Margarin se pojavio na svjetskoj sceni 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena maslaca za radniku klasu.

Margarin, meutim, nema nita zajedniko sa maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji, ovjek je upotrebljavao maslac
kao prirodnu, hranjivu i zdravu namirnicu. Margarin je neto sasvim drugo, potpuno neprirodan, nejestiv i tetan
proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati prehrambenom namirnicom.
Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu preanja ulja unitava antioksidanse u uljima te
nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oteenja u stanicama i poveati rizik od raka. Zatim se na brutalan
kemijski nain ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili esterifikacije. U ovim postupcima se koriste opasne
kemikalije iji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naih duana. Velik problem je u tome to i
hidrogenacija i esterifikacija dovode do promjena molekula masnoe u oblike kojih uope nema u prirodnim
masnoama, te su potpuno nepoznate naem metabolizmu. U postupku hidrogenacije, ulje se obrauje hidrogenom uz
pomo nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans masti koje su dokazano vrlo tetne za
zdravlje. Industrijske trans masti poveavaju rizik od dijabetesa, raka, kardio vaskularnih bolesti te oteenja fetusa.
Osim u margarinu, nalaze se i u nekim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolaa, sladoleda, okolade i ipsa.
Esterifikacija je razbijanje molekula masnoa i njihovo ponovno spajanje po principu sluajnosti, uz pomo natrijevog
metilata. Ovdje se ne stvaraju trans masti, ali masnoe koje nastaju se potpuno razlikuju od prirodnih masnoa i naem
su tijelu neprepoznatljive. Kako masnoe sudjeluju u cijelom nizu vanih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove
izobliene masnoe izazivaju razne poremeaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje, est sastojak
margarina, moe pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranje ugruaka u krvotoku).
Prelaskom u vrstu konzistenciju, ulja uegnu i imaju toliko neugodan i intenzivan miris da se ovo mazivo (buduci
margarin) mora ispirati parom. Ovaj se produkt izbjeljuje uz pomo kaustine sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje
kako potroai nebi vidjeli njegovu sivu boju. Ukoliko je vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj
zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih svakako potpuno unitava. Ostaje bezlina masa kojoj se na kraju dodaje
umjetan okus i boja maslaca.
Ostaci slijedeih opasnih kemikalija koje se mogu nai u gotovom proizvodu margarinu:
ekstrakcijski benzin heksan, u odredenoj koliini eksplozivan, oteuje ivce
aceton, zapaljiva tvar, tetan za mozak i ivce
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
kaustina soda
metal nikl kao katalizator kod hidrogenacije
metanol (stvara se od natrijevog metilata kod esterifikacije)
izbjeljujua sredstva
PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjaih kancerogenih tvari)
Dio ovih kemikalija se upotrebljava u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u procesu
proizvodnje. Jedan dio kemikalija dolazi ak sa brodova za transport sirovina jer se u istim tankovima prevoze
kemikalije (primjerice razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve vie znanstvenih studija pokazuje
vezu izmeu konzumacije margarina i alergije, ekcema, astme, alergijskog zaepljenja nosa i ulceroznog kolitisa u
djece (1-5).
Kako margarin sadri previe omega-6 masnoe iz biljnih ulja, pridonosi neravnotei izmeu nae konzumacije za ivot
vanih grupa masnih kiselina omega-3 i omega-6. Neravnotea izmeu ove dvije skupine masnoa je uobiajena ba
zbog prevelikog unosa omega-6, a koja se nalazi u velikom broju industrijski obraenih namirnica i biljnih ulja, dok
omega-3 masne kiseline nalazimo samo u plavoj ribi, mesu ivotinja koje prirodno pasu i jajima koka koje se slobodno
kreu i same nalaze svoju hranu. Neravnotea (viak omega-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzronik mnogih
bolesti modernog ovjeka.
Margarin je dakle, potpuno neprirodan proizvod, prepun opasnih kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnom
nivou te sadri masnoe strane ljudskom organizmu. Nedavno je moj kolega napravio eksperiment ostavivi povei
komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslac je vrlo brzo nestao jer je postao hrana raznim
kukcima, mravima, insektima i brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao
netaknut. Nijedno ivo bie nije toliko glupo jesti ovo mazivo osim ovjeka.
Naravno, proizvoai margarina nita od navedenog nee priznati jer su u pitanju ogromne milionske zarade. Biljna ulja
koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi isplate. U vedskoj ak profesori pri
Livsmedelsverket (Dravna sluba za prehrambene namirnice) primaju ekstra plau od strane margarinske industrije
kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Na alost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali
polako e se i to promijeniti. Mo je ipak u rukama potroaa jer svaki pojedinac odluuje gdje e uloiti svoj novac.
Zato, kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!
(akos.ba/nasevijesti.com)