Recenzent of. dr. se, ZVONIMIR ZAGAR prof. dr. 86. STIEPAN TAKAC prof. dr. 86. MEHMED CAUSEVIC Urednik prof. dr. sc. JURE RADIC Lektor i korektor prof. dr. $6. 21VKO BJELANOVIC Likovea oprema DUBRAVKA ZGLAVNIK HORVAT (© HRVATSKA SVEUGILISNA NAKLADA ¢.o.0, Zagreb, 2005 (CP —Kataogizacia u pubic Nacionalna i svevtra trea ~ Zane 1U0K 624.011.1:009(4-87 EU:497 5088.74) 006:624.011.1>(4-67 EU:497.5)(083.74) BJELANOVIC, Adriana Drvene knstutje prema eupsin nomama Adriana Belanow, lates Rat. Zagreb: Hrvatska sveuBlibna nll; Gradevinsk fkutt ‘Seu, 2005 = (Uber Svevlitau Zagreb © Manuaeuriversias ‘stutonum Zagraberi) (Vahent? Svea u Rie) Bbiograta IBN 953-169415.0 1. Raj eta Dene knstutcje~ Zane expat je Nome ssostanta | ga tkana uz poor Mitra manos, craorai porta RH Adriana Bjelanovié Viatka Rajcic DRVENE KONSTRUKCIJE PREMA EUROPSKIM NORMAMA HRVATSKA SVEUCILISNA NAKLADA ‘GRADEVINSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU Zagee, 2006AQUIPIE Sn eSeLINE 97 FAKULTETA, a 2EBO “Cs.44 2 153 Jw bro; - ‘aka Sena Sveuilseu Zagreb br 0215683.204. anesenom na sedi odtang| 12 stopada 204, godine ‘vj ral edtrano ekotenenazva sven uctbenk(Marualauniversta stun Zersbiesis) vse udtbnkodobren eda Poveresta 2a itavatu datos Sve u Rec rad, js orang 1, pesca 2004. gone. cia. SADRZAJ PREGLED POSLAVLIA Luvoo (OZNAKE I KRATICE, 1.1 PREDGOVOR. 7 12 DEFINCWE, 121° Koncept squmost 422 Gradenecrverim materia 123. Gratemimateral: vo. 4124 Grenna sana, 125 Djelvana 1251 KaraKersiéne vednostceovana, 1252 Projekte il poratunske vijednost elvana. 128. ‘Swjsvagradevinskog material. 1281 KaraKerstne wesrost 1262 _Prjkine i proreéunske veecnost 127 ‘Dokaz raninog tara nosis 128 Dokaz graniénog sana vprblvost | DRVO KAO KONSTRUKCUSK( MATERWIAL. 2. DRVO KAO KONSTRUKCUISKI MATERUAL.. 21 OPCENTO 22 FILICKASVOISTVA. 221 Viinost va 222. Gustofadna. 223 _ Shupjane/ bubrerj ava smanjene | povecarj voumena 223.4 Prim prorguna wjecaapromjene vaznost na drvane elemento i spojeve 224 Serj da prouzoéenotpinom 23 ELASTOMEHANICKA SVOJSTVA DRVA 234 Vijednost media elastznost posi, - 232. Vijednost éstca 24 ORVOU GRADITELISTVU 7 244 Vistearva 242 Klsitrarecrvene grade ugadve uonstukce 243. Podiela ilene orate 244 Puno dvo7adrvene kosinicjo 25 WEPLIENO LAMEURANO DRVO. 254 Prozvodra i raspored amet 252 Neji bli konsektn sustai pont ameranh rosa, Drvene Konstrukcle prema europskim normama xa so 10 it 1 1 2 a 4 4 15 6 16 16 7 8 8 18SADRZAJ SADRZAJ UL MATERIJALI NA OSNOVIDRVA 54.1 Leper letra dre — LL. 9 xn 542 Punoéro-PD 0 {4 MATERUALI NA OBNOVI DRVA.... a : 55 _ GRANICNO STANIE UPORABLINVOSTI st ‘31. PODJELA PREMA ISHODISNOM OBLIKU 2 55.1 Defrmace ors elemenaagrederine st 32 VISESLOINE PLOCE, ay 552 _Kizaye soja sestave -medusoni pak element uso. 53 3.3. AWEPLIENE PLOGE OD FURNIRA zooy 56 DOKAZI NOSWOSTIELEMENATA KONSTRUKCUE 4 5 FURNIRSKE PLOCE 2 58.1 Vk para svstancina 4 55. DRVENIELEVENTI OD LUEPLIENOG FURNIA. wo 562 Val okomto a vsanca 4 38. UNEPLIENE LaMELASTE PLOCE 4 563 Tle pardenos vakancina bez dokarasisinest 8 37 PLOGE OO WERICE. ae 584 Tak otamto ra iokanca 5 48 PLOGE SVLaKvina _VLAKNATICE 2 | 565 Tak phoma vakarca 36 | 568 Saviano 6 \v.TRAINOST 567. Posmik 3m : 568 Posmk rast s soni bom 7 7 AO TRAINOST ee a | tes Toh 3 ‘41 OPCENTO a $536.10 Zajednio elven posta toe, 59 42 STETNIUTECAL, a 5.611 Zalenito selva iat paral svikancina saa. 8 421 Sl tec bilson pod a 58 12 Zejedihe eleva dak poralelno svakancina|savani~bezdokazasiabinest 60 4211 Give zi 5.7 DOKAZISTASILNOSTI ELEMENATA KONSTRUKCLE 60 4212 sae 8 57.1. Tlakpazieo svekancinasizvianiem 0 422 Vromens Seneca Boy 57.2. Savane s totam vjoren 2 423 Kemish tt ech. mY 5:73 Savin botnm evarem tak prao sWaancnasviariom cy 4231 Kiseinei nine td | 58 _ RAVNINSKI OKVIRI | LUKOVI 3 43 ORGANZAGUSKA ZASTITA ORVA a 58:1. Potnne peel 64 4.4. PRIRODNA TRAINOST DRVA 2 582 ater orton es 45 GRADEVINSKO —FIZIKALNE ( RONSTRUKTIUNE MERE ZASTITE ORVA. 2 49 POJEDINACNA POPREGNA UKRUCENIA LACM ELEUENATA I SUSTAUI ZA UKRUCENLE. 0 85 46 KEMUSKAZASTITA DRVA, 2 58.1 Pojeinnapopetnaukueeia lath element 5 47 ZASTITADRVENE POVRSINE. ae 592. Stbizacsh veto -swsav 28 popretrovuteie 5 48 ZASTITASPOIEVA OD KOROZUE “| 49 ZASTITADRVAOD POZARA | ‘VL PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA ‘ 4.811 Otpomost na potar dra mate na osnow dea — ved S 6. SPOJEVIU DRVENIM KONSTRUKCLIAMA. oe pecan ' 492 Opéenito, 2 61 OPCENTO. 68 483 Utec| sista diva na ponataneu pote. a Coes 8 494 Kone fh proce sof a. 4 6.12. Ponaéanje spojeva:nesivost-deformacia, 69 Bra sagorevaia. rau penser 70 £351 mr pein ojos arty meade era re pea 513 Ppt % 'V. PRIMJENA EUROCODE § NORMIZA DRVENE KONSTRUKCIE $122 Spas in eat ” 5. fren eRoco0 oR ROLE RANE OMRON NOBENE DEA | 814 lon abarapenina jen le Sanaa n KONSTRUKGUA... a 615 laneiéos prdzneka she u elements hj spiamo. 73 5.t_ EUROCODE 5 NORME~ OPCE ODREDNICE. A 62 ZASIEK on : 13 S11 Posupak gran stan 2 621 Vistozaeka. 73 152 PROJEKTIRANIE DRVENIH KONSTRUKCUA | NADLE2NI KODOVI ECS NORM! 4“ 622 Previa pikosiura asoka 4 53. GRANCNO STANJE NOSWOSTI “ 623 Dotaz nasil zayjeta 8 531 Keraktersénepeekne vjednost za kontnacedlovana “ | 6231 Coonizascku inet vanjstog ta 18 532 _Keatorsne pjkinewearost mehandkh sista grata i 6232 | Ceo zak pod provin kato q 54 LUEPLIENO LAMELIRANO ORVO |PUNO DRVO - KLASFIKACUA a 8:24 Pir porotune veze zit a wi “alana Bjtanovie/ Via Raise ‘Brvene Konstiokje prema europekin nommama viSADRZAJ SADRZAJ 6.3 Veze STHPASTIMSPOWNM SREDSTYMA a AA Gran spon - pope, 1 31 Opto a 1141 Boao wdt Goan tai ‘st 8:2 deterred oa eo a, % 1142. Pate trate coos fain Gere ‘8 45. Duress dno ol ono nde noon oe % 1143 exsatine te setae toner male ‘sr 834, detrei ito @ 115 baa vpn sgn natn fore 2 838 Dyemnoves el in ao % het bol thea alpen teats gin ac roe ‘s 38. Vow eo fa 182 _boal thse uta osonce ‘eo e281 pnw patina os a % 118 ini prtn send sre knsie te 64_spoueneaviin ® 6.4.1 Optenito. 96 Vl RESETKASTI SUSTAVI GLAVNIH NOSACA DRVENIH KONSTRUKCIJA. 42. Poplin norvasc 4 $42 Pride ctr das ‘ot 8. RESETKASTSUSTAM GLA NOSACAKONSTRUKC atta Raat onccenat ome Ac 8.1 _PROVEKTIRANE | ZVODENJE RESETKASTIN NOSACA. 182 844 Kontrol ‘e 8:11 Olan sabes torn snes lots on ain ts aes iit ain o 212 otarlotah natasha pr i won 8 213. Sivenes ta piste shat la ie : 82." AUALZAIELOVMUAT MODEL RAILERESETHASTOGNOSAEA ‘a 852 News ala onan ors nae " 5 $52. Nonox iota amt 1 21 fra jaa nett eg mt-st po ie Paes Mita as 7 S211” Popa gro grt ie < oenscom ‘o 842 Zane vze Gorn ice ber othe pe aa Fa Ra caer Senna feat 85. SUVRENENE VEZE U CVOROVIMA RESETKASTIH NOSACA ~ CAVLANE VEZE § CELICNIM 63:1 Motiarciposebne ievedbe ‘at Pecaleee 28 G81 apne sete 8 On iin aan hin plana pl ad a $82, Pendant en : ia 252. at an ona (22 ena era ppg pasa a a ee ‘s 253 _ Pate snr wars kin on jelog osiveg sustava prediet su olaniania moguceg kolapsa kanstrukce i onih Daina Shao) tasvanog gthon ramoate a prvaikindefemacana, U ovm Se fone Masa iru urste potrsbnn pojednacnn poprecnn ulruceialaeinelomeneta, opi Se su Radius Stor tabizechan vero | pesipe gcredvaroponzonta (poproénh feet) @_Kontinirano selovare (tereéeni) Gelvana mredemn 9 nove amendentans, neve se doka novos | porabest 3 Razak ‘pr dimencionianiu elemenstastebiizacjskih vezova | prkazije niz fesenia Kerakter'stént 5 a ecg ee ne eT Getafe cvorovima resetkasih honstukcfastabizacishn susiove {Debi desis tna tan pane set XIL PRORACUN SASTAVLIENIM STAPOVA POSTUPKOM GRANIGNIM STANJA Vv Bezina reakcije Sastavjen stapov su nosh element &ii popreéni presiok tre element! manjir dhmeaja ux. Komponente pomaka neke tke (Grede, gredice, poze, daste). 2a raziku od Iiepjeni nosaéa s krto spojenim sastavnim Kut (nag; ocnos; ku izmed pravea sil i pravea Vakanaca diva ‘lemertima siotenog sresiela, vere wlemenata Cavima it rekim arugin mehanikim spain Kut, odnos; faktorpoéetnog zakevjena ocnes duline i2vjana iosne dune elements) Sredstvima smatraju se popusilvine pa su neizje2ni pomaclu spojim ravninama temeliig [sii Eraissa psia pe eaarea oe Saco ovale renoke, Sitthe voile saatirjonkigresjete'W) wvode se u proragun Kut pareja Koeficjentsigunost;Koefcjent umanjenja 5 veduciranim i jelatvori vrjednostima. U ovom se poglaviu navod! podela | prpadest Sarena as " Sastavionin Stapova glamnin grupama (tpovine popreénog presjeka), @ Za svaku od ni Ye zaslalnagelovania(oparecena) ‘iozen je postupak proraéuna delovomin slick vena presieka te provere noswost | Ww zasvostva gradevinskog materiaia {porebiivost avekvih Konstuktiaih elemonata Kao posebni ent Ye 29 ronjeniva delovanja fopleretenja) A Vos Autos ww ‘ian Bslanovie | Vitra Rae Drvene Konstukaje prema europskim normama 7L.uvoo Luvoo © Potetni kos plata (poten ut impeteke) Dodatne kratice fp Gustoéa sirovog materala © Normaino naprezanje ‘ho Noto presi © Posmisne naprezanie ‘ew Bro prsiok |) Vrjednost pariah koefjenata ze kombinacje djlovana (fimbenicl Kombinacle) | 1” aaleine& vikancima ‘ve. za kombinacske vrecnost | 1. Okomio na pravac vakanace 1G Zautestale wejecrost lng Zatievard moment tromost UsA_zanazovisaine vjednost AC Medi! popustivostspoa (elastigna upetest spojaukututrozglobnog okvira) 3 one fe anne tetas mine harrsnten ee KK Posetri modul dformacespaala Indekane oznake € Cava0 ua Poteban bo spin srodstava A tevanredno (udesno) detovanie max Maksinum Mo Mia F —_Djelovanie (optereéene) ‘ean Sredrja vilednost 4 _Trajane potara _Staino detovanje ‘min Minimum v Brine saporjevania Sees ae Wag Poteboi (eahifevani,razeni) moment otpora MMaterial fn Faktoreslabijnia presjeka;neto 1” Pronjer Stapasiog spojnag sredstva ap Sfeme (apex) het Unupan (prog, determacia) | -<__Pravae vakanace drva jx Usdu2no opterecenie( praveu os) retfin Konaéna vijednost deformacie) 8 Stupan bubrenja/skuplana. brute Bruto © Osiabienie fo Stupanibubrenla/ kupfanja palin s Vakanckna cTak ptisak gjeéero) F Savjane Zakrvjenos) ame fm» Stpan| bubrenja skuplanja-okomito v odnosu na akan (i) Katléna vrjednast;boéno ivan popustvest ye Kutkzanja @ Projekt (proratunska)vrjecost red Redukoja © Relatvno izuzenje det Deformacia te) Relatvna vijednost(usporedna) A Topinska provodvost tds Raspodiela req Zattjevano (potrebro) y Relatvna viatnost aka ot _Djelotvarn, efektino = Povrdina ipke armature (vk) @ Viatnost diva ex Vanisko ser Uporablvost;potetna vilednost {© Boj tora (ema DIN 1052) ee erea Sen tay Urainotezene vasnost 1 Pojas tekvencla sup Supremum (gomja vilecnost) fin Zavebri ran t Viak sweou tes Ukpni horizata proaib tor Tora stabizaciskog vera tot Ukupno Kratice h_Piitsak po ometaturupespaiaa U— Viaéna évestota etka: ptetni Uijeca|vsine prosjka (‘size eflect) tmodul deformanie (spolna sredstva) (CEN Comte Europeen de Normalisation ‘odnosu na usporednu vijednost ¥Posmik (prerez), popreéna sia DIN Deutsches institut for Normalisation in Unutrai adjus) vol Volumensk Ct Eurocode 1 int infimum (dona vednost) Ww Hibat E05 Eurocade 5 inst Potetna vrjednast defermace wei Webullov EN Europske norme traktor vrjcnost; reat YTeterje i popustanje tela: ENV Europske prednorme spojna ravi jepenia plastkacia (spina sredstva) NOP Nacionaln! dokument primjene | Rubno naprezanje od saviania 0 Kutizmodu pravea sili pravea NAD _ Njomaékinacionain’ dokument primjene 20 ECS {u shemenu LL rosata) uta] du Makonaca; Usporedn volume) STEP. Structural Timber Education Programme stablzacistog veza pocetno (neoptereteno) ta Opteratenjeokomito na pravac os! 90, Kutizmedu pravea sie vakanaca 8 Bue spojnog sredsiva fp Rubno normalno naprezanie okorta 88 Bocobin! 1, Povetar vriechost za odredivanie na viakanca (podruéle u sjemenu) BC Serer nosivest elem. sabiizaciskog veza 055% taki ] BA Bor alpskt im Savjanie © Hast cor z “alana BjetanovieTViatra Raye ‘rene Kensuke proma europa nommama A1.uvoo L.uvoo. 4 1. Uvod i Heat jak -vagover Lo Hrast uznjak 14 Predg LA Asi LD Liepliens amelrano drvo USL Laminated stand Lumber LVL Laminated Veneer Lumber M Hrast medunac. NH Crnogorica (088 _OSB-ploéa (Oriented Strand Bord) PSL Parallel Strand Lumber PD Puno dive s Smoke SL_ Hrast sladun IVT Tyrda ploca vaknatca VP Polutvrda plofavisknatica JEDINICE Ne; KN sili detovania (opteredenia) gin? specie mase (gusteée) kN? specie tedine Nimn®=MNim?=MPa_——_naprezanjaEvestoéo kim moment saviianja PRINJER)) OBJASNJENJA - mehanicka svojstva PO I LLD karakteristiina évstoca saviiania paraleino sviakancima (5% frakt) tne feos arakteristigna viaéna Evratota paralelno s Wakancima (5% trakti) feanx arahterstigna viaéna Gvstota okorrto na Wakanca (5% rakt) eax satohteristena Uatna évrstoéa paraloin s viskancima (5% frakt) fax karakerstina tagna Evstoéa okomito na viskanca (5% frakt) ea arakerstiéna posminatorijska Evstota (5% fakt) Egmaan rede madulelatignost paraelno sviakancima Exsmman sé modulelastinost okomitona vlakanca aos arakecstiéni modul elastiénoat paraelno s vakancima (5% fraktl) Eons arakteristigni modu alastiénost okomito na viakanca (5% raktl) Gomean sede madul posmika paraleino s viakancima Gos arakerisin) modul posmika paraleino s vakancima (5% aki) » arakterstisna specfiéna gustoga — masa (6% taki) (Ova) udzbenik namjenjen je studentima Gragevinekog fakulela i struénjacima u praksi kako bi se ‘upeznal s postupkom proraéuna i dimenzionianja drveni Konstukela prema europko) normi ECS, ‘Tradicionaina gradnja drvenim materjalom prorasla je odavna u modemo podrutje konstuktivnog Indenjerstva. Takav Jo rarveyvidjiv ¢Jodne strane iz bronin isiradivagkh rasova, eadrZaja norm te stuénin kniga | ud2benika za granu drvom, a's drage sane 2 nlza lvedenin cevanin grasevina rastain protektin desetjeca, Pomicanje granica raspona, vsine, valumena it vikos, isu pr tome ‘odlutujuée mjerio napretka. Vio Eesto upravo su nove fehnke povezivanj, uporaba visokowrjodnog {rveneg materjala It pobolsana konstuktvna zasta va, uz preclane postupke lzratuna, te pro: ‘ubjena znanja svojsivima materala, no St Zaisa predstavja stvan napredak grade crvenim ‘materjaima, U stainom i primjetnom razvoj inzenerske discipline gradtestva drvenim materialor vio je vazna Luloga nove europske generacie norm, posebice Eurocode 1 i Euracade 6, Megusobna skonomska povezanost unvtar Europske sajednice zahtjeva za sve zemje éanice jedinstven skup norm, ‘az, oznaka i pravila. Od eekundarne je vaznost hoce ee se buduéa norma zvati EN ii HRN, ii pinay ners vex 2 ace ven hoist ose plan pe mmol VOT sada ‘urocodes not “ranutno se nalazimo u pjelaznom razdobiiu primjene stain, postcjecih normi koje usvajaju Koncept iopustonin naprezanja| prover rovh norm zaenovanih na postupku granienh stan. Sacra} nov ‘o%mi,prkazant i razjanjeni uz prinjonu pripadajucih oznaka, predmet su kage KOju uprave State Distanca prema dosadaénjoj norm pestupku dopustenih naprezanj, al uska povezanost s novorn noemom | postupkom granininstanja, omaguéza je sasvim nove polazigte u projekranju érvanim ‘matetjalom, Takav suvfomeni pristup, v Yeon | praks, sto pre reba usvojt u proraéunu | zvoderjy , Prinjora rac, ov kolinu CO: atmostery ispusta ‘osobni automobll na putu dugaékom 15.000 km. 4124 Graniéna stanja GGranigna su starja ona stanja koja, kad se prekorate, dovode do toga da nosiva konstrukaiia vige ne ispurjava projekne zahtive. Razlikujemo: = graniéna stanjanosivosti = granignaetanja uporabjvosti(podobnost za koristenje) Djelovanie ill operecene F jest: — zravno djelovanje— sla koja dluje na nosivu konstrukcy ~neizravno cjalovanje — npr. uiecs) temperature i skuplianje 1.uvop Podjela prema vremensko] promjenivosti: (vii Tablicu 4) ~ stalnagjsovanja(G) npr asta tena () = promjeniiva detovanja (2) + dugotrajna pe. opterogeria u skaditima () = srednjetraina 19 prometna optereéenia (@) = ieatkotrajna ‘pr. oplerezenievetrom (w) 8 sjegom (s) trenutna pr. horizontal ular potpore i zidove ~ tninnadielovera(A) npr. optreenf atl arm ve oparedonj od ‘slijeganja temelja mercer Podjela prema promjenivost! mjos = stalno djelovanje pe. Matta tena = promjenivo djelovanje npr pokretitret 1.25.1 Karakteristiéne vellednost djlovanja. Za karakterstisno djelovanje Fx usvojena je goenja vijednostfaktla (npr. 95% fraktl Juéa KasatajanjaGjelovanjaodredena jeu rjemackom NAD-~u (vil Tablicu 4). Prpaden B ‘Sika 1.1 Kiva cistribucie vierojatnostdefovania F Roprezestativne vrijednosti promlenjivihdjelovanja: 2, karaktristiona wjadnost vo, kombinrana vrjednos\ iQ, wijednost ubestaost ‘v2, nazovilaina vrjednost i vilednost parcfalnih koeficjenata kombinacle djlovanla Tabica 3) 1.25.2 Projektne il proragunske vrljednost!djelovanja (Ope! raz 2a adredvanj proratunskevilednost djlovanja Fi FeneFi (ay Fritome je vijodnost koefisentay, odredena u Tabi 1. z “Rariana Bjeianovi / Viatka Raje i ‘Divene Konstukcie prema europstin normama 7L.uvop 126 Svojetva gradevinskog materiala 1.28.4 Karakteristiéne viijednostt ce u vetinislajeva niska vijednostfaktla (S%sraktla) sanekeg materia 2a puno dvo,Ijepjeno lamelrano dv, Teknatce) utrdone fu njomazkom NAD. (i Tabice Kao karaiteristéna vijednost Xx ulveduje Karaktrisine vijednast svojstava grade. lobe od Wence | drvene pioce s vaknima 0 10 do 15 u Priogu), % Sika 1.2. Krvulja distnbucie vierojtnost vijednost X za neki gradevni material 4.26.2 Projektne il proraéunske vrijednosti Xo = ns a2 7 nu parla Koeficjent sigumost za evesiva gradevinskog materjala (Tabiica2) esa Eimbenik mottkacie kojim se wvadave uijeca) trajanjadjlovanja i viaznost drva 4.2.7 Dokaz graniénog stanja nosivo Sasa as, S4= ¥eSs He (Oey + Evi Qu) aa) Ry-RGsE saa) 05) s R A ‘Sika 1.3. Proklapanje krivulja dstibucjie verjatnost ctpomostR i delovenja S (2 = R-S) 1.uvoo te 7 as Prjetana(proratunska) wjednstsojtvagradevnog materia tn karakteristiéna vijednostsvojtvagradevnog materia (Tabice 10 - 15) Kos oeficjent modiikacie (Tabla 8) me parol koeficjent sigurnost za svojsta gradevnog materials (Tabics 2) Eu: Ge ——_projeltiana valednost & modula, C medula aa ‘geomatrijeka veliina u mjorn|jednad#bi (u nagelu je to nazivn vrijecnost) Proagun naprezanja wazvanih karaktoristinim datovarjam Karaktorist svjsiva grad. matoriala Kiasa wrajania dislovaria, Koofcllentsigurnost ye Kombinadija djelovania Kissa uporablivost 5 parciainim koet. sgumost Yoo [dmbenicima kembinacie We Kew velednast Projekirana vrjednost sielovania Se Projektrana vrjednost tpomosti Re ‘ka 1.4 Diagram dokaze granitnog stana nosivost! 1.28 Dokaz graniénog stanja uporabljivosti Exsty 19) 5 rnjema (uwrdene) vrjednost delovana ili komnbinacj cjlovania EG, + + Dy, an ce nazivna vijednost mjerodavna 2a mjerene (npr. graniéna velednost pomaka leazvanog savlanjer) Proraéun naprezanja zazvanih Karakerst evosiva grad. mateiala kKarakteristiznim detovanjom 1 Kiasa ajar cjstovaria Keticjontsigurnost Kombinadia djelovania s parcjalrim koef. sigumnost yoo imbenicima kombinacie Wr Klasa uporabjvest T kaa vieanost Pa came sumone a8 1 wre pa tote! sens done Tab a = moe tombe ovaj Tac 3 Ss Co een ° ‘Sika 1.5 Dijagram dokaza graniénog stanja uporabljivosti oo, earstn pont omenog selena “aan Sanne RARE Cire erie waa saapsin aaa 3.DRVO KAO KONSTRUKCLISKI MATERIAL 2. Drvo kao konstrukejsk! materi 24 Opéenito vo je pritodni organski materja! Koj se sasol od stania. Sve veste drva velkim svolim dijelom cupasajy na slitan sastav zxdova staniéne supstance. Razike koje su specie za pojedine veste ‘dredene su naCelu materjom od koje su sastaviene, a koja jot na bol, mis. prrocnu tajnost Tvojatva u pogledu Kemjekh roakeja svake pojedine weste drva (27) \Velednosti koje se odnose na svojstva dva rantkuju se ponekad éak | unutar iste botanke vrs, | tou pil sirokom rasponu. Pouzdano razwstavanje gradevinskog drva stoga je znimno vazno 22 legotu uperabu u gospadarstvu, as obzrom na nosiva svlstva mora 6 provest rio edgovorno. Pored racist pokazalea pojednih svolstava prom primjene deva kao konstrukcjskog materials treba prije evege obrall pozommost na to da je: = devo anizotropan gradevineki material, fo znadi da nlegova svojsva u raiétim pravelma isu isla (u gradevinekojpraks azliujy ge pravl Koji sy paralel’s viakrima it su kor ‘odnosu na vakna joni ge odredulus dostalnom preciznaseu) devo higroskopiéan gradevinski materia ko veé prema svor klimaskom okruzenj, prima Wedaje vagy —promjena svojstava drva v usko| ves promjenom via2nost diva ~trajane opteretenja od iravnog uijeaja na nosivost deformacieelemenata iz drva — uporaba diva kag konsirukcjskog materjala ravno povezana s osobinama vezarim UZ jegov rast (npr Sina godova,razgranatost | nag viakanaca) Uvatavanje ovh svostava drva, ako se ono keris kao Konstrukcijski material te nova peimjona cgradevinsko-tehnickom smisly, vidivi su lz podataka navederh u table 21 ‘ablica 2:1 Natinl | postupe! uvazavaria svojstava dra pl njegovoj ugradniu konstrukcle ‘NaGini | postupei Raziél pekezateli | Prijenom karakterisiénhvijednost koa sigumosti_my2a materi Razikovarjom svdjsava sukiacno djelovanj paralelno okomito u Arizottopia Jodnosu na vakra.2-y siaju potrebe | pod kutom a u odhogu na viakna Tzraéunom deformacia nasiaih bubrenjem li skuplanjem kcrsted! Higroskoprost kenet uxt mre " een Sadidal vage ‘Modiikaciskim fattoor Kaas Cmibenikem Geforce Ka Trajania optereborja _| Modiikaciskim fakorom Kes | imberikom deformacie ka Svojstva rasta drveta [Pri rezvretavanju va Za jednostavnje odredianie uecaja viaznest | Yojana djslovanje na Gwstoéu divenih nosivh eiomenala defnane su Kase il razredi tajanja dieiovanja (Tabiica 5) te kiase uporablivest i raed vlaznosti (Taba 6). " LU dokazu nosivost za 2aledniko nastupanie djelovanjarazistog razdobia tralaria u Kombinac) pri Lavrvanis vejednost! Embenika modtikaclé Ky, mjerodavno Je delovanje nakraceg razdobla teajania. Suprotno tome, u dokazu uporablivestipoéetne so urjednost! pomaka odredulu s nemodiferanim svojstvima kruiost) materjala (yy = 1, Keo = 1), a promijenjent vjeth optereéenja | mikrokime Uivazavaju se Eimbenikom deformacie kas Kolm Se, posebno 2a svako aplerecenjeu nizu delovania razlitog trajana, u iratun projekine Al proraéunske vrjednostl Konaéne deformacie, Ue, wodl \Ujeca| puzara (elemenata | spajala)' vadnost, ‘Satet ops etrukture cenogorce i bjetogorice kao | evojsva koje se temelie na rastu drva navedeni su djelu STEP A4 DRVO KAO KONSTRUKCIISKI MATERIAL 22 Flaidka svojetva 22:4 Viainost drva ‘iaanost diva w izretunava siz mase m,,izmjerene uv ru mase my lzmjerene u sulom sanju kako sie ‘Mu amjoreneu laznom sta mase me, iam) ey Odreavanje vaznost drvaprovodi se uz pomeé: = preciznih postupaka mjerenia | vagania uzoraka u Viaznom stanju i nakon sufenja na temperatura 00°C = neizravnog i brz0g postupka mjerenja specténog elaktriénag atpora di vlagomjerom, ‘uz mjemu preciznostod oko + 2% pi rain wage va od 6% do 32% Prema DNs 4074-1 raceme = sete (ere) do 81> 20% (20%, sho ovina presoka > 20 000m) = pout de 820% ujednatens iaznost u punom drwy, oy = 12% Kiasa uporablivosi 2 Temperatura 20°C, relatvna viaznost zraka y samo nekotko ledana u godin prelazi vrjecnost od 85% — vjednacens iaznost u punom dr, uy = 20% ‘asa uporablivost 3 Usjet kof dovode do Waznostidrva vilednostl veée nego u asi uporabijvosti 2 22.2 Gustota diva Gustoéa drva (p) najvatnie je njegovo svojstvo jer se povedanjem gustoce poboléavalu i sve ostale elastomehanigke csabine. To vrjedi | za Ewsiotu prilska po Omotaéu rupe v drvu, a time | 2a ‘osivost mehanies ostvarenih spojeva, No, | svojetva deva koa vise 0 udjlu staniih zidove, Koo 'to su topinska provodvst i bubranje odnosno skuplanie drva,takader ovise 0 gustot ont 22) ECS notma defnira karakterstiénu gusloéu kao vljednost 5% frakila, izvedents iz mais (m) | volumena (¥) v stan jgchatene viaznost pt temperatur od 20°C | relatvno] Vazlzraka od 65%, (Odnos mase i volumena drvaviasnosti w = 0% oznatava gustoéu u suhom slau, eo, Nermalna se ustota, py, odreduje na drvy uravnotezene viage pr temperatut 20°C ireland) viazizraka 65% 0 ‘Raviana Bjlanove Vina Raise ‘Drvene Konstrule prema europakim nommame 7I1_DRVO KAO KONSTRUKCNSKI MATERIAL 2.2.3. Skupljanje /bubrenje drva -smanjenie i poveéanje volumena U higtoskopskom padrutls 8 1 < ace 32% primitsk (uplane) viage doved! de povedania volumena Siva (Gubrenje), a gubilak viage urokuje smanjenje volumena (skupjanje) diva. Dimenale da Imjeniaia se U granicama od 5% do 20% inearno 8 promjenom vlaznost, Sjedetim Se fzrazom U Figroskopskom podrugju mogu vila jednostavno ratunski odredt promjene poéetnih dimen koje rast kao posjedica upravo promjene viage u dru fot @3) 8-8 09 ri tome 8 promjena volumena (bubrenje/skuplanie) u % po 1% pramie ‘Bu razika u viaznost drva eaters u % flo pfomjona volumena (eubrere / skupjanje) paralelno wu odnosu na viakanca s oko 6,01 moze se zanemat $0 pranjene volumens (eubrnje/skipfrje okomio u edncou a aka tbica 22) vatnost drva TTablica 22 _Protatunske vijadnost za promenu volumena (bubrene /skupljan),irazene u % 0 1% promene Wiaznosti ava” POILLO wemogarce | —Bulva da ava Tikovira Riigke wie este ava {H)-~okomito u odnosu | ~okomto w odnesu na | ~okomito uw agnosu na |= okomito v odnosu na a viakanea iakanca ‘lakanca Wakanea 0.24 903 02. 0.36 Vileda za viainosl Grva-u hgroskopskin podruclu ronyjene valumena ometan,abléne se vijednost out "prema DIN 1052-1 (ablca 4), sukladno NAD, prog D.1 22.3.4. Primjeri proraéuna utjecala promjene viaznasti na drvene Primer: 0100x160 tr Sika 2.1 Cvor réetko ~ tana sal vertalneg elementa pronosi se kontaktom ILDRVO KAO KONSTRUKCW/SKI MATERIJAL Za visinu gomjea tatnog pojasa, h = 200mm, promjens visine (Ah) znosi 3.6mm 80 poveéava ‘moguénost propadania nasaéa sa spojevima takve vst. Praporuka je da se tana la, pienam ‘mehanigkih spoinh stedstava, preusrjer na pojas. ovale ved jeu tom i uta Bt tov uss i'se onda mode skort za p ‘ane djagorse (U ;Pokacanom prieru, prikjueak vine djagonalerjegen je dijema bozrim divenim vezi] ‘Ako Se proces! promjene volumena diva (bubrene | skuplanje) povolrim Konstrukclskim mjerama izbjegnu, tose onda naziva spietenim bubrenjem li skupjanjem. Vilednost sie koja nastale zbog ‘orjeene deformacie moguce je prepolovitl (u odnosu na veléinu ste koja bi nastalaka0 poshediea promiena dimenzija nastaih bubrenjem ii skuplanjem), jer se reolo8kim ponasarjem diva promjene ‘oblika ljelom mogu neuizalzal plasiénim puter Primjer: Elernont i punog diva, pravokutnog poprenag presjeka xh, smjedten je izmedu dvju és plota | [Blo2en wiazenju na nacin da se Vaznost drva poveca 8 = 10% na wa = 5% 1 (Geometrisk’ uve: abs 28 AE 7 m0 = Esa naan 5 2100 ‘Ska 22 Element lozen viaZenju ri sprjeénojdeformacii Pritom su usvojene slledece wriednost Exonnin = 370 Nit? tema Table’ 10 (vid Priog) Bay = 024 prema tabi! 2.2 Iz navedenog je moguée ede proratunsku vijednast normalneg popreérog naprezania (tak ‘okomita ng wikanca} 024 5 eq 370.224, 5— 00 = 37005 22.4. Sitenje drva prouzroéeno to} Sirenje drva prouzroteno topinom u drvenim se konstukclams opéenito ne uzima u proraéun jer se cdo pi zagrjavanj slje2e suprotno od smjera sirena, ‘Tablica 2.3 Utjocsj topline na promjene volumena diva Roetsjenttopinsrog ramen volumana nostdva pritkom iavedbe spoja = 30% tera pravac Vane ptom nwa ee ae Matera izqutera 27] (ubeenje— skuplianje) Ca ee Pune div — parlelno s vakrima 505% 10°K' Diar% / 1%= 10x 10° ish n= Pog PHM. g24. 15.8 _oote.n yRO dR — akomito na loka sex 10K" E = 240% 107%" N= Baa oo uno dive — okomito na va B10" (0.24% 1 196 = 240% 10° % @ “aera Bjeianovie | ata Raj ‘Devens Konwthle prema auropskin norma 8IL DRVO KAO KONSTRUKCLISK! MATERIJAL ‘Ako je relativna vadnost 65%. povetanie temperature od AT = 25K doves do smanjenja vaznost diva za 1%. 12 toga se moze odredit ukupna vjednost deformacie ‘Puno dive = deformacija paralelno s Vakancima: ‘AL= (25x05 x 108 — 10x 104)x1=2,5% 10%x! produtene () za 0,0025 % = 0.0 uno drvo ~ deformecia okomito na viakanca! l= (25x6x 10% 240x104) x1=-90x 10%x1 —_ skrabenle () 200.09 % 23 Elastomehaniéka svojstva drva 231 Vrijednosti modula elastignostii posmika LUobi¢ajeno polaiéte za odredivanje djelovara linea’ je zakon deformecie materia, poznat kao svojtvo elasticnost Prema Hooke-ovu zakonu onEe ea) Gy es) ‘9 normalne naprezare (pod pravim kulom w odnosu na promatranu reznu povrSinv) ‘{_posmino naprezane (smicane tangenialno prema reznoj povtin) rela iadutenje I deformacia modu elastignost G_—_-modul posmika Kvanttatine vejednost © djagrama koje wrjede za uzorak diva bez greSaka izioten delovanju tia (e)Viaka (1) prkazane su na sci 23. Krivulja doformaci i naprezanja drva ialozenog silama via (i take (c),parateno i 2 She ‘okomito u odnosu na viakna — relativno izduzenje pritom je konstantno (iz STEP-a 62) sito 24 predstaviackeperimertalnereztatepokusa s popreénom slom priske uz optereenje po Se ete asa pose © diomienin oleretenfem povsine prkazane Kiva od eo) _DRVO KAO KONSTRUKCSKI MATERIAL a re ‘Sika 24 Naprezenja nestela priiskom ona gomia| trent probnin wzoraka drve $60x150mm pod Pravin Kitom 1 odnosu na vakanea oviena su 0 deformacil dra iz STEP-2 B2), ‘Sve dok zaviéna veraja ECS norm ne bude dostupna, karaktersiéne vilednosti modula easténosti i modula posmika G preuzimaju sei njematkog NAD-a GGraniénostanje uporabljvost Srednie (prosatne) vijednosti Engen, Gren Granizno stanje nosivosti Karaktristéne vrjednosti Eons, Gooe (6% trata) Pijena grada ~ puno drvo (PD) ~ Tabica 10. Eoar Ljepllene tametrano drvo (LLD)~ Tablica 11 Ener Goon! B Game \Vriesnosti qustoée, Estate i module, dane w Tablcama 101 (v Prlogu), vilede 22 razdoblie ‘rajanjaopteredenja od oko 5 minuta | za klasu uporablivosti 1. Utjeca] ajanja delovania i vlaznost {Wima) na vilednost konaéne deformacie uvazava se éimbenikom deformac Kyw 28 poscbne ‘cred, ako Se zahtjova dokaz nosiost prema teoriill eda, vidl ECS, 5.4.4, 23.2 Wrllednosti Evestoga Karakterstiéne vijednosti dvrstoge {4 defnirane su kao ukupne wijadnost! 5%-tnog rakila \Vnjednosti Gvstoéa iz Tablica 10 i 11 vijede 2a tajanje djelovanja od oko § minuta i za klasu Lperabvosti 1. Uijeca) stvarnog trajanja delovanja u zadanim Kimatskim uvjetima na raéunske \ijednost brstoéa (dokaz nosWest), lrazava se moditkaciskim éimbenikom kas Kolm se mnczs Karakteristéne vnjesnost Evsiosa. Kako sve proratunske Kombinacie sadrze djelovanja razistog {tajala, upravo je djelovare rajanja mjerodavno za odredivanje vijednost kre @ ‘Raana Bjelanowie | Vietke Rays Tablica24 Viste djelovania (naprezanja) ‘Vesta opteretenfa ‘Oxnaka Napomena: [Viakparaleno s viakancima Te [Za PD (osim Kase S7) fan = (1750 do T7720) XT ceo rete) fee | 2a LUD: faox (140 do 155) fe lak paaieino sviakancima ‘ca | Za vikost A> 30 mjerodavan je dokaz noshostl = vane Tlak okorio na vakanca Tie | Merodavna velednost favoa = 1500 teow oe ‘Vijednost Gvetoce prema Fankinsor-ovo), tek ne ekaee poses fee _[jednassbi(pogiavo 5.6.5) Savianje te Posmk t Drvene Konstukcle prema europskim nomame 6UL DRVO KAO KONSTRUKCIISK! MATERIAL 24 Drvo u graditejstve 244 Veste drva ‘Na zomiji posto oko 4500 vista dva dij srava gustoéa po anos! izmedu 100 kaj? | 1200 kal Tablce 2.5126, sadr2e uvrjezene europske Weta crva Kakve se koriste u gradialjs, ali ineke wiezene vrste Tablica 2.5 Viste cmogortineg drva ‘inaka [Katey | Batanieknatiy — [Osta nasi [ —Podeoto [a Zmogeréno dive Sree Spica abies Kat Ea 7 ayaa, dela 2 [aties uaa [ISSR [ropa 70 Bor ae Eee oa Dourjase og [Peruse Europe 40 a [doi a Faroe 30 Teuga etrophyia Severna = westom Hemck [Hem [St Scar 0 haraoopare iecoeceee nootkatensis Spach. 00 Posidoiuge reper pne | Savor Dugtaciia DGA | menziesii Franco Douglas fir Amerika S80 erat a | JopsstokT SouhemPine [PIR [Prwepausns _ [<™ eee | | Tabla 26 Viste bpogorénog diva ‘Oenaka——[Rratica | Botanikinaniv [Osta naai’ [_Pourjeve [or Bjatogorieme ave rast ig [cuore abr [orate 375 Suva [Fagus Sates ——[Crvena niva [Eup | reak FTEK | Fecons grandis Tago Aaja —| 620 roontear GRE [Oostea ii Sizer [O00 [Robe tBongoss— [z0—[Lophra ata ik 060 " Mormaina qustota hg fm? 22. Kasfcanjedrvene grade uradiveu Konstukele NaS os uvijok vatet! propis za vizuaina Kasicranje (razwrstavanje) pene grade, MRN.D.AD.101 prouzeti su cjelost 2 Orme DIN 4074 (12/58), Prema vageéoj norm, HRN.D.A0.101,vizuaing Kasiskacia temelj se na sjedeim kriteriima raz- vstavanya: 1. Greske popretneg presieka 2 Kurge 3. Sina godova Il DRVO KAO KONSTRUKCUISKI MATERIAL 4. Nepravinostvakane (ueukanost) 5. Gredke izazvane skuplianem (raspukin, pukotine) 6. Greske bojecva T. Napad insekata 8 Imela 8. Kivjenje grade (izboéenost, vtoporenje) 10. Nepravinost usr va "Na temelju vaualne Kasitkacle pilena cmmogoiéna grada razvstava se u sledace skupine (podjela prema DIN 4070-1) Kiasa $7 ~ pena grada male rosivost Kiasa S10 — pijena gfada standarane nosivost Kiasa $13, = pijena grada natprosjeéne nosivost Postupe klasitkacie navedeni su u programy STEP AB, a odnose se na ~ viualno razvstavanie (hasitkaci) = stroeo razwstavanje (Mastthacju) Vizualnom Klasifkagjom, @ prema standard DIN 4074 (12158), puno dive, ugradivo u Konstrukci, razvistava se po Krall u sledeée skupne kKiasa kvalitte Ill puno devo mate nesivost odgovara klasl S7 kKiase kvalitee Il puno dv standardne nosivost ‘eagovara Klas! S10 Kase kvalitete | — pune drvo izuzeino velke nosivost dgovara kiasi S13 Strojno razwstavanje omoguéava grupranje crnagorine plone grade u sljedeée klace Piljona grada male nosivost! Pijena grada standardne nosivost Piljena grada natprosjetne nosivost Pijena grada tzuzetno velike nosivast Codgovara kasi MS7 odgevara kasi MS10 ‘odgovara Klasi MS13 ‘odgovara Kasi MS17 ‘Vrikcnost karaktersténiy svastava ‘Aonstantelastisnos materjalapridruzere pojacnim Kasams punog diva prkazana su u Tabi 10, 243. Podjela piljene grade Prema DIN 4074-1 razikuju se sjedoée ws pijene grade (pod}ela prema dimenzjama presieka) Lene beBomm d= aomm —b- Brine Daske beeomm ds 4mm — d-deblina Doble daske boas > 40 mm Rarliite grode, Eetvtinaoblce — =h=3> — B240mm —n-visina Potebni prosjeciounose se na prosjeénu viagnostdrva od 30%. Odstupanja prema dolje dopustva ‘sudo 3% jto samo na 10% 04 ukupne koline grade, Prema ECS Klasifiacif, nazivne dimenzie odnose ee na viadnost diva od 20%, Sva odstupan od razivnih cimenaija moraju bil unutar granicatolerancje 1 (prema prEN 936). 6 ‘alana Bjelanovis Vatka Rajie ‘Orvene Kons aka prema europskin normama.DRVO KAO KONSTRUKCIJSKI MATERLIAL 244 Puno drvo za drvene konstrukclje Puno drvo namifenjeno ugradil u suvremene gradevinske objekle od diva mara udovolavatl ne ‘samo temelinim zahijevima postavijenim na évrstoée, nego | svi ostalim uvjetima Koy su propsani 22 slupan| osuSenost,zadr2avanje dimenaia,stabinostoblka iizled povrsine. Puno dvo, ugradeno u kanstrukaie (bez obzia na to je Iv ajima vidio), mora ispunjavat wjete efirrane i izvan DIN-a 4074-1, @jednako tako | sve ostale kite rezwrstavanja, kao So eu = Mlaznost diva od 15% + 3% umjetnim susenjem = west rezanja: bez si (srca) devas razdljllnom s121 zadrbavanje dimenzija presjeka + 1 mm (olerancia) = nedopustiva nazoénost kore = Sina tinija smote mora bt <5 mm povrsine izblanjane i cbrubjene = zavifeci odrezani pod pravim kutom 25 Lijepliene lamelirano drvo 25: Proizvodnja raspored lamela a proizvadniu Wepjenog lameliranog drva, LLD (Glued Laminated — GLULAM, BretSchrichtHolz ~ 'BSH), prema njomackom NAD-u, vilede pravia DIN-a 1062-1, do 12 (ljepljenspojew). Zao! Koj se odnose na kvaitetu i izvedbu zupéasth spojeva. kao i nastavjanje lamela (raspored nastavaks) o duzin lamelranog elementa definirani su upriogu C NAD-3 jenni lameliani nosh slsmenti siju se ugradvat’u kanstukcju samo ako su proiavod tk! koje u svoju prolvodnu delatnos, vjentranu ka cljanoj uporab, mogu | dokazatl. Tradeni dokaz ‘mote bit u oblku potwrde 0 podobnest! a ljepanje nosivn drvenih djetova, au svakom ga subajy ‘reba privavit od institucje koja za to ovlatena (Institut). Poturde potrebne 2a proizvodnju LLD-<: Potvida A ~ za trtke koje su dostavle doksz 0 podohnostizalijeplienie nosivineleme- pata evn vata Potvrda 8 ~ za tke koje su dostaviledokaz 0 podcbnost za lepine jacnostavnihno- ‘vin elomonata (ope. grede i nosatisrazmakom osionaia do 12 m, element ‘tozglobrih okvirarespona do 15m) \Via2nos! lamela tekom postupka ljepljena smije biti nage 15%. Llepla se nanose iskjutivo na dobre a&sssenu povesinu lzbor leila btno ovis o vremenskim | Kimatskim uvjetima (temperatura, visznost) Kojima Ge liepleni Konetrukoishi element bi lozen za rjeme svog Uporabnog wk, Kao sredetvo lijeplenia moe se Kristi Karbamidno jeplo, | to 2a nosive elements vgradene u dbjekte pri zajaméeno| Wlednaéeno] viaznost| od 20%. Rezorcinska Hepa, kao | hepa na bax! melaminske (umjetna) smelo, prikladno su sredstvo Iiepllenjaelemenata koji Ge tekom eporabe bi inlotens temperaturama vigim od 50°C. Kratak ops proizvodnje LLD-a sadrtan je u STEP. AB HN. DRVO KAO KONSTRUKCLISKI MATERIAL eva strana aS desna strana Sina popretnag pesjoka b 220 mm, LLamele su iz jedrog dela, Ht Ako so zatova Sina popretog reat b> 220 mn, ame se mera invest lz dv dela ko se medusobno lijepe na boénim povrsinama. a ne s4om sf M440 50 Sika 2.6 Raspored slagana lamela Srna presjeko elements iz LLD-a fee ale eament Datinatamele: — 6mmsa39mm 542mm lr (to sro zara le tara rave ade {enoe pene Kara ‘skim ‘istovenjia) Zakivingeramelrn element: 422008 19/200 Dopusve rank: 150ast9£2008 918-04 (ala 150) umm meso te coputon rig ‘Ske 2.7. Zekvjen tjepfen’lamelrani nosaé er eat ae 0 enn pa ie ‘Advana Bjelanovi Viatka Raps ‘Drvene konstrukalle prema europskim normama 7i 1, DRVO KAO KONSTRUKCHISKI MATERIAL, { RRespored lamela u porreénom presjekukiasa BSH BSK (Tablica 11) prema NADU ‘Tablica 2.7 Klage évrstote LLD-a ‘Kiasa lamel proma OIN-U [BS 14 Ea BS 16 S18 fora x z E E x i arises Ms 13 Mst7 tomas _{S10_| SI | oy sts usi7 ‘Unutraénie $10 Ms 10 ms13 | Liamete 1) nose visine na obje strane all najmanje die fame, 252 Najéesél oblici i Kenstruktivn! sustavlijepjenih tameliranih nosaéa 4. Lametiana greda kenstanine Visine | 2. Jednostranitapezni | amet nosae 3. Bvostranitapezn’ lamelrani nosae ravnog intradose 4, Dvostrantrapezn lamelzan’ nosae ravneg eketradosa Hi ob. rim lamelitanim drvom mogu se ostvarit vo zahijounl | estetsk zanimlivi geomet Lente 4, Lameran epjeniukovt 2 Lamelran) Wjephenthukoy 5 zategom 3, Sedlas(kolenast) Tameliani nosaé 4 Trozglbn alan Ghatmonoine avedbe 5 5, Trozglabni lament kis deltodim umetkom Rez drug obic nosaéa Tsustava ‘Sika 2.8 OblilKonstruktiunsustavs ljepenim lameliranim nosaéima Aaana Bjelanovie/ Vata Rais ° | MATERIJALI NA OSNOVI DRVA, 3. Material na osnovi drva 3.1 Podjela proma ishodignom obliku Lijepliono lamelrano drvo (LD - poglaio 2.5) takoder se made ubolti w gradevni material na ‘oenovi diva jor ja prvi Korak u prosvodn LLO-a uprave rezanje diva kao ‘shodisnog materala Proizvod pijenja su daske (iamela) koje se potom, uz pomo¢ jepla | pod pritskom. usiojavau kraj proved procesa jest now obi, al je pr tome zadrZan poéetni smjer lakanaca osnovnog material. Opis | kralak pregied shodignin dvenin obtka za provzvednju plotastih materials, kj Sed, 2asniva se na postupcina pjonia | usiinjavarja rupaca, Tablica 3.1. Pregled vista Ishoctgnindrvenihoblka za proizvdiiu plegastih materiala Obit Watt ope Woiriat | Karak | Vi vo Vrieanoet | STE cupace: LL Baste | tenlnoj odes coon | edhe Garmio) |e favor oea | parse svianinn, wjecne (Uee Me | Lag Fumie | 20% sloleva polozeno Popreéno | umber (LVL) kutom od 90° u odnosu na viakna_| ivericom (Plywood) no rvs a eres eso — 08 Ovenea Comper st) Tier [ani ator = vena tea [ Pe od cn masa .na | Ishodini material ~drvena viakna | P28 8 viaknima — vine [shan raterl— dno vin |S wo fan Nj uvedeno od strane gradevinskog nadzora Tehnologia proizvodnje raiith materjala na osnovi drva moze bitnoiamijnit i pobo/Stisvojsiva diva kao potetnog (sho nog) malerjala, Pojava drvenihplosasth materjata omoguéla je prieiaz = drvenih gradevinskih elemenata vobiajenog dugulastag stopnog oblika na konstukeijske elements ‘avnin powsina. Za sada dostupna ECS kategorizacia nosivh materjala na osnovi drva ukjuéue Jedino materjale od pete (Sperploée),jvera | vakana.I2gledno je da ée novia izdanja standarda Sadizavati karaktristéne vigednost Cvrstoce, wrdoce i gusote | estan materiala na osnow dv, ‘a Ge proragun konstrukej u koje 6e oni bit dgradent u cei tada bil uskladen odredricama ECS Form. Trenutaéno je za ekspermentaina debivene podatke o eastomeharickim svojsivima brojih novi matetjaia na osnovi drva adgovoran iskjutvo proizvodaé (Kaj je | duzan proves ispivana} u ju su proved palets oko ‘Brana Konsirkelle prema europekim namama a[aa = | 32 vibestojne ploe Multiplan Konstroko Unedene veijadnost lacie tine Dabiina ploce ‘Standarune velisina stall podact MERK-ploge Konstrukejor Uidena vijodnost vaste tezine: Deblina pote: Standardna velitina Osta podac: FSH KERTO-S Konstrukaja Uneaena vrjecnost Viste fez: Deblina pote: ee MATERIAL! NA OSNOVI DRVA. % ‘Trosoine i petosijnepibSe od punog diva, prema njemaékey dorvot gradevinskoy nadzora BAZ-u Z-91-242, 3 Siepjeninslojeva daske (obigno jelovna i aris), kr raspored. 4,05 kin? (9d 20 mm do 40 mm 20mx50m ro) ‘bragun na temelly DIN-9 1052- popreéno clgani shojo zs koje poste poledinatne dozvole, Odgovarajuéy dazvols gradevinskog nadzors lobe jo remaju Disimane 5 sojova dasaka od amreke i bora, kiiznogracporeda, Vanish soja su of fameliranog farnira (vel poglave 3.3). Spere,gin-kar- Tomsk posal plota od ivrice povezan cementom 50 kNim® (ev slejev od punag va) (0d 69 mn do 200 me 0930 mdo 1.0m a 2.3 Ljenliene ploée of furnira rama njematkoj dorwol gradevinshog nadzora 2-9.1-100, Element! od furira debiine 3.2 mm, od europske smrake Ti bora, sa “snjeram viakana ljepenh paralein s duznem stranom pote, 45-554NIm? 27,39, 39,45, 51, 67,63, 75.5, FSH MICROLLAM, Konstrukeja Uvedena vrjadnost Masta edie Deblina pose: Standarcna volitina: etal pocac FSH KERTO-O Konstrukela: Unedon vijedeost faite tezine: Desbijna plote Stanardna vlna: stat podaci 3.4 Furnirske plage I, MATERIAL NA OSNOV! DRVA ‘Prema ryomadho| dosval gadevinskag nadzora Z-9.1 100. Elementi od (urna aebline izmedu 2,5 mmm 1 4.2 mm od viste Souther Pine (borevine) sa snjerem lakana lipljenih paraleing = ‘duzom stranam pote, 8,7 kN? 0 44 mm de 89 me 040,61 mda 130m s Prema njemagko| dezvoil gradevinskog nadzore 7-9.1-109, Element ox furnica debiine 3,2 men od europske smroke ii bora sa syerom viakana koja se lfepe paraleino duénom stranom ploce is 20% poprecno postavenh slojeva od furia, 45-8530im 27, 33, 38,45, 51, 67.69, 75 rm od 1,8 mdo23,0m (9), (38) Fumicske plote, suktadno njemadkom Nacionalnow dokument primjene (NAD), moral ispunjavat Zzahijove prema DIN«! 68 705-5, adnosno 68 7055 Oznazavaju se kao gradevrl drveni matrjal od uri (hierirske pote, ea fui od buks). Konsivcie: ——-Fniske pote raraviene tato da posto simella v chow na cra yeliine: od 18m 0230 red ans fle wd abjoo fora case So rn 2 Shr oo. - anew iakanace susjednih siojeva medusotva je pod pravim kutam. osiatpodac (9m - iar TOT iio FOE “Brno ane remi opti rare 2i WATERALI NA OSNOVI DRVA Unidena vijednost 4,5 -8,04Nim? —_furirske ploge prema DIN-u 68 708-3 ‘vastte le2Ine 6.0-B0KNIm* ——furitska ploge prema DIN 68 7055 \Velednost smarjonia | roveéania vlumena plate (DIN 1052-1, tabica 4) B=002% po 1% de ‘Tabica 3.2. Protzvodne mere po DIN-u 4073 Es 45,6, 8,10, 12, 15,18, 20,22, 05, 30,35, 40, 50 B—| mm [¥a20, 1255, ts00, 1580, 1700, 1830, 2050, 2440, 2500, 3050 t 1220, 1255, 1500, 1590, 1830, 2080, 2200, 2440, 2500, 3050 Karakteritigne (utvedene) vilednosti Evstots, vdoée i gustote siojeva turirskih ploéa ravevone: ‘Table 12 (Vil Petog), a za furirskeplote u Tabll 19 (Prog). Pi araCunu 5% -raktla 23 ‘wrdodu,proseéne (sredrje)vijednasti module E 1G lz Tabica 12 13 mate se faklorom a. 115 Drveni element od ijepjenog furnira Prema njematko| ducvos gradevinskog nadcora Z.0.1-241 allan (PBL) Konstukelia Element ge proizvode od rezanaca furira oli se lispe fenolnom smmolom Srina su 16 mm! deblina 3 mm, a dina im se krece ‘ranicama 0,45 - 2.6 m, Vie drva Kojo ea pi tom upotrebljaval jos Bouglas Fir joa) | Sounern Yellow Pine (bo Utena vijednost ‘wasite tezine: Deblina ploge: ‘Standardna velina Osta podack Nordbord OSB Konstrukcja: 1, MATERIJALI NA OSNOVI DRVA T2kNint ‘04 8mm do 22 mm 28mx2.5m 7 25mx50m Prema njematko} devel gradevinekog nadzora 2-9.1-275, Lijeplons viakna (‘rezanet) debjine 0,6 mm i dugine 75 mm od ‘8koiskog bora. Trosiojna konstrukoja s naglasenim smjerom vak=- na koa uu varikim Sojevine creruta duno, 8 sed sys popretno, J i Unrdena vejednost —7,2kNim* LUvedena vilednost 7,2 4Nim' asi tine: Vesti tine: SS Gende: Pprecnog presjeka 280 mm x56 mm I du2ine do 20m. ee. ae ‘Standardne vaigine: 1,25 mx 2.5m 25 11x5,0m mx244m ee a ine: 1,25 mx25 150x560 1,22m<244 stat podact: 8) Intrllarn (LS U ovom trenutku jo8 nema njomatky dozvols gra. mnadzora. Uporaba s dozvelom mopuéa je samo 23 ppoldine slutajeve. eae Konetukela Rezanci od jasike: 0.9 mm x 25 mm (do 40 mm) i dluzine oko 300 mm. Lijepe se poluretanskim epi tm, a arjentrani su paraelno s du2nim smjerom lobe Utvrdena vejsdnoet 54 kN? ‘laste ezine: 36 Lijepione tamelaste ploée Debiina plese a 30 mm da 140 nm ‘Agepan Trply OSB Prema rmatho| dazveh gradevinskog nadzora Z-.1-326 Standardna velicina: od 244 mda 10,7 m Konstukelia: Ljepfena vlakna ie borovne deolinn gu 0,6 mm i dudine 88 mm. Troso- stall podact: '9) ‘na konstukcla ina orjentrana viakna (emjer viakana je promieni) {tvanjskim su siojevina viakna okrenuta duzno, «u sredejem slo bopreéno > Celene Strand Bord (OSB). a “Raiana Bjelanovie J Viatka Rojee Drvene kota prema europekin normam a|. MATERUJALI NA OSNOVI DRVA 37 Plote od verice ote od erie su ravne pregane plate, Mora Ispunjavatizahlleve defirirane u DINu 68 763. Konstkca Pretane ravne plote trosione izvedbe pri gem je ered slo] marie ustoce,» vansk slojevi su gus lverica je nabacana na predi para- falno ravninom plote, no unutarslja rasporedena je sluéajno pa su ‘vajaia pote neovisna o smijeru sija LUbwdena vijednost5,0-7.0 kin? ast ten: Dena pote: 6,8, 10, 13, 16, 19,22, 25, 28, 32, 38, 40, 45,50, 60, 70 mm ‘Standardna elcina; sukladno formatu prefe; 2,6 m 950 kgf’ i ploge viaknatice srednje trdote (HFM = gustoge p > 650 kgm’), Uporaba ovinplota doputena je samo pi pojektiranu | izvedbi Crverih Rusa u koja se kovsteplotasti matorjal, suglasno OIN-u 1062-3, Unedena vijednost HEH 9-11 kNim? asta tezne HEM 6-8.54N/n? Karaktersténe vrjgdnosti za Evstocy, trdoéu I gustodu navedene su u Tablct 15 (vid Prilog). 2a laratun vijednost 8% = rakla 7a trdoCu, odgovarajuse je (prosjeéne li srednje) vijednosti modula iG. Tables 18 potrebna mnodt faktorom 0,8. Nati, 2a sada jot vated! propsl, HRN.D.C5.024, sadrde podatke o tvrdim plofama viaknatcama, TVT-20 (propisane gustoée p> 800 kg/m | polutvedim ploéama vieknatcama, TVP.20 (propisane ‘gustoge 300 kgim’ = p< 800 kal) ‘Ravina Bjelanovie/ Visa Raye IV. TRAINOST 4. Trajnost 44 Opéenito ECS sade pregled Ginitja koje svakako treba uval Zell se ostvartidostaina trainost nosive onstrukce natin koridtenja nosive konstukcije = potrebna svojsiva nosve konstrukcle = pretpostavjeni viemenski uvjett = sastav, svojstva i ponasarje gradevnih materia = oblk gradevinskh elemenata i postupe ugradnie = kvalteta zvedbe | obujam nadzora — posebne mjere zastite = pretpostavjena rina natin odr2avanja Za vrjeme predvidenog uporabnog razdobla \Vremenski wjetitrebaju bi procjenjen’ jog u fax lanrara da bi se nihov uijecsjna_trajnost grade Predvidio i pravowremeno poduzele odgovarajuée mere zaitte sradevinskin materjala. Takva je procjena sastavni dio cjelog niza praia koja ee adnose na tajnost | propisana ws ECS normom. U nastavku 66 ukratko biti opisan Sten’ utjecal | raspolotive moguénostizaéite drva, od kojh je kemijska za8tta samo jedan od primjenjvin postupaka. 42 Stotni utjocali Prema uzrocima | pode etn ujeca lu nastupanja djele 5 u ti osnovne grupe: boloBKi, vremensk’ i kemiski 424 Stetn| utjecali bioloskog podrietia 4244 Give Give su setrici koi ugrozavalu drvo, a Za rast im e potrebno deve minimalne viaznost od 30% [86]. lznimku Bini prava huénagliva (sputvasta give), Kuéna gliva Raste na temperaturama koje ee kretu u rasponu od 3° do 26°C, te u uvjeima Viaznosti drva koja Se kreco u granicama 25% - 55%, Optimalni uel za razvo) Kune gle su 21°C | viagnost 200 kai a7 pera (Sperplata) ca 2 450 gin" 40 Diver materia sa p= 450 Kon 09 ‘Divene Konstvukole prema europakimnormamaIV.TRAINOST a jednostavne postupke proratuna potara [STEP B17] zarubjinja kulova presjoka ne uzimajy se U ‘bz, a vijednosti brane Sagorjevarja By moguée je usvol prema tabi 4 7. Smatra se da ostalak prosjka ima ostre rubove Prema cznakama u table 4.7 Sina /vsina presioka {pdeblina diva i obloge od drvenog materia Za sve ostal vilednasti qustose drvenh plots (pioéa od drvenih materiala) brzina sagorevaria steduje se ko: Boys = Boasoz0 "Kp Ke (4.1), 42) |B wl fe eS lo i Com je Basso. Prorazunska brzina sagorjovanja (Bs 8 osreduje prema tabi 47) Detain postupci proraéuna patara obavezno uklvéujy zarublenja kulova presjeka pa su vijecnost brane sagorievanja frie a usvejaju se prema tabi! 4.8. Za vise sojeva (opata,plobe od drveni ‘materjala) bez razmaka brzina sagorjevania odnosi se na ukupnu debliny Tablica 4.8 Proratunska brzra eagorjovanja Bo — wadavalu se zarubljenja(2agladivanikatove (C05 cot tania dense stored usa Fane ae gee aR oer Taairano dio = eogo7am sap 2 200 kin oy [Puno dro bjeagoreno 58 an = 950 KOT Oe Tameireno dro bloportno [sa pee = 35069" D5 Usvaja se kruZni obliegraniéne linje sagorjovania na rubovim Git radius ovsi o werent trajanis pozara (ska 4.15), of] | 0 3% © 0 120 min) ‘Stka 4.15. Odnos radjusa graniéne inj sagoriovanja na rubovima i tajana pozara (€C5- ho 1-2 sikaA.1) |v, TRAJNOST a toéne postupke mierenja no2aa u sluts pritodnog potara mjerodavnale bina sagorevania Baw (prema priogu O u ECS 1-2). Bue =15- Bo (SF-008)(8F-008) (4.4) ao ‘A —ukupna povrdina vertalnih otvora (froze) um? 'A.— ukupna povrsina podova i stopova u zatvarenom opazarenom prostory um 49.51 Primjer proraéuna promjene poprecniog presjeka drvenog element irlozenog pozars Potrebno je odresti pove8inu | moment tremostastatka popreénag freseka lameliranog Wjeplenog nosaéa (drvo ernogorice, px 2 290 kg/m’. bih = 200/600 mm) izotenog 60-minutnom pozamam ‘opterecenj, Proracunske vilednosti Brana segotjevanja By Weba usvos prema tabicama 4.7 (73 pribian postupak) | 4.8 (za potrebe detaliiieg proracun). a ‘Sika 4.16 Popreéni presi ilepiencg lametirancg nosaée itozenog pozani Peilizan proragun ~ zarubjenje ubova ne uzima se u obzr Bo = 07 mmimin braina sagorievania(tablica 4.7) ow =60:0,7 =42mm ——sagorievaje PPovetina ostatka popretnag presicka Moment romost papreénog presioka 'AV= (200 - 88) -(600- 42) = 64728 mm? b= 116. (658))/12 = 1,60-10" mt Detatan proragun ~ zarubjnje mbova uzima se u obzir = 0164 mvnimin brzina sagoriovanja(ablica 4.8) Bm —sagorevanio radius graniéne line na rubovimn (el. 4.15) Povitina ostatka popreénag pesicka Ae= (200 - 76,8): (600 -38,4) 0,520" (4 - x) = 68803 mm? Moment tromosti presioka 1252. 5616" _ 05-90% (4-1) (8618 -0222-30) 79.49% ent 12 2 o “aiiana Bjtanov Vika Rage Divene Konstrukije prema europskim nornamV. PRIMJENA EUROCODE § NORMIZA DRVENE KONSTRUKCUE. |. 5 Primjena EUROCODE § norm za projektiranje, kontrol | izvodenje drvenih konstrukeija, 5.1 EUROCODE 5 norme - opée odtednice EUROCODE § norme izdane su od strane CEC-a (Comision ofthe European Communities) Jemeljem studja Working Commision W18 (Timber Structures) of CIB (intemetional Counc for Builting Research Studies & Documentation). Teitki odbor CEN/TC 250 CEN-a, koji seluje kroz niz odvojenih pododbora, odgovoran je za sve Konsirukajeke Eurokod-ove, Kad skupinu normi za konstukelisko i geotehnitko projektranje zgrada | indenjerskh gradevina, NNorme propisuu uvjete tzvedbe | kontole gradevinskh proizvoda, ali samo u mer nuzno Potrebnoj u oznatavanju kvalitet razine izvedbe 2a usklaivanje ¢projekinim pravilma, U primjenie jeinstveno nazivle prema nomi ISO 8930, unifkacja jedirica prema ISO 1000 normi, 2 jedinstvenost aznaka | simbela prema ISO 3898 preporukama koje se odnose ne Ujednagavanje printerskih oznaks (zamjena grékh sive tablicom Kodova | natina psi). Europska prednorma ENV 1996-1-1:1993,, polvrdena od CEN-a (European Commit for Normalization), 1892-11-20. P(2), nadlena je za podrutje drvenih konstukela, (Pred)norma, propisuje zahlleve mehanigke otpornost,uporabjvost | trajnostidrvenih Konstukela, al se Istovremeno ne odnosi ina ostale zahtiove (prmyerce, toplinku i zvuenu za) Integraciia europskin zemalja na ekonomsko|razinl | neometanl protok roba, usluga i proievoda preko granica zemala éanica, uvetue | usKadvanje Konctrukcjskin materjala, kao | medusobn Uskladenost razitn kodova za odPavanje usporedve razine sigumast. EUROCODE.s norme propisuju temelina pravia | prediagu smjemice 2a primjenu pri projetranju drvenih Konstukci: konatrukcija tzadenih od drva (uno drvo, pifena poluoba grada, Wjepjeno lametrano dv), ka0 | plogastih materjaia na osnovi drva, spojenit Hepllenjem i mehaniékim spojnim stedetvima 2 sve uz Pretpostavku zajamcane kvaltele materjaia | prolzvoda, neupltne podobnost ivadenja i kvalitte lzgradnje (reguirano drugim standardima). Pravla dana u EUROCODE- sadée opte uvjete | defincje (bez moguénost!odstupanja od nih), kao | zahjeve | module za koje (u Kontekstd Uveta Eurocode-a) nema alterative, osim ako su dedatno naznaéenii posebni Wve Dokument © Mehanitkojctpornes i stabnostdefrratemeline koncepte zasnovane na: = Opéim natelima dokaza kvaitete kansrukca = Opcim naéeia pouzdanost konstukcje — Konstukcie moral bt pojetrane | ivedene tako dda pretpostavijena djeiovanja koja na nih jel, tjekom i2vodena | korstoria konstukele, re mogu prouzrdt sledece ~ kolaps cijelekonstrukee il njent seiova ~ prekomjerne deformacie ~ oftecerjacrugih dletova konstukole,oBtecenja stata It instalrane opreme teazvanin volikim defermacjama nosive Konsinkcie ~ tote foje su po svar opsegy nesrazmyeme uzrocima koji su ih izazvalt 5.4.4. Postupak graniénih stanja Temi zahjov i nacela dat u propisima zesnovani su na postupky graninih stan | verojatnosti pojave izvjesniog normiranog djelovania, a obuivacalu Graniéno stanje nosivosti (ULS — Urtimate Limit States) = dostizane ktiénog djelovana il scpjenia nosivosti (Kolaps Konstrukcio,slom presleka i spoja) stan koje neposredno prethod!kolapsu konstrukcie (il nekog njenog diet) ~ stanje gubita raynote¥e na konstrukcji (lina blo kojem njenom del koi se smatra kr tim thelor) = umorom materjala RTO arian Bein Vita ROE V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCUE Graniéno stanje uporablivost (SLS — Serviceabilty Limit States) = stanje nedopustivin deformacia il progiba konstukeje i nekog njenog diel ~ stanje u kojem definiranizabijov uporabivostprestaju ved, nastaje pojava defermacia progiba Koj su uzrokom Seta i nemoguenost gjelotvome uporabe Konstukcije, a moguea Je | pojava vibracia s posledicama u vidu materjaih Stet, tl pak osjecajem nelagode ea ud Postupak proraguna ukjutuje format parciaiih koefcjenata sigumosti; reprezeniativne vrjednosti 2a djelovania (ullecal ill optereéerja) | mehanigka svojsiva materjala, kao | pravila projektanja 2asnovana na postupku graninihstanja, Pravia 8, medulim, ikazana u pojednostavjenom oblku | bez nuznih teorskinobjasnjenia Usklagivanje Europskih Kasa sigurnost (vednaéenost razina | vidova zaiite) predmnijeva kao rmjeredavne: reprezentatione vijednost jetovana (optereéenja,akole) = numertke vijednost! Gimbenika sigumest icrugihelemenata sigurnost ~ zahleve granica uporablvosti = zahijeve ibjegavaria oBtecenia i zaijeve 2a ograniéavanje nastlh Steta koje su = nesrazmierne izvoro nastlim stetama. ~toénoatpimjene | podobnost mehani¢keg modeta ~strogost primjene pojedinog pravia = razigte postupke provjre kvaiteta Parclainim koeficjentima, za raziku of proratuna postupkom dopustenih naprezanja, uvatava se jel nz eliteja kao Sto su: trajanje | pojamost (vsta)djelovanja, vlagnost te, opéenio, uljeca) ‘kone, obit! dimanaie presieka, raspadjei naprezana i, posebna, kvalteta materia, Diele se na ~ parcjane koefntesigurnost za djelovana I vjerolatnost dogadania. ~ pargjine koeficjente 2a mehanigka svojstva materjala Postupak granini stanja, zasnovan na fektrizaci djelovana i bio restktivnjem odnosu prema ‘olpormosti materjala,u proraéun Konstrukaija Uvodl reali uporabne uvjete | ponasanye konstrcKeje thekom rjena veka koiterja, 5.2 Projektiranje drvenih konstruklja | nadleén! kodovl ECS norm! COrganizaciska shoma ECS standarda pratl tek provesa projekiranja drvenih Konstrukcla. Pravila definana u propisima nadlezna su za sve bine parametre projektvana, dizajna | kontrole even konstukala, Obuivatalu sjedece: = karakteristisne i projekine viledrost za kombinaciu dolovanja = karakteristéne | projekine vilednosti meharigkh svojstava olpernost materjala — provers graniénog stanjanosivost (za postojetu raspodjelu naprezanja) = provieru graniénog stanja uporabjvost = provera graniénag stanjastabnost glavnihnosivh elemena (kontrola stabizacjskog veza kao regetkastestukture) ‘konstukajeu catin) COptenite postavke proraéuna | pridrvdenl im i2razi jamée minimalno zahtjevanu razinu sigursti | pouzdanost Kojima se Sil Konsrukcja, a pravne (sruéne) | projektant, uz ujet da je odgovarajué| keiterjprovjre pravino idenificran, protumaéen i primjenjen ‘Drvene Konstukcle prema europskin normama asi ! i | \V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE 53. Graniéno stanje nosivosti 5.3.1 Karakteristigne I projektne vrjednosti za kombinacje djelovanja ‘Stalna | promieniva djetovania(opteracania) ~ osnovne kombinacje (ECS, 23.2.2a) Ever Guy tye A+ Era ves My, — (634.9) karakterstisna vijednost stainog djelovaria ‘araktersiéna vijednost prvog promjenlivog dlovania u kembinaci Katakteristna vrjecnostostaltpromjenvihojlovanja v kombinaci paren koefiojent sigurnost(pouzdanosti za stalna deiovanja parejalnikoefojent sigurost(pouzdanosti) za promjenliva djlovania Eimbenik Kombinacie sfovaria (ocresivanje reprazertadvah vrjednost {lye li vise od jednog promienivag delavanja; prema EC), ‘Tablica 5.1 Parajainikooicient sigurnost za stalna i promjenivadjelovanja (ECS, tblca 23.3.1) Premjenliva delovania — ya Stalno delovanie Jedinofipne (sa svojom| Sve siaa (zadanih = eraiterstenom ‘avaltersienh jecnost)u kombinac|viednost uy Kombinse Normalni pareja koeficijenti Povoian weed frm) 07 =| Nepovolan ueca) 1135") nal its) Reducirani parciainikoeficijenti Power wiocat va El Nepovaianufjeca) (121 1138] 1135) +. 233.1(3) dole fF ENV 1991 EC; nomaine pojekine stuaclle 20 grad, kad je vars =O Tablica52 _Cimbenici kombinacia delovana (promienivi uleca) ys, Ws INAD, tblea 2.2.1) V, PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCUE. Projokina Wi procacunska vrjednost dlelovanja vilednost je mjerodavna za dimenzionirane, nastala kao kombinacia raat vst Gjelovanja il opterecena, Djelovanja Se medusabno razikuju prem Intenatetu(karakteristiéng) vilednost,trajanju | pode, te uzoky nastupanja, znimno je vagne \oétl da promjenjva (korsna il uporabna) djelovanja, kad posoje najmanje dva il vie u neko) Kombinaci, me mogu U svom purem Intenatetus mai jesnaku verojanost naslupania, LUprave je verojatnost nastuparia pejedinog promjeniveg delovanja s punim intenztetom (unutar ‘lele grupe promjenjilhusjecaa), raziog slo se cimbeniima komblnacle @,(tabica 62) reduces nihov poledinagn uijecal u okviu neke projekine siuacje, Uotijvo jo kako su simbenicl kombinacla primienivy dokazu uporablivest (gy) manji nego on! mjerodauni 2a dokaz nosWvost (gx) S10 se Zasniva Na Cinjeici da su posljedice mogucih oftederja,nastath nastupanjem th dvaju granih Stara, sasvim razite. Pravila 2a primjenu cimbenika kombinacia (y) velede | za Istoveemeno nastupanje promjenjivn delovanja snjega| vera Prinjanom vijednost 2a parciaine koefcjonte siguosty danim u tablcl 6.1, raz 5.3.1. mote <¢, al same tznimno, zamjenit pojadnostavjerim praviom (prema OIN 1052: 2400-06}, ako sled ~ uznajut urazmatranje sae eno to nejnepovlne romjeive delovanje Eas Gus +15-Oyy (53.10) — usa urazmatranjesva nepovona promleiiva detovanja Lo): Gy +1950, 6310) jprodavnaje veéa ox obj radunate vejesnost 5.32 Karaktersti¢ne | projektne vijednosti mehanikihsvojstava gradiva Projekinavilesnost X svostva gradiva (aij je X, karakterisigna vrjednost) defnira [ECS, 22.3} x, k, 632) oot Gimberk modtkacje kom 20 usima u obzr jess trajana delovanja i postotak vad rast u Konstrukcii na mehanicko svojstvo Erstoce Tablica 53 Parcjalnikoeicljentsigurnost za svojstva gradva, yy (ECS, tablca 2.3.3.2) oe [Sin jones Rec otehet pee Dotacnaen tars sia promieninog dlranla Ss bere ary Pokretna djelovanja na stropne konstrukcije rvo i gradiva na osnow drva 11.31 — slambene prostorije, uredi, trgovine (do 50m2). O7 Os Celik u detaljima spojeva Oa) somrrnatte nt one ail cal gouteerruetnere: | a, sa rain sie porno 7 SESE [_= tozbent i prodainiprostort 8 08 [ECS norme propisuju Kasiikaciu gradivy prema kiasama uporabjjvosti(razred! viagnosti, te podjelu see pins rst om oie tpt tn mea oi an Djelovanje sniiegs: or o2 projektne vrijednosti évrstoce (u dokazu nosivosti), mjerodavan je modifikacijski Gimbenik Krea Pridru- x a i\V. PRIMJENA EUROCODE § NORM! ZA DRVENE KONSTRUKSIJE. Tablica $4 Razed trajanja djelovanj (ECS, tablica 3.1.8] V. PRINJENA EUROGODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCWJE Tablica 5.6 _Vijednostiimbenika modiikacie kee [prema ECS, tabica 3.1.7") [Razred trajanja djelovanja ‘Stupanj akumuliranog trajanja primjeri djelovanja Razred viaznostl(kiasa uporabljivesth) lh Sika 5.1 Traanjedelovaria ~ karakteristio’ ujecot Nadalje, 22 vijeme uporabe objekia,u dru se uspostaviia ravnote2a viaznow,ovisna o mikroklimi prostora. Viagnost ima valk uijeca} na mehanigka svojsiva drva Sto se pri dimenzionranju mora vez ECS stoga sadr2l podjelu na razrede vlainost il Kase uporabljvost prema Krteru postotka Viaznost crvene grade (talica §5). Razredl via2nost su, 2ajedno s razredima wrajanja djelovanja, ‘ganava 2a utvedvanie vrjednosti mbenika modtikacle koa (graniéno stanje nosivosti ~ tablica $3.8), kao | éimbenika deforma Kar (graniéno stanje uporablivosti ~ tabla 612) ‘Tablica 5.5 Kase uporablivost i razved vaznost (ECS, 3.1.5) asa uporabljivost (razred viainost) Ravnotedna Viaknost u drvu 1 us 12% 2 2% 20% Lamelrano diva (LLD) prinada Klasi uporabljvost t koju definira sadré) vage (postotak Viaznost) tradiva ocreden pi temperatur od 20°C irelalvnoj viaznost zraka okruzenja koja je svega nekoliko fedana u godin! vata od 65%, pri Gemu prosjaéna vlaznost vetine meke grade dva ne prlazi 12%. Pune drvo (PD) tpiens grade pipes Kas unocabivost 2 Koj odredje sada) vage gradiva pi Tempera od 20°C relalvno] Vagnotzaka aol Koja je swega nekolko Yedana v godin veéa Sf mot een i at ee a Se a 2 4 Eau aowegemes rd fanet ni eleva ae eo eas a abe mast ood’ —| pone aoe pene sitgemsntnieee | esireg9 an a fester is dios i a o@_| oe | a rene marie don cae om {oo | oss 2 U podrugjima s velikim sngjegom u dufem vremenskom razdoblu trajanja dio oveg djetovaria rt acmoeekal ry ey re sxtaon ator davai “| Het oat soo bas *) Tablica 3.1.7 (EC5] sadrli vrjednosti Koefclenta modifikace 2a Werice i OSB pose, kao za loge vlaknatice. 5.4 Lijepljeno tame no devo i puno drvo -Klasfikacja 5.4.1 Lijepljono lamelirano drvo - LLD Lamelrano drvo mora zadovoltiuvjete tzvoderia propisane u EN 386. Vrijednost Karakteristinin @vrstoéa i krutosti utvrdene su isptvanjima provedenim u stladu s prEN 408 | prEN 1193, Hl na femal proraéuna, zasnovanih na svojsivina laminate | niBovin spojeva. Procatun karakteraiénin vrijednost dan je u prEN 1194, zajedno sa sustavima razreda Cvrsioée. Karaktristéne vrjednosti Evesto¢s (prema prEN 1194) treba reductal u odnosu na vsinu (za savianj) | srnu presjoka (23 Viak paralelno s viakancima), @ prema usporedno|vrjednosti od 600mm za. grede; te U odnosu na volumen, a prema usporednom volumenu od 0,0%m' (za Evstoée na vlak okomto na Vakanca), te rema usporednom volumanu od 0,0005hm (za posmine esto). Znanetvena istrafivania na poly liepjeih lamelraih konstukela najitencivnia su i stalno donose ‘ove rezulate Kol se ugraduju u propise, Posedro je lo prsulno u rjesavanju problema Kiasfiacie grade, gale se stojnim razvrstavanjem iebjegava subjekivn’ ujeca) judskog éimbenika. Strojno Kasicrarje omogucava pijenje tain lamela. Time se poste boll pregled nad greskame diva, koje se otstranuj, pa je moguée dost: | vety Nasu od one koja se do sada vednovala kao |Kasa, Karaktritine wiadnostévrstoéa LLO, to wet kl se odnose na Klas lamela po visin Hepjenin resjeka, dani'suutablcame 5715.8, Dosadatinl postupak dimenzionrania dopusto Je uporabu duu Kasa (kasa || Klas I), Bo je bio sasvim opravdano jer se primjenivalo viuaina Kasiranje pa se rodul elastiénosti gradiva | nije ‘mogae odredit. Proragun naprezanja mogao se proves kao za homogeni pun presjek,eak | kad su Ujednom nosaéu bile primjeniane dvje kiase grade DIN 4047 Tt daje ved! abo kiasa a strojno razvstavane grade olvara | nove moguénost. Promjene rastale s im u eve! odrabavalu se i na dimenzionrane nosaéa. Kad se lepjen lamelirani nosaé {LLN) formira od vide Kasa razititn modula elasténost, ba ga ratunati Kao spregnuti presi, te ‘Uva2t ajednih rad vige materjala raziGith svostava, Kako bl se ibjeglo nepottebno povecarie posla, njemaékl NAD Usvaja Ceti klase Evrstoge Kojima je moguée postupat!u proragunu kao | dO Sada tratizajulpresiek kao homogen. Klase su dane v tablicama 57 15.8, U tablc 67 velvo su iskazane razike emedu kombinrani i homogenihuslojenihpresioka, Takva podjela omoguéava primjenu vadih materjanih Konstan u sluajovima kad je LLD samo od jedne Kase (primjoice,resetkast nosaéis pojasricame od jedne wise | Kase drva, as ispunam od druge}. ‘Ako se element po ojo visinipresjekaizvode zupéastim spojer,tada ga potrebno ixvesti prema DiN-u e840, lamelirane grade i raspored # “Raiana Bjelanovié/Viatka RajBe ‘Bene Konstukele prema europskim normama aV. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCHJE, \V. PRINJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCWE "Wea 5:7 Usp anno do LL karetgne von al kos Nie Tables 58 Slalanea (aspored po ves) LD, u suas stabiom 8.7 NAD ‘atrasre voon Suter ge AD ten 3 cee Lijeplieno lametirano drvo (LD) - klase évrstoce Lijepiieno lamelirano drvo (LLD) kiase évrstoce v Bs 11 BS 14" Bs 16° Bs 18") I tess tameta }28 11 BS 14 Bs 16 Bs 18 ee te oe to eto >e >.>. ps tas |_ Ea EI 6 | [gangs [ste [ee [on Pas ®| ws | msi | use we 7p De pes ps pels] | a | voussnie [S10 [sao | sia | ws | mows | wows | wir fines O48 ol aad 248 lente BI we [= [es l= |=] [we] | nase We ven rota n prion olen abu pet a venere Sp ae tomer [8S 35 35 5 | A a a Tables 89 Homogen enjoin doo LLDkratestneyednst este teow 27 27 krutost u Num; Karakters tne vijodnoet gustoce uKgims [BIN EN od), Engmean | 11500 12500 e00 “4500 Homogeno lijepljeno lamelirano drvo (LLD) ~ klase Evrstoce Eoaet $200 10000 *0800 11600 Klasa LLD GL24h GL28h GL3zh GL36h Enso | 30 a © 720 = a = ” * Ewen | 300 0 380 380 Tass 785) 785 225 2 Gagne | 72 760 40 900 tse oa 048 05 08 Gogos 0 620 er} 20) fea 24 265 29 3t BE a = Ls | = = ~ = = ing — festa os Uy $ret grate ann fest 2 a 2 2 Sieoealss pe unma tee rete, 4) Poseban dokaz podabnosti proizvodata za ostvarenje zahjeva proi2vorinje i kvalitele 2uptastog spoja. Eoamesn 11600 12600 13700 14700 200 | ean | f00 | 000 Eog0s Kerterene jean eve aka | sia ednose sna uapresmu vat prea od = a as “ee = Sienna esr ainsi a8 Ft aa moar = oe . enn 7 7 8 E Na praskom sastanku povjerenstva ECS iz 1996. usvojene su vrijednosti svojstava LLD-a dane u Soe, 10 tnscana 981510" 2n ave ne enaredenm a pms Karke ra = a i ao = Gasat Za Wop lamelani presjok Gia je vsina manja od usporedne (600mm) velednasti Gurstoga savjanja¢viaka paralelno & wakancima tebe Kong koeliojentom weca}a sine presioka [20 fet ks (001n)°= 115 ‘Ako so element p0 clo] visini presinka spejalu zuptastim spojem, na miestu spoja potrebno je ‘arakterstine wiednost vrstoda umaniz2 20%. Nadal, ako 56 U Sp mjenja pravac vakana, univerzaini zupéastl sp) ne smije se ivi sKasom uparablvost 3. ijeca)kvrgau podrudju spoja za klase BS14, BS16, BS18 uvazava se uZmanjem Kase nide od one primjenjane u proraeun. ky =i (642) Friog knige saci! talce karaktoristiénim vrjedostins Sirsa “érutast (us Nin), kao karakte= ‘isténienvijednostina gustoce(u kom) za drvenu gradu Kastickanu prema ECS Karaktristiéne vrjednost svojstava punoy diva dane su u Tablc 16 (2a meko drvo) i Tabi 17 (2a tvrdo dive). Za Heplenc lamelrana deve, klasferano prema ECS, keraktristcne su wijednost svojstava dane u Tabi! 18 (homogeni presjok)' Table! 18 (xombinran presiex), @ ‘akiana BjelanavS) Vite Rape li ‘Brvane Koravukeje prema burapakim normamna ©i a 4 a V. PRIMJENA EUROCODE § NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCLE ‘Tabllca 5.10 Kombinrano ilepllenc iamelrano drvo(LLD},karaktristiéne vrjednostiévrstoée i rust u Nim karakterleéne vijednost gustoge u kgf’ [DIN EN 1194), \V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKGWJE ‘Tablica 5.11 Puno dro (PO); karakteristéne vijednost| évstote|krlost u Nim kKarakterisine vijlednostgustoce kgf (NAD, tablea 32-1] Kombinirano lepine lamelhano avo (UID) ~ Kase Gvrstoge “vrstoge prema DIN A074 TH cory cum [clam [cua | 6m srs?” [sworew?| 815 | wes] as tase x 28 2 38 6 Ey 30 35 70 ‘oe To 738 ae we « [> «po a ‘oar 035 oa oa 05 02 02 oz 02 oa i 7 7m 7s = a =e Testa 2A aT 30 36 a 3 3 3 a tae 22 27 3a 8 73 2 2s 2 p38 = "600 "2800 73700 7700 2000 voc | 12000 73000 7000 Tage 3400 70200 7700 77800 300 7400 3000 5700 Coaneen 0 720 780 350 780 250 20 0 z Karaktristiéne viednosti modula elaténost | modula posmika moguée je odredtl prema iarazima 30 40 500 a a5 (51) Enon 095 (56) Eamean Goss * (516) Conen m 350 380 380 00 0 Stone tiseonne ave» pects pltteaean esi 1542 Puno devo PD Lusronesitone ane —rspoetintporinasvetinevaia | Karaktoristine vijednost punog diva, dane u tabi 6.11, preuzele su iz DIN normi. Svaka dréava mote U okviru nacionainh dokumonata primjene (NOP) dati vaste karakteritiéne. vijednost {vrdene po jedinstveno propisanim kitenjima. Kiasifkacja se mora obavil svstavanjem gradiva po ‘iasama. Nosivi jednodjln element moray mali minimaine danenalje od 2émm debijine | {dom povrsine presjka (za eve 11cm"), osim ako ugradria spojnh sredstava ne zahtjeva vece presal U tablci 5.11 dane sui klase za stojno Kasfcrane (MS Klas), al je obaveza konstruktora da se pile projektranja ea MS klasom uvjeri da takvo Kasficranje dosta posto. Iz tabice je lakoder Valve da s vecim kiseama rastu Evatoés drva, ail vnjednost krfasti &t0 se odaZava na dokaz ‘perablivost. Takoder, ovecanje mase diva ima za posljedicu i porastvrjednost nosivost spaala Karakterstisne vejednost!évstoée na viak i savanje odnose se na usporedinu visinu presika od 150mm, Za visine prosjeka koje su manje od usporedne, projekirane il proragunske wlednost {stove treba mnoditkoeficjentom ujecaa visine, ky, prema: (ésorn)e2 130 bs =nin| (64a) \VilednostEvrstoéa dani v tbl! tbl 51, prema NAD“, ne treba modifica (ky = 1). Ovo je do- pusteno zahvaliujut!sredrjoeuropskojpraks!pijenja drvene grade koja Iskjutvje usinak cjlavanja ‘olumena elementa diva na évstoeu ‘Ako 60 za spalanje elemenata dvenh konstrukcja primjenuje 2upéast spa, on ge obavezne mora lavest prema DIN 68140, 55. Graniéno stanjo uporabijvosti Detormacio konsrukoe Kole su posedicaacredeih jlovania(uzdutne se, moment saviena, Bomaci u évorovima i vezama) I vaznost. pr omu tajane sjvarla Greens Ute ra ean ey detormacia tjekom vremena (puzane), moray bil u earedenim grancama” Msguénoat Satis owing ugredenh materjaa | elomensiaKonstutcie(atropovtarjln stow, sateen ayy teba wzetlu obama nain da s uprabni zak moras postal Jodhaa lato, Eales izazvalosjecjnelapose (prema ECS, pagan) Kombinacie delovarja za graniéna stan uporablivestl reba ragunali prema irazu [ECS 4.1.0} EO +O + Fwy Oy (65a) 5.5.1 Deformacio konstruktivnih elemenata gradevine Potena wieios defomacie, tn prortunava sa za svako deloverepojdnaén pi om Barca toefcjont sigumost za djtovania ro, = 1; ya, = 1- Elasomenancka svojeva gradhe, modul elasénosti (za ucio progha od nommaini aprezanja provarozenn savjero) fecal Bosra (za uo prota od popminh napezaa Pl sevfoh« pstGan se aay Sod wiednstna sen Cores) a “Aafiana Bjelanowe | Vata Rajes Divene Konsttukcje prema europakim nomama a\V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCUE Cimbenik modifikaci ima jeinizn vrjcnost za granéne stanje upeablivost (koas= 1). Jednako kao i koeftjent sigurnasti za svojatva materjala (nu 1), pa nemaju ujecaja na promjonu krutost Tablica 5.12 _Vijetnost Zimberika deformacie kas (2a drvo, materiale na sn dva | spojeve) [ECS, tablica 4.1) Gradivo /razred trajanja djolovanja Puno drve (PD)", lamelirane Wjeplieno drvo (LLD) ‘Stalno 0.60 Dugetaino| 050 ‘Sredretrajno 0.25 iKratkotaino 0.00 Za pune avo, ugradeno u Slanju glove zasene vi Konatna vrjednost detormacie za neko pojedinatne djelovanje odreduje se prema sedecem izraru (ECs, 415) py = i “ta (80) kaw timberik deformacie kojim se uzima u obzie pvecanje deformaci® tiekom vremena (od kombiniranin gelovanja,usinka puzania viaznost) Za delovanj koja urutar neke proline kombinacle pipadak rain razredima tajanja, doprinos ‘vakog pojedinog djlovanaizrazava se posebno, is pripadnim, vastim éimberikom deformacie kaa, ovis 0 trajanju upravo tog gelovania. Za lavne nosive elemente Konstukoje koe je moguée nadvst wtleca) nadviena, Us, povaino delve na vrjednost Konaéne deformacie, un, Granina vilednost nadvigenja otreduje se za kombinaci elovanja najveée proraéunske vrjednost Y'G, + EQ,,/2, gdje je IG, doprinos stalnog gjelovs- rja.@ Q,,/2 doprios svin promeniivin dletovana DIN 1052 (do 1) propisuje graniéne vrjednost progiba ka0 abavezne, dok ECS dae samo preporuku ‘edgovarajutin vijednosti. ECS norma kontoly uporablvosi(proratun deformacja} ahtjeva samo a karaeristiéne presjeke | osjeliva mjestakonstukcie, 8 abl vebu odgovornest proektanta, Konaéina detormacia, Um, iraéunava se prema (ECS, dio 4.) Ug = Elta = EY (keg) 650) uy _nadvigenje nosata u neoptere¢enom stanju [Ut prog nasaéa od stalnog delovanja (G) Us prog nosata od promienvog dielovanja (2) Sika 5.2. Doprinos stalnag i gromyenivog dlovana U ukyprom (neo) progibu nasaéa @ “aana Bjolanovi / Vatka RABE V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCWE "Neto ill ukupna vijednestprogiba u odnosy na u2du2nu 08 nosa&a, ut, definta 8 kao Uae Uy $y Up 65) Graniéne vijednostiprogiba odredene su v odnosu na trenuine | Konaéne vijednost progiba, Ako pposebni uvjetl na propisulu drugadle, preporuéuj se slledece velednost (defiirane W odnceu na faspon L grednog, slobocno oslonjenag nosata i raspon L, Konzo!nag nosata} 28) u projektnim situacjama kad se smatra pagodniim ograngittenutni prog prouzrasen Dromjenyiim djelovanjem, Ure Ugyu $0300 650) aya $Le/150 za konzole 1) uprojetnin situacjama kad se smatrapravinim ogra Konan progb, Um: em $1200 659 ag L100 za konzole (Wjerodavno u studaj kad Su us> Uren Une < Ua) Unga $1200 659) an SL 100 za konzole Granitne velednosti progiba vijede takoder | za regethaste nosaée, @ odreduju se za ukupan raspon regetke, kao | za Stapove izmedu Evorova (raspon pola resetkastog nosaca) 5.5.2. Klizanje sponih sredstava - medusobni pomak elemenata u spoju ao i kod konstuxtuninelemenata gradevine, nape se proratunava pasetna elastiéna deformaca (ra, Koja 80 ove deta adnosom sle Fs poceinog modula Kizanya Kye (prema ECS, dio 4.2): r Wet (6529) Luna poéetna elastiéna deformacija Fe projektrana vijednost sie koa deluje na spojna sredsiva Kew poéetnimodul Kizania spajih sredstava (tablica 5.13) Kod trova i viaka, vilednost potetne elastiéne defermacje (poéetne Kizanje) povetava se za. 1mm. Tabliea 5.13. Vijednost potetnog modula kizanja spojnih sredstava Kye [ECS, tabica 4.2] [Vista spojnog sredsiva [Spo] drvo — ave, materljalna osnevi drva — drvo, metal — dvo Tine, viel bubenl Cav ea) -4/20 Zabjianl eau (abuser) a 25 Skobe (klar) eal? a 60 [Za vike te maze prion pobetni modu Kizanja nova, Za djlove konstukcle s razistim vrjednostima zapreminskih gustoda py, i pz, za vijednost proratunske zapreminske gustote usvaia se njhova srednja geometiska vijednost ‘Sevens Konstukale prema europekim normama VettePRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCUE onaéna vijednostKizanja spojrh sredstava (pomaka elemenata u spoju) proraéunava se kao! Ug, = Una “(Rat 6520) Um kanaéna detormacia kar Eimberk deformacie (prema tablicl 5.12) Za trove | vike pobedno je i wrlednost konaéne deformacije um poveéati 28 Imm, pi emu je vee prethodno odreden vrjednost pocetne (elastin) deformace (na). Konagna deformaciaepoja&ii element ima razlte osabine tena (Gimberici deformacie kas | ut) proragunaya 88 razon: bg A Raa) > Fea) (6520) 5.8, Dokaz! nosivost elemenata konstrukclje ECS (dle 5) sari dokaze nosivostelemenata konstukcle; mune potrabne wfete njinove primjens \odredenc) projektno| sitzacl, kao i lraze za kontrolu naprezanja 581. Viak ps no s viakancima Kontrol nosivost popretnog presieka elomenta i2loZenog ullecaju vanjskhhdjelovanja koja izazia ana naprezania u smjeru Viskanaca treba provest § obvezom uvazavanja postgjeth oslablenia presjeka prema sledecem izrazu: one Feo Stas Ammo “AanasO8 (66.18) leraz vrjedi 2a elements konstrukele koi Imalu jednodeln! popreéni presjek (obje os! romost su I ‘materjaine os! prosjeka},ahvatiste iaéne sie cenriéno je v odnosu na uzduznu Gs elements. Elementi dvodisineg ecpreénog presieka (samo jaéa 0s tromostlpresjoka je materaina os, okalna telifta eastavnin ajlova.presjeka okscentriéna su u odnosu na tezisie dvodielnog presieka) dnencionirau se na 50% uvecand vrjednostprojekne (proragunske) viaéne ste. Vrjedsjedet! Fie ©, 18 ena = Shin (66.1) 5.62 Viak okomito na viskanca Kontraa nosivosti popretnag prsjeka nezakrijenih elemensta u koja se, pod ujecajem vanjsih elovanja pojaviu vlatna naprezanja okomita na pravac Vakanaca, predmnjeva ravnonyjernu raspodjelu ov naprezanja po volument (V) elementa, Ovakay eiuda|u prakténoj prinjeni nezaksvonih elemenata gotevo da nije mogué. Norma propisuje obavenu da se u doka2u nesivst moralu spun sede! jet Za puno devo (PD) ume Shine (58.22) LV. PRIWJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCUE 22 jepliono lamelrano dr (LLD) Sons $fana (Vo IVI? 6620) \V___ravnomjerno optereéen volumen {m"] Ve usporedni volumen of 0,01 jenjen Jametran’ nosati posebne geometries | zakrijenog intradosa ima i2razenu moguénnst pojave veo neugodnin viagnih naprezarja okornto na vakanca, 0 Gemu 6e bil rjesi u poglaviu Kae ‘bradve problematicu obikovana | proracuna ove tipske grupelamelanih nosaéa. 5.6.3. Tlak paraleino # viakanclma—hez dokaza stablinost Kontrolu nosivost popreénog preseka elementa za koje dokazano da nema moguénosti avian, a ‘2jozon je vanjskim djetovanjma koja zazivalu centriéna lagna naprezarjau smeru viakanaca, Veba Provest pcoma sledeéem l2azu Fea Sena = Shene (683) 5.8.4 Tlak okomito na viakanca Kontrolu nosivosti popretnog presjeka slementa iloBenog vanjskim di Ccentréna taéna naprezanja u smjeru viakanaca u samom elementu, al se fa Kontaktno) poveini = Drikjugnim elementom (A) offuju Koo naprezanja aka okono na Viakanca, ea provest roma ‘edegom raz opt Fea Sens = has hfe (664) ese Koeficjlont povedanja proratunsko (projekine) stots ako je difna kontakine povrsine | 150mm (tblca 5.14) Sika 5.3 Tak okomito na pravac iakenaca efements Tablica 5.14 Vellednost koefisjentakorekoje 2a ak okomito na viakanca keao|ECS, tablica 6.1.8] = y= 150mm 200mm | a 12 15 mm 7 1 (60.I7I7O_[1 + a H80.N717000 1S mm>1 1 18 Talis ‘Drvene Konstukcle prema europskim normama s& i \V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCLIE 565 Tlak pod kutom na viakanca Kentolu nosivast popreénog presleka elementa treba ‘od kutom au ednosu na pravac viakanaca zadovole sh oes = Shen fens (6559) a (6658) ‘Sika 5-4 Thakpod kutom cu ednasu ne pravac vakanaca elementa Savijanjo Konirlu nosivost popreénog presjekeelementa Inlotenog saviariu treba provesti proma arazu att a (6682) ssn) kn Koefiiontobtika popretinag prsieka slementa naprezanog savjanjem 22 pravokulne popreéne prasjoke ‘2a sve ostaleoblke popreénih presieka Procatunske vijednost naprezanja | Gvstoéa, pri savianju oko glavni osipresjeka, jesu: * Mes 66.) Onse = (6868) ‘Sika 6.5 Koorlnatnisustay elementa ~ os! vemest presjoka y (aa os) 2 (sabia os) V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCLJE Uz dokaz nosivostelamenta na savjanje abavezno tra proven moguénostproveanja presieka i ‘ub ravnoeze izazvanog savanjom (eavjanje s bocnim izvjanjem), koja ovsl 9 relativno|vkost Bresjeka na saujanje | razmaku popretnin prdrZanja elemerta (raspon pola stablizaciskog vera _2dgova"9 doloworne dun savjanja kad opteraéenie djalujey ravnini ~ vertkalne delovarje) 587 Posmik Kontrolu nosivost popreénog presjekaelementa u kojem poprséna sia zaziva posmitna naprezaria (posmik pri savianu i posmik od popretne si) treba provest prema izazu ko sled tes Sha (era) Naveden! traz vile pod uvjetom da element nema oslabjenia presjeka na donjem rubu (redukcja vine presieka na epterecenom rubv) [Ako u blzin le2aja djelje koncertvran sila F (hvaiste sie udalleno od leds za x < 2h), njena se vrjecnost (2) moze reduciral prema uljecang| lin (ska 56.8): apes *Kures Oy wer) komo koeficiont redutche popretne ale (prema uijecsina ni) ,teoretska vrjednost popreéne sie F (prema statckom proraéunv) ‘Sika 5.6 Reducrana ujecaina sha 2a pojeinaéeu poprecnu site 5.68 Posmik -nosaéis oslabljenim rubom a nosate oslabiione u podruc lezaja dono strane presjeka (zasjecanje nosaza na opterecenom rubu presjoka), Kontfolu nosivsti eba provest uzimajuéi u obzit Koncentracly naprezania u pdrufu oslabliena izazvanog redukcjom visine popretnog presjaka pri Gemu se razmatra ula Dromjene visine nosaéa | volumena. Prema njematkom NAD-u, dokaz je potrebno ogranit na sedate sluéajeve: w/n208 xihsoa & ‘ednos reducirane vsine presjoka na letalu (hy) visine neoslabljenog presjoka (4) X —_Udaljenost pofetka reduksje visine nosaéa od os lea 6 ‘Ravina Bjelanovié Viatka RajB ‘vene Konsirukcla proma europskim normama a\V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE, faa NSE Ske hay 668) LUsinak Koncentracie naprezania (pod Kutom), Koj se u dokaz nosivosti uvodi kosijentom ky treba zmatet za sjedece slucajeve (sla 5.7) koto 2a nosaée oslabijene na gornem (neopteresenom) ruby presiaka , smal 2a nosaée oslabjane na donjem (opteregenom) ubu presjeka oso“: » ‘Sika 6.7 Oslabijnje nosaca na le2aju — Kosa redukcja visine presieks: 8) Koso zasiecanjo ‘opleraéenog riba, b) Koso Zasecanieneoptarecenog ruba COznake na slic 6.7 pridrutone su sjodecim vijednostima h ‘puna visina popre8nog presjeka nosaga u [mm] 205. odnos reducrane | pune visine pesjoka nosata X504-h —_razmak hvatftareakoe na ledaju i posetka oslaijenja pesjeka nosaéa u mm) clas nag ostablienja k, ee — bs any i {fet=ah-00-% fot] ess aft bt elbere 2 a edukfe pod previ iam operate wea) (5886) oefcjentoblka oslabljoria 2a sluéaj Kose redukoje na let vera loma — koeiclent ke: k,=50 za punodne (PD) k,=65 —zalijepjeno tameliano drvo(LLD) V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCIJE. 569 Torzia DDokaz nosivosti popretnog presjeka elementa iiodenag torziskom naprezanju pottebno je provest prema shedecem raz: Sawa Shas (689.9) us Projektna il proradunska vijednosttorziskog naprezanja ‘ua projekina il proragunska vriuanost posmiéne Exrstoge Prema opéim postavkama teorje elastiznost, ovisno o obtky popratnog presieka, noveca torzska naprezanja odreduju se kao: 2Mavs Na za kruine popreéne preseke radjusa(¢) 22 pravokutne presjeke dimenzia (oh) « koefijent ovisan 0 odnosu dimenziia (h/b) pravokutnog popretnog preseka (tabica 5.15 ~ prema TinoSenku) Meus projekina (poratunska) viednost momenta torzie Tablica 5.18 Vrjednostikoefcjenta« (za pravokutne popretne presjoke) wwe | 100 | 150 | 175 | 200 | 250 | 360 | 400] 600 | 800 [1000] = = _|.0,208 | 0.281 [0.239 | 0,248 [o.2s0 | 0,267 | 0.282 [0.209 | 0.907 | 0.313 | 0.00, Naveéetorzisko naprezanjenastae u sein! due stranice pravokutnog presieka 56.0. Zajedniéko djelovanje posmika itorzie Zajedicko ejlovanie posmignog | trzskog napcezania u nekom presjeku relatino je riiedak slice) Udrvenim Konstrukclama, ali jeu takvo}projekno|stuaci dokaz nosiosi presjeka moguee provest prema irazu: 5641 Zalednicho ds Zajednigko djlovanie aka paraleno s vaknima i saan predmijeva tinearan intrakciski odnos Us fojem Komponente Kombiniranog naprezanja djeluju u punom inosu, a njihovi se pojedinani ‘dopenosi zbrajalu(superpozcja naprezarja, prema poglaviima 56.1 15.6.) U stutaju dvaosnog saviania popretnog presioka samo jedna ed Komponenata naprezarja deli uni ivenzitstom, a druga se obavezno Korigra koeficjentom wtlecsjaoblika presjeka, kn, ne vaka paraleino s vlakancima | savjania w ‘Rafiana Bjelanovis [Vista Raye ‘rvene Konstrukcje prema europskim normama BV. PRIMJENA EUROCODE 5 NORM! ZA DRVENE KONSTRUKCLIE Dokaz nosivost! merodavnog presjeka izlozenog zajedngkom delovan aka paraelno s vlakancima | savinja sacri shedece uvjete: patentee sna a) moe _Projektna ili proraéunska vilednost viaénog naprezania (prema 5.6.1.2) te inftes (oun here ore Smysi Ore projektna vijednost naprezanja savjanja (prema 56.6.¢) faya “tsa =fnu — projektna vejednostévestoce savijania (prema $6.64) s. $2. Zajedniéko djelovanje taka paraleno s viakancima i savjanja—bez dokaza stablinosti a sak presjek izloZen zajedni¢kom djelovanju Yaka paraelno s viakancima j savjanja prthodno fe mora ttvrt posto moguénostl2vanja u ravi, kao | boénog lzvjanjs. Ako presjek nema izraten | dodatn! problem stabinost, dokaz nosiwost 2a Zajedhicko jelovanje taka parlaino = \iakancima | savianja wazava nelinearan inlerakciski odnos pojedinagnin Kamponentinaprezani. Nalnearnost se zasniva na cinjencl da presi ima moguéostplasifitacie u Naene) 208 plata raprezarja ne viaze u izraz za konroly nosiost $ punom vilednoSéu. Dokaz nosivost propisuie ‘Shedede uvjate koje obavezno treba ispunl (prema 56.3 '5.6.6) ergs) ,(Snue 54 Saat) z (iss) (ete ee coe i Sa se) eo s.20) Oa Toe outa projekina i poratunska vijednos tang naprezaia (prema 56:3) ay Projekina (roradunka) vrjecnoet ane Este mys Sma Projekina vilednost naprezana saviania (prema 58.6) \ tesa "tna prCjektna vrjednostévrstote saviania (prema 56.5.4) nos = U sueaju dvoosro savijanog popreénog presjeka samo jedna Komponenta naprezania djeluje punim interattom, a druga se druga Korigra Koeficentom jecala abi presjeka, ky 5.7 Dokazi stabilnosti elemensta konstrukcjo 574. Tlak paralelno s viakancima x ivijanjom Kontola nosivosti popreénog presjeka elementa naprézanog na tlak paraleing $ vlakancima, koji pritom ima i izrazenu moguénost zvlanja, obavezno u sebl teba sadr2avat | dokaz stabinost, Za {ave tlagne elemente, name, moralu se uzet u obzr | dodatna naprezanja od savjanja (po teor I reda) koja su posiedica poceininimpertekcya (nesawrSenost), zakrivjenia (pogetah okscentctata) W deformacia (prouzrozenin progiba), V. PRINJENA EUROCODE 5 NORMIZA DRVENE KONSTRUKCLE oka nosivost stabilnost sade takosledeée uvjete koe treba spun cn0 key teow (6719) Sena Shes teow (57.40) 6 projektna (poratunska) vednestYatnog naprezanja (prema 56.3.) ' las projaktna (poraéunska) vijednost atne évestoce kosher kosficjentizviania (fzkalno odgovaralu wilednosti 1/« u postupky dopustenih naprezania ~ HRNU.C9 200) Provjeruizviania potrebno Je natiniti za pravce obju glavrih osi omosti presjeka. Saviarju oko jade os presika (y) odgovaralzvjane u Smeru osi (2) presleka(koeticjent lavianja k). Savianiu ‘oko slabje o8| presjeka 2 odgovaralevianje U smjer os ypresieks (koeicjentiavianja ke), eee, 710 ha ok, +f ae (6718) 05.148, -Cruy -08)+ 2245) rte) uk, 08. f+ Be Cte “O8) +H) (eran cio se ujeca) wate diva watava na sjedes nin 8.02 28 puno dive B.=08 2a liepienolamlirane dro ECS uvatava kapantet rada diva u praveu Viakanaca pri plastifrim deformacijama sto omoguéava vetu nosivost presieka u podrut)u préragunske vitkost 30 << 80.22 2.< 30 vrjedi ya <0. 1k 'a dokaz stabinost nije potreban, a konvoia nosivost presjeka provodi se prema uvjeima danim Eraau 6653 (lak paraeino s vakancma bez iviaia) Relatvnu vikost ha lta ult za obje glavne os presjoka kao a _ ert) t : (97. a (74H) ‘edgovarau saviianu oko y-o8 presjoka(iviane u smjeryosi 2) cedgovaraju saijanju oko 2-0 presjka (eviianje u smjeru os y) (67.48 (er) a “Ratiana Bjplanawe Vika Rayos ‘Bivene Konsirakoje prema europakin nornama a\V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCUE, 5.72 Savijanje s boénim izvijanjom Potetne imperekcle, zakrivjenja (ekscentiénost) li deformacije elemenata konstukcle izlo2enih ‘Savjanju mogu provarosh boena izvjarja i dedatna naprezarja v elementima Sto se obavezno mora ‘vedi dokazom nosivost, Gubltak ravnoteze popreénog presjeka prevrtanjem (nestablnost) izravna Je posledica upravo bosnog izvianja presjeka naprezanih savjanjem. Postojlitakva moguénost, Sto Je pretnodno potrebno utvrt, Kontola nosivost popreénog presieke ne savjanje teda obavezno Uke | dokez stabinost, dnosna sljedese uvjete koje Veba IspUnit ome S kot “Int (6720) ' obzitom na glavneosltromost popreénog presjeka a prema izrazu 57.2. poglaviu 5.66, sijed lms Set ay 6720 Ran Taga Te fac eran) Sms, Smee 6720 “0 Reataya "Fon tnaa ere) kay Koefijent redukoje projetne i proraéunske vijednost érstoée savin s obzicom a boéno izvjanie Relatvna vitkost pr savijanju defini se ae: Vinx] mart 2a nosaé pravokutnog popretnog presickakriiéno naprezanje savianja defirira se prema iklasieng)teor tablinost 8 5% fraktla vijednost krutost kao: onan Ea aca TEomen (6724) ran 6726) Pr tome je le djeltvoma dulina boénog izvianja nosata (u mm) &ju vrjednost odreduje Fazmak ukrutenja nose rant za verikaina (za savione u ravnini elementa) i popreéna ‘jelovaria (2a savanje van ravine elements). codgovara razmaku popretnh priartanla nosata (raspon pola stabilizacyskog ‘veza) 2a djlovarie u ravnn (vertkalna djelovenja) ‘odgovara razmaku witasth ukruCenja na lezajevima nosata (eovremeno su to ledajetresetkaste Konstukcije stabilzaciskog veza) za dielovanja van ravmine (popreéna djelovania); izmedu ovih totaka noes’ je neukruéen Botne ivi (izboten) nosat Potetno stanjo ‘Sika 5.8 Botno l2vijanje nosaéa pri konstantnom momenty saviania \V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE a nosate s potetnim botrim odstupanjem od ravnost, vijednost kooficlenta botnog izviania Kay odreduje se prema: 1 2B O75 She 185-075 hun 28 O75 5.0m (68.10) — najmanja vilednost poéetnog ekscentvicteta(e) treba bt e=0005:1 (ate) ade su (h visina sustava i dulina Sapa, a!) dulina Stapa ixazenl u metima: Zs we ee Ne L x 0031 Simavitno = etormirani eustav (F Nesimetréno etormiran' sustav Jormiran sustavi ‘Sika 59 Prinjen pocetnhimpertokcija ravninskihokvia i Tukova 582 Materjalne konstante latgnost dra defn kao: Procatun deformacia pottebno je provest ako da se modut E = Ea -tua! fra Eons Koala (6820) Pritom je Enos karakteritién! modul elastinost, a éimbenik modifkacie na (tables 5.6) i parcjlnk Koeficjent sigurnost gradiva yu (lablica 6.3), definrani su u poglaviu 53.2. Ovo upuéue na éinjenicu di se pr dokacu stabinost 2apravo radio dokazu noshvash jar se proracun provedi s vijednostima 23 dimenzionranje kod krtost, U proratun deformaciia spojnh stedstava wd! se potetni modu kizanja definiran kao: Ky = (203) ky Kae) 6820) Kier _podetn! modul kizanja za proraéun deformacia prema poglaiu 6.5, tabica 6.13) oth je da treba vod ratuna teéenju deformacie tekor vremena, a deformacie tetenjapoje- {init Komponenala djelovanja usvajti kao dedaine imperekoje, \V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE 5.9 Pojedinaéna popreéna ukrucenja tlaénih elemenata i sustavi za ukruéenie Popretna ukruéenja taénih elemenata | nuzno potrebno osguranje krutoti konstukelle uct predujet su olklanjanja moguénostikolapca cele konstrukcie Hi pojedininnjenh djlova tzazvanog {ubikom ravnoteze i preveikim deformacjama. Popretra se ukruéenja, blo da su fo pojednane polpore li posebni Konstuktivn! skiopovi, dmenzionrau na ralnepovalinju korsinaclu djelovania Drouzroéenu. izmedu ostalog, ulecajem pocetnh imperekcJa (geomeliskih | strukturalih) kao | eformacia anaizianin prema teorlt Il. eda, Dodaina naprezanla prowerotena Imperteksjama | ‘deformacijama te komponente naprezanja nastale kizanjom spajalatakoder treba analiza 59.1 Pojedinagna popreéna ukruéen Uaénih elements a proratun projekt i proratunskihvrsdnosti tah sau poledinarim poprenim ukruCenima jaerin slomenaty if elemanata opterecenih savianiem ukojma reba spriect prekomjorno wong ‘2vjanje (rewtarje}wede seded! erat Fy =NqIS0_ ukrucenjaod purog ova (PD) (94) Fy =Nq/80_ukrucenja 08 teplenog ametranog dna (tO) (59.4.8) Potetno odstupanje od ravnost (ekscentvctet i toerna zakivjenos! agen il savianih elomenata (6) na dul Koju cdredue razmak popreénihukrucenia (a), ogranicava se sjededim vrednostina 8/300 elementi od punog drva (PD) 910) 2/500 elemento ijepjenog lameliranog dva(LLD) (58.1.4) Minimalna krutost(C)svakog pojedinatnog popreénog ukruéenja na razmaku (a) odreduje se kao G9.10) 01 m bro) pola il je raspon jednak razmaku pojedinaénih popreénih ukruéenja (a) El krutos pri eavjanjuw praveu ukruéena (meduleastignost defnan irazom 5.8.2.8) —_— Te 7 Fe c eden, ve ‘tka 5.10. Primjertpojedinaénih popreénih ukutenja tanh elemenata a ‘aana Bjetanovel Viakka Rae ;Brvene Konsiukcie prema europskim normamaV. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCUE. Srednja vrjednostprojektne sroratunske)taéne sle Ne popreno pridréanom savijanom element odreduje se kao: N, 6919) (tan): Me kor koafijent boénog iwliana (odreden izrazima 5.7.2. h) gdje se relativna vikost na ‘savifanje odreduje 2a neukruten nosat (ly =!) My projekina vijednost (mjeredavna za dimenzioniranje) najveceg momenta savianja Visita nosaéa (ze nosaée promjenyve vsine mjeredavan je presieku tri respsna) 5.92 Stabllizaclishi vezovi - gustavi za popretno ukruéenje Temelina funkcja sustava za popretno ukruenie li stablizaciskog veza spretavanje jo polave rnestabinost i prokomjernog Boénog izvjanja giavnih nosata (vezata) konstukole. Naprezania prouzroéena geometriskim | konstukcskim nesavrSenostima, te tme izazvanim neravnostima, uz Goprinas ‘komponenata Kizanja.spojih stedstava u évorovima sustava, moraju se Wala Proraéunske vijednost sla u slementima stablizaciskeg vera moraju se odreali na tomes najnepovelnile Kombinacje Gelovarja iz anaize pocetnih stukturanih imperfekcla i deformaca ‘redenihteorljom I reda, ad je skop od nekolko isth nosatajednakog medusobnog razmaka boéno povezane u sustav koji jamét kontinuranu raspodjelu djelovana, proracunsko vijednost Ewsiote (mjerodavne za konto osivosti) mogu se povetatl koefcjentom raspodjele djelovana, ks ‘Ako s0 ne zahtjova dotalna analiza, vijednost ovog gimberika moze lujet da su prethodro ve¢ispunjeni sleds zahjov. ~ sustav za raspodjelu cjlovanja projektiran je | izveden tako da mode prihvatit sva stalna I promjenjva dtovania sai element sustava za raspodel delovanja kontinuirano prota preko najmanje dva pola ‘il raspon odgovare razmaku poprecnih pridr2anja, a svi su évorevi sustava, ka0 mjesta papreénin prideZanja, funkeionalne rasporeden Usvofis ky = 1,1, all uz Tablica 5.15 Opis skiopa elemenata i sustava za raspodjelu horzontalnog (popreénog) djelovania [Skiop clomenta ‘Sustav 2a raspodjelu djelovania [Krovne i medukatne Konstrukae (nosath aa raspora do 6.0m) eee Resetkast krovni nosaéi(raspona do 120m) _ | Obradene krovne letve, podrznice il oplate Krowni pasadl(raspona do 6.0m) ‘Obradene krovne ite il apate ‘Obioge | pokrovne pote, oplate najmanje s jedne strane 2idninosadi (stionevisine do 4.0m) a riz od (n) paralein punosijenih It refetkastih nosate optereterih savijanjem koji zahtjevalu popreéna prdrBanja u sredisnim éverovima (zmegu krajn oslonaca) mora bill predviden poseban Sustav za popretne ukruéenje i stabllzacjshi vez. Stablizaciski sustay dimenionra se na ujeca) horzontalnog (lterainag ili popreénog) clelovanjaizazvanog boénim izvjanjem nosaéa od vertkaiin jelovanja (ae) | uileca) hrizanalnag (popretnog) djelovania vet (4) te mora bit stan privatt), | raspodjelt sva ova dielovana po jecinil svoj culine (ska 5.11). V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCHE. In ttn etn (a gam nia saber jinn exo) 9 ein vero) Sika 6.11 Stabilizacfsh vez ~ sustav za popretno ukruéenje punastjonih Ii reetkasth glavnh nosaca konsirukele, Proragunska i projekna vijednost komponente popreénog djelovanja stabizaciskog vaza izazvana bbotnim izvijanjom glavaog nosaéa naprezanog savjanjem jest: enh (e928) tem eazy 21, razvjena dua stabiizacskog vera 1h broj gavnih nosaée konsiukcie stablzraihjednim sustoxem za popreéno ukrubene (stabiizacish vez) [Nz sredija pojektna(proragunska) vijednost tne slew popreéno prrzanom element efinirena prema izazu 5.8 19 Horizontal (pope) preg u sein aspera stabiizacjskog veze izazvan pope (eran) ‘elovarjem ito kad samostano dele pojecnatnodjelovaje, ane smi it vi od 700 pe $1700 6920) spn horizontal’ prog 0d popretnog delovana koje uuu zjedritko nastupanj popretnog elovanja od boénog tania, gy, te svakog drugog popretnog djelovana (np. vjeta, qu), ne sme bit veei od 500. ge £11500 6924) % “Ravina Bjelanovié | Viatka RAB ;Brvene Konstukcle prema europskim normama aVL. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIENIH STANJA 66. Spojeviu drvenim konstrukcijama 6.4 Opéenito 64.4 Veste spojeva Posebno znaéene u drvenim konstruksijama imaju spojevielemenata konstruainog skiopa | upravo 59 tk medusabrin xoza slemenaia susiava u Velika) myer Ovsi nosWost i uporabna vrednost cele Nonstukele. Spojew u devanim konstukcjama Togu bit kr popustiv Ako su element davolna biz, Cwrsta veza poste se samo uz pomoe lepia kao spojnog sredstva. Svim drugimvestama vez Srojstvena je popustjvost pi pryensu sle na elamente v spo. Usbiéajena je podjela popustiin veza na tesarske | menanick. [Na slic 61 pregledno su prikazane razite iste spojava | spojihsrostava kakvi se primjenult ps projektran devenih Konstrukeia Spojev Popustivt rut opto) Tosorsti Menehiekt i TZ aaugt SPenasrodsva $3 Motdenel-€9 Catena! Nazubone 1.vera sali VRopasta” plots 611 2. Za 4. Gavit6)-6.4 eer , 3. Vezanatep 2 Tnovi(o)-65 Poi 5.10 2.Veza nazub 3. Viel za drvo (6) ~ 6 Ave @n-07 5. Stobe il ane (k) 68 ‘Sika 61 Shomatsprikaz vista vez it spoevau dvenim kontukojama a) 2 AD » Ss aa WE a) GE eg dh = ‘Sika 6.2. Osnovni ablictesashih voza (prema STEP C12} Utesarskim vezama kakve se danas projektra, uglaynom se korsti samo zasjek. Pri odrZavan anacii slain 2yradas drvenim nosaéima rgna su potrebna produbljena znarja | ingenjersk Slavov! kao polazne totke u vrednovanju ponaéanja, nosiost | uporabivost (deformacie) tesarski [Evedenih vezs,sutara i prelwacanya sto je detajno obradeno u [12 (16) @ Faia Bjelanavie 7 Viatca Rae Vi PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIENIH STANJA, 6.4.2. Ponaéanje spojeva: nosivost - deformacia. Ve bal. ae : = i 53 ay a Sika 63 Ravel nadir prjenase sileu spaievina drvents kensiukeia \Vrednovanje ponatarja nekog spoja pr optereéenju(slka 6.4) moze so sikovito opist diagramom sla ~ pomak gale su znake na slic prigruzene sjedesim vrjednosta: F slau edn posmitno) ravnini spoja 1u lzanje (pomak) jenog arikjuénog elementa veze u edhosu na drugi element spoia 1 modul pomaka (lizania) s[Nimm), gdje je K= Flu Ky uporabri maul pomaka (prema talc 5.13) K.trenutniil pogetni modul pomaka za dokazivanje nosivost ge je K, Kew! (a) Fopio (povesina Meplenia 12.5:10'mm) (0) tsnut jednostran’ mosdanie (pramier d= 100m) (©) dvostran utsnut mozdanik {promer d= 627m) (8) vil za arvo (oromior d= t4mm) (0) tov (@ 14mm) (9. razubjena poca (povrina plote 10mm!) (@) avi (romjor d= 4,4) "® ‘Slike 6.4 Diagram sila — pomak froma STEP Cr] za veze ravi spojnim sredstuima | alozene ulsénom naprezanj u smjeru vakanaca Pomoéu modula pomaka ({K) moguée je odredt pomak (klizanje)u spoju proueroten sllom F: =FIK 6.) ‘Divene Konstukle prema eurapskim normama eoVi. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA 6.1.3 Pravita pri Konstruiranju spoleva 6.43.4 Skuplianje drva ‘Stupfrj diva pra j ove prouzrotana ponjenam vanost va, U rnin demetina SPIE su prove eaano skplanje mote tarva wo nesgodne stuace Kole su posledca sprjecenm puoi, 3 rt rjetrais ® 17 eae 065 pemo em mo on ci jg sete on] et Cn ee re 6.1.2 Spojna sredstva raziite popustjivostl ‘Ako se u vezi primijen vie esta spojah sredstava raze popustjvost, dati 6e do neravnomjeme Faspodjele sile na spate u veri. Pretpostav ree easiéno penasanje spole, projekin vejadnost sle ‘ou privacajedno spojno stedsvo u primjeru veze na sli 8.6, mode se odredit (STEP C1] kao FeEhi=na-Fetne Fy (6.2) Fe} —~F th me " > Leia ‘Sika 6.6 Viaée! spoj avima i tmovime broj nova (spojno sredstvo A) ‘modul pomaka spojninsredstava A (B) ne bro} Cava (spon sredstvo B) Fag) sla ujecnom spojnam sredstvu A (8) Prema lzrazima (6.2) | (6.3) odreduju se obje nepoznate veléine: sila u jednom tmu veze, Fa, iu 4) 6s) VI. PRORACUN SPOJEVA POSTUPKOM.GRANIGNIH STANJA 6.1.3.3 Ekscentriénost u spoju we ‘Sika 6.7 Ekscentriénost (a) spon srodstava(c) slemenataw spa, () (0) promjena broja rasporeda spejalaelemenata zbog zbjogavanja okscontcteta Ekecenttctet u spojevima izaziva dadatne martentesavijanja koje moraju preuzeti popreéni presject prkjutein eiemenata veze. Konstruktina iesenia spojeva (sla 6.7) potrebno je predvigjt take da Se ekscontiénost lbjegne, a ako to nije l2vedvo, codatna naprezanja treba obavezno wait pr ) 'o mu snidava graricu nosivost. Polat I se Enlna ploha okomito na smjer vikanaca polase, ronvost Korat ponte, al spossbnostnonve Kosta todebno ois © fate} eet ave od kutom g Koj ocedyy pravac sie i pravac vakanaca Koen \Na temelu opisanihsluéajeva mote se zakjutt da se optimaina noshvost zasjoka postize kad sia zalvarajednaki Kut, a2, is vaknima pojasnog elomenta is viakrima kosnika. U tom je slufalu Coona ploha zasjeka u simetraivanjskog Kuta (B= 180° — a) LUkupna sla (N) u kosniky ralade se na siedece komponente: Komponenta Ni dieuje pod pravim kutom na Geonu plohu, a Komponenta Nz okomito na sttaznu plohu. Pogresno je mislenie da Komporenta Nz glue W evo sls renja na Ceonoj poh zajeka: ona stvaro dele fkluévo na straznju povrtinu zasleka| to kao tlaéna sla. Dokaz nosivost strane piohe nie potreban. Detalina razmatrania nekih mogué teza 0 raspadjell slau zasjecima natazimo npr. (26 7 ‘Raviana Bjlonovie | Vika Raye ‘Brvene Konsiukele prema europakin normame: 75VI PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA. 6.2.3.1 Coon! zasjek u simetrall vanjskog kuta Sika 6.17 Zasjoku simera ita Nya “Na cosa 2 (616) Neo =Nasinas2 (6.186) Nias = Nig 60802 =N, cos? 0/2 (17) Nis projekina vrjednost tagne sie na elu zasjoka u simetrall vaiskog kata Nog projektna vfednosttaéne sie na staznjo) povrin' zasioka Nia projektna vijednost horzortane tomponente sle Nie na Zolu zasjoka koja iaziva {Uzduana posmigna naprezanja na dul |, okaz nosivosti €eone plohe 2asjeka Povibina Gola 2asioka pri gem je (t,) dubina zesiecania, at, /{co8a/2) visina kove Eeone plohe: ab (6.18) Ay cass? Tlaéne naprenarye (pod kulom al2) na povisin\ gaa zasoks: Nig Nacos? a2 Ay Le Dokaz nosivasti ela zasjeko na tlaéno naprezanje pod Kutom (prema 56.5) sad sjedeei uvjt: (ora) Ceara Seurea (6.19) Projekina wijednost évstote taka pod kutom al2 u ednosu na vlakanca (prema poolavu 5.65) jest: fsa SO 8.0 {AA sin? 0/24 008% 0/2 t feniza “Keara “fens Dokaz nosvosti éeonog zasjeka u simetrali vanjskog Kuta mate se proves na razini sia prema {able 62 (sadral pomoéne zraze 2a proracun sivas petnog (F) | dvostukoo (D}zasjaka kag Nyaa ky DL feos (620) Nee projektna vrjednost ile v kosnitu, 2 Rx.al® projektna nosivost il otpemastceonag zasjeka(S). VI. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA Dokaz nosivest! posmiéne povréine ispred éela zasloka Povetina pred éelom zasjeka na kojo| dleuju posmigna naprezana paralina s vikancims lzszvana jlovanjem horizontame Komponente sie na Gelu zasjoka (Nyy) odreduje se kao, Aah (21) Projekina vijednost uzdugnin posmiznin naprezanja na powsinl (A) jest Nuug Necos? 0/2 aA WB Dokaz nasvost na posmik paaleino s vlakancima: (622) jest (6.228) Projektna vijednost posmigne évrstoce (.) odreduje se poglavju 5.3.2, akarakteristiéne vijednost soe (9) £8 Iileplena lamelirane i puna drvo dane su utabicama 5:76.11 Najmania posmigna duljna zasjeka pribizno se mode odredti prema preporukama i tablce 6.1, al se njana sivarna proraéunska vijednost mode se odredil samo lz viola iskorstivostpresjeka i laraza 6.26 x2: _Nacos? a2 ere ez ‘Tablica 6.2 Pomocni izrazi za dokaz nosivost €eanog (S),petnag(F) | dvastrukog zasjeka (O) aE TTS Petal majek FD Drtraki aD Le fig YH Faas Ph oats Bra Bivhea fe ae F8 sb arco astesa+i| 2 sin? conasco? @ Sosa food a Na hae Oe thea A thea ino dfx (PD) epjonn Tamsirane ta LD) Rave BSH BS TT Beas 076 fons Bran O54 hana Fog 1060 Wa fea Pao de PD) Kase NEST Upon ctr dive (LUD) Nash RETEST BS TOTS Reg™0658 40 fora Ream 044b4y hoa Riya 0960 Wa feos Toni Hise yoni Ke S16 Najmanje potiebne vilednosti dulina posmiéne powrsine, l, dane u tablic 62 manje su od stvama 2ahtjavanih vijednost, pa mogu poslustl samo za prethodno dimenzionirane 2asjeka na posmik Paralelno s viakancima, Hoactalna projekcja sila iz Kosrka na pojas jest Hy =Nq C081 Nye 76 “Ravana Bjlanovié | Vatka Raye DDrvene Konstrukcle prema europstim narmama 7VI. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA ee ee ee ae ae tear voor ®)Ne viledi za jenna lamelano drvo Kase BS 16H. "Ne vriedi za puno drvo Kase MS13. 62.32 Goon) zasiek po favim kutom Izrazi za dimenzioncane | dokaz nosivost Zeonog zasjeka pod pravim kutom usvojen su iz {16 4 sing ‘Ska 6.18 Coon! zasok pod pravim kutom Za poznatu vijecnost nagiba kosnka presieka bih, v odnosu na pojasni Sta, «, | zadanu dubinu ‘eonog zasjeka (i) mo2e se odredt nagibstraznje pahe zasjeka prema viakancina isog element, 1. jer prema oznakama ne slic 6.18 vied! ty leosy siny 11081 (624.) Yh Taina aoa ssin2y=2 sina (624) inay <2 Dokaz nosivosti eon lz prethodnih iraza | geometrje zasjeka mogu se odrest veliting kutova y i a — y mjerodavnih za ‘odredivanje projeknihvrjednnat naprezana | vrstoce taka pod Kutom na Gelu(iazvano som Ny) T straznjo| strani zasieka (zazvano silom Nz). Za poznatu su projekinuvijednost (Ny) seu kosnik lohe zasjeka VI, PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA. Budut da tséra naprezanja na Gelu zasleka zatvarau raze kutove s praveem viakanaca kosnika (@.-1)| pojasa (1), 28 dokaz nosivost mjerodavna je manja od duu projokinh vijednost évrstote tiaka'pod Kutom;fya fea U praktiéno|prijenl (prema razima 6.28 | 6.24.5}, 2 wieta nosivost presjoka na ely zasjeka |raziGth odnosa kulova granicama 1< sin2y/sina <1, ptt odredvanss potrebne dubine zasjoka moguée je korist sfeeée izraze: Iq cos(a=v)c0sy teed 7 RSD he Near ae) watt cos{ay)oosy Bede = (e27b) Dokaz nosivesti posmigne povrtine spred Gola zasjeka Horizontaina komponenta (Nsxs) projekine s¥e na éely zasika (Ny iaziva posmigna naprezacjs paralelno s viakancima na povini A, =1, 6 pred Selom zasjeka, a rjena vijednost jest: Nua ®Niyoosy=Ngcos(a-y)eosy (6.28) Projekina vrjednostuzdu2nih posminih naprezanja na povitin (A, jest ts Nesosla—neosy (6202) oa} okaz nosivost na posmik parle s vakancima: rashes 200) Potrebna vijedhost posmigne duline pred éela zasleke mara bil u granicama defnanim u tach 6.1, a odreduje se iz uvetaiskorstvost presjeka|eraza 6.34 kao: > Nates(a—y) cosy a Ee (6:20) ako postoji moguénoet stvaranja pukotna prouzrosenihrasusivanjem | zbog male nosivosti drva na ‘posmik paralelno s viaknima, preporuka je da se pri odredivanju stvare vejednost posmigne duline 2a potrebe prakse zahtjevana vrjednost, yes, Uve6a 2a 5~ Dem Sto vijedl za sve vrs Zasjeka, ‘Nadal, svim vezama zasjekom svojtvena je pojave ekscenticteta u kosnik | pojasnom elements {ii stupu) zb09 pomicanja uztuzne osi ovn Stapova na mjesty zasjeka. Dodstni moment savjanja ‘zazvani ekscenrctelom moral se Uzet u obzir pri dimenzlenranu ovihelemenal, 6.24 Primjor proraéuna vere zasjokom a Geoni zasjek u simetral kuta na sll 6.19 potrebno je provest dokaz nosivostpreme STEP C12} Usvojit puno drvo Kase $73, Projekna sila u kosnku odredena je 2a djefovane srednjeg tajana Nua =Ng costar) (6250) (Kot = 0.8) 2adan@ je rjc Ny = 63,0 KN, Pareja Kosfjent sigumaetgradiva jest yu 1.3, nee aa Karaktoristione wecost éwatote 2a Masu 813: feay =280 Ninn? “Tan naprezarie (pod hutom 7) nakosej pov Ay =, /cosy Gna zai jest, . \ fans = 89 Nin? us _ Nacosley)oos ge wi Nason (626) fy =25 Nin? 7 “diana Beano Vika Rae Drvene Kenstukee prema Suropakim nomama 7VI. PRORACUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA Projekine vijednost évrstoge 2a Kasu S15: fay 28222 «1445 Nn? e 08-50 : feng = 859-306 Wi A ova 08.25 _ , 828 54 Nin ‘ , ‘gs Sha 619 Coon! asoku seta ata 5 Pjeknaviednost asia — orton arostéun onan 2 Prema tablci62— pbizan iaraz: Rag *O7-b by ha LUntstavanjem vrjednost kosfijenta ky prema table 6.3: Rog = 0787: ty fugg = 0767 -140-45-145-10° 17-140 a5: 4415-10 = 624 KN 24K Doksz nosivostl ela zasjekau simetral uta na tak pod kutom ~ dokaz na razii sia (prema 6:23} COdreawarje pene vijednosti dune posmigne poursine | plan dokaz noshost na posmik (prema: tabi 62) paralein s vakrima na raepalntivo| dull |, > 260 mn > Nycosa _ 630-10" 00845" 297 mm < at, = 380mm, Me Oa 0-184 yg ~ 830-10" +0848" = 427 Wn? 082<1 250: 140 Projektna vrjednost nosivos—toéan proraéun DDokaz nosivosti la zasjeka u simetral kuta a tak pod kulom: kee = __ gs "a6: sin® 22S" + 308 cos? 225" fanny = 0855-1415 = 827 Nien? Rag “fear oP = 927. 85-4010 = 68,4KN, wos" 225 ‘os? 225 $30 o92<1 a4 Dokaz nosivost na postik paalelna & viaknima na raspolotive} posmino dui ly > 250 mm: Neros"al2 _630-10% cost 225° lone? Sty \ 249 mm < Bt, = 380m" 140154 ‘Vi, PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA 63 Vere stapastim spoinim sredstvima 63. Opéenito ‘Teotiske podloge jednadbi 2a utvedvanle projetne viledrostinosivosth spojova sa Stapastim spayalima postupkor graninihslanja zasnovane Su na radu Johansona [18 U usporedbi ¢arazima oj su se 2a ocredvanje nosivest Slapastin sponinsredstava primjonjvallu postupku dopustenin ‘aptezanja, uoéljve Su vo velke razike. U ovom ée se poglaviu 2alo pregledno izloSit osnove proraéuna spojava boslupkom graniénh stana | patkrjeplrazima za lzracun nosivostStapastih Spajala koja Se hoist u drvenim konstrukcjama, ato su: éavi tov, vel, vei za dre skobe Po tear Johansons, do othazivanja nosivost neke veze osvarene tapas spajalima dolazi kad pri kontaktu ea spojnim sredstvom racunsko tiaéno naprezanje po omotacu Tupe dv, najmanje & Jednom od spajenin drvenih elemenata, dostgne projekn vijednosttlaéne évrstoge. U odredanim ‘Slufajevima ftowremeno se na spojnom sredsiv (Geen! material javaiu moment eéeria i nastajy Plastcni zglobow blk otkazvanja nosivestspoia ovsio njegove) geomet, © moment teéenja Sapastog spojnog sedsiva te © Cvsto8 priiska po omolaéu fupe dva si materjala na asnov! drva, Nadaje, reznost ‘Yeze laravnd wilde na oblikatkazivanja nosivost li slams vee prema tome rad we o jednore2noy ‘dvorezne) vet Vigerezne veze U osnovi su Kombinacta jednoreznh | dvoreznin pase | roshost ‘iereznih spojeva odreduje upravo ¥an 2610) namanih vtjednest kapaciteta nosivost koje dost ‘osnovin obi Kao sastavn elo’ jedne takve slzene vere. Sposobhost nosivestjednog spajala U ‘eri uvjek se uvrduje 2a Jednu posmiu il rezna ravninu spoja(ravnina « Wo se spojno secs smatra nosivim), a nz takvhravnina Gini viSereznu vezu Spojevi se u drvenim konstukcjama mogu projektrati kao wo raznoike kombinacie materjala o takoder Ima uljecaja na sposobnost noswost | oblicsloma veze, Sv Se Navedeni cintll nosis ‘spojeva 62 Stapasim spojnim sredsivima mogu pregledno prkazat djagramom na sici 6.20, SPOJEVI SA STAPASTIM SPOINIM SREDSTVIMA “vsteznh Jetnoreni wile ———, drvodno ‘elie timedrvo dodo get imdvo rvo-materija aba dev vormate, na basi drva S18 Ht ej tina ebiina tina debit ima ‘aebijnatima 1508d red 15034 ed ‘tka 620 Pola spojeve sa Stapastin spojnim sredswvina LJohansenova teorja podloga Je za odredivano pro- jektirane il proraguneke neshvost spojnog sredstva, 2 temeli se na pretpostave idealnog, Kruto — plas. tisnog ponaganja material Stapastinspajaia dive. nin elamenata kof se u spoju povezuju (stika 6.21), va _ 14 ‘ima £21 Ofegram sie pomak za idalno tate fruto ~ pists material ol - » “ana Bjolanavié Via Rage ‘rvene Korsrakie prema europakim rormama aVI. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA COsnovni pojmov! | oznake u proragunu spejeva postupkom graniénih stonja Fi odreavanju nosivostispojnog sredsiva' spoja (prema slic 6.22) reba razikovat sjedece: Ra __pfajektna fi radunska viledrost nosivostjednog Stapastog spojnog siedstv | 10 Ujedno|rezngj rain (ufizikalnom sesh Rj sia), odreduje se uN} 1()_ debiina drva (materjta na osnovi crv ili dubina wiskvania Saale; mm) ‘ promier Stapastog spojnog sredstva; [mm] teax(h2a) Karaktristiine vijednostZvstoée taka po omotaéu rupe u div debljin s(t) Ma karaktestisna vijednast momenta teCens (lastitkacfe) spoinog sredstva Projokire vrjednost 6vrstaéa taka po omotaéu rupe u drvenim elementia debijine tts jesu fhe has SNA 9 faa boee BEE [Min 14 90 Kw odin mba rome tab 5.8) a ‘= 1.3 parcjaln loetiojent sigurosti za drvo (tabica £3), fie Pr Gomuje p =e ‘Slike 6.22 Prinjerjodnorezne veze devo — drvo Prop wdnost moment ders png ard oAedje 20 nn tm: wyatt parc otele as tpowtine atone pak tar 6.9 tt 65 odor eae pope wins voc utes cla Tee noshowt (kod bloomer dae do sme cha ven ment epOo nas Sen oe iors apapom sees, Rad leg razjovena, raz 6.20 uspoedt oe $ eidnsenovn rod za ov] matanam some U pests med da plate loo storana n tapastom spojram sedi vied Vi PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICMIH STANJA ako je ortom fag =P fuss b =by/p 6390) Uwrtavanjem u jodnarzbu (6.398), bvod po Johansenu raziia se na sleet natin Mya hes fps (+4) +2| 6299) B 257 My . [26 Oe ae (629.0) * Konatno je: Ry tea eby d=. ee Ptah d (6.38) Usporedi tse jodadzba (6.28. s lrazom (6.38) i abice 65, wida se raza u koefcllentu 1,1 ko) ‘oznatava za 10% veéu nosivost prema preporukarta ECS w odnosu na retunsku vrjednost nosvost R_preme dohansenovt prjediogu. Noshost vera u slugajevima oltazhanja noshost (d) | (6 takoder su za 10% vaée proma ECS u xnosu Johanserrov izraz. To se objaéniava povalnin fysa Edy hag dbp nied ‘Sika 6.31 Modificrani Méllerov dijagram za (pomanovenrcnoetiolh=t a [Drvene Konstrukcije prema europskim norraama eeVl. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA Tabllea 64 Projekine vilenostnosivst Raza b= 1 ~ mjerodawna je najmanja vijednost Or? | 4 + ce) P= © F= pF o 4 Mas faahd 30 | Rem 05fuan eye +h 43-K- I (632) s # m4 «oO a v hex 0261hsahdefiaT 062) Rea hatidibn 638) po omotaéu rupe (f #1) 1) Spojent elementiimajuraziéte évrsto¢e prits Vi. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA 2) Soe! sementimaj ste Estat pita po omottu ripe @ =) Mato saga tain, ve wea | tare irae mt Si ce cls ae | Sra ito, ane cent at oi Pomotu koeficjenata iy cute tye 4 Me ps 1 Rea | LP ordi se tthe u modicranom Métro diagame | (ik 632) ad) mired ncbrizam soma rece. i lzraz pridruten upravo tom obiiku otkaza nosivosti ddan jeu table: 86 | odnosi se na projeknu vrjednost nosivost za jedno spaja i jednureznu ravning spoja, Bez korstenja ovog djagrama rajmarja se prjekina "yy \viecnost nosivostutvrduje uotitajenom procedurom 'o ukluduje analizu svn obika okazivanjanoswost, Pl Tablica 6.5 Projekne vijednossnosivost Ry za p #1 - mjerodavna je nalmanja viednost a ) | Sika 6.32 Modiicran) Merv djagram 2a dvoreze veze divo ~drvo f= 1 ) 7 m 4 | 3 4 | Tablice 66 (cap = 1) 6.7 (2a B # 1) sade progled mehanizama sloma za dvorezne spojeve te r Pridrutene im raze za odredivanje vijednost nesvost Re Koj se acnose na jodno spo} sss Re an Rem haa 69 ' samo jednu reznuravrinu spoj. Za odredvanje projekine nosivost spoinog sredelva U dvrezno| + | | __ vezi mjerodavraje najmanjautvidena wjednost i abies 6,616.7 prema zrazu cS s a f T | e) 3 @ 4 : | Tablica 6.6 Projektne vijednost nosivost za jednul reznu ravninu | 4 4 | sete __ re Euatthipeae[ i ap oper oes’) Anat Pa py POP | ot oer oa oh | neues fe Oud | | @ 4 ay 636) ferral| a aE w | Re fauad (630 Ru OShsand oa @ | & Paap RES w = | 4 ae Nip Mahia’ — (639) ; 4 Tus a @ 24 (Ky 638) 4. J 163.3. Dvorezne veze drvo-~drvo i drve ~ material na osnovi dva 120361 ane ~ haat ‘| =1886hsatthy 630 \Vivednostnosivost spjninsredstava za raziite obike otkaza nosivost dvoreznih veza dane su u {ableama 6.6 18.7. Ocredene su sléna Kako jo blo pokazano 22 Jednocozne vere, a odrose sea Jed spojno sredatvo ode posmicnu plohu. iz toga sijedi da Je projekina vejdnostnosiost Stapasiog spoinog sredstva uspojusdvie ezne revnine & =2 Re ‘stot pska drva po ometagu type (h) treba adr prema zahijvima prednorme prEN 383,a | ‘moment tecerja (My) prema pede ENO, O Tatiana Bjtanové Vika Rejeie Drvene Konstukcfe prema europakim noma aTablica 6.7 | 'b)_Spojeni elementi imaju razlitite évrstoée pritiska po omotagu rupe (B # 1) Projekine vijednost nosivost Ry ujednojreznojavnini #1 3) Ri=OShrahds 40) < ; you [2 RMahaad (639) Viva 6.34, Jednorezne veze éelién lim drvo LU ovakvim jednoreznim spojevima éaliéni timovi mogu bit samo s vanjske strane drvenihelemenata, COdinos debljne lima (| promjera spojnog stedsiva (4) oznacava raiku iamedu spojeva stankin & belim Gein limovima koja se of%uje raza) deformablnost spoinog sredstava, | 1) Jednorezne veze s tankim éeliénim limovima \Veze drvenih elomenata s tankim Zelcrim limom definia odnos (t< 0,54) pri emu se pretpostavia da tank lim ne daje moguénost upetost(ukjastena) spajog sredstava pa u to) posméno avin ne ‘mate nastati plastiéni zgiob, vee je zoledna jedino rolacla spajala. Dva su moguéa mehanizma sloma avakvih veza zajedno s pripadnim projektnim vrjodnastima nosWost prkazana u table B.. (65) Nasiaje dodatn! mo: ‘ment tetanja u spoj- fom sredstu na du Dini njegova utiskivae rat U posmiéno) ravain ‘avin spaaloostae rayne, ali se prom arora (stka 6.34), ogee nce as Sika 6.33 Mehanizem etkaza nosivost dostizanjem évrstose tka po omotaeu nype w dws ‘Sika 6.34 Meharizam otkaza noswost! dostizanjom momanta ecen|a U spajnom sredsti 8 ‘Adriana Bjelanovié / Viatka Rajéie VI. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA Tablica 8 Projekina vijednost nosivost Ry Stapasth spajaa u vezame stankim limom t< 054 (an, ')Jednorezne veze s debelim éoliénim imovima Veze drvenih elemenata s debelim Eeinin imom detnira odnos (td), a polazna pretpostavka je dae u oblicma sloma s dostizanjam momenta teéenja, u ifintezimalnom djelu Stapastog spaala stvara u posmigno|ravnin pastén!2glob. Takav mehanizam olkaza nosivost svojsven je vezama s ‘dobelim limovima jer se, zbog debiine lina u odnasu na promier spoinog sredstva, moze post Upetost spajla. Tri moguéa mehanizma sloma ovakvin veza, (98), (s) (6), 8 pripadnim ragunskim vijednostima nosivest, dana su u tabi 6.9. Kao projekina vijednost nostost usvaja se najmanja ‘ijednost nosWvostlanalzranin obika sloma, Doksz nosivostGelliihlimova treba provest prema ECS i nadleznom NAD (4s) Dosizanjom vejadno- stimomenta tetera nastale pastel 2906 nia dubini utiskivanja ti spojnog sredstva Istovremena, rug se piast¢nl gob stvara FU posmino| ravi (cs) Dostignuta jo esto a diva na tak po ‘omotaéu rupe.Siapa- sto spojno sredsivo ‘ostaje prom rao. Istovremeno, u pos- rigno rain nate je plastinl zg do- bw Sianje edna [4 Ssanen nto momen teen (sk | St momenta tedena ko) (ka 38} Fy uy ‘Sta 6.38 Meharizam otkaza nosivost plas: ttkacjom spojnog sredstva u pes- rmigne avin ora Sika 6.35 Mehanizam otkaza nasivost no amo- {au rupe | istovremencm plastiikac= {om spojnog sradstva u rez) ravnint debelim mom t= Tablica 6.9 Projekina vijednost nosivost R spon sredstava u vezam a 4 fee 2 Mea. — wr tntaatd fo a, -1] fe) eased Za coliéne move debline OSd) Tablica 6.12 _Projekina vrjedhost nosivost Ry spalalau vezama s obostranim debetim mom t= d Ryn0Shusnd Night 640) ‘Spojevi s obostranim debelim éelérim limovima imaju dva mehanizma otkaza nosivost. Deblina lima omoguéava upetostspojnog sredsia stvaranje pastcnog zgloba to} posmisno]ravnin spoj lara za odredivane nosivostspo)nog sredsva za obikeslome (ks), dani utabic 6.12, odroee se na jednu posmigny ravninu I Jedno spojno sredstvo, a mjerocavna je najmanja vilednost (ove) Projekina vijednost nosivstispojnog sredtva Ry u dvorezno) vezi tada jo Zs odnose debline lima | promjera spojnog sredsiva u granicama O5S4- 10d (stka 6.44), 6.44 Kombinirano optereéenje Zavala LUvatavalutiazike izmesu razisithtipova tala, dokazl nosivostiovog spojnog sredstva ilozenog ombinanom opteredenju u eimjoru sveje os! (zagenje il Cupanje) | okomito na smjer svoje os! (orerez ili Boéno opterecenje) tebaluispunt uvjete dane uizazima 6.581 668. ~2a glatke Eave: Fa Peeps (6.58) 2a posebne cave: (6.59) Pri tome Jesu: Faxsi Raca _projoktna vijednostdelovanja; proragunska noshost Bava u smjeru ost Fra: Ree projekina vrjednost delovara; proratunska nosivosti Gavia ckorit na smjor Odgovaraiuée projekine vijednosti unutraéaih sla i otporesti odreéuju se prema ranje danim larazima za pojodinaéna djelovana (u praveu | okomto na pravac osi fava). acaI “Raina Bjlanovié/ Viatka Rejee vane Korsirukcje prema europatim normama| i I VI. PRORAGUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANIGNIH STANJA 6.45 Primjen provséuna spojeva éaviima Primjer: Viaéni nastavak Za azléte geomette viaénl nastavaka treba odrediti nosivost| bro] éavala ako Je dvodjetn Stap od punog diva kiase S10 Viagna naprezan projekinom siom od stalnog delovanja Fa = 18.0KN, te 380? ta pire swokese S10. alee.) ets (abies 52 kaso vorst (abe 55) sataodeloane (ea 58) renin) | em us a 2 rw fer Tod a wey 2 ew, a 5 34 1 2 a a tt Ons ao a 3 ‘Sika 6.45 Geometns Cavianog viaénog nastavka 4) Jednoreznt éaviani sp0) deve ~ devo ‘Vagni nastavjniStap je @vadieinog prasieka 2xbvh = 2x60/100mm, 3 untrania vezica je presjeka bath = 60/100mm (je su klase $10). Spajala su glatki Cavii €34xS0 zabjani bez predbuberi. roviera moguénos\ mimolaznog rasporedivania Eavala (ska 6.45) 190 mm b, =60mm Atubina zabjnja zadej dn jacrorezne vere niptfare nshost u zai) rearah unit 2B -b,=90 80-20, 0mm » 8-34 = 272mm bb, = 80 mmn>30+ 4.34 = 43,6 mm. Uvet Stine zadnjeg drvau veri: by eta +44 ‘Ako gor et isu ispunjeni, avi se mimaliazna mogu rasporedit samo ugrade I se kao buen. Bet predbusenja rupa mogue je samo nasuptonl raspored (bez prekiapanja). debline patanieg lementa u vezi osnosu na promis Gavia 7627.34 «238mm (13d-30) 2 ‘400 pg =a VI PRORACUN SPOJEVA POSTUPKOM GRANICNIH STANJA Odreaivanle razmaka éavala, medusobno ied ubova, fi Semu su p.* 380 kali < Semin; 7 ut otklona pravea sie od pravea viakanaca 2, 218 + Sosa) a, 754 17mm 10d 34mm a, =35mm — medusobn razmak Eavala | vaknima 13; =25mm medusobnicazmak Zavala La viakna ay, 2(10+5c08a}5=154=5imm ay, =55mm__udaljenost od optereéenog ruba [|S wakrima ay 2(5+58ina)é=Sd= 17mm a4, ~ 25mm _udaljenost od optereGenog ruba na viakna Proto so kolu m i dvoditn 7 sth = 2x601100 mn Amo *OB Ata = 08-2: 60-100 = 8600rm* a promier Gavia d < 6 mm | zabjane zavle(bez predbusenja rupa) slabilenje popretnog presieka heme presudan ujecaj na njegovu nosvos fiay = 140N/mm? (prema tablei 5.1) projektna vagina evrstoca (za Klasu S10) et fy Ya = 08-140/13 = 648N Imm? Ava hog 15 = 9600-6.467 95 = 41244N> 18000 Projekina vecnost sie kolu mote Se ene oro Aves) #OBArnagy) = 08 60100 = 4800mm? rnovFig ~ Anan fins = 4800-646 = 31008N > 180008 2 popreén presi Prjetna yiednsttatne évtode po omelsts pe ud 082. py 6? =0082:360:34°°" =2158Nimn? (648) tae cn fy Ts = 08 -2158/13 = 996 Nien svi element jadnorezne veze od istog su materia (PD Klase S10) Be taafhsa =? st momenta 180.342 » 43363 Nem (651) My Mya ru =43363/1 = 3942,1Newm (y= 11 za Colic: tablica 5.3) ost rolokine vied ied tava fnoreznol vee! Prijona izrazo za mogoée cite slomaietabice 65 ge su t,=I-b,= 30mm | ty=b, = 6mm 4996.60.34 =20318N 30) Rye te-d-9 = 886-30:34-10-=10159N 35) Prema irazu 6:36 2 tablice 6.5128 t/t, pa fee(a) re 5 slid: ted 7} cra ‘aana Bjelanovie/Viatea Raj ‘Drvene Konsirukaje prema europskim nomams 705