RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Razvojna psihologija se bavi izuavanjima nastanka i razvoja psihikog ivota. To je njen predmet
istraivanja. Ona se, dakle, bavi istraujima psihikih promjena ovjeka od kolijevke pa do groba, pa
ak i u prenatalnom periodu. eli da da odgovor na pitanje, pored ostalog, koji su to dominantni faktori
koji utiu na psihike promjene? To je kljuni zadatak Razvojne psihologije.Mi nismo samo
ontogenetska nego i filogenetska bia. Kao to vam je poznato najpoznatija filogenetska teorija o
nastanku i razvoju ljudske vrste je evoluciska teorija arlsa Darvina. On se bavio filogenetskom stranom
prouavanja ovjeka (nastankom i razvojem ljudske vrste). Darvin je dao svoja tumaenja o nastanku
ljdske vrste, mada njegovu teoriju neki osporavaju, posebno crkva. Razvojna psihologija je relativno
samostalna psiholoka nauna disciplina koja prouava psihiki razvoj ovjeka kao filogenetskog bia od
njegovog nastabka pa do danas i ovjeka kao ontogenetskog bia (to znai ovjeka kao takvog ili
njegove individue) od zaea do smrti.
Faktori ili inioci koji su nas uinili takvim kakvi smo su:
1

NATIVISTIKI (Prirodni)

EMPIRISTIKI (Iskustveni)

AKTIVNOST (Bez obzira na znaaj i razvojnu snagu prirodnog i iskustvenog faktora, bez
aktivnosti svake individue njen razvoj bi bio nemogu ili bi znatno bio usporen).

KONVERGENTNI (Interaktivni faktor

ili faktor sadejstva prirodnog, iskustvenog i faktora

aktivnosti).
Dakle, naslee, sredina, kao i njihovo meusobno sadejstvo zajedno sa aktivnou svake individue
su opi faktori ili inioci ili inbenici koji su nas oblikovali takvim kakvi smo.
FAKTOR NASLEA
ira teorija koja se bavi prirodnim faktorima, ukljuujui i faktor naslee ili genski faktor, naziva se
teorijom NATIVIZMA? ta se podrazumijeva poj pojmom nativizam? Nativizam je nain miljenja
kojim se produkuje uvjerenje da je svako od nas postao takav kakv je zahvaljujui iskljuivo uticajem
prirodnih faktora, pod kojim se, prije svih, podrazumijeva genetski uticaj. To je hereditivni razvijni faktor.
Izuavanjem uticaja genetskog naslea se bavi genetika.Nativizam podrazumijeva ne samo hereditivnost
(genetsku naslednost) nego i iri kontekst uticaja prirodnog faktora (klime, geografske konfiguracije itd:
Teorija nativizna je i dobila taj naziv od francuske rijei nature to znai priroda. Meutim mnogo
vie i ire se itraivao bioloki kontekst razvoja ovjeka nego drugi prirodni faktori koji utiu na njegov
razvoj.

Genotipovi i fenotipovi
Genotip su svojstva ili osobine koje ovjek nasleuje od svojih najbliih predaka, a fenotip su svojstva
koja se u linosti razvijaju tokom ivota pod uticajem mnogih faktora.Na primjer, ovjek nasleuje preko
gena svoju visinu, ali i postie svoj rast fizikim aktivnostima i nainom ishrane. Fenotip nosi nasledne
mogunosti, ali koje se realiziraju uticajem sredine.Genotip i fenotip se esto ne podudaraju to moe
usmjeriti razvoj jedinke u drugom smijeru, ovisno od dominantnih ili recesivnih gena. Recesivni geni
ustupaju svojstva dominantnim, pa e dominantni geni predodrediti koje ili ije e osobine, oeve ili
majine ili nekog drugog srodnika, jedinka naslijediti.Poligeno naslee nastaje kada na rast i razvoj
jedinke utie mnogo gena (poligeno znai mnogo gena). Dijete od roditelja razliite boja koe (jedno
bijele, drugo crne koe) dobie dijete ni crne ni bijele ve tamnosvijetle koe. To je samo mogunost koja
se uvijek ne deava jer na osobine djeteta mogu da utiu i geni predaka.
Da li je, recimo, inteligencija samo rezultat naslea? istraivanja su pokazala da, pored hereditivnog
(naslednog) faktora, na razvoj inteligencije utie i sredinski ili okolinski faktor, odnosno odgoj.
Nasljedne bolesti kao uzroci genetskih devijacija Najvjerovatnije da je uticaj gena na psihiki razvoj
individue najutjecajniji u tri oblasti: 1. pojavu psihopatolokih stanja, 2. poremeaje ponaanja i 3. na
razvoj linosti.. Zato je jasno da i okolinski inioci su odgovorni za pojavu izofreninosti kod
odreene osobe.
Nasljednos ponaanja Psiholozi izvode zakljuak da brojna ponaanja imaju genetsko porijklo ali se
nee ispoljiti, bar u intezitetu kojeg omoguuje gen, ako nisu okolinom stimulirana.
Nasljednost osobina linosti Linost se definira kao jedinstvena organiuacija osobina koje su nastale
uzajamnim djelovanjem nasljea, okolinskim uvjetima ivljenja i sopstvenom aktivnou.
Obiteljske studije nam ukazuju da se mnoge vrste poremeaja u razvoju provlae kroz familiju, to
znai da su nasljedni i druga dva razvojna faktora: 1. sredinski faktor i 2. faktor aktivnosti individua koji
se razvija u odgovarajuu linost.
FAKTOR OKOLINE ILI SREDINE U KOJOJ INDIVIDUUM RASTE I RAZVIJA SE
Razvojna teoroja koja preferira razvojnu snagu okoline u kojoj individuum raste i razvija se naziva
teorijom empirizma. Sa ovom teorijom su studenti ve djelimino upoznati u okviru nastavnog premeta
Opa psihologija u okviru diskusija o bihevioralnoj psihologiji, ili psihologiji ponaanja.ta je
EMPIRIZAM? Empirizam je nain razmiljanja jednog broja psihologa koji smatraju da su sredinski ili
okolinski faktori odgovorni to smo postali takvi kakvi smo. Predstavnici takvog naina miljenja, koje

nazivaju empiristima, imaju namjeru da pokau da je ivotno iskustvo, koje individua doivljava u svom
ivotnom polju prvenstveni faktor za razvoj osobina linosti. Rije empirija dolazi iz engleskog jezika
experiense - to znai iskustvo.Antropoloki nalazi. Jedan broj antropologa i psihologa posmatrali su
razvoj i odgoj tri grupe djece:1. djecu koja su sluajno pronaena u divljini gdje su jedno vrijeme ivjeli
separirano (izolovano) od ljudi; 2. grupa djece koja su nekoliko godina ivjela bez ljudskih kontakata
nego samo sa ivotinjama. ivotinje su se o njima starale, hranile ih i titile od rugih ivotinja;3. grupa
djece koja su bila nasilno liena socijalnih kontakata.Djeca koja silno liavana kontakata sa drugim
osobama ili djeca koja su rasla u uvjetima krajnje oskudnih interakcija sa drugim ljudima.
( Primjer prvi socijalne izoliranosti Djevoica po imenu Ana I Jedna druga djevojica, po imenu
Izabela)Iz ovih nekoliko primjera o uticaju okolinskih ili sredinskih uvjeta na razvoj linosti moe
se vidjeti da nije dobro ovjekov razvoj prepustiti nasljednoim faktoru (genetskom uticaju).
Potrebno je stvoriti i okolinske uvjete koji e usmjeriti i voditi razvoj u eljenom smjeru. Ali ne
samo to, potrebno je, pored navedenog, osigurati maksimalnu i svjesnu interaktivnost ovjeka i sa
njegovom socijalnom i prirodnom okolinom.
AKTIVNOSTI LINOSTI KAO FAKTOR RAZVOJA
Niti genetski potencijali, niti okolinski ili sredinski uvjeti, nisu dovoljni da se psihiki razvoj ovjeka
odvija uspjeno. Tu je jo jedan izuzetno vaan faktor - faktor aktivnosti samog ovjeka sa njegovim
okruenjem
Uenjem se postie izgradnja linosti, njenih osobina, socijalizira se, razvijaju se njene kognitivne,
emocionalne, konativne funkcije itd. dakle, linost i njene psihike funkcije se, u procesu sticanja
iskustava (uenjem u irem znaenju te rijei), razvijaju u cjelosti. Zbog znaaja uenja u razvoju svakog
pojedinca, a samim time i zajednice kao drave, nacije, poslovne organizacije i dr.), veoma je vano znati
planirati i upravljati aktivnostima uenja ili sticanja iskustava.Doivljajno uenje Doivljajno uenje je
takva aktovnost individua koja istovremeno proima cjelokupnu linost ovjeka, njegove kognitivane,
emocionalne i konativne strane. Dakle, doivljajno uenje cjelovito razvija linost, a ne samo neku od
njenih component.Doivljajno uenje usmjereno je na proces, a ne na neposredni ishod (rezultat); na
osobno izgraeno, a ne preuzeto znanje. Ovaj oblik uenja integrira sve psihofizike funkcije: tjelesno
izraavanje (pokret), osjetilnost (dodir, vid, sluh itd), emocije, sjeanja, imaginaciju, volju, spoznaju
(intelekt i intuiciju).
TEORIJA KONVERGENCIJE

ta je to KONVERGENCIJA? Rije konvergencija dolazi od

latinske rijei convergentia, to znai uzajamno pribliavanje. U matematici pojam taka konvergencije
je ona taka na kojoj se spajaju dvije ili vie dui koje vuemo iz razliitih pravaca. U ovom sluaju

konvergencija znai spajanje tri linije ili tri razvojne teorije koje preferiraju razliite faktore
razvoja: 1. nativistiku teriju ili liniju koja preferira prirodni (genetski) razvojni faktor; 2.
empiristiku teoriju ili liniju koja prferira iskustveni faktor, i 3. aktivistiku teoriju ili liniju koja
preferira faktor aktivnosti.
ovjekov psihiki razvoj je proizvod nasljednih i sredinskih faktora koji su potpomognuti interakcijskom
aktvnou ovjeka i njegove okoline. Prirodni (nasljedni) fakltor obeava da individu moe dostii u
odreenoj aktivnosti odreeni stepen svog razvoja, ali okolinski faktor, kombinovano sa ivotnim
aktivnostima (sticanjem ukupnih ivotnih iskustva), odreuje da li e individu iskorititit ono to mu je
nasleem obeano da moe postati.
U kom stepenu emo uspjeti izgraditi neku od osobina linosti ovisi o nasljednom faktoru, a da li e
uope doi do tog stepena izgradnje, ovisi o sredinskom faktoru i mogunosti da linost bude u
interakcionom odnosu sa sredinskim faktorima. Naslijee je obeavajui, a sredina stimulativni faktor.
Ni prirodni (obeavajui) ni stimulativni (sredinski) faktor pojedinano, a niti skupa nee dati mogue
rezultate ako se ne osigura aktivnost same linosti. Mozart (Mocart)

Porijeklo i razvoj kognitivne inteligencije1 Kognitivana inteligencija je jedna od opih sposbonosti

ovjeka koja mu omoguuje ili pomae da uspjenije pronalazi ili uoava veze i odnose meu brojnim,
kako prirodnim tako i drutvenim pojavama, dogaajima i injenicama koje spoznaje i u procesu
spoznavanja doivljava ih.Veina istraivanja, kojim je cilj bio da utvrde da li se inteligencija nasleuje ili
se stie ivei u odreenim okolnostima, pokazala su da se nivo ope kognitivne moi, poznatija kao
inteligencija, nasleuje, ali da li emo taj nasleem obeani nivo ikada dostii zavisi od niza posticajnih
stimulusa koji dolaze iz prirodne i socijalne okoline. Na takav zakljuak navede brojne obiteljske studije,
studije blizanaca i studije posvojadi.
MATURACISKI RAZVOJ
ta je MATURACIJA? Matiracija je nervno i muskulaturno sazrijevanje odreenih funkcija koje
dovodi organizam do stepena kada je u stanju da izvede neku motoriku radnju i kognitivno i
emocionalnu spremnost da linost odgovarajue reagira na spoljne zahtjeve (podraaje). To je
proces biolokog sazrijevanja kojem treba krae ili due vrijeme da jedinka bude spremna da obavlja
neku motoriku ili psihiku fukciju. Maturacija je proces sazrijevanja nervnomuskulaturne strukture
onrganizma koja treba da dovede do stepena kada je mogue zapoeti sa uenjem neke kognitivne ili
1

motorike aktivnosti. Maturacija je proces szrijevanja koji treba da dovede jedninku da postane spremna
da relativno samostalno obavi neka muskuluturna (miina) operacija ili rijei neki zadatak. Poznato je da
dijete im se rodi ne moe da hoda, da govori itd. Matiracija se moe odgojem ubrzavati., ali postoje tzv.
kritino vrijeme kada treba zapoeti sa vjebama koje su u funkciji maturaciskog sazrijevanja.
ETAPE (FAZE) U RAZVOJU
Kod razvojnih psihologa preovlauje stanovite da se razvoj ljudske jedinke odvija po odreenim
stadijima (periodima ili fazam), kao to je prenatalna dob, dob odojeta, predkolski razvojni period,
kolska dob, mladalaka ili adolescentna dob, dob pune zrelosti, staraka dob.

Periodizacija data u

udbeniku Vere Smiljani: Djeija psihologija: PRENATALNA FAZA (Od zaea do roenja)DOJENE
(Od roenja do navrene prve godine)RANO DJETINJSTVO (Od navrene prve do navrene sedme
godine)SREDNJE DJETINJSTVO (Od navrene sedme do navrene jedanajeste godine)KASNO
DJETINJSTVO ( Od navrene jedanajeste do navrene etrnajeste.)RANA MLADOST (Od navrene
etrnajeste do navrene esnajeste godine)KASNA MLADOST (Od navrene esnajeste do zrelosti.)
Periodizacija data u udbeniku autora Hwanga i Nilssona: Razvojna psihologija od fetusa do
odraslog.PRENATALNA FAZA (Od zaea do roenja.)NOVOROENE (Od roenja do navrene
druge godine.)PREDKOLSKA FAZA (Od tree do este godine.)KOLSKA FAZA (Od sedme do
navrene dvanajeste godine.)FAZA ADOLESCENCIJE (Od trinajeste do navrene dvadesete godine.)
Dijeca iz porodica u kojima ve rano morala da se staraju o svom ivotu pa moda i ivotu svoje mlae
brae i sestara mnogo bre sazrijeva kao linosti
RAZVOJ MOTORIKIH, KOGNITIVNIH I KONATIVNIH FUNKCIJA
Razvojni psiholozi se fokusiraju na prouavanje razvoja motorikih, kognitivnih funkacija i socijalnog
ponaanja, pa najee i moemo nai norme razvoja za te oblasti. 1. Motorike funkcije se odnose na
rast tijela i raznih pokreta tijela, posebno udova

2. Kognitivna funkcija se odnosi na razvoj opaanja,

miljenja, zakljuivanja, u 3. Socijalna ponaanja se odnose na razvoj govora, emocija, motivacije i

komunikacija.
DAROVITOST I TALENTIRANOST
Po Howe-u Nema uvjerljivih dokaza da je uroena darovitost iskljuivo uticala na prednost u uenju i
napredovanju.Znatno vei broj razvojnih psihologa smatra, za razliku od Howe a, da se ovjek raa sa
odreenim potencijalima. Svako od nas nosi odreeni potencijal. Svako od nas ko obavlja radne
aktivnosti a posjeduje nune potencijale za te aktivnosti bie u prednosti od onaga koji to nema.

Humanistika poslovna psihologija i humanistika organizacija rada zahtijeva od poslodavaca i

menadera da ine sve to mogu da svaki uposlenik ostvaruje svoje potencijale.
Jedan od najpoznatijih svjetskih humanistikih psihologa Abraham Maslov ostvarenje ili ispunjenje
ljudskih potencijala naziva samoaktualizacijom.
TEORIJE RAZVOJA PSIHIKOGPostoje vie naunih teorija pomou kojih moemo bolje razumjeti
neka pojedinana ili socijalna ponaanja

1 . psihoanalitike teorije,2. teorije uenja (asocijativno,

bihevioralno i kognitivno tumaenje uenja i ponaanja).

1
2

Psihoanalitike teorije
Teorija Sigmunda Frojda(Utemeljitelj psihoanalitikih teorija je poznati austrski psihijatar
Sugmund Frojd.) Prema Frojdu prvih pet godina u ivotu ovjeka su kljuni za njegov
cjeloivotni razvoj. Istraujui znaaj prvih pet godina u razvoju ovjaka Frojd istie i analizira
pet razvojne faze kroz koje prolazi ovjek u prvih pet godina njegovog ivota. To su:

1. Oralana faza. Traje od roenja do kraja prve godine. U ovoj fazai, smatra Frojd, usta su glavni dio
tijela preko kojih dijete zadovoljava sve svoje potrebe pa i glavnu potrebu - seksualnu potrebu..
2. Analna faza. Traje tokom druge i tree godine djetetovog ivota. Dok su u prvoj razvojnoj fazi
djetetov glavni izvor zadovolstva su usta (sve stavlja u usta), u ovoj fazi njegov glavni izvor
zadovoljstava ini defektiranje (kakenje ili pranjenje crijeva). Nain kako majka ili neko drugi koji skrbi
o djetetu navikava kada e i na kojem mjestu dijete defektirati ostavlja dalekosene posljedice u razvoju
linosti.
3. Falusna faza. Traje tokom etvrte i pete godine. U tom razdoblju dijete svoju zadovoljtvinu ispoljava
dodirivanjem svog spolnog organa.U toj fazi dijete, istina potpuno nesvjesno, pokazuje seksualnu poudu
za roditeljem suprotnog pola. Djetetu se u toj fazi pojavljuje tzv. Edipovog kompleks.
Period latencije. Nakon ove tri faza nastupa period tzv. latencije Traje od este godine do pojave
puberiteta. Frojd kae da je u periodu latencije seksualna energija sublimirana, to znai usmjerena na
neseksualne objekte i aktivnosti. U ovoj fazi smanjena je libidinozna energija (seksualni nagon) pa joj
Frojd i nije dao naglaeni znaaj, kao prvim trima fazama.
4.Genitalna faza. Ttraje od poetka puberiteta pa do smrti. Dok je u periodu etvrte faze seksualni
nagon priguen pojavom drugih zadovoljtina, zbog ega ju je Frojd i nazvao fazom latencije, u petoj fazi
ponovo se budi seksualni nagon kao libidalna energija. Pojaava se seksualni interes za suprotni spol. Na
poetku adolescencije esto se javlja homoseksualne tenje. Trai se prijatelj ili prijateljica istog spola.
Neto se kasnije seksualni interes pomijera sa osobe istog spola na osobu suprotnog spola. Zapoinju

udvaranja osobi suprotnog spola.. Konano se pronalazi odgovarajua osoba suprotnog spola s kojom se
stupa u dugoronu ili cjeloivotnu zajednicu (branu zajednicu)
Cjelokupan razvoj linosti usmjeren je, kako tvrdi Sigmund Frojd, posebnom snagom, koju je
Frojd nazvao libidom.
b) Teorija Erika Homburgera Eriksona
Erik Homburger Erikson je jedan od najznaajnijih utemeljitelja razvojne teorije, pa emo se njegovom
razvojno teorijom neto ire pozabaviti. Za njega je najvaniji razvoj EGA.
Jaanje ega, kako tvrdi Erikson, prolazi kroz osam razvojnih faza (stadija) i to po tzv. epigenestikom
naelu. Rije ili termin epigeneza za Eriksona znai da ovjekov univerzalni razvoj, koji prolazi kroz
osam faza (etapa, stadija) tee pravolinisjki, bez preskoka, da sledea faza nastaje kad se zavri
predhodna itd. Takav slijed razvoja linosti Eriksno zove epigenetskim naelom.
Ukratko emo sada prestaviti svih osma razvojnih faza o kojima govori Erikson.
Prva faza ili stadij. Traje od roenja do kraja prve godine. U tom stadiju najvanije je da li e dojene
stei povjerenje prema okolini, a posebno prema onima koji ga hrane i skrbe o njemu. To je najee
mati. Pomanjkanje ili ekstremni nedostatak skrbi u prvoj godini djeije potpune bespomonosti moe
ostaviti dugorone posljedice u razvoju linosti. Najee posljedice nedostatka povjerenja je pojava tzv.
idolistike vezanosti. Takva osoba u odraslom dobu trai svoje idole za koje eli da se vee i identifikuje.
Druga faza ili stadij traje drugu i treu godinu.U toj razvojnoj fazi dijete najintezivnije stie osjeaj
autonomnosti ili, suprotno tome, osjeaj ponienja. Ako mu roditelji neuspiju razviti autonomnost dijte
e stei osjesanje ponienja sebe. To je period kada su razvijeni muskulaturni pokreti, posebno hodanje,
trakaranje i u tom trakranju dijete djeluje na svoju okolinu. Pretjerana ograniavanja kretanja ili
doputanje nek radi to hoe su dva ekstremno loa pristupa roditelja prema svom djetetu uzrasta druge i
tree godine. Ako roditelji uspiju da svom djetetu uspjeno rijeavaju njegov izlazak iz psihokriza
najvjerovatnije je da e, kada odrste, imati samopouzdanje i biti samostalniji. Erikson preporuuje
roditeljima da djetetu od dvije i tri godine zabranjuju samo one aktivnosti koje su opasne za njega i
okolinu. Ako roditelji previe postupaju zatitniki ili su bijesni na njegove tzv. nestaluke mogue je da u
odraslom dobu ovjek, koji je u toj ivotnoj fazi ivio u ekstremno zatitnikim okolnostima, bude
srameljivo pred drugima, nesiguirno kada treba da samo donosi ivotne odluke, sumnju u samog sebe,
pokazuje osjeanje nesigurnosti itd.

Trea razvojna faza iki stadij. Traje od poetka 4. do kraja 6. godine. Erikson je ovaj razvojni period
nazavo periodom sticanja incijativa. Ako mu roditelji ne dopuste ispoljavanje djeije radoznalosti, tj.
spreavaju ga da ono samo istrauje okolinu tada e mu umjesto osobine inciativnosti (osobine koja je
izuzetno znaajna za profil menaderskih pa i drugih zanimanja), razviti osjeanje krivnje. Zato Erikson
ovaj razvojni stadij i naziva stadijom incijativnosti nasuprot kraivnje. Ako se djetetu samoincijativnost
u igri gui ili ismijava dijete e stei osjeanje krivice koja ga moe pratiti itavog ivota. Takva djeca
postaju bojaljiva osobina koja e se prenijeti i u doba zrelosti. Takvim ljudima nedostaje hrabrosti da
neto poduzmu i nisu pogodni u poduzetnikim i menaderskim aktivnostima.
etvrta razvojna faza ili stadij. Traje od kraja 6 do kraja 11 godine. To je mlae kolsko doba. To je
doba tzv. razredne nastve, a u Frojdovoj teoriji je to period seksualne latencije. U ovom periodu
djetetovog razvoja se po prvi puta formalno zahtijeva od njega da naui neke vjetine: pisanja, itanja,
raunanja, da svoju razigranu matu usmjeri ka uenju. Jedna od najvei razvojnih kriza ovog razvojnog
perioda je pojava osjeanja inferiornosti ili osjeanje nekompetentnosti. Osjeaj inferiornosti ili
nekompetentnosti e se razviti kada mu roditelji i uitelj zadaju zadatke i obaveze koje ono nije u stanju
izvriti. Takav metodiki pristup Erikson naziva dodir sa tehnolokim etosom drutva u kojem dijete
ivi. Ono na to je Erikson upozoravao, a to je i danas u naim kolama prisutno, da se vrijednost djeteta
gleda samo kroz kolske kolske ocjene, a ne koliko su mu izgraene druge kompetencije, pogotovo one
koje e mu trebatai kada odrste.
Peta razvojna faza ili stadij stadij. To je razvojni period adolescencije. Traje od 12. do 20. godine
(naravno sa izvjesnim varijacima). To je vrijeme izlaska (izrastanja) iz faza djetinjstva u odraslu osbu. To
je period kada osoba nije ni dijete niti je odrasla osoba. Adolescenti su zaokupljeni idealima, kao to su:
tenja za idealnim drutvom, idealanim ovjekom, idealnom obitelji itd. Svoju filozofiju ivota
kompariraju sa stvarnou u koju su najee razoarani. Psiholoki konflikti koji su nastali u sukobu
izmeu zamiljenog i realnog svijeta pomau adolesentima da stavraju svoj identitet, to jeste glavna
karakteristika adolescencije.
esta razvojna faza ili stadij. Ovu fazu razvoja Erikson je nazvao razvojem intimnosti nasuprot
izoliranosti. To je faza zavretka adolescencije i poetak zrelosti. Traje od 20. do 25. godine.
U toj fazi individum je vezan za posebne aktivnosti, kao to su: udvaranja, traenje branog druga,
zasnivanje obitelji. To su intimne aktivnosti. Faza intimnosti relativno bezbolnije prolazi ako je uspjeno
prebroena predhodna u kojoj je razrijeeno pitanje identita, ako je osoba spoznala sebe, zna svoj
identitet. Osobe koje nisu u stanju da uspostave intimne odnose pribjegavaju rjeavaju takvih kriza
ulanjivanjem u klubove, udruenja, drutva i odlaenjem na sastanke tih udruenja. Na taj nain nastoje

da izbjegnu ekstremnu izolaciju. Ekstremna izolacija vodi pojedinca u razna psihopatoloka ponaanja,
najee u depresivna ponaanja. Psihopata nije u stanju fuzionirati svoj identitet sa identitetom druge
osobe.
Sedma razvojna faza ili stadij. Ovaj razvojni stadij traje od 25. do 65. godine ivota. Erikson ju je
nazvao fazom plodotvornosti nasuprot stagnacije.Plodotvornost znai elja za potomstvom, brigu za
potomkom, ali i svim drugim prirodnim resursima i drutvenim okolnostima koji ivot znae. Koda osoba
koja, iz bilo kojih razlog, ne moe osigurati generativnost (raanje) najee se angaira na nekim drugim
aktivnostima i sadrajima. Takva osoba se ne brine ni za koga osim za sebe ili za ono to moe zadovoljiti
njene potrebe za uicima, njene hirove, razmaenost i udovoljavanje sebi. Takva osoba poinje sama sebe
maziti kao svoje dijete. Svoj ivot smatra besmislenim to takvu osobu vodi u stanje apatinosti. Takvo
stanje svijesti Erikson naziva pseudointimnou, a osobu sterilnom osobom. Lijek protiv
pseudointimnou je ukljuivanje u rad onih organizacija u kojima se prenose osobna znanja, ili adopcija
djeteta (usvajanje djeteta)
Osma razvojna faza ili stadij. Traje od 65 do kraja ivota. To je vrijema u kojem bre ili sporije opdaju
sve generativne funkcije organizma. Osobnih ivotnih dogaaja iz bliske prolosti se puno tee sjea nego
dogaaja iz daleke prolosti. Ostarjela osoba retrospektivno u svojoj svijesti evoluira cjelokupan svoj
ivot i u njemu trai periode smisla i besmisla.
Kratak rezime Eriksonove razvojne teorije. Ako bi ukratko rezimirali Eriksonovu teoriju razvoja
linosti treba, prije svega, rei da Erikson na ontogenetski razvoj ivjeka gleda kao postepen, epigenetski,
koji tee kroz osam razliitih faza koje jedna iz druge proistie. Pojedinev razvoj odvija se u inerakciji
njega sa okolinom. U toj interakciji neminovno nailazi na odreene krize. Ego je taj koji uspjeno ili
neuspjeno rjeava razvojne psiholoke krize, i od uspjenosti njegovog ega da rjeava razvojne krize
zavisi da li taj pojedinac svoj ivot doivljava kao srean ili nesrean.. Za razliku od Frojda koji smatra da
je ovjek po svojoj prirodi nesreno bie, Erikson na ovjeka gleda kao na bie koje je podjednako
predisponirano da bude sreano ili nesreano, dobaro ili loe. Dok je za Frojda rani uzrast (prvih pet
godina) najvanija faza ovjekovog razvoja, za Eriksona je to faza adolescencije