kojoj se ovih dana prekapa po uzrocima odtete Austrijancima s izgledima da koliko sutra sve prekrije zaborav.
V. MARJANOVI
________________________________
01 / International
SAD
POVIJEST TELEFONSKOG IMENIKA
U jednom od svojih brojnih proroanstava Bill Gates prolog je proljea najavio da e u iduih pet godina upotreba telefonskih
imenika kod amerike populacije mlae od 50 godina potpuno nestati. Potaknut tim proroanstvom, ali i injenicom da o "knjizi" s
vjerojatno najveom nakladom svih vremena nije napisana nijedna znanstvena monografija, profesor publicistike sa Sveuilita
Portland Paul Collins odluio je sam pogledati u povijest telefonskog imenika u Americi i doao do vrlo zanimljivih saznanja.
Prvi telefonski imenik u SAD-u tako je objavljen 1878. godine u gradu New Haven i imao je jednu stranicu s ukupno 50 brojeva.
Milijunsku nakladu prvi je, pak, dosegnuo imenik Manhattana 1921. godine, pet godina kasnije ve je bio est puta vei, a za
njegovo tiskanje i distribuciju trebalo je 500 vagona papira, 100 tona ljepila i 500 dostavljaa. Dalje u budunost, prilikom stote
obljetnice imenika, telefonska kompanija AT&T tiskala je 187 milijuna primjeraka za 2400 lokalnih izdanja.
Collins pie da je imenik i svojevrsni "barometar drutvenih promjena", s obzirom da on "pamti" i dogaaje kao to je protest
idova u Trentonu 1906. godine zbog jednog ljetovalita koje se u imeniku oglasilo reklamom "Slobodan od idova i oboljelih od
tuberkuloze", "pamti" odvojena poglavlja za "bijele" i "obojene" pretplatnike u nekim junjakim dravama, a i prvi oglas enskog
savjetovalita za reproduktivnu kontrolu 1967. godine.
Prema podacima izdavaa imenika Yellow Pages Association lani je u SAD-u tampano 615 milijuna imenika, to je kompaniji
donijelo 14 milijardi dolara prihoda. Upravo u tome lei i razlog zato se upotreba imenika u toj zemlji tako ilavo dri. Yellow
Pages Association ve se neko vrijeme, naime, bori protiv zakona donesenih u nekoliko amerikih drava, prema kojima one imaju
pravo ne sudjelovati u nabavljanju imenika. Podaci pokazuju i da danas samo jedna od deset tvrtki u poslovanju redovno koristi
imenike, a jak argument protiv njih svakako je i ekologija.
Imenik Portlanda u Oregonu, primjerice, tei otprilike pet kilograma, a za cijelu nakladu potrebno je gotovo 50 tisua stabala. Na
nacionalnoj razini, cjelokupna naklada imenika iznosi oko milijun tona papira, no kompanija se vadi da je to jo uvijek "samo 0,3
posto kuanskog papirnatog otpada", za razliku od gotovo pet posto kojeg ine novine. No, kako napominje Collins, novine daju
mogunost otkazivanja pretplate, to s imenicima u SAD-u jo uvijek nije sluaj.
REPORTERI BEZ GRANICA
UNESCO-ova SABOTAA
Organizacija Reporteri bez granica (RSF) ovih je dana u ii meunarodnih zbivanja, i to ne samo zbog
akcije razvlaenja zastave s lisiinama umjesto olimpijskih krugova u grkoj Olimpiji, a u znak protesta
protiv kineske represije nad novinarima i drugih krenja ljudskih prava. Neuobiajen skandal izazvao je,
naime, UNESCO otvoreno se sukobivi s upravo tom uglednom meunarodnom novinarskom
organizacijom.
UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu objavila je da prekida suradnju s RSF-om zbog, kako kau, "uestale
neetinosti", "skretanja u senzacionalizam" i elje da se ponaa kao "sudac zemalja u razvoju". Ovakvu, za jednu UN-ovu agenciju
krajnje neuobiajenu reakciju, izazvao je vjeni picakandal predsjednik Venezuele Hugo Chvez, i to zbog njegovog lanjskog
odbijanja da produi licencu tamonjoj televiziji RCTV. Za razliku od Human Rights Watcha i Odbora za zatitu novinara, iji je
stav bio da bi se u istim okolnostima RCTV-u licenca ukinula i u "veini demokratskih drava", Reporteri su tu odluku kritizirali.
Pria oko RCTV-a openito je izazvala velike kontroverze, a, kako to kod Chveza obino biva, ni u ovom sluaju stvari nisu
jednostavne. Strogo formalno gledajui, naime, odluka o neproduivanju licence bila je zakonita, budui da koritenje nije
prekinuto prijevremeno, a prema zakonima Venezuele frekvencija je vlasnitvo drave. S druge strane, RCTV jedna je od etiri
privatne televizije koje se protive Chvezu, a RTCV je "sudjelovao" i u kratkotrajnom dravnom udaru protiv njega 2002. godine.
Vodei komentatori podravali su udar, a u vrijeme Chvezova povratka na vlast televizija je prikazivala iskljuivo amerike
filmove i crtie. Bivi direktor produkcije RCTV-a Andres Izarra tada je, pak, pred venezuelanskom narodnom skuptinom rekao
i da je dobio "formalnu naredbu" da ne izvjetava o Chvezu.
Lani je, pak, RSF srodne organizacije iznenadio i kritikom dnevnika Ultimas Noticias, koje se inae smatraju nepristranima, a
kritizirani venezuelanski dnevnik tim je povodom u svojim tekstovima vie puta postavio pitanje "tko financira RSF?", sugerirajui
da je to amerika vlada, to nije netono, s obzirom da se zna da dio donacija SRF dobiva i od amerike Nacionalne zaklade za
demokraciju.
Da ozbiljno misli, UNESCO je pokazao praktiki istoga dana, sramotnom odlukom da povue pokroviteljstvo nad RSF-ovom
inicijativom Online dan slobodnog izraavanja. Reporteri su, naime, 12. oujka organizirali niz virtualnih
demonstracija u devet represivnih zemalja, te objavili Prirunik za blogere i kiber-disidente s uputama o
tome kako napraviti blog i izbjei cenzuru. Sastavili su i listu 15 "neprijatelja interneta" na kojoj su
Bjelorusija, Burma, Kina, Kuba, Egipat, Etiopija, Iran, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Tunis,
Turkmenistan, Uzbekistan, Vijetnam i Zimbabve.
Reporteri bez granica na ovu su sabotau UNESCO-a odgovorili tvrdnjom da "nekoliko vlada na listi
'neprijatelja interneta' vri pritisak na generalnog direktora UNESCO-a", kojima je njegov zamjenik
Marcio Barbosa "podlegnuo".
RSF tvrdi i da se UNESCO ponaa "kukaviki u vrijeme kada vlade koje su do toga i dovele i dalje u zatvorima dre desetke
korisnika interneta", te da smo se vratili "20 godina unazad, u vrijeme kada su autoritarni reimi telefonom nazivali UNESCO-ov
stoer u Parizu". U zatvorima razliitih zemalja trenutno se zbog svojih aktivnosti na internetu nalaze 62 osobe, a lani je zatvoreno
ili blokirano 2600 web stranica, blogova i foruma.
POLJSKA
BLIZANCI PROTIV USTAVA
Poljski politiar Jaroslaw Kaczynski, unato injenici da je od kraja prole godine "samo" voa opozicije, a ne vie premijer, i
dalje drma tom zemljom, a ovog puta obruio se na europski Reformski ugovor iz Lisabona.
Jaroslaw, ali i njegov brat blizanac i predsjednik Lech Lisabonskog ugovora pribojavaju se zbog toga to s njim u paketu dolazi i
europska Povelja o temeljnim pravima, koja bi, tvrde oni, mogla dovesti do ozakonjenja istospolnih
brakova. Boje se i da e Ugovor Njemakoj omoguiti da zatrai nazad dijelove Poljske koji su joj
dodijeljeni nakon Drugog svjetskog rata kao kompenzacija za njezin teritorij anektiran od strane
Sovjetskog Saveza, pa su se stoga ustoboili i zaprijetili da e blokirati proces ratifikacije u parlamentu.
Stranka Kaczynskog Zakon i pravda u parlamentu ima vie od jedne treine zastupnika, pa vladi moe
uskratiti dvije treine nune za ratifikaciju, a poljski premijer Donald Tusk tim je povodom najavio da
mu moda nee preostati nita drugo nego da raspie referendum.
Istraivanja javnog miljenja pokazuju da 60-ak posto poljskih graana podrava dokument, dok mu se protivi nekih 13 posto, i to
uglavnom iz redova pastve kontroverznog katolikog sveenika Tadeusza Rydzyka. No, ak i ako bi se dogodio referendum i ako
bi na njega izalo vie od 50 posto graana, a "da" zaokruila veina, poljski predsjednik Lech ima pravo ne staviti svoj potpis na
ratifikaciju Ugovora, a sve skupa, pribojavaju se eurobirokrati, sline bi inicijative moglo potaknuti i u drugim zemljama i tako
dodatno odgoditi proces ratifikacije.
Iako je Jaroslaw Kaczynski ranije podravao Lisabonski ugovor, kasnije se predomislio, rekavi da e ga podrati samo ukoliko
se u zakon doda i izjava da poljski zakoni imaju prednost pred europskima, te da Poljska ima pravo napustiti Uniju u bilo kojem
trenutku. U diskusiji o eventualnom referendumu izvalio je i da se protivi glasanju putem interneta, rekavi da su korisnici istog
uglavnom "pivopije koje gledaju pornografiju", te da je njima "najlake manipulirati". Tegobni Ugovor dosad su, pak, ratificirale
Francuska, Maarska, Rumunjska, Malta i Slovenija, a zasad jedini referendum dogodit e se u Irskoj u svibnju ili lipnju.
AFERA KURAN
"KAPITULACIJA EUROPE!"
Misteriozni filmi nizozemskog politiara Geerta Wildersa o Kuranu, prema posljednjim informacijama,
trebao bi se prikazati 28. ovog mjeseca, u petak. No, i prije nego to je ugledao svjetlo dana ve je posijao
toliko straha diljem Europe da se slobodno moe zakljuiti kako je holandski islamofob postigao svoj cilj.
Wilders je, naime, jo prije nekoliko mjeseci obznanio da radi na kratkom filmu koji ima za cilj pokazati
kako je Kuran "netolerantna i faistika" knjiga i tako temeljito uzbudio tamonje vlasti, kojima su dva
politika ubojstva u posljednjih nekoliko godina mnogo vie nego to mogu podnijeti. Wilders je inae
predsjednik nizozemske Slobodarske stranke koja u parlamentu ima devet od 150 zastupnika.
Islamofobine su mu aktivnosti priskrbile i policijsku zatitu, a kako se pribliavao i sad ve gotovo proao
oujak, mjesec u kojemu bi se film trebao prikazati, tako se proirila i sveopa panika oko eventualnih
posljedica tog prikazivanja. Wilders, dodue, jo nije naao sredstvo kojim e svoj uradak pokazati
nizozemskim gledateljima, no tamonji mediji ve su javili da e se on prikazati u formi dvostruke slike na ekranu; na jednoj bi
trebale ii sure i stihovi iz Kurana, a na drugoj primjeri provoenja erijatskog zakona, poput kamenovanja i odrubljivanja glave.
Nizozemska vlada dosad je vie puta izrazila zabrinutost zbog onoga to bi se trebalo dogoditi, no prikazivanje filma nije zabranila,
ali su zato slini pozivi stigli s drugih strana.
Nizozemski ambasador u Maleziji tako je upozorio da bi se u toj zemlji mogli dogoditi nasilni protesti u kojima e biti i mrtvih,
diplomati su pohitali razgovarati s predstavnicima "umjerenih" muslimanskih organizacija, a protuteroristiki eksperti se bacili na
pripreme.
Ranije ovog mjeseca nekoliko ljudi protestiralo je u Afganistanu i palilo nizozemske zastave, na to je glavni tajnik NATO-a Jaap
de Hoop Scheffer upozorio da bi prikazivanje filma moglo "utjecati" na sigurnost vojnika u toj zemlji, no vrhunac je ipak bio
govor velikog sirijskoj muftije u Europskom parlamentu. Doktor Ahmad Badr Al-Din Hassoun tom je tijelu rekao da prikazivanje filma znai "poticanje krvoprolia", to su euro-parlamentarci ocijenili kao izraz mirotvorstva i meukulturnog dijaloga.
Predsjednik Europskog parlamenta Hans Gert Pttering medije je, pak, pozvao da donesu "kodekse" ponaanja i ne objavljuju
nita to bi moglo uvrijediti vjerske skupine, a Wilders je sve to skupa slavodobitno proglasio "kapitulacijom" Nizozemske i cijele
Europe. U inu krajnje ironije, spasonosno rjeenje obznanili su glavni tajnik NATO-a i nitko drugi do zamjenik ministra vanjskih
poslova Irana, prijedlogom da se nizozemska vlada pozove na lanak 29. Ope deklaracije o ljudskim pravima, prema kojemu su
ogranienja individualnih prava dozvoljena ukoliko se time tite slobode drugih i javni red i mir.
TERORIZAM
NOVAC I DALJE SLOBODNO TEE
Odjel amerikog ministarstva financija zaduen za sprjeavanje terorizma tvrdi da meunarodni napori, na elu kojih su Sjedinjene
Drave, nisu dali rezultata u prekidanju kanala kojima se financiraju (islamistike) teroristike organizacije.
Kako javlja dnevnik Los Angeles Times, razloga za to je vie, od snalaljivosti samih terorista koja im je omoguila da nau nove
kanale, preko razliitih zakonskih i administrativnih prepreka, pa do slabe meunarodne suradnje.
Prema izjavama amerikih dunosnika i onih Ujedinjenih naroda najveom preprekom u sprjeavanju dotoka novca teroristikim
skupinama ispostavljaju se razliiti problemi u zemljama koje bi na tom sprjeavanju trebale suraivati, pa tako nekima nedostaje
politike volje, a nekima, poput zemalja Afrike, i sama temeljna infrastruktura, poput pristupa internetu i posebne jedinice
obavjetajnog sustava.
Strunjaci tvrde i da je osjeaj nunosti borbe protiv terorizma podosta splasnuo od 2001. godine do danas, emu je kumovala i
negativna percepcija SAD-a na meunarodnoj sceni, dok mnoge zemlje Srednjeg istoka jednostavno izbjegavaju istraiti i
identificirati financijere terorizma.
Tako se ponaaju, tvrde analitiari, praktiki sve kljune muslimanske zemlje, poput Pakistana, Saudijske Arabije i Afganistana, a
naroito Saudijska Arabija, iji bogati donatori, tvrde, i dalje uredno financiraju teroristike skupine. Budui da SAD Saudijsku
Arabiju dri vanim saveznikom u brojnim pitanjima, tamonja administracija nije sklona javno kritizirati saudijske vlasti, no
ameriki analitiari, koji su za L.A. Times govorili anonimno, naroito su nezadovoljni upravo njima. Oni tvrde da su saudijske
vlasti jo 2003. godine obeale provesti opsene financijske reforme i uspostaviti neovisno tijelo za nadzor "sumnjivih" novanih
transakcija, no to jo uvijek nisu uinile.
I SAD i UN posljednjih godina izdaju sve manje i manje uredbi za blokiranje bankovnih rauna, to pokazuje da se i njihov
angaman smanjio, a ameriko ministarstvo obrane jo je lani preporuilo osnivanje krovne organizacije za sprjeavanje
financiranja terorizma, no ni to se nije dogodilo.
S druge strane, procjenjuje se da su svi veliki teroristiki napadi nakon 2001. godine kotali manje od 10.000 dolara, to je premali
iznos da bi se uope mogao slijediti trag novca, dok se za skuplje pothvate, poput putovanja, treninga i podmiivanja, teroristi
uglavnom ni ne slue standardnim metodama prijenosa novca, ve drugim sredstvima, od deva i magaraca, preko privatnih aviona,
pa do neformalnog muslimanskog bankarskog sustava koji je teko pratiti.
Tena ERCEG
________________________________
01 / Tromblon (1/6)
BILJENICA ROBIJA K.
ZLOSILJE I NASILJE
27. oujka, 2008.
Tata je mene odma ujutro potegnijo za bafe. Tako me jako potegnijo za livi baf da mi je suzica iscurila na oko. Tata je rekao: "Neu
ti ja est puti ponavljat da opere zube prije nego ide u kolu! To bi dosad i degenerik svatijo!"
Ja sam drao se za livo uvo i rekao sam: "Nije u redu tako potezat djete za bafe! To je zlosilje i nasilje prema maloljetnicima!" Tata
je rekao: "Ma nemoj? Pa ta onda?" Ja sam rekao: "Pa onda u ti zvat panduriju, pa te spremit u bajbukanu na viegodinju
robiju!" Tata je zaudijo se: "A zbog ega, majketi?" Ja sam rekao: "Zbog zlosilja i nasilja prema djeci, eto zbog ega!" Onda je
tata mene potegnijo za desni baf. Tako me jako potegnijo da mi je suzica iscurila na oko. Tata je rekao: "Nee meni neki mali
pizduni govorit kad ja smijem a kad ne smijem vlastito djete potegnit za bafe!" Samo ja sam ve bijo u hodniku na telefonu. Na
telefonu sam ja nazvao panduriju da prijavim sluaj zlosilja i nasilja nad djecom. Onda je za kvarat od ure pandurija pozvonila na
vrata i ugibala u na stan. Tata je njima rekao: "ta vi ovdi traite?" Murac je tati rekao: "Prijavljen nam je sluaj zlosilja i nasilja
nad djecom!" Tata je rekao: "ta?! To vas je sigurno ona pantaganica nazvala jer poto sam ga potegnijo za bafe?!" Murac je rekao:
"A, znai istina je! E pa moraete po sa nama u stanicu!" Tata je zinijo: "Zato, jebate?" Murac je rekao: "Zbog zlosilja i nasilja
prema djeci, eto zato!" Tata je podviknijo: "Ma ne dolazi u obzir, ovie! Pa nee meni svaki pizdun do govorit kad ja smijem a
kad ne smijem vlastito djete potegnit za bafe!" Murac je rekao: "Poete mirno sa nama u stanicu! U protivnom emo bit prisiljeni
primjenit srestva prisile!" Tata je viknijo: "Ma daj odjebi, papane! Ti meni u mojoj roenoj kui pritit srestvima prisile!? Aus,
baus, odjebaus!" Samo tu je murac mog tatu svom forcom raspizdijo akom u vrat. Drugi murac je mog tatu prokinijo nogom u
drob. Trei murac je mom tati zakovrnijo ruke na lea i stavijo mu je lisice. Onda je pandurija mog tatu sa lisicama izvela iz kue.
Tata je bijo zablindiran misec dana u strogom pritvoru. Tatin advokat je bijo traijo da tatu se pusti na obranu sa slobode. Samo to
ga se nije pustilo zbog loog ponaanja i betimji prema organima reda. Onda je dolo suenje. Na suenju je sudac rekao: "Ovdi
imamo vrlo zanimljiv sluaj zlosilja i nasilja nad djecom! ta ima tuilatvo za re?" Tuilac je rekao: "Optueni je svog sina
dvaput pri punoj svjesti brutalno potegnijo za bafe! Jednom za livi baf i jednom za desni!" Sudac je okrenijo se na drugu stranu
sudnice i rekao je: "Obrana?" Tatin advokat je rekao: "Optueni je bio u stanju afektancije! Sasvim razumljivo, poto njegov sin
nije tija oprat zube i nakon ta ga je est puta fino zamolijo da ih opere!" Sudac je pitao: "ta, pa je to razlog za zlosilje i nasilje
nad djecom?" Onda je tata uletijo: "Diga mi je ivce, ovie! est puta sam mu mora re da zube opere! Dobro mu nisam glavu
otkinijo!" Sudac je izbuljijo oi prema tati i pitao je: "Optueni, vi znai priznajete da ste provodili zlosilje i nasilje nad
djetetom?!" Tata je podviknijo: "Koji je ovo cirkus, jebate?! Pa nee meni svaki pizdunac govorit jel ja smijem ili ne smijem
vlastito djete potegnit za bafe!" Samo onda je sudac sa drvenim ekiom zveknijo tri puta po stolu. Onda je sudac rekao: "Ovi
proces je gotov! Optueni se osuiva na deset godina strogog zatvora, zato jer je jedna obina betija, i zato jer ne pokaziva ni
trunku kajanja zbog zlosilja i nasilja ta ga je poduzimao prema djetetu!" Tu je sudac jo tri puta zveknijo sa ekiom po stolu. Moj
tata je neto dreao i lamatao sa katrige. Samo ve su njemu murci stavili lisice i vodili su ga iz sudnice.
Tatu su iz pritvora na Bilicama primistili u zatvor u Lepoglavi. Tatin advokat je pisao albu na vrhovni sud. Samo vrhovni sud je
odjeba albu tatinog advokata. Vrhovni sud je rekao: "Deset godina stroge robije je zasluena kazna za tu betiju, koja ne pokaziva
ni trunku kajanja zbog zlosilja i nasilja prema djeci!" Tatu su u Lepoglavi smjestili u najgori odjel sa najgorim kilerima i dilerima.
Tata je pisao svom advokatu da uloi otru albu. Tata je rekao: "Pa ne mogu mene drat sa najgorim kilerima i dilerima samo zato
ta sam vlastito djete potega za bafe!" Samo onda je ef Lepoglave zablindirao tatu u najgoru samicu. ef Lepoglave je rekao:
"Osuenik se alje u samicu zbog loog ponaanja i betimji prema organima reda!" Tata je izlazio iz samice samo na obid i
veeru. Tamo su njemu kileri i dileri za obidom i veerom otimali spizu i davali su mu penkale. Isto su ga znali i prokinit nogom u
drob. Kileri i dileri su njemu rekli: "Koji si ti kurac, provodi zlosilje i nasilje nad djecom, a onda okolo po nama sere da smo
kileri i dileri!" Onda bi mu jo dali po akomicin u elenku. Tata je u samici bijo gladan i edan. On je po podu erprkao za
gusjenicama i gatrapanima da bilo ta vakne. iva srea ta u samici nije bilo ogledala jer poto je tata pretvorijo se u kost i
kou. Tata je iz Lepoglave mami pisao pisma. U pismu je pisalo: "Poalji mi neto spize, enac! Ovi grizni kileri i dileri mi svaki
dan otmu cili ruak i veeru! Plus me isprokindae na mrtvo ime i neime! Ti stoposto kui u kakvoj sam komi i patnjama! Ako mi
ne poalje neto spize, ja u ovdi sigurno skviknit!" Samo mama nije otvarala tatina pisma. Mama je nala ljubavnika. Sa
ljubavnikom se ona po cili dan jebe dok tata robija u Lepoglavi. Mama je mene pomilkila po elu i rekla je: "Aj, malac, probudi se!
Vrime je za u kolu!" Ja sam otvorijo oi i vidijo sam mamu di me milki po faci. Mama je mene pitala: "A ta si se toliko
smjehuckao u snu, miu, a? Sigurno si neto lipo sanja?" Ja sam podignijo se na jastuku i rekao sam: "Sanjao sam ozbiljne
drutvene promjene!" Mama je gledala u mene sa udilom i rekla je: "N bava kua? Nisam imala blage da se to uope moe sanjat?"
Ja sam rekao: "Sanjao sam pravedno i humano drutvo! Sloboda, jednakost i blagostanje! Sanjao sam drutvo koje je skroz
suprotno od ovog u kojem sad ivimo!" Mama je gledala u mene sa blagom vunom u oima. Onda je tata sa vrata od sobe upitao:
"A ta je to, jebate? Neki maksizam komunizam, a?" Ja sam pogledao njega drito u facu i rekao sam: "Djeca na vlasti!" Tata je
dignijo livu ombrvu i rekao je: "N bava kua? Aj operi zube pa mi malo priat o tome!"
Robi K. (IIIa)
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
- KAKO E ZAGREB DOEKATI NAJDRAEGA GOSTA
- ZAGREB, TAK IMAM TE RAT!
- ZATO JE HRVATSKO DRUTVO INFANTILNO?
- PONOSNI I USPRAVNI!
________________________________
Tromblon (2/6)
oujak 2028.
VIJESTI IZ BUDUNOSTI
DETALJI POSJETA
Bianca Matkovi, predsjednica Dravnog odbora za pripremu doeka predsjednice Sjedinjenih Drava Chelsea Clinton, na
dananjoj je konferenciji za novinare objavila neke, dosad brino skrivane, detalje posjeta visoke goe. Predsjednica Clinton prvog
e se dana boravka u Zagrebu sastati s predsjednikom Republike Ivom Sanaderom i s njegovim savjetnicama Biancom Matkovi,
Biancom Matkovi, Biancom Matkovi i Biancom Matkovi. Drugog dana sastat e se s premijerom Ivom Sanaderom,
potpredsjednicama Vlade Biancom Matkovi i Biancom Matkovi, ministricom vanjskih poslova Biancom Matkovi, zagrebakom
gradonaelnicom Biancom Matkovi i veleposlanicom u Washingtonu Biancom Matkovi. "Predsjednica gospoa Clinton takoer je
izrazila elju da se susretne i s predsjednicom Sabora Biancom Matkovi", kazala je Bianca Matkovi.
SANACIJA BRODOGRADNJE
Unato strogim napucima Evropske Unije, Vlada e i dalje nastaviti s politikom sanacije onemoalih domaih brodograditelja.
Prema neslubenim informacijama, iz dravnog e prorauna uskoro biti isplaeno oko dvadeset tisua eura trima zagrebakim
tvrtkama koje ive od izgradnje brodova. "Odluili smo se na to, jer taj privredni sektor zapoljava vie od petnaest ljudi, a propast
brodogradnje mogla bi se negativno odraziti i na hrvatski turistiki utrak, s obzirom da su brodovi vaan dio nae suvenirske
ponude", kae izvor blizak Banskim dvorima.
KRIZA VLADE?
Na svojoj jutronjoj sjednici Vlada je donijela odluku o priznanju nezavisnosti Republike Istre koja je otcjepljenje proglasila prije
nepunih mjesec dana. "Nezavisnost Istre danas je politika injenica i realnost koju naprosto moramo priznati, a ta je realnost htio
to netko vidjeti ili ne proizila iz dugogodinjeg terora kojemu su bili izloeni graani Istre", kae se u Vladinu saopenju. No, ova
odluka nije donesena jednoglasno, jer je protiv nje glasao potpredsjednik Vlade eljko Kurtov Bu, lan Samostalne demokratske
hrvatske stranke. Predsjednitvo te stranke, koja zastupa interese hrvatske nacionalne zajednice u Republici Dalmaciji, objavilo je,
inae, da e u iduih nekoliko dana odluiti o svom ostanku u vladajuoj koaliciji, no analitiari procjenjuju da se nita dramatino
nee dogoditi, jer bi se izlaskom SDHS-a iz Vlade mogao ugroziti povratak izbjeglih Hrvata i obnova njihovih poruenih domova.
- ZLOSILJE I NASILJE
________________________________
Tromblon (3/6)
DOBRO MI DOEL, PRIJATEL!
KAKO E ZAGREB DOEKATI NAJDRAEGA GOSTA

Za vrli novi svet,
Kaj vodit si ga znala,
Za Guantanamo tvoj,
Za Abu Ghraib, fala!
Tak retko dobrega
Horvat si gazdu najde,
Kaj peneze troi,
Raketne die brajde.
Ja tvoj da budem kmet
Slobodu si mi dala,
Kaj morem ti neg re:
Od vsega srca fala!
________________________________
Tromblon (4/6)
BIANCA MATKOVI UURBANO PRIPREMA HRVATSKU METROPOLU ZA POSJET
AMERIKOGA PREDSJEDNIKA
ZAGREB, TAK IMAM TE RAT!

Bush kad dojde vu Nau nam Lepu,
Da je pandur na vsakome crepu,
Razdragane da mau kolone,
Da se z Gria coprnice sklone,
Da vu chablis pretvori se cviek,
Vu slavuja vsaki kokotiek,
Da ne bude graka ispod plahti,
Da se dobro vsi zavare ahti,
Da za frutuk ftiji dobi mlekec,

Da vu pesji ne nagazi drekec...
Jo kad vidi moju facu kislu,
Bush nas bude preporuil Brislu.
________________________________
Tromblon (5/6)
TROMBLONOV SOCIOLOKI TIM OTKRIVA ZBOG EGA JE USKRSNA PORUKA KARDINALA BOZANIA BILA
KRITIKI INTONIRANA
ZATO JE HRVATSKO DRUTVO INFANTILNO?

to Hrvatsku, Boe mili,
Danas vode infantili,
Djetinjasti i nezreli...
Jel to Gospod stvarno eli?
Teletu se zlatnom mole
Ispred igrae konzole,
Izabrani Boji nejn
Listom kleko pred PlejStejn.
Sa zaslona prijeti izma
Hot otsa i Gran Turizma...
Sebinih li katolika:
Svak se dri svog dojstika!
Svak dojstika svoga gladi,
Svak se svojim miem sladi...
I ne pada na um nikom
Poigrat se sa upnikom!
________________________________
Tromblon (6/6)
KAKO E HRVATI DOEKATI GEORGEA W. BUSHA
PONOSNI I USPRAVNI!
________________________________
01 / Greatest Shits
GREATEST SHITS
SHIT OF THE WEEK
Ako je Haki sud pravi sud, istinski, objektivni, a trebao bi biti takav a ne politiki sud; a bojim se da moe biti politiki sud i da se
s tom namjerom eli izjednaiti krivnja agresora i onih koji su napadani, razarani i unitavani; onda predviam pozitivan
ishod suenja i oslobaanje optuenih generala.
msgr. Ivan Prena, nadbiskup zadarski, u izjavi povodom suenja generalima Anti Gotovini, Mladenu Markau i Ivanu
ermaku pred Haakim tribunalom
FERALOVO "EASTER & FASTER"
Svaka je nedjelja Uskrs.
FERALOV VJERONAUNI DOKAZ
To to se govori da je vjera privatna stvar prevladana je teza danas u svijetu, osobito kod ljudi od kulture i znanosti.
Vjera ne moe biti samo privatna stvar.
kardinal Josip Bozani, nadbiskup zagrebaki, u interviewu Katolikom radiju
FERALOVO "OTVOR', IVO, KAPIJU, MAN' SE OENAA..."
Ono to sam nauio u ova etiri mjeseca u politici jest da je u politici sve mogue. Ovdje se ipak radi o hrvatskom generalu.
FERALOVO "... EVO MENE I TVOGA GLAVAA!"

U povijesti je bilo nezamislivih situacija. Ako su se mogli pomiriti Mandela i apartheid, Francuzi i Nijemci, Amerikanci
i Japanci, ne vidim razloga da neto u politici bude nemogue. To je samo stvar trenutka i procjene.
Miroslav koro, HDZ-ov kandidat za gradonaelnika Osijeka, o mogunosti povratka Branimira Glavaa u HDZ, u
Jutarnjem listu
FERALOV HRVATSKI NOGOMETNI CHAVEZ
Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza u biti ja! "Doktor Ivo" e to rijeiti...
FERALOV MAMADONA
Kad bih imao predsjednika kao to je Mami, zauvijek bih ostao trener. Jer, Mami kad nema - otima, ali kad ima - daje!
To je potvrda moje teorije da je u nogometu predsjednik vaniji i od trenera i od centarfora!
Miroslav iro Blaevi, trener NK Zagreb, u Jutarnjem listu
FERALOV GAD GLUE GNOY
Zatitit u Bad Blue Boyse od zloestih pitanja. Nisam ja prorok da ih kaznim za neto to se moda nee ni dogoditi. Ako navijai
ostvare svoje prijetnje, razgovarat emo o kazni.
Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba, o najavljenom nasilnikom "ienju" Zagreba od strane BBB-a, na sjednici Gradskog
poglavarstva
FERALOV SOKOLSKI SLET
Mislim da stigmatiziranje desnice kao neega samo po sebi primitivnog i zlog u nas proizlazi iz injenice da se dioba lijevo-desno,
za razliku od Francuske, Njemake, Austrije i drugih drava, ini prije svega prema kriteriju odnosa prema nacionalnom.
Pojednostavljeno reeno, svatko tko je izraenije hrvatski orijentiran, a napose ako je jo i na bilo koji nain suraivao s
Tumanom, a ne odrie se toga, desniar je bez obzira na druge sastavnice njegova svjetonazora.
dr. Smiljko Sokol u Veernjem listu
FERALOVO "MILAN ROKA STREPTOKOKA!"
Zato se, dakle, seksaju bakterije? Da Radmanovu privatnu kesu oplode dravnim novcem!
Milan Ivkoi u Veernjem listu
FERALOV DONJI MILANOVAC
Pravilo: nikad srpski olo ne moe pasti tako nisko da izgubi Latinovu i Stankovievu naklonost.
Milan Ivkoi u Veernjem listu
FERALOVO SVETO DI SMO
Da sam stvarno imao priliku razgovarati s Isusom, pitao bih ga kakav je njegov plan za Hrvatsku i to nam je initi, budui da on to
stvarno i zna.
Tomislav Zori, glavni urednik Dobrih vijesti i koautor interviewa s Isusom Kristom, u Jutarnjem listu
FERALOV HRVATSKI DRAGOSLOVAC
Nikad nisam (dragovoljno) "gostovao" u orjunakim i jugoslavenskim rubrikama sada anglosaksonskih imena poput "Greatest
shits".
Nenad Piska, glavni urednik Hrvatskog slova, u Novom listu
FERALOVO "SVETO IME DAJ AMO!"
U ovom trenu nemamo novca na raunu, pa smo se, umjesto zaduivanja u banci, obratili Gradu za akontaciju, iznos na koji ionako
imamo pravo. Taj novac potreban nam je za odravanje tzv. suhoga pogona, isplatu plaa naim djelatnicima.
Damir Vrbanovi, direktor NK Dinamo, u Veernjem listu

FERALOVI "LES NESERABLES"
Ve sam rekao da se ovdje svaki uspjeh kanjava samo mrnjom. I, sad u to rei prvi put, pa neka zvui bahato: odavno na stolu
imam poziv velikog europskog kluba, i ba me zanima kako bi izgledali danas svi ti jadnici kad bih tamo otiao. Ne zanima me taj
posao, zanimao bi me samo zato da vidim kako bi takvi ljudi izgledali.
Vlatko Markovi, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, u interviewu Veernjem listu
FERALOVA UMOBOLNOST
Nisu samo partizani bili antifaisti, bili su to i domobrani, samo se neki od njih nisu usudili ii u umu, a neki jesu.
Duko Milii u Vjesniku
FERALOVA NEZNALIKA DRAVA HRVATSKA
Ustae nisu bili antifaisti, ali nisu bili ni faisti, jer nisu ni znali to je to.
dr. Duko Milii u Vjesniku
FERALOVO "GOVOREI PEORATIVNO"
Komunisti i kriptokomunisti jugoslavskoga pravca ne oprataju hrvatsku vjernost Zapadu i Vatikanu, zato su Hrvate ostavili
golorukima prvo pred komunistikim ratnim pohodom s Istoka, a potom pred "konzumistikom" navalom sa Zapada.
Mile Peorda u Hrvatskom slovu
FERALOVA SKRIVLJENA KAMERA
Snimatelji su se slobodno udaljili nakon to su im navijai prijetili. Sigurnost graana i novinara nije ni u jednom trenu bila
ugroena.
eljko Mri, naelnik Sektora policije Policijske uprave zagrebake, u izjavi za medije nakon fizikog nasrtaja Bad Blue Boysa na
snimatelja HTV-a
FERALOV SLISTONOA
Zato to bi za neka hrvatska podruja sliio popisu stanovnitva, nema razloga da se ne objavi popis vojnika srpske agresorske
strane.
Mato Dretvi Filakov u Fokusu
FERALOV HERCMERC
Ne zaboravimo da je Hercegovina bila i ostala dio naega otetog naroda i teritorija.
mr. Vesna Legac u Fokusu
TOMANI KUTAK
dr. Zdravko Tomac u Fokusu
FERALOVI "SOTONSKI SHITOVI" (1244)
ivimo u svijetu kojim vlada sotonokracija. Nema nikakve dvojbe da je i Haaki sud jedna od sotonokratskih institucija.
FERALOVO "TRAIO SAM PAKLENU NIT"
Sve to to se dogaa u Den Haagu zoran je dokaz vladavine sotonokracije, vrsti je dokaz da Haag nije sud pravde nego da je
sotonokratski sud koji nepravednim presudama treba stvoriti pretpostavke za ostvarivanje egoistinih ciljeva sotonokratske elite na
Balkanu.
FERALOVA OPERACIJA "ALELUJA"
Optuivali su nas da smo nacionalisti, konzervativci, da tetimo interesima Hrvatske jer se ne divimo Carli del Ponte i navodno
velikoj pravdi Haakoga suda, jer se usudimo javno govoriti da Tuman i Gotovina nisu ratni zloinci, nego da su junaci i moralne
veliine koji su doveli do hrvatske pobjede uz minimalne rtve, jer je za njih ljudski ivot bio najvea vrijednost, jer su vodili
politiku ne samo da na naoj strani bude to manje rtava nego i na protivnikoj. Zato je operacija Oluja voena tako da je
omoguen izlaz bez rtava svima onima koji nisu eljeli ostati ivjeti u Hrvatskoj ili koji su se bojali pravedne kazne za zloine
koje su poinili.
FERALOVA HRVATSKA SLOGOREJA
Hrvatskim javnim miljenjem vladala je haaka hrvatska mrea, apologeti Haaga i meunarodne zajednice i navodne njihove
pravde, antitumanovci i jugonostalgiari, koji su izmiljali i nametali krivnju hrvatskome narodu.
FERALOV SAVEZ EGZORCISTA HRVATSKE
Ne smijemo svu krivnju i sav bijes usmjeriti samo na sotonokratski Haaki sud. Mi u Hrvatskoj trebamo raistiti i s haakom
mreom i svima onima koji su sustavno pomagali takvom Haakom sudu obmanjujui hrvatsku javnost tvrdnjama da se radi o
sudu pravde i istine.
FERALOV DOKUMENTALAC
Slobodna Dalmacija, 19. oujka

ISPRAVAK
U prolom broju Ferala, u rubrici "Greatest Shits", objavili smo pogrean faksimil. Ispriavamo se itateljima zbog ove tehnike
greke i donosimo ispravak. Dakle:
FERALOVO "ODVETNIE, MANJE ZBORI, DA TI URED NE IZGORI!"
Veernji list, 17. oujka

________________________________
01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
26. oujka, 2008.
* ZNANSTVENICI su razvili novu kompjutersku tehnologiju kojom vrlo precizno mogu predvidjeti kritina mjesta
na skulpturama koje trpe tlane sile i kojima prijeti opasnost od lomova, a primijenili su je na Michelangelovom
"Davidu". Remek-djelo renesanse, "David" se smatra jednim od najprepoznatljivijih kiparskih djela na svijetu i
vanim simbolom ljudske snage i mladenake ljepote. Mramorni kip visok 5,17 metara portretira biblijskog kralja
Davida u trenutku kad se kao mladi sukobio s divom Golijatom. Postao je i simbol Firentinske Republike,
nezavisnog grada-drave pod prijetnjama sa svih strana monijih neprijateljskih drava. Michelangelo ga je klesao
od 1500. do 1504. godine.
Ovih su dana znanstvenici predvoeni Vadimom Shapirom, profesorom sa Sveuilita Wisconsin-Madison, izradili
kompjuterski softver Scan and Solve koji pretvara trodimenzionalni prikaz objekta - primjerice skulpture, dijela
automobila ili umjetni kuk - u mapu napona i deformacija koje e uslijediti kod primjene odreene sile. Primijenivi
Scan and Solve na "Davidu", otkrili su da mu prijete lomovi, budui da ga sila gravitacije vue prema dolje.
Najkritinija mjesta na uvenoj Michelangelovoj skulpturi su u podruju meunoja, desne cjevanice i nonih
zglobova.
Metoda nije nova, dosad su znanstvenici raunalima izraivali analize pomou kojih se objekt prethodno ralanio u 3D mreu
sainjenu od sitnih dijelova koja je simulirala oblik. No, Shapirov softver uvelike pojednostavljuje itav proces, eliminira mnoge
nepouzdane kalkulacije i dozvoljava da se analiza naini izravno na trodimenzionalnom predmetu.
* ART Dubai, najvea izloba umjetnikih djela na Bliskom istoku, privukla je u svom drugom godinjem izdanju vie desetaka
svjetski renomiranih galerija potvrujui napise kako Dubai postaje najunosnije trite umjetnina u regiji. Vie desetaka bogatih
kolekcionara etalo je meu tandovima sajma u potrazi za predmetima i slikama. Ukupno je 70 galerija iz 28 zemalja izabrano
izmeu 350 kandidata i oni su od 18. do 22. oujka sudjelovali na izlobi, koja se ove godine odvijala na
dvostruko veoj povrini u odnosu na prolu godinu.
U dvije godine je ta izloba postala vaan dogaaj u svijetu umjetnosti, ime pokazuje da je Dubai postao
sredite moderne i suvremene umjetnosti, napominju strunjaci. Sudionici su stigli iz galerija Londona,
Pariza, Seula, Tokija, angaja, Sao Paula, Lisabona, Zricha, Bejruta i Tunisa. Meu izloenim djelima
procijenjenim na vie desetaka milijuna dolara bilo je i slika slavnih slikara poput Amerikanca Andyja
Warhola i Sam Francisa, ali i Iranca Farhada Moshirija, Iraanina Dia Azzaouija i Libanonca Paula Guiragossiana. Iranac
Moshiri je prvi slikar Bliskog istoka ije je djelo prodano za vie od milijun dolara. Prolog tjedna mu je platno "Ljubav" (na slici)
na aukciji u Dubaiju prodano za 1,05 milijuna amerikih dolara.
* SLIKA pod nazivom "Mukarac u crvenom ogrtau" navodno je zapravo dosad nepoznati portret
skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta. injenicu da je upravo Mozart prikazan na portretu dokazao je
kanadski strunjak za Mozarta Cliff Eisen, priopilo je sveuilite King's College u Londonu. Slika veliine
48 x 36 centimetara prikazuje skladatelja upravo u onom ogrtau to ga je opisao 1782. u pismu svome ocu.
Vrijednost slike, koja se od 2005. nalazi u vlasnitvu jednog amerikog kolekcionara, procijenjena je na
nekoliko milijuna dolara.
Autor portreta mogao bi biti jozefinski dvorski slikar Joseph Hickel, a njegov se nastanak procjenjuje na 1783. godinu. Navodno
je rije o daru Hickela Mozartu u znak zahvale za skladanje serenade KV375, a pretpostavlja se da je slika kasnije pripadala
obitelji Mozartova prijatelja Johanna Lorenza Hagenauera iz Salzburga. Na Mozarta upuuju i pisma i arhivski materijali koji
bi mogli biti izloeni zajedno sa slikom. "Ovo je oito najvaniji Mozartov portret koji je otkriven od njegove smrti 1791., te tek
etvrti poznati autentini portret iz njegovih bekih godina, vremena njegovih najveih uspjeha i skladateljskih podviga", izjavio je
Cliff Eisen, koji je svoje otkrie u londonskom Kraljevskom glazbenom drutvu predstavio odabranom akademskom krugu.
* PO uzoru na piramide drevnoga Egipta, u istonoj Njemakoj planira se izgradnja masivne piramide koja e biti ispunjena
ljudskim ostacima. Velika piramida zamiljena je kao groblje s ogromnim kapacitetom. Bit e visoka oko 150 metara i sastojat e
se od pet milijuna kamenih blokova. Zauzimat e prostor kao est nogometnih igralita i u nju bi se moglo ukopati milijune ljudi.
Ekonomist Jens Thiel i pisac Ingo Niermann inicijatori su projekta za koji su uspjeli osigurati potporu njemake vlade. Kazali su
da je do sada preko 700 osoba iz cijelog svijeta rezerviralo svoj kamen, sa eljom da njihov pepeo bude ugraen u gigantsku
strukturu piramide. Svaki betonski blok sadravat e urnu s pepelom ili pogrebnim ostacima preminulih. U budunosti e ljudi
moi kupiti svoj kamen po cijeni do 700 eura za komad.
"Mnogi ljudi ne vole normalna groblja. U Velikoj Britaniji 50 posto ljudi eli da njihov pepeo bude raspren,
dok u SAD-u isto prieljkuje oko 40 posto stanovnitva", kazao je Thiel. Nova "Velika piramida" bit e
globalni spomenik, prvo groblje za ljude svih nacionalnosti i svih vjerskih uvjerenja. Organizatori su kazali da
e piramida rasti postupno tijekom godina, ak tisuama godina. Natjeaj za arhitektonski projekt piramide
iziao je u prosincu, a irijem koji odabire najbolji koncept predsjeda nizozemski arhitekt Rem Koolhaas.
"Vidjeli smo etiri razliite interpretacije piramide i sve su vrlo zanimljive", kazao je Koolhaas dodavi: "Na Zapadu smo
prilino fobini to se tie smrti, no smrt e nam se svima nametnuti. Suoeni smo s konstantnim procesom
starenja i vano je da se ta tema obuhvati na vrlo slikovit nain." Inicijatori smatraju da e piramida djelovati
kao katalizator za radna mjesta i ekonomski razvoj grada Dessaua gdje se planira podii, no mnogi lokalni
stanovnici nisu entuzijastini u vezi s itavom inicijativom.
________________________________
UMJETNOST I DRABE
BUDA OD 14 MILIJUNA
Drvena skulptura Bude stara 800 godina, u ijem torzu se nalaze religijski predmeti, prodana je za
nevjerojatnih 14,3 milijuna dolara. To je ujedno i najvia cifra koju je postiglo jedno japansko umjetniko
djelo, rekli su iz aukcijske kue Christies. Skulpturu je kupila jedna od najveih japanskih robnih kua, Mitsukoshi; procjenjivalo
se da e ista postii cijenu od 1,5 do dva milijuna dolara.
Zna se da je ova vrijedna skulptura jedno vrijeme bila u vlasnitvu istaknute japanske obitelji, no nakon toga joj se izgubio trag.
Poslije nekoliko godina kupio ju je kolekcionar budistikih umjetnina, a tko ju je stavio na aukciju, iz Christie'sa nisu htjeli otkriti.
"Jedan od razloga za tako visoku cijenu je upravo to to se takva vrijedna djela rijetko pojavljuju, i to gotovo niotkuda", rekla je
strunjakinja za azijsku umjetnost Adriana Proser. Najvia svota koja je postignuta za neko japansko umjetniko djelo iznosila je
1,76 milijuna dolara, i to za platno Rakuchua Rakugaija koje je kupljeno 1990. godine.
Katsura Yamaguchi, meunarodni direktor aukcijske kue Christie's za japansku i korejsku umjetnost, rekao je da je ta svota
dokaz velike vanosti i ljepote Bude, a takoer je dovela japansku umjetnost na jednu novu razinu. Naime, za skulpturu Bude
interesirali su se mnogi ljubitelji umjetnina diljem svijeta.
KLASINA GLAZBA
PRONAENA VIVALDIJEVA OPERA
Pronaena je opera Agrippo Antonija Vivaldija, koja se dugo smatrala nestalom, a ve se priprema njezina
suvremena praizvedba. Veliki dijelovi partiture pronaeni su u Njemakoj, u arhivu plemike obitelji Turn i
Taxis u Regensburgu. eki dirigent i embalist Ondrej Maek otkrio je partituru 2006. u Regensburgu, a
meunarodni strunjaci potvrdili su da je rije o originalu.
Opera Agrippo je, prema potvrenim povijesnim izvorima, premijerno izvedena 1730. u Pragu i bila je
rezultat suradnje Vivaldija i prakog Talijanskog opernog drutva. Partitura je kasnije izgubljena, a samo je
libreto ostao sauvan i dostupan u ekoj Nacionalnoj knjinici. Opera u tri ina, trajanja oko dva sata, kraa
je od drugih opera ovoga baroknog skladatelja, izjavio je Maek. Sadraj opere govori o dva kraljevia koji se
natjeu za ljubav kraljevne. Novovjekovna praizvedba Agrippa bit e 3. svibnja u Pragu, uz sudjelovanje
ansambla Hofmusici kojim e ravnati Maek.
ASTRONOMIJA
IZVANZEMALJSKI "TOP 10"
Astronomi koji tragaju za izvanzemaljcima imaju iz razliitih razloga - sve ui popis mjesta prema kojima bi
trebali usmjeriti svoje teleskope; popis ukljuuje oblinje zvijezde odgovarajue veliine, dobi i sastava da bi
planeti poput Zemlje oko njih mogli kruiti, kazali su ameriki znanstvenici.
No zbog rezanja saveznih sredstava, privatni filantropi koji financiraju velik dio njihova rada mogli bi biti
prvi koji e saznati za mogua otkria, kazali su astronomi na sastanku Amerikog udruenja za promicanje
znanosti. Margaret Turnbull s Carnegie instituta u Washingtonu objavila je na sastanku popis "top 10"
potencijalnih zvijezda koje zadovoljavaju potrebne uvjete, a odabrane zvijezde bit e prve mete NASA-ina
projekta Terrestrial Planet Finder, sustava dvaju opservatorija koji bi u orbitu trebali biti lansirani do 2020. godine. Popis
ukljuuje zvijezdu 51 Pegasus, gdje su 1995. vicarski astronomi uoili prvi planet izvan Suneva sustava, giganta poput Jupitera,
a navode se i zvijezde 18 Sco u zvijeu korpiona, koji je vrlo slian Suncu, Y Indi A, zvijezda deset puta manje sjajna od Sunca
i alfa Centauri B, dio sunevog sustava najblieg naem.
SVEMIR
REKORDNA EKSPLOZIJA
Astronomi su pomou NASA-ina teleskopa Swift za uoavanje X-zraenja 19. oujka uoili najudaljeniji kozmiki dogaaj
ikad vien ljudskim okom: rije je o smrti vrlo masivne zvijezde koja je kreirala toliku sjajnu eksploziju da ni njezina udaljenost koja je ak sedam puta vea od udaljenosti od nas Andromedine galaksije - nije bila prepreka da je mi
danas ugledamo, i to ak i bez teleskopa ili "kanoala"! Navedena eksplozija umirue zvijezde koja ja
kolapsirala u crnu rupu oslobodila je enormnu energiju (gama zraenja): dogaaj je bio sjajniji od
svjetlosti svih 5 milijuna zvijezda unutar nae Mlijene staze!
Gama zrake ne mogu prodrijeti kroz Zemljinu atmosferu - stoga mogu biti detektirane samo pomou
odgovarajuih teleskopa, no mnoge goleme kozmike eksplozije, poput ove nae, proizvode i niskoenergetske X-zrake, radiovalove pa ak i vidljivu svjetlost, te ih se moe vidjeti i golim okom sa Zemlje. "Eksplozija se zbila na udaljenosti od 7,5 milijardi
svjetlosnih godina od Zemlje, pa je njezina detekcija golim okom zbilja neto posebno", kazao je dr. Paul OBrien, lan Swiftova
tima s University of Leicester.
________________________________
01 / Glazba
Tamara VISKOVI: GLAZBA

26. oujka, 2008.
DEVOTCHKA: "A MAD AND FAITHFUL TELLING"
PRANJAVA AMERICANA
Sastavljena od bubnjara iz obitelji sviraa polke, klasinog violinista, sviraice antiknih instrumenata iz
orkestra koji nastupa pri popularnim reinscenacijama bitki iz Graanskog rata, i pjevaa romskog
porijekla, koji sam barata s vie glazbala nego prosjeni peterolani pop-sastav, ova je etvorka iz
Colorada godinama sama objavljivala svoju neobinu muziku, poto za istu glazbena industrija nije
pokazivala interes. Na sreu, ekipa filma "Little Miss Sunshine" angairala ih je kao autore soundtracka.
Neoekivani uspjeh toga filma privukao je panju kritiara i na DeVotchKu, pa je bend u roku od nekoliko mjeseci proao put od
anonimnih prateih glazbenika Dite Von Teese, do ozbiljnog konkuriranja za nagradu Grammy.
"A Mad and Faithful Telling" je njihov prvi album za veliku izdavaku kuu. On je, ujedno, i prvi pokuaj da
se njihova muzika definira kao trno prepoznatljiv proizvod. Tako je, zbog ruskog imena i par trubakih
dionica, grupa napreac povezana s pomodnim trendom fuziranja tradicionalne balkanske i slavenske glazbe s
rock-idiomima. To je nepravda kako prema sloenosti njihovog zvuka, tako i prema njegovom karakteru,
potpuno nespojivom s tom pasti-scenom, kojom vladaju ili poluobrazovani konceptualisti ili zabavljai koji
se trse izgledati i zvuati kao da im nisu svi kromosomi na broju (to je, ini se, kljuno marketinko obiljeje
istonih Evropljana).
DeVotchKa, pak, izvode strastvene, paljivo komponirane pjesme u kojima "etniki elementi" nisu egzibicionistiki istureni u prvi
plan. Oni su skriveni u pjevaevom mariachi-vibratu, u skladnom inkorporiranju harmonike, buzukija i kontrabasa u pranjavu
americanu, nepredvidljivim aranmanima, inventivnim izmjenama tempa i u obilju detalja. Kao i svaku dobru muziku, teko ju je
opisati samim svoenjem na sastavne elemente. Zvui, recimo, kao da Calexico, zajedno s nekoliko zalutalih lanova slovakog
limenog orkestra, izvode najdirljivije balade iz opusa Davida Bowieja, na opustjelom meksikom plesnjaku, u etiri sata ujutro, s
aom u ruci i suzom u oku.
________________________________
01 / Film
Dragan JURAK: FILM
26. oujka, 2008.
"TO SA SOBOM PREKO DANA", DOKUMENTARAC IVONE JUKE
KRIMINALNA DOSADA
Tuljo, simpatini djelatnik auto-praonice u kaznionici Lepoglava, osuen na robiju zbog
oruane pljake, o svojoj "vanjskoj" profesiji govori rjenikom savjetnika za odabir karijere.
Oruane pljake, navodno, nude "dinamian ivot bez obaveza", trajno uzbuenje "ilegale", te
ivot bez ene i punice koji prua mogunost da se u bilo kojem trenu spakirate "i otputujete,
recimo, u panjolsku". No ima i drugaijih miljenja o dinaminosti takvog ivotnog odabira. Maki, Splianin osuen zbog
ubojstva i krijumarenja droge, zaposlen kao ministrant u zatvorskoj kapelici, kae da kriminalci najee ne znaju "to sa sobom
preko dana".
Izluen dosadom besposlenih sati u kriminalu on se na kraju navukao na drogu koju je vercao. Naravno, problem dosade javlja se
i kada karijerni odabir dovede do zatvora. Sve to malo rui sliku o "dinaminom ivotu". Ispada da je dosada, i na slobodi i u
zatvoru, glavno obiljeje ivota u kriminalu.
Ivone Juka snimila je razgovore s Tuljom i Makijem pratei probe zatvorenika za kazalinu predstavu "San ivanjske noi". "to
sa sobom preko dana" premetnuo se u najnagraivaniji hrvatski dokumentarac u posljednjih deset godina (nagrade u Sarajevu,
Wiesbadenu i DHF-a). Ovoga etvrtka film kree i u kino-distribuciju. Mirkovievi dokumentarci "Novo, novo vrijeme" i "Sretno
dijete" u kinima su postigli zamjetan uspjeh, prekrojivi u potpunosti sliku suvremenog hrvatskog filma. I "to sa sobom preko
dana" ima kino-potencijala. Film je zabavan i duhovit. ak i povran u svom zabavljakom pristupu. Mnoge mrane struje
zatvorske kazaline druine ostaju ispod povrine. No kino-publika s time ne bi trebala imati problema.
________________________________
01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
26. oujka, 2008.
Apple: PREKLOPNI iPHONE 2?
Budni pratitelji zbivanja u hi-tech svijetu primijetili su da je Apple podnio novi set zahtjeva za patentiranjem
rjeenja vezanih uz iPhone, to je odmah iznjedrilo zakljuak da Apple radi na preklopnom iPhoneu, odnosno
mogue i nekoj vrsti PDA ureaja ili tableta koja ima dva touch-screena. Patent opisuje ureaje koji imaju
dvije odvojene "touch-sensitive" plohe od kojih je jedna "standardna" s multi-touch mogunostima dok je druga zaduena za
"upravljanje". Kada je ureaj zaklopljen, radi kao i svaki iPhone sa multi-touch zaslonom, meutim kada se telefon otvori, dobiva
se normalni zaslon i donji dio postaje multi-touch za upravljanje s telefonom.
Preklop e, vele upueni, omoguiti smanjenje veliine budueg ureaja, a zanimljivo je da se Apple za ovaj
patent nije ograniio samo na iPhone pa se tako mogu vidjeti sheme koje prikazuju spomenuti princip ugraen
u neki budui MacBook ali i MacTablet.
Sony: 24-MEGAPIKSELNA ALPHA
Sony je u Japanu, kako javlja BugOnline, prikazao najjai DSLR u svojoj liniji fotoaparata Alpha. Oznaka
modela jo nije slubeno objavljenja, no nagaa se da e to biti A900.
Fotoaparat je opremljen senzorom rezolucije od ak 24,8 megapiksela, no drugi detalji o specifikacijama nisu objavljeni. Iz
vienog, Alpha A900 e imati HDMI prikljuak, dva kotaia za upravljanje i posebnu dugmad za podeavanje ISO osjetljivosti i
balans bijele boje. Kako je najavio Sonyjev slubenik, fotoaparat e slubeno biti predstavljen ili na sajmu Photokina u rujnu ili na
IFA-i koji se odrava u srpnju.
Prijenosnici: TANKI DELL
Dell e, izgleda, ponuditi alternativu Appleovom MacBook Airu, Lenovu laptopu X300 i nekim drugim
ultratankim konkurentskim modelima. Naime, Dellov model oznake E4200 s 12-innim ekranom bit e
"debeo" izmeu jednog i pol i dva centimetra, a teit e jedan kilogram. Za pohranu podataka koristit e SSDove diskove kapaciteta 32 ili 64 GB. Model E4300, debljine oko 2,5 centimetra, bit e neto opremljeniji, moi e se opremiti
klasinim diskom, imat e 13,3-inni ekran rezolucije 1.440 x 900 piksela, kao i utor u kojeg e se moi ugraditi optiki pogon ili
dodatna baterija. Slubeno predstavljanje u rujnu.
Japan: SVEMIRSKI BUMERANG
Japanski astronaut Takao Doi, koji trenutno boravi u Meunarodnoj svemirskoj stanici, pokazao je da se
bumerang baen u uvjetima mikrogravitacije vraa onome tko ga je bacio, kao i na Zemlji. "Bio sam jako
iznenaen kada sam vidio da leti isto kao i na Zemlji", rekao je astronaut svojoj supruzi u svemirskom chatu.
Japanska Agencija za istraivanje svemira (JAXA) jo nije doznala kako je bumerang tono letio, ali bi uskoro
trebala biti dostupna videosnimka eksperimenta u uvjetima mikrogravitacije. Takao Doi je trenutano u misiji u ISS-u kako bi
spojio prve dijelove japanskog laboratorija Kibo. Pokus s bumerangom izveo je na molbu svjetskog prvaka u toj disciplini, Japanca
Yasuhira Togaija. Osim bumeranga, Doi je isprobao i novo japansko svemirsko odijelo i svemirsko donje
rublje.
Samsung: 8 MP U MOBITELU
Samsungovi strunjaci izvjetavaju da su uspjeli izraditi potpuno funkcionalni CMOS ip koji omoguuje
razluivost od 8 megapiksela, i to u "paketu" veliine 28 x 15,3 x 8,5 milimetara. Prema najavama, prvi
mobiteli s takvom razluivosti na tritu bi se trebali nai krajem ove godine. Novi Samsungov CMOS ip takoer donosi
poboljanja koja omoguuju osjetljivost od ISO 1600 te duljinu fokalne lee od F2.6, to bi, pak, trebalo omoguiti snimanje
fotografija u uvjetima slabijeg osvjetljenja. No, napominju strunjaci, CMOS moduli koji se ograuju u mobitele ipak se ne mogu
nositi s ipovima istih karakteristika, koji se nalaze u fotoaparatima.
________________________________

Feral 27 03 2008 1173

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Feral 27 03 2008 1173

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NAVIGACIJA

TEKA VODA U PANONSKOM MORU (3/13)

NI MOSTA NI TROARINE (6/13)

uvjerenja da smo najdarovitiji, najinovativniji i najuspjeniji...

"Kauboji", o borbi za preivljavanje i blagoslovu produenog djetinjstva...

ne treba ii jo puno u prolost da se doe i do optubi idova da su "ubojice Isusa".

jo svata moglo ispasti).

ZAGREB SELI IZ MIRINOG STANA

TEKA VODA U PANONSKOM MORU

GLAVAEVE MARTOVSKE IDE

IGRA TRULE KOBILICE

PRIA BEZ OVRETKA

u ime siromatva, tekog ivota i potrebe da nas sve pravi idiotima.

BUENJE VULGARNOG RASIZMA

HRVATSKI TESLAKI SAVEZ

HRVATSKI TESLAKI SAVEZ

GUPOVI NAD ZAGREBOM

KOTSKI KONJ U HNS-u

GLEDANJE SNIMAKA NIJE ZLOIN

iskoritena kao alibi za neopravdano uplitanje u zonu individualnih sloboda?

KREPANI PSI I IVE HIJENE

- Je li onda Hrvatska dobar materijal za Freuda?

TEATAR NA SNAZI LJUBAVI

neprijateljski, premda se ne poznamo.

prikaza reagira na vijest o novoj predstavi.

SVI ZAJEDNO SMO JEDNO NITA

KOMUNIKACIJE POD KONTROLOM

KAKO E ZAGREB DOEKATI NAJDRAEGA GOSTA

ZAGREB, TAK IMAM TE RAT!

Da za frutuk ftiji dobi mlekec,

ZATO JE HRVATSKO DRUTVO INFANTILNO?

FERALOVO "... EVO MENE I TVOGA GLAVAA!"

Damir Vrbanovi, direktor NK Dinamo, u Veernjem listu

Slobodna Dalmacija, 19. oujka

Veernji list, 17. oujka

Tamara VISKOVI: GLAZBA

You might also like