Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR.

195210
Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori
Pregledni rad

Primljeno: 2. X. 2013.

Prihvaeno: 18. XI. 2013.

UDK: 111.1:16:165

Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

Marina Ljubi
Leksikografski zavod Miroslav Krlea

SAETAK: U radu se opisuje veza Upravnoga bloka u Dubrovniku s kontinuitetom scenskih prostora u tome arhitektonskom arealu. Suvremeni Upravni
blok, meu ostalim, arhitektonski objedinjuje neorenesansnu zgradu u kojoj su
smjeteni dubrovako Gradsko vijee i Gradsko kazalite Marina Dria, a u renesansnom je razdoblju na tome mjestu stajala nekadanja reprezentativna zgrada Vijenice
i Veliki arsenal Orsan. Unato arhitektonskim promjenama, Upravni blok kontinuirano objedinjuje najvanija politika, drutvena i scenska zbivanja u Gradu.
Kljune rijei: Upravni blok; kontinuitet mjesta i namjene; scenski prostori

Uvod
Upravni blok obuhvaa sklop graevina izmeu Zvonika i Kneeva dvora
u Dubrovniku, a naziv mu je u svojem elaboratu dala Marija Plani-Lonari1. Obuhvaa prostor dananje zgrade Gradskoga vijea, Gradskoga kazalita Marina Dria, Gradske kavane, kina i trgovina, a u prolosti su tu bili Veliki arsenal Orsan,
Fontik, Carinarnica, Glavna straa i Vijenica, omeeni Kulom ribarnice i Kaznenom kulom. Prekretnica u poznavanju i vrednovanju tog prostora zbila se nakon
velikog potresa 1979., kad se pristupilo detaljnim istraivanjima u svrhu kvalitetne
obnove i zatite spomenika kulture na podruju cijele stare dubrovake gradske jezgre. Podruje Upravnoga bloka temeljito je istraeno prije obnove, a u razmatranjima pristupa obnovi i zatiti toga arhitektonskoga sklopa propitivao se i potencijalno
najdramatiniji zahvat restitucija zgrade renesansne Vijenice. Iako stara Vijenica
u obnovi nije bila restituirana, izraen je elaborat kojim je u najveoj mjeri rekonstruiran njezin izgled i razvoj toga arhitektonskoga sklopa, na mjestu kojega je u
XIX. stoljeu sagraena dananja neorenesansna zgrada Gradskoga vijea i Grad1

Plani-Lonari 1981: 59.

195

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

skoga kazalita Marina Dria. Tijekom vremena, unato svim gradnjama, pregradnjama i prenamjenama, od poetaka do danas vidljivo je da, kao to sakralne graevine imaju kontinuitet mjesta bez obzira na promjenu arhitektonske ljuske, i
Upravni blok konstantno odraava i odrava najvanije svjetovne namjene sjedita
vlasti, politikih zbivanja, sjecita drutvenoga ivota te napose prostora namijenjenoga scenskim izvedbama.

1. Poetci izgradnje i prve scenske izvedbe

Postanak i razvoj ovoga arhitektonskog sklopa vezuje se uz postanak i razvoj
samoga Grada. Kako je Upravni blok zauzimao osjetljivo podruje u luci na istonom dijelu grada bio je omeen na sjeveroistonom dijelu Kulom ribarnice, a na jugoistonom Kaznenom kulom, a istonu su fasadu inili lukovi arsenala koji su se u
ratno vrijeme zazidali. Junom fasadom graniio je sa srodnim upravnim sreditem
Kneevim dvorom, dok mu je reprezentativna zapadna fasada, koja se takoer
nastavljala na Kneev dvor, bila okrenuta drutvenom sreditu, trgu Placi. Pratei
arhitektonski razvoj ovoga areala i izvedbene umjetnosti moe se pretpostaviti da su
se prve scenske izvedbe na mjestu Upravnoga bloka te u njegovoj neposrednoj
blizini, Prid Dvorom ispred Kneeva dvora i katedrale sv. Marije, poele odvijati
kad se to podruje usustavilo kao sjedite svjetovne, odnosno crkvene vlasti. Do srednjovjekovnoga razdoblja moe se samo nagaati o scenskim prostorima ranoga naselja Raguse na poluotoku Lave, tumaei ih u okviru kasnoantikoga i bizantskoga
povijesnoga konteksta. Kako je Dubrovnik do poetka XIII. stoljea uivao pokroviteljstvo Bizanta, moe se pretpostaviti da je i na njegovu podruju bio aktivan proces
preobrazbe liturgije u samostalnu scensku tvorbu, koja je najvjerojatnije izvoena u
prostorima ondanje katedrale. U srednjem vijeku, ako se izuzmu najvanije ritualno-religiozne sveanosti Sveti Vlaho i Tijelovo, navedene u Opisu slavnoga grada
Dubrovnika Filipa de Diversisa, crkvene se drame scenski izvode u katedrali sv. Marije, crkvi sv. Vlaha (a zatim i u franjevakoj i dominikanskoj crkvi), kao i na prostoru
ispred tih crkava, dakle na prostoru koncentriranom u istonome dijelu grada, u
neposrednoj blizini Upravnoga bloka. Svjetovna sredita Prid Dvorom i trg Lua
s gradskom loom bila su mjesta pukih zabava, kao i mjesta prolaska procesija vezanih uz spomenute religiozne sveanosti2.

2. Reprezentativna renesansa
U renesansnom je razdoblju Dubrovaka Republika na vrhuncu ekonomske
moi to se posljedino odrazilo i na reprezentativnu izgradnju. Na mjestu dananje
2

196

Pavli 1986: 735.

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

neorenesansne zgrade iz XIX. stoljea3 nalazilo se reprezentativno gotiko-renesansno zdanje Upravnoga bloka. Kontinuitet funkcije politikoga i drutvenoga sjecita nastavlja se i u ovom arhitektonskom okviru, kao i kontinuitet mjesta scenskih
prostora4. Kao najreprezentativniji primjer za ovo razdoblje mogu se izdvojiti scenska uprizorenja Drievih djela: Prid Dvorom su izvedeni Driev Pomet (1548) i
Tirena (1549), a u dvorani Velikoga vijea u zgradi Vijenice Dundo Maroje (1551).
U osnovnim je prostornim odnosima poljana Prid Dvorom iz Drieva doba
ostala ista kao i danas, s istone strane nalazili su se Kneev dvor, Vijenica i Orsan,
s june strane romanika katedrala sv. Marije (poruena u potresu 1667), a na zapadnoj strani crkva sv. Spasitelja (poruena u potresu 1667)5. Dvorana Velikoga vijea u
zgradi Vijenice, u kojoj je igran Dundo Maroje, spominje se 1303., a 1344. godine
pouzdano se zna da je i izgraena (Veliko vijee osnovano je jo 1235). Dvorana Vijea je po izgradnji u XIV. stoljeu zauzimala junu polovicu dananje zgrade Gradskoga vijea. Izgraena je na razini 1. kata iznad Fontika (itnice), zatim iznad prolaza u njegove unutarnje dijelove, do zapadnoga krila Kneeva dvora. Vjerojatno je
imala romaniko-gotiko proelje. Odmah po izgradnji (134445) dvorana je bila
oslikana, a njezinu fasadu mnogi su eljeli oponaati, to je vidljivo iz arhivske grae6.
Zbog pregradnji u XV. stoljeu ovoj fasadi ne znamo izgled. Konaan reprezentativan izgled Vijenice, njezine zapadne fasade (koja ukljuuje i prostor Orsana, Fontika itnice, Carinarnice namijenjene mjerenju brana i ita), odreen je 1489. godine
odlukom o ruenju stare romaniko-gotike fasade te o izgradnji gotiko-renesansne.
Tu odluku treba gledati u sklopu ranijih radova na popravcima i proirenju Kneeva
dvora s june strane te izgradnje nove zgrade Sponze na sjevernom dijelu Place koja
preuzima funkcije Fontika i Carinarnice. Osloboenjem prostora Fontika Kneev
dvor se iri izvan granica svoje fasade u prizemne unutarnje dijelove iza fasade Vijenice, a Vijenica, koja tad posjeduje dvoranu Velikoga vijea, pomonu prostoriju te
dvoranu Vijea umoljenih, i dalje nije neovisna arhitektonska struktura, nego je junom fasadom 1. kata pripojena Dvoru. Naime u prostore Vijenice na katu ulazilo se
kroz Kneev dvor. Taj ulaz u dvoranu Velikoga vijea u baroku je obiljeen natpisom: Obliti privatorum publica curate (Zaboravite privatno, brinite se za javno).
Dvorana Velikoga vijea imala je drvena postolja sa sjedalima s reljefno kienim kasnogotikim naslonima i prednjim dijelovima. Sjedala su bila prislonjena uza zidove,
3
Pretpostavljeni izgled starije graevine nalazimo u elaboratu Rekonstrukcija grupe objekata
izmeu Zvonika i Kneevog dvora u Dubrovniku (Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture
Split i Zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode Dubrovnik) te u interdisciplinarnim istraivanjima Cvite Fiskovia koje se tiu Drieva opusa (Pozornice Drievih igara, 1967)
4

Batui 1978: 52; Foreti 1969: 249.

Beriti 1956: 62.

Plani-Lonari 1981: 63.

197

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

kontinuirano okruujui dvoranu uz prekide za vrata i prozore. Na vrhu dvorane

sjedala su podvostruena za predstavnike Maloga vijea i Kneza, a usred dvorane
bili su posebni stolovi za govornike i ostale potrebe pri zasjedanju Velikoga vijea7.
Osim sjednica Vijea, u tom su ambijentu, kako je spomenuto, izvedeni Dundo Maroje i jo neke komedije, a prireivali su se vjerojatno i krabuljni plesovi i igre, sve dok
Veliko vijee nije 1554. zabranilo da se na taj nain oskvrnjuje dvorana dravnike,
republike vanosti8. Koliko je bila reprezentativna gotiko-renesansna fasada Vijenice, svjedoi to to je bila uzor fasadi nove zgrade Sponze, koja je nakon Kneeva
dvora i Vijenice trea reprezentativna graevina javne namjene. Budui da zgrada
Sponze postoji i danas, ona je bila vanim izvorom za rekonstrukciju nekadanje fasade Vijenice. Fasada zgrade Vijenice imala je u donjem dijelu visoko prizemlje,
koje je odgovaralo visini radnoga prostora Arsenala. Vijenica u prizemnoj zoni zapravo nije imala vlastitu fasadu. Namjena se nije poklapala s arhitektonskom ljuskom. Orsan je zauzimao sjevernu fasadu prizemlja sve do polovice, gdje je bila dvorana Vijea na 1. katu, a preostalo na jugu bila je fasada zapadnoga dijela Fontika,
odnosno kasnije kancelarija Kneeva dvora. Na krajnjem sjevernom dijelu fasade, na
mjestu dananjega baroknoga ulaza u Glavnu strau, nalazio se prostor Carinarnice9. Prizemlje i kat dijelio je razdjelni vijenac, tanak, stepenasto profiliran, kontinuiran, zajedniki i Vijenici i Orsanu. Na sjevernoj strani slijedila je zona niskoga 1.
kata, znatno nia od zone 1. kata dvorane Vijea. U njemu se nalazio admiralov stan.
Na staroj fotografiji iz 1850.10 vidljiv je i jedan zazidani renesansni prozor, koji neposredno sjeda na liniju vijenca, kao i dananje rekonstruirane gotike bifore stana, pa
se pretpostavlja dvokatna podjela interijera. Juni dio fasade 1. kata pokrivao je dio s
dvoranom Velikoga vijea. Na njezinu sredinjem dijelu nad razdjelnim vijencem
bila je gotika kvadrifora, unutar pravokutnoga vanjskoga okvira. Lijevo i desno bile
su gotike monofore s manjim balkonom te sa skulpturama Snage i Pravde nad njima. Izgled plastinih ukrasa gotikih prozora rekonstruiran je prema zgradi Sponze.
Neki autori ukazuju na i danas sauvane fragmente proelja kapitel kvadrifore,
konzole balkona monofore, reljef sv. Mihajla iz lunete vrata, ogradu monofore i kip
Snage11. Reprezentativna i ouvana figura Snage prikazana je alegorijski kao Minerva, u rimskom oklopu, s oderanom lavljom koom na glavi i s maem u jednoj ruci
(taj je dio odlomljen), dok drugom rukom prelama stup. Kip je pripisan domaem
majstoru te je izvorno bio pozlaen12. Kao kruna fasadi bio je kip sv. Vlaha, smjeten
7

198

Fiskovi 1985: 109118.

Isti 1967: 4963.

Plani-Lonari 1981: 76.

10

Belamari 1996: 53.

11

Veramenta-Pavia 1983: 1216.

12

Fiskovi 1989: 337.

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

u nii iznad kvadrifore. Dodatni skulpturni ukrasi bili su Mala fontana te idovska
fontana u sjevernom dijelu prizemlja. Zgrada Vijenice bila je oteena u potresu
1667., te je nakon toga obnovljena, a poetkom XVIII. stoljea zgrada dobiva i monumentalni barokni ulaz u Glavnu strau, izmeu Zvonika gradskoga sata i Male Onofrijeve fontane.

3. Kontinuitet mjesta i namjene od XVII. do XIX. stoljea

U razdoblju od XVII. do XIX. stoljea Upravni blok nadalje odrava prethodno steenu ulogu politiko-drutvenoga sjedita. Kontinuitet scenskih prostora
nastavlja se Prid Dvorom te povremeno u Orsanu i Vijenici. U razdoblju od 1682. do
dolaska francuske uprave u XIX. stoljeu, ustanovljen je i prvi javni dubrovaki zatvoreni kazalini prostor. Bio je (s manjim prekidima) adaptiran u Orsanu13. Adaptirano kazalite nalazilo se unutar dvaju lukova Arsenala, to ih u dananje vrijeme
zauzima Gradska kavana. Kazalina dvorana nije zauzimala cijeli taj prostor. Za
adaptaciju Orsana zacijelo je uklonjen dio stupova izmeu dvaju odjeljaka. Gledalite
se sastojalo od partera i dviju galerija koje nisu bile podijeljene u loe. Svaka je galerija imala pedesetak mjesta. Gledatelji su bili podijeljeni po staleu i spolu, a parter je
bio namijenjen mukoj publici. U njemu su bile postavljene drvene pomine klupe s
trima prolazima jednim po sredini i dvama sa strane. Izmeu pozornice i gledalita
nalazio se orkestar. Iz arhivskih podataka saznaje se o raznim preureenjima i popravcima u kazalitu, a sve je trokove snosila dubrovaka vlada14.
Scenske izvedbe na lokalitetu Upravnoga bloka nastavljaju se i za francuske
uprave 180813. Kako je Dubrovnik prije svega bio utvrda, svaka se mogua graevina iskoritavala u vojne svrhe. Tako su prostori arsenala prenamijenjeni u vojnu
pekaru, a kazalite koje je tu bilo smjeteno od 1682. godine maral Marmont odluio
je smjestiti u Vijenicu. Traei reprezentativniji prostor, Marmont je dvoranu Velikoga vijea ukinute Republike prenamijenio za svoje Kneevsko kazalite (Thtre
Ducal). Neveliko kazalite s parterom u obliku potkove te loama na dva kata nije u
potpunosti izvedeno zbog nedostatka sredstava. U kazalitu su prikazivane uglavnom predstave putujuih druina te akademije u slavu reima, a ulaz je bio besplatan. Prije poetka izvedbi obino su prireivane i tombole pa ga biva aristokracija
nije esto posjeivala15. Josip Bersa, dubrovaki kroniar razdoblja 180080., o graevinskim je intervencijama zabiljeio: Kad su Francuzi zauzeli grad, trebale su im
prostrane pei za peenje kruha, te oni naprosto porue i onako zastarjeli teatar Orsan i na njegovu mjestu urede pei. A kad od 1. veljae 1808. ni vijenica nije vie ni13

Reetar 1922: 99.

14

Pavli-Cottiero 1995: 147150.

15

Vukovi 2000: 40.

199

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

kome sluila, jer nije bilo ni Vijea ni Republike, naini Marmont od vijenike dvorane novi i ukusniji teatar16. U sijenju 1809. bili su zapoeli radovi na novoj
pozornici i parteru i odigrana je prva predstava. Novo kazalite zamiljeno je kao
reprezentativni projekt nove vlasti. Parter je bio u obliku potkove, kapaciteta 300
sjedeih i 200 stajaih mjesta, a loe su bile na dva kata s jo 264 mjesta. Prvi red
drvenih stupova koji su nosili loe bio je ukraen dorskim kapitelima, drugi kompozitnim, a trei jonskim kapitelima, dok je zakljuni obrub oblikovan kao friz. Sva je
drvenina bila obojena svijetlim bojama sa slikarijama u crno-bijeloj maniri. Marmontova loa bila je na sveanije ureenom 1. katu, jer oslikavanje drugoga kata zbog
nedostatka sredstava nije izvedeno, kao ni gradnja novoga ulaza sa stubitem17.
O daljnjoj sudbini Vijenice, za austrijske vladavine, J. Bersa pie: Neki austrijski opskrbni asnik, koji je imao svoj ured u prizemlju teatra, poboja se jednog
dana, da mu starjeine ne dou da pregledaju raunske knjige, te da ukloni tu opasnost, podmetnu vatru, te od palae Velikog vijea i Marmontova teatra ostae 6.
svibnja 1817. samo vanjski zidovi. Godine 1863. bude porueno sve, to je jo spominjalo Veliko vijee Republike i stari Orsan, i na tom prostoru izgrade se nova opinska palaa i Bundiev teatar.18 Nova je austrijska vlast nakon poara, u kojem su izgorjeli Vijenica i Orsan, ostavila Dubrovnik bez kazalita do izgradnje nove zgrade.
Novo je mjesto za scenske izvedbe 182364. bila preureena palaa Vladislava Guetia (Gozze). Na prvom katu palae 1830. ureena je dvorana, u kojoj su bile klupe i
dva reda loa te kavana desno od gledalita.

4. Nova zgrada od austrijske uprave do danas

Kontinuitet mjesta i namjene nastavlja se i u novom zdanju opinske palae i
kazalita. Neorenesansna graevina u kojoj je i dananje Gradsko vijee, Gradsko
kazalite Marina Dria i Gradska kavana, izgraena je 1865. godine, u vrijeme austrijske vladavine, a slijedila je aktualni trend historicizma19. U prostoru zgrade inkorporirani su srednjovjekovni dijelovi (istona strana uz Kazalite, juni zid i june
prostorije prizemlja Vijenice). Pojedine preinake provedene su kasnije tijekom XX.
stoljea. Prostori dananjega Gradskoga vijea ostali su s Kneevim dvorom povezani na junoj strani, a istonim stranjim zidom s Kazalitem i Gradskom kavanom.
U sjevernom dijelu prizemlja dio je Gradske kavane, a u sredinjem je ulaz u Kazalite. Osim gledalita i pozornice, Kazalite sadrava nekoliko manjih pomonih prostorija. Iz razdoblja koje je prethodilo izgradnji nove zgrade sauvani su nacrti koji
16

200

Bersa 2002: 34.

17

Vukovi 2000: 40.

18

Bersa 2002: 40.

19

Jokilehto 2002: 163.

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

svjedoe o tlocrtu sruene zgrade Vijenice, kao i projekti za novo kazalite. Iz nacrta
se iitava da su se sredinom stoljea spaljeni prostori Vijenice, Orsana i Fontika
(itnice) pomno dokumentirali, a zatim pokuali privesti svrsi izgradnjom novih
zgrada vijenice i kazalita. U Dravnom arhivu u Dubrovniku te Dravnom arhivu
u Zadru uva se vie nacrta postojeega stanja te projekata za novu zgradu vijenice
i kazalita. Biljee se godine 1839., 1841., 1842., 1843., 1857., 1863., 1864. i 1865., kao i
neki nedatirani nacrti20. Najzanimljiviji projekti, iz 1864. i 1865., slubene su naravi,
a na njima se razaznaje potpis dubrovakoga vlastelina Bundia, na nacrtima potpisanoga kao Luca de Bonda ili Conte de Bonda, kao i potpisi arhitekata Emilija Vecchiettija i Miha Klaia. Luko Bundi (Bonda) odluuje financirati izgradnju novog
teatra, istodobno kad se gradi i zgrada nove vijenice. Novi teatar otvoren je 26. prosinca 1864., kako svjedoi tekst u izdanju Dubrovnik. Zabavnik narodne tionice dubrovake za godinu 1867: Neka se naznai zlatnijem slovima / u novoj povijestnici /
davnog Dubrovnika / sutradan po Boiu god. MDCCCLXIIII / kad se prvom otvori / uz openito veselje / novi Bundiev theatar / velianstvenom milju uzdignut / izvrsnijem ukusom izradjen / divnon krasotom nareen / i / neka se vijekom slavi / ime
Luke Bundia / vrlog ogranka stare dubrovake porodice / s toga / to je smio zaceti
na korist domovine / u doba sebinosti i nemarnosti / plemenitu misao / i pri svakoj
protivnosti / hrabreno je ispuniti / tijem upuujui / u otabini Gundulia i Palmotia / sa oivljenjem pjesnikog sklada / srani i duevni sklad / slava mu slava. Prva
gala predstava bila je opera Ernani, izvedena 1. sijenja 186521. Postavlja se pitanje
autorstva projekta zgrade Teatra. U literaturi se najee kao projektanti spominju
M. Klai te E. Vecchietti (Vechietti). Spomenuti kroniar Josip Bersa, navodei zbivanja oko izgradnje novog kazalita, nigdje ne navodi ime projektanta, iako spominje
Klaia u nekoliko navrata u tom djelu u raznim drutvenim kontekstima, poevi od
toga da je bio zastupnik Narodne stranke. To bi dovodilo u sumnju Klaievo autorstvo, budui da kroniar izostavlja vanu injenicu da je upravo Miho Klai, kao
zasluna i poznata linost, autor projekta za kazalite. Meutim u lanku iz lista
Obzor iz 1934. godine spominje se Lijepi i ukusni teatar, za koji je izgradio nacrt pok.
Dr. Miho Klai, kasniji voa Narodne stranke u Dalmaciji22. lanak je napisan
povodom 70. godinjice izgradnje teatra i domoljubne je prirode. Kod atribucije projekta kazalita Klaiu zanimljivo je pismo Josipu Sladi, takoer arhitektu, iz 1857.
godine, u kojem kae da je nacrtao projekt za kazalite23. Slade, Vecchietti i Klai
poznaju se jo od studija na padovanskom sveuilitu. Slade je bio Klaiev stranaki
20
Dravni arhiv u Dubrovniku, Zbirka nacrta, Planovi opine i kazalita, VIII/46 i Dravni
arhiv u Zadru, Misc. 106, pozicija 4; dio njih je predstavljen u elaboratu S. Benia, Z. Perkovia i S. egvia: Rekonstrukcija grupe objekata izmeu Zvonika i Kneevog dvora u Dubrovniku.
21

Kati 1934: 2.

22

Ibid.

23

Fiskovi 1987: 54, 60.

201

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

kolega, a Vecchietti se nije politiki angairao. Dakle, iako se na slubenim nacrtima

iz 1864. nalazi Klaiev potpis, nije izvjesno je li se on potpisao kao arhitekt ili kao
drutveno-politiki dunosnik te jesu li upravo ti nacrti oni o kojima Klai pie Sladi.
Ostali su zasluni graditelji u izgradnji kazalita, odnosno vijenice Andrija Perii,
Marin Boriani, obojica Vecchiettijevi suradnici na njegovim drugim projektima. 24
Analizirajui projekte fasade i dekoracija u Arhivu se nailazi na ime jo jednog potpisnika, odnosno suradnika, Ivana Lucchinija (Luchinija), ije ime nije spominjano
u literaturi vezano uz kazalite. Lucchini je poznat kao glavni okruni inenjer u
slubi Okrunoga poglavarstva u Splitu, a izradio je projekt proirenja bolnice koji je
uz dopune odobren 1844 (nikad nije izveden)25. U Splitu je bio okruni inenjer do
1843., kad je primljen za okrunoga inenjera u Zadru. Ve 1846. postaje drugi pristav u Direkciji javnih radova Zadar26. Njegovo ime nalazi se na projektu fasade iz
Dravnoga arhiva u Dubrovniku. S lijeve strane je biljeka koja spominje Luchinija
kao osobu koja e u konanici izraunati precizne mjere fasade. Naime u arhivima
postoje dvije varijante fasade koje se ne razlikuju mnogo. Postoji po jedan primjerak
nacrta prve varijante fasade u zadarskome i u dubrovakome dravnom arhivu. Dubrovaki nacrt nosi potpise: u lijevom uglu Andrea Perisich, u desnom uglu E. Vecchietti i M. Klai. Zadarski nacrt kopija je ove fasade. Sudei po potpisu Perisich, ova
fasada je vjerojatno vezana uz tlocrte zgrade iz 1863. Nacrt druge varijante fasade,
koja je i izvedena dananja fasada, nalazi se samo u dubrovakome arhivu. Desno
dolje potpisan je samo Vecchietti, a uz lijevi rub je natpis koji spominje Lucchinija
kao osobu zaduenu za precizne proraune prilikom izrade fasade. Zbog Lucchinijeva spomena ovaj se nacrt moe vezati uz slubene tlocrte zgrade iz 1865. U dubrovakome arhivu postoji jo i Tavola di dettaglio, velik nacrt s detaljima fasade te nainima izvedbe. Nema dovoljno podataka koji bi ukazivali na vezu s odreenom
varijantom fasade. Na dananjoj fasadi uklesano je deset reljefnih medaljona koji prikazuju osobe zaslune za dubrovaku povijest i kulturu. U arhivima zasad nije pro24
Miho Klai (18291896), hrvatski politiar. Studirao u Padovi, gdje je kao inenjer arhitekture
promaknut u doktora. Bio je jedan od prvaka Narodne stranke te jedan od utemeljitelja i suradnika lista
Il Nazionale. Znatan je njegov preporoditeljski udio u pohrvaivanju uprave, sudstva i kolstva te u gospodarskom napretku Dalmacije.

Emil Vecchietti (18301901), graditelj i slikar. U Padovi diplomirao filozofiju i matematiku.

Projektirao pravoslavne crkve u Dubrovniku i Skradinu, katedralu u Veloj Luci, Katel Kambelovcu i
Solinu te crkvu Gospe od Dobria u Splitu, Zvonike u Dobroti i Jelsi, samostan isusovaca i klarisa u
Splitu te Slubenica milosrdnica u Malome Loinju. Graevine je projektirao u historicistikim stilovima.
Andrija Perii (18301905), zidarski i klesarski majstor, ovlateni graditelj i projektant. Suraivao s Vecchiettijem. U Splitu vodio restauraciju Dioklecijanova mauzoleja i zvonika katedrale.
Marin Boriani (1790 ?), mjernik, izveo je brojne javne i privatne radove. Projektirao je temelje za dubrovaku pravoslavnu crkvu.

202

25

Kekemet 1987:132.

26

Piplovi 1987: 160.

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

naen nikakav trag o tome, osim to se na drugoj varijanti fasade vidi da je za njih
predvieno mjesto. Za reprezentativno oslikan interijer kazalita interijer kakav i
danas poznajemo, zasluan je Vlaho Bukovac. U Cavtatu je Bukovac izradio vie
studija i osmislio temu stropne dekoracije Dvostruko krunisanje na nebu i zemlji
(190001), prikazavi u sredinjoj kompoziciji siluete dubrovakih pjesnika, meu kojima i svoju viziju Marina Dria. U tehnici ulja na platnu prikazao je boicu pjesnitva kako na nebu kruni stare dubrovake pjesnike (sredinja kompozicija), a na zemlji
narodnu pjesmu personificiranu likom guslara (bono polje)27.
Ovo je kazalite po izgradnji nosilo ime Bundievo (Bondino) kazalite, prema
imenu donatora, a vlasnici loa (palketisti) upravljali su zgradom i odreivali repertoar. U njemu je gostovao zagrebaki HNK, Hrvatska diletantska kazalina druina,
Dubrovako kazalino drutvo i Narodno pozorite Zetske banovine. Naziv Bundievo (Bondino) kazalite bilo je u slubenoj uporabi do 1943., kad je otvoreno Hrvatsko dravno kazalite za Primorje. Godine 1945. utemeljeno je Narodno kazalite,
koje od 1967. obiljeavanjem 400. obljetnice smrti Marina Dria nosi naziv Kazalita Marina Dria.
Sljedee je znaajne arhitektonske preinake prostor Upravnoga bloka doivio 1931. preinakom prostora nekadanjega Orsana (u kojem je neko bilo ve spomenuto prenamijenjeno kazalite) u prostore Gradske kavane i kina. Autor projekta,
arhitekt Mladen Kauzlari, u suradnji sa Stjepanom Gomboem, otvorio je dotad
zazidane lukove Orsana i time definirao na istonoj fasadi Upravnoga bloka poznatu vizuru dubrovake luke. Zahvat je vrijedno ostvarenje moderne arhitekture.
Zadnje preureenje interijera kavane iz 2005. nailo je na kritiku mnogih sugraana28. Zakljuno, lokacija je, poevi od kazalita u Orsanu, do dananjih dana zadrala funkciju drutvenoga okupljalita.
Nakon velikog potresa 1979. arhitektonska cjelina Upravnoga bloka bila je
teko oteena. Zbog svoje spomenike, urbane i kulturne vanosti u obnovi je visoko vrednovana te pomno istraena. Prijedlog konzervatorskih smjernica za obnovu,
s povijesnim prikazom i vrednovanjem, izraen je 1981. na Odjelu za povijest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu (Milan Prelog i Marija
Plani-Lonari). Istraivanje unutranjih dijelova zgrade Gradskoga vijea i Kazalita izveo je 1982. Zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Dubrovnika (Luciana
Peko, Ivica ile i dr.). Istrane radove u unutranjosti Kazalita proveo je 1985. Restauratorski zavod Hrvatske (Mario Fui), potom je izraen projekt obnove gledalita.
Potaknuto eljom Dubrovana da se umjesto obnove historicistike zgrade rekonstruira stara Vijenica iz XV. i XVI. stoljea Drutvo prijatelja dubrovake starine
27

Krui-Uchytil 2005: 388.

28

Disopra 2005: 4649.

203

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

financiralo je 1981. idejnu studiju koju su izradili arhitekti Zdeslav Perkovi, Sran
egvi i Slavomir Beni iz Urbanistikog zavoda Dalmacije iz Splita. Studija je sadravala projekt restitucije proelja i nove organizacije interijera, s rekonstruiranom
dvoranom Velikoga vijea, ime bi se uspostavila ambijentalna, arhitektonska veza
izmeu Vijenice i Kneeva dvora. Projekt je izazvao dugotrajnu polemiku i obuhvatne rasprave. Godine 1982. postavljena je izloba na kojoj su predstavljeni rezultati rada na elaboratu, a poticalo se i graane da u anketi izraze svoje miljenje o projektu, a rezultati koje su posluili kao prilog diskusiji. Priblino 70% ispitanika
izjasnilo se za restituciju stare vijenice. Prijedlog nije prihvaen zbog manjkave dokumentacije i materijalnih ostataka potrebnih za valjanu rekonstrukciju. Odlueno
je da se sanira postojea neorenesansna zgrada iz XIX. stoljea. Provedena su seizmika ojaanja te adaptacije i modernizacija unutarnjih prostora. Zbog dotrajalosti i
nefunkcionalnosti prostora kazalita, osim gledalita koje je restaurirano prema naenim izvornim slikanim slojevima, teilo se poboljanju uporabivosti svih prostorija i osiguranju od poara. Stoga su na svim katovima otvoreni pomoni izlazi. Pozornica je dobila novu tehniku, ureaje i instalacije29. U tom su razdoblju predstave
igrane u onodobnoj dvorani Doma sindikata.

5. Spomenik Marinu Driu

Zadnje znakovite preobrazbe u prostoru Upravnoga bloka zbile su se postavljanjem spomenika Marinu Driu 2008. To potonje upletanje u arhitektonskoambijentalnu cjelinu Upravnoga bloka takoer je potvrda kontinuiteta iskazivanja
politike i drutvene moi u tom arealu. Obljetnice su prigode na kojima se obino
ubrzano otvore drutveno-politika pitanja podizanja spomenika, spomen-ploa,
imenovanja ustanova, ulica i dr. Stoga je i prigodom svakoga Drieva jubileja potaknuto takvo djelovanje. Kazalite je obiljeavanjem 400. obljetnice smrti Marina Dria 1967. prigodno preimenovano u Kazalite Marina Dria. Meutim, iskazivanje
potovanja prema najveem dubrovakom komediografu see jo i ranije, kad se potaknulo pitanje podizanja spomenika. Godine 1957. pregovaralo se s Ivanom Metroviem o izradi spomenika Driu, a 1958. kada je prigodom 450. obljetnice roenja
trebalo postaviti spomenik, razmatralo se mjesto koje uglavnom odgovara dananjoj
lokaciji spomenika ispred zgrade Gradskoga kazalita, odnosno Gradskoga vijea.
Do postavljanja spomenika nije dolo iz vie razloga. Jedan razlog je tradicija nepodizanja spomenika unutar zidina Grada, koja je utemeljena jo u doba Dubrovake
Republike. Spominjani su i politiki razlozi: Metrovi je Dria prikazao kao sveenika, pa bi stoga priredjivai proslave ovaj Metroviev spomenik htjeli sakriti
(postaviti ga u dvorite Kneeva dvora), emu se umjetnik, naravno, protivi. Povo29

204

Kuan, Plani-Lonari 1989: 8099.

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

dom proslave 400. obljetnice smrti Marina Dria Drutvo prijatelja dubrovake
starine spomenuti je Metroviev je spomenik (odnosno gipsanu skicu) dalo 1967.
odliti u broncu i on je konano otkriven, odnosno sakriven u atriju Umjetnike
galerije. Skulptura je tek 1979., sporazumom Izvrnog odbora SIZ-a za kulturu, premjetena u vanjski prostor Babina kuka na Trg trubadura (tom prigodom preimenovan u Trg Marina Dria). U povodu obiljeavanja 500. obljetnice Drieva roenja
u Gradskom kazalitu Marina Dria 2007. predstavljen je sveani zastor Svjetla i
boje grada Matka Trebotia, s tekstom prologa iz Drieve Tirene. Obljetnike 2008.
godine Metrovieva skulptura Marina Dria konano je premjetena s Babina
kuka u prostor ispred zapadnog dijela zgrade Gradskoga kazalita Marina Dria,
odnosno Gradskoga vijea, pokraj Kneeva dvora. Kao i 1950-ih i 1960-ih, kad je
postavljanje spomenika piscu ranije razmatrano, to zadnje premjetanje skulpture
izazvalo je prijepore u javnosti. 30 Odbor za proslavu 500. obljetnice roenja Marina
Dria predlae dubrovakom Gradskom vijeu i Poglavarstvu preseljenje Drieva
spomenika s Babina kuka u staru gradsku jezgru (na prostoru izmeu Kazalita
Marina Dria i Kneeva dvora). Drutvo Prijatelja dubrovake starine protivilo se
postavljanju spomenika unutar stare jezgre na otvorenom bez procedure (natjeaja,
suglasnosti Ministarstva kulture i grada). Predloili su vrt Rektorata Dubrovakoga
sveuilita ili atrij Sveuilita, uz potivanje odluke struke. Gradsko vijee izglasalo je
preseljenje spomenika: petnaest vijenika izjasnilo se za, est protiv, a dvojica su bila
suzdrana na izvanrednoj sjednici Gradskoga vijea za koju nije bio pripremljen materijal i miljenje dubrovakoga Konzervatorskoga odjela (njihovo je pozitivno oitovanje dobiveno izmeu dviju sjednica, zbog ega su negodovali). Nakon sveane sjednice 3. rujna 2008., prigodom proslave 500. obljetnice Drieva roenja, ministar
kulture sveano je otkrio Metroviev spomenik na prostoru izmeu Kazalita Marina Dria i Kneeva dvora. Spomenik je premjeten na priblino mjesto gdje je
1551. premijerno izveden Dundo Maroje.

Zakljuak
Upravni blok kao sklop zgrada javne namjene u prolosti je bio istaknut
pravokutni prostor u istonome dijelu grada. Izgraivan je postupno, u skladu s jaanjem Dubrovake Republike te je tijekom vremena doivio preobrazbu. Kao drutveno najivlji i politiki najvaniji dio Grada, od svojih poetaka do danas prostorno
objedinjuje sve kljune javne funkcije Grada, odravajui kontinuitet mjesta politikih, drutvenih i scenskih aktivnosti, bez obzira na ruenja, gradnje, pregradnje i
prenamjene. Kao sjedite vlasti, staru Vijenicu zamijenila je dananja neorenesansna zgrada Gradskoga vijea. Drutvena okupljanja u nekadanjem Orsanu naslijedi30

Vidi u lit. Suvremeni napisi o Drievu spomeniku.

205

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

la je Gradska kavana, a scenske umjetnosti biljee kontinuitet izvedbi ispred Vijenice, u Vijenici, potom i u Orsanu, sve do reprezentativnog prostora dananjega
Gradskoga kazalita Marina Dria.

THE ADMINISTRATIVE BLOCK IN DUBROVNIK AND STAGE AREAS

Marina Ljubi
The Miroslav Krlea Institute of Lexicography

ABSTRACT: This paper describes the connection between the Administrative

Block in Dubrovnik, the continuity of performing arts in that architectural area,

and Marin Dri and his works. The modern Administrative Block, among other
things, architecturally encompasses the Neo-Renaissance building that houses the
Dubrovnik City Council and the Marin Dri City Theatre, and in the Renaissance
period the former building of the City Hall and the Great Arsenal Orsan stood on
that spot. Despite architectural changes, the Administrative Block continues to
incorporate the most important political, social and theatrical events in Dubrovnik.
Keywords: the Administrative Block; continuity of space and purpose; stage performances; Marin Dri

IZVORI

Dravni arhiv u Dubrovniku, Zbirka nacrta, Planovi opine i kazalita, VIII/46.

Dravni arhiv u Zadru, Misc. 106, pozicija 4.

LITERATURA

Anonim: Dri bez spomenika. Vjesnik u srijedu 16(1967) 22. II, str. 8.
Anonim: Najblae reeno. Vjesnik u srijedu 16(1967) 8. III, str. 6.
Batui, Nikola: Povijest hrvatskog kazalita. Zagreb 1978, str. 52.
Belamari, Joko (ur.) i dr.: Dubrovnik sa starih razglednica. Dubrovnik 1996, str. 53.
Beni, Slavomir, Perkovi, Zdeslav, egvi, Sran: Rekonstrukcija grupe objekata
izmeu Zvonika i Kneevog dvora u Dubrovniku (elaborat). Regionalni zavod
za zatitu spomenika kulture Split, Zavod za zatitu spomenika kulture i
prirode Dubrovnik, Dubrovnik 1982.

206

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

Beriti, Luka: Ubikacija nestalih graevinskih spomenika Dubrovnika. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1956)10, str. 62.
Bersa, Josip: Dubrovake slike i prilike. Dubrovnik 2002, str. 34.
C., K.: Zrak, boje i Dri. Dubrovaki vjesnik. 56(2007) 27. X, str. 55.
Disopra, Tina: Teror kia u sreditu Dubrovnika. Globus (2005) 9. IX, str. 4649.
Diversis, Filip de: Opis slavnoga grada Dubrovnika. Zagreb 2004.
Dubrovnik. Zabavnik narodne tionice dubrovake za godinu 1867. Split 1866, str.
225.
Fiskovi, Cvito: Pozornice Drievih igara. Dubrovnik 10(1967) 3, str. 4963.
Fiskovi, Cvito: Likovna umjetnost u djelima i vremenu Marina Dria. U: Marin
Dri. Zbornik radova. Zagreb 1969, str. 3354.
Fiskovi, Cvito: Za obnovu dubrovake Vijenice. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1985) 25 str. 109118.
Fiskovi, Cvito: O graditeljima Josipu Sladi i Emiliju Vecchiettiju u Splitu. Kulturna
batina. 12(1987) 17, str. 5464.
Fiskovi, Cvito: Kultura dubrovakog ladanja Drieva vremena. Dubrovnik
19(2008) 3, str. 516.
Fiskovi, Igor: Kiparstvo. U: Zlatno doba Dubrovnika, XV. i XVI. stoljee (katalog
izlobe). Zagreb 1989, str. 337.
Foreti, Miljenko: Marin Dri i kazalini ivot renesansnog Dubrovnika. U: Marin
Dri. Zbornik radova. Zagreb 1969, str. 249.
Fotez, Marko: Za spomenik Marinu Driu. Borba 22(1957), 29. XII, str. 6.
Hrukovec, T.: Dri u Zagrebu. Telegram 8(1967) 350, str 12.
Jelavi, J.: Gdje i kakav spomenik Driu. Slobodna Dalmacija 23(1967) 30. i 31. XII.
te 1. i 2. I. 1968, str. 5.
Jeli, ivko: Drievo djelu u svjetlu historiografskog i literarnog kontrapunkta.
Telegram 8(1967) 389, str. 11.
Jokilehto, Jukka: A History of Architectural Conservation. Oxford 2002, str. 163.
Kati, E.: Bondino kazalite. Obzor 75(1934) 27. XII, str. 2.
Kekemet, Duko: Projekti obnove bolnice u Splitu u 19. stoljeu. Acta historiae,
medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinae 27(1987) 12, str.
127140.
Krui-Uchytil, Vera: Vlaho Bukovac. Zagreb 2005, str. 388.
Kuan, Petar, Plani-Lonari, Marija: Sklop: Skuptina opine Dubrovnik, Kazalite Marin Dri, kavana, kino, izlobeni prostori. U: Obnova Dubrovnika. Dubrovnik 1989, str. 8099.

207

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

Nikoli, Vinko: Neumrli nasmija: prigodom 450. godinjice roenja Marina Dria. Hrvatska revija (Buenos Aires) 8(1958) 34, str. 281283.
Pavli, Ada: Prostori za prikazivanje priredbi na podruju grada Dubrovnika od 15. do
kraja 19. stoljea (magistarski rad). Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb 1986, str. 735.
Pavli-Cottiero, Ada: Arhitektura baroknog kazalita u Hrvatskoj. Prostor 3(1995)
1(9), str. 147150.
Piplovi, Stanko, Arhitekt Petar Pekota. Peristil (1987) 30, str. 155160.
Plani-Lonari, Marija: Blok na Gundulievoj poljani, palaa u Zuzorievoj ulici
6, objekt u Pracatovoj ulici i zgrada Opine, analiza razvoja i stanje (elaborat).
Centar za povijesne znanosti. Zagreb 1981, str. 5897.
R. Razmatra se postavljanje pred opinskom zgradom Drieva spomenika. Dubrovaki vjesnik 8(1958) 7. II, str. 3.
Ravli, J. (ur.): Otkrivanje spomenika Marinu Driu. U: Marin Dri. Zbornik radova. Zagreb 1969, str. 503505.
Reetar, Milan: Stari dubrovaki teatar. Narodna starina, knj. 1. Zagreb 1922, str.
99102.
oi, Davor: Dri bez spomenika. Telegram 8(1967) 349, str. 12.
Turkalj, N.: Tragovi Marina Dria. Telegram 8(1967) 356, str. 1.
[urednitvo]: Metroviev spomenik Marinu Driu. Hrvatska revija (Buenos Aires) 7(1957) 4, str. 436437.
Veramenta-Pavia, Patricija: Saetak studije o rekonstrukciji stare gradske vijenice u Dubrovniku. Dubrovaki horizonti (1983) 23, str. 1216.
Vukovi, Goran: Preobrazba Dubrovnika poetkom 19. stoljea. Radovi instituta za
povijest umjetnosti. Zagreb 2000, str. 40.
Suvremeni napisi o Drievu spomeniku:
Bijeli, Gabrijela: Politiari bi Dria ostavili na Babinu kuku. Slobodna Dalmacija
66(2008) 5. VIII, str. 22.
Bijeli, Gabrijela: Driu je mjesto na Sveuilitu. Slobodna Dalmacija 66(2008) 14.
i 15. VIII, str. 17.
Bijeli, Gabrijela: Reeno-uinjeno, Vidra se uselio u zidine. Slobodna Dalmacija
66(2008) 2. IX, str. 21.
Crnevi, Lidija: Dri seli u Grad. Slobodna Dalmacija 66(2008) 21. VIII, str. 22.
Drutvo prijatelja dubrovake starine: Spomeniku je mjesto u atriju Sveuilita.
Dubrovaki vjesnik 57(2008) 16. VIII, str. 68.

208

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

H., A.: Driu (ni)je mjesto u Gradu. Dubrovaki vjesnik 57(2008) 9. VIII, str. 23.
Maruni-Lisii, Anet: Dri gradu i svijetu. Slobodna Dalmacija 66(2008) 4. IX.,
str. 26.
Mrvaljevi, J.: Spomenik Driu uglavnom gradu. Slobodna Dalmacija 65(2007) 23.
VIII, str. 15.
Mrvaljevi, Jasmina: Driu spomenik na Mrtvom zvonu. Slobodna Dalmacija
65(2007) 26. VIII, str. 15.
Nieti, Antun: Driu i Bokoviu mjesto je u Gradu. Dubrovaki vjesnik 57(2008)
16. VIII, str. 69.
Stojan, Slavica: Prijedlog spomenika Marinu Driu. Dubrovaki vjesnik 56(2007)
29. XII, str. 47.
Vien, Ivan. Iz kronologije nastanka spomenika Driu. Dubrovaki vjesnik 57(2008)
30. VIII, str. 68.

slika 1. Upravni blok u

renesansi (Plani-Lonari: 1981)

slika 2. Restituirano proelje Vijenice

(Beni, Perkovi, egvi: 1982)

209

Studia lexicographica, GOD. 5 (2011) BR. 2(9), STR. 195210

Marina Ljubi: Upravni blok u Dubrovniku i scenski prostori

slika 3. Projekt prve verzije neorenesansne fasade Vijenice i

Kazalita (Dravni arhiv Zadar, Misc. 106, pozicija 4, list 123)

slika 4. Tlocrt 1. kata neorenesansne zgrade Vijenice i Kazalita

(Dravni arhiv Dubrovnik, Zbirka nacrta, Posebna pozicija,
Planovi opine i kazalita, VIII; objavljeno kod Beni, Perkovi,
egvi: 1982)

210