Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...

ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

UDK 159.923.3:159.955
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 4. svibnja 2011.

ODNOS FAKTORA LINOSTI I NEKIH DINAMIKIH

OSOBINA KOGNITIVNOG SUSTAVA
Damir Marini, asistent
Filozofski fakultet, Osijek
Tomislav Pui, student Psihologije
Filozofski fakultet, Osijek
Saetak: Rad se bavi razmatranjem odnosa faktora linosti i nekih dinamikih osobina
funkcioniranja ljudskoga kognitivnoga sustava. Provedene su mjere linosti prema
petofaktorskom modelu (BFI) i mjere kognitivnog funkcioniranja preko CRD-serije
kognitivnih testova. Dobiveni rezultati ukazuju na neuroticizam i ekstraverziju kao
najznaajnije prediktore mjera kognitivnog funkcioniranja odnosno dinamikih osobina
kognitivnog sustava. Openito, nalazi upuuju na nemogunost nezavisnog mjerenja
kognitivnih funkcija, bez upliva osobina linosti.
Kljune rijei: linost, kognitivni sustav, dinamike osobine.

Uvod
Openito moemo rei da se linost odnosi na one znaajke osobe koje
objanjavaju relativno trajne i stabilne obrasce osjeanja, razmiljanja i
ponaanja (Lawrence i sur., 2008). Jedan od danas najzastupljenijih pristupa
koji nastoje identificirati osnovne crte linosti jest leksiki pristup. Zasniva se
na pretpostavci da su najvanije osobine linosti postale zabiljeene kao rijei
u prirodnim jezicima te da se ispitivanjima strukture tih rijei moe dobiti
znanstveno prihvatljiv model linosti. Leksikim su se pristupom 1930-ih prvi
koristili Allport i Oldberta, koji su u rjeniku pronali 17 953 naziva crta
linosti i podijelili ih u etiri skupine:
(1) stabilne npr. inteligentan
(2) privremena stanja, raspoloenja i aktivnosti npr. uznemiren
(3) socijalna evaluacija npr. iritantan
(4) metaforine, fizike, dvojbene npr. plodan.
Nakon toga brojni su autori nastojali razliitim metodama smanjiti tako
stvoren i velik popis rijei, kako bi doli do to manjeg broja termina koji
opisuju ljudsku osobnost i linost. Zatim ih je Cattell faktorskom analizom
suzio na svega 12 faktora. Kasnije je pomou tih nalaza konstruirao 16-

114

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

faktorsku teoriju linosti. Takoer je tvrdio da njegovi faktori pokazuju visoku

pouzdanost ak i kad se koriste razliite metode kao to su samoiskazi,
procjene od strane drugih te objektivni testovi. Pojavile su se mnoge kritike na
raun Cattellove teorije, to je reduciralo broj te izmijenilo prirodu faktora
(ChamorroPremuzic i Furnham, 2005).
Petofaktorski model linosti (Big5)
Cattellov rad potaknuo je ostale autore na preispitivanje dimenzionalne
strukture crta linosti. Fiske (1949, prema Goldberg, 1981) je, primjerice,
konstruirao pojednostavljene opise iz 22 Cattellove varijable. Nekoliko je
autora bilo ukljueno u otkrivanje dimenzija petofaktorskog modela. Faktorske
strukture dobivene iz samoopisa, opisa poznanika i opisa psihologa bile su
prilino sline i nalikovale su strukturi koja e se kasnije nazvati petofaktorski
model linosti ili Big Five. Nakon Normana (1963, prema Goldberg, 1981), iji
se rad uvelike oslanjao na istraivanja Allporta, Cattella i drugih, dobiveno je
pet faktora koji su nazvani:
neuroticizam ili emocionalna stabilnost
ekstraverzija
ugodnost
savjesnost i
otvorenost.
Neuroticizam se odnosi na irok raspon negativnih osjeanja,
ukljuujui anksioznost, tugu, razdraljivost i ivanu napetost. Otvorenost
prema iskustvima opisuje irinu, dubinu i sloenost mentalnog i iskustvenog
ivota pojedinca. Ekstraverzija i ugodnost saimaju osobine linosti koje su
meuljudske, obuhvaaju ono to ljudi rade meusobno i ono to ine jedni
drugima. Savjesnost opisuje ponaanje koje je orijentirano prema zadatku, cilju
i drutveno potrebnoj kontroli impulsa. Petofaktorski model linosti ne ukazuje
na to da se sve razlike u linosti mogu svesti na tih pet crta, ve da pet
navedenih dimenzija predstavlja i sadrava velik broj razliitih, specifinih
osobina linosti (Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005).
S obzirom na zastupljenost pojedinih crta, u linosti pojedinca navodi se
i odreen broj pridjeva koji opisuju takve pojedince. Tako e pojedinci s
visokim rezultatom na crti neuroticizma biti zabrinuti, nervozni, nesigurni i
neadekvatni, nasuprot onima koji su nisko na skali neuroticizma, a koji su
mirni, oputeni, izdrljivi, sigurni i samozadovoljni. Pojedinci koji su visoko
na skali ekstraverzije bit e aktivni, drutveni, govorljivi, orijentirani na sebe,
srdani i optimistini, dok e oni koji su nisko biti zatvoreni, udaljeni,
povueni, tihi i orijentirani na zadatke. Osnovne karakteristike pojedinaca koji
su visoko na skali otvorenosti bit e znatieljnost, kreativnost, originalnost,
matovitost i netradicionalnost. Osobe koje su nisko na skali otvorenosti bit e
115

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

konvencionalne, realistine, uskih interesa, manje izraene analitinosti i

slabijega zanimanja za umjetnost. Osobe koji su visoko na skali ugodnosti bit
e dobroudne, povjerljive, uslune, sklone opratanju, lakovjerne i iskrene, a
oni koji su nisko na skali ugodnosti bit e grubi, osvetoljubljivi, bezobzirni,
razdraljivi i manipulativni. Organiziranost, pouzdanost, samodiscipliniranost,
tonost, urednost, ambicioznost i ustrajnost bit e osobine onih pojedinaca koji
su smjeteni visoko na crti savjesnosti. Osobe koje su nisko na crti savjesnosti
bit e nepouzdane, lijene, nemarne, bezvoljne i nepaljive.
Petofaktorski model osmiljen je tako da njime budu obuhvaene one
osobine linosti koje ljudi smatraju najvanijima u svom ivotu. Prema
Goldbergu (1981), najvanije interindividualne razlike u transakcijama ljudi
postat e kodirane kao pojedine rijei u nekim ili svim svjetskim jezicima.
Rijei koje oznaavaju osobine linosti prenose informacije o individualnim
razlikama koje su vane za nau dobrobit te dobrobit nae skupine ili plemena,
slue u predvianju i kontroli i pomau nam u predvianju ponaanja nekog
pojedinca u irokom rasponu drutvenih situacija.
Petofaktorski model koji su predloili Costa i McCrae (1976, prema
Lawrence i sur., 2008) nastao je iz ponovljene analize Cattellovih 16 faktora.
Prva inaica njihova instrumenta NEO sadravala je tri faktora. Neuroticizmu i
ekstraverziji, koji su ekvivalentni istoimenim crtama u Eysenckovom i
Cattellovom modelu, dodana je i crta otvorenosti. Faktori savjesnosti i
ugodnosti dodani su posljednji.
Inteligencija
Iako odreenje inteligencije ne moemo svesti pod jedinstvenu
definiciju, velik se broj istaknutih kognitivnih psihologa slae po pitanju dvaju
aspekata injenice da inteligencija ukljuuje sposobnost uenja na osnovi
iskustva i sposobnosti prilagodbe okolini, to moe zahtijevati razliite
prilagodbe unutar razliitih drutvenih i kulturnih odnosa.
Tvorac faktorske analize Charles Spearman (1927, prema Sternberg,
2005), koristei se faktorskoanalitikim istraivanjima, zakljuio je da kod
inteligencije moemo razlikovati jedan generalni faktor koji sudjeluje u uratku
u svim testovima mentalnih sposobnosti, kao i niz specifinih faktora od kojih
svaki sudjeluje u uratku u samo jednoj vrsti testa mentalnih sposobnosti.
Nasuprot njegovim tvrdnjama, Louis Thurstone zakljuio je da sr inteligencije
ini sedam faktora koje je nazvao primarnim mentalnim sposobnostima.
Model strukture intelekta J. P. Guilforda (1967, prema Sternberg, 2005)
predstavljao je suprotnost Spearmanovu modelu g-faktora. Taj model u jednoj
inaici sadri preko 150 faktora te, prema Guilfordu, inteligenciju moemo
shvatiti kao kocku koja predstavlja presjeke triju razliitih dimenzija. Doprinos
Guilfordova rada predstavlja spoznaja da u svojem shvaanju i procjeni
inteligencije moramo uzeti u obzir razliite vrste tih dimenzija: mentalne

116

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

operacije, sadraje i produkte. Raymond Cattell (1971, prema ChamorroPremuzic i Furnham, 2005) uvodi hijerahijski model inteligencije prema
kojemu opa inteligencija sadri dva glavna potfaktora: fluidnu inteligenciju
(brzinu i tonost apstraktnog rezoniranja) i kristaliziranu inteligenciju
(akumulirano znanje i rjenik). Ti glavni potfaktori obuhvaaju specifinije
faktore. Vernon (1971, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005) u svom
razmatranju inteligencije predlae podjelu na praktino-mehanike i verbalnoobrazovne sposobnosti. Naposljetku, u novijim istraivanjima Caroll (1993,
prema Sternberg, 2005) predlae model koji sadri tri sloja: prvi koji ukljuuje
brojne uske, specifine sposobnosti (brzina rezoniranja), drugi koji ukljuuje
razliite iroke sposobnosti (fluidna i kristalizirana inteligencija) i trei koji
predstavlja opu inteligenciju.
Istraivanja odnosa inteligencije i linosti
Najtradicionalniji pristup u integraciji kognitivnih sposobnosti i
nekognitivnih crta jest psihometrijsko sueljavanje izmjerenih mjera
sposobnosti i crta linosti. Izmeu 1993. i 2001. provedeno je preko trideset
znanstvenih istraivanja koja su u svom naslovu sadravala pojmove
inteligencije i linosti. Meutim veina ih nije imala dovoljno velik uzorak
sudionika za pouzdaniju statistiku analizu (Chamorro-Premuzic i Furnham,
2005).
Eysenck je razvio teoriju optimalne pobuenosti koja je neizravno
povezana s razlikama u intelektualnim sposobnostima i crtama linosti.
Sugerirao je da individualne varijacije u introverziji i ekstraverziji odraavaju
razlike u neurofiziolokom djelovanju modane kore. Introverti su pobudljiviji,
pa ih intenzivni drutveni podraaji ine previe pobuenima. Takvo stanje
doivljavaju odbojnim, pa ga stoga izbjegavaju. Zbog toga su introverti
povueniji, zakoeniji i suzdraniji. Suprotno tomu, ekstroverti doivljavaju
manje kortikalnog pobuenja, pa stoga trae intenzivnija drutvena iskustva.
Robinson je u svom istraivanju 1996. godine potvrdio Eysenckovu teoriju,
uoivi povezanost meu psihoticizmom, neuroticizmom i optimalnom
pobuenou. U svojim ranijim istraivanjima uvidio je da je Spearmanov gfaktor pod izravnim utjecajem cerebralne podraljivosti. Prema razultatima tih
istraivanja, prevelika pobuenost smanjuje uspjenost rjeavanja testa. Ti
nalazi konzistentni su s Yerkes-Dodsonovim zakonom koji govori da je
izvedba u nekom zadatku najbolja u stanju srednje razine pobuenosti. Pod
utjecajem Cattella i razvoja pristupa od gore prema dolje, na odnos
inteligencije i crta linosti poelo se gledati kao na odnos dvaju razliitih
prediktora ljudskog ponaanja (Robinson i Tamir, 2005).
Rezultati testova inteligencije rezultat su odreenih procesa koji su pod
utjecajem crta linosti, zbog ega se ne mogu smatrati istom mjerom
inteligencije. Primjer za to moemo nai i u testnoj anksioznosti koja utjee na

117

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

rezultate mjerene inteligencije. U skladu s tim, Wechsler je 1950. predloio da

se testovi inteligencije preprave tako da ukljue i faktore koji nisu kognitivne
sposobnosti. Time bi se poboljala interpretacija i valjanost rezultata testova
inteligencije (Zeidner i Matthews, 2000).
U opsenoj metaanalitikoj studiji (135 istraivanja) Ackerman i
Heggestad (1997) pronali su znaajnu, ali nisku povezanost izmeu
psihometrijske inteligencije i neuroticizma (r = -0.15) te povezanost g-faktora s
mjerom testne anksioznosti (r = -0.33). Ti rezultati bili su potvrda ranijih
Hembreejevih studija (1988, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005), u
kojima su analizirane 273 studije. U njegovim su se nalazima koeficijenti
korelacije izmeu testne anksioznosti i uratka u testovima sposobnosti kretali
od r = -0.06 do r = -0.29 (prosjena korelacija r = -0.18). Slini rezultati
dobiveni su i u velikom Sieppovom istraivanju (1991) u kojem je sudjelovalo
37 000 ispitanika. Rezultati nekoliko istraivanja govore u prilog postojanju
znaajne povezanosti neuroticizma i testova sposobnosti te upuuju na
injenicu da crta anksioznosti djeluje na smanjivanje uspjenosti izvedbe u
zadatku sposobnosti uslijed vee pobuenosti. Prvi su to primijetili Callard i
Goodfellow (1962, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005), koji su u
svom istraivanju pronali nisku povezanost izmeu neuroticizma i kvocijenta
inteligencije (IQ) na uzorku djece (N= 3 559) od 11 do 14 godina. Dobiveni
rezultati upuivali su na skupne razlike u neuroticizmu, pri emu su ispitanici
koji su postigli vii rezultat na testu inteligencije postizali i nii rezultat na
skali neuroticizma. Odnos je vrijedio i u obrnutom smjeru, tj. ispitanici koji su
postizali loiji rezultat na testu inteligencije postizali su vii rezultat na skali
neuroticizma. Kalmanchey i Kozeki (1983, prema Chamorro-Premuzic i
Furnham, 2005) ispitali su odnos inteligencije i neuroticizma na uzorku od 642
djece sline dobi i takoer su dobili sline nalaze. Novija istraivanja Zeidnera
i Matthewsa (2000) pokazuju da negativna povezanost inteligencije i
neuroticizma ne znai nuno da e neurotinije osobe biti i manje inteligentne,
ve da e njihov istaknuti neuroticizam interferirati s kognitivnim procesom
potrebnim da se rijei test sposobnosti.
Povezanost ekstraverzije i inteligencije u suvremenim istraivanjima
prvi istiu Ackerman i Heggestad (1997), koji pronalaze nisku, ali znaajnu i
pozitivnu povezanost (r = 0.08), pri emu su koeficijenti korelacije kod
ispitanika mlaih uzrasta bili znatno vei (r = 0.21 kod mukih ispitanika i r =
0.19 kod enskih). Suprotno tomu, Austin (2002, prema Chamorro-Premuzic i
Furnham, 2005) gotovo uope ne pronalazi negativnu povezanost izmeu
inteligencije i ekstraverzije. Dobivene nesukladnosti u istraivanjima
najvjerojatnije su rezultat uporabe razliitih instrumenata za mjerenje
inteligencije i linosti.
Otvorenost prema iskustvu dimenzija je koja obuhvaa elemente poput
matovitosti, nezavisnosti u procjenama, usmjeravanja panje na osobne
osjeaje, preferiranja raznolikosti i intelektualne znatielje. Otvorene osobe

118

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

sklone su prihvaanju novih ideja i nekonvencionalnih vrijednosti, a pozitivne i

negativne emocije doivljavaju intenzivnije od zatvorenih osoba (Costa i
McCrae, 1989, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005). Mnogi autori
poistovjeuju tu dimenziju s intelektom, dok Costa i McCrae navode da je ona
povezana s aspektima inteligencije poput divergentnog miljenja, ali ni u
kojem sluaju nije ekvivalent inteligenciji. To znai da ljudi s visokom
inteligencijom nisu nuno otvoreni prema iskustvu, a neki vrlo otvoreni ljudi
imaju relativno nisku inteligenciju. Openito, ljudi s niskim rezultatima na
skali otvorenosti skloni su konvencionalnom ponaanju, obino su poslovni i
praktini te politiki konzervativni. Otvorenost je crta koja se najee dovodi
u vezu sa inteligencijom (Cervone i sur., 2008). Tako su, primjerice, Ackerman
i Heggestad (1997) u svom istraivanju pronali koeficijent korelacije r = 0.33
izmeu otvorenosti i g-faktora. Slinu povezanost pronali su i Austin i sur.
(2002, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005). Takoer, Kyllonen
(1997) istraujui kadete zrakoplovstva pronalazi korelaciju od r = 0.45
izmeu inteligencije i otvorenosti, dok Zeidner i Matthews (2000)
komentirajui sline nalaze istiu da nisu svi aspekti inteligencije povezani s
otvorenou, ve samo oni koji se odnose na fluidnu inteligenciju.
Savjesnost je obiljeje osoba koje se odlune, promiljene, tone,
pouzdane, uspjene na akademskom polju te obavljaju uredno svoje drutvene
dunosti. Suprotno tomu, oni koji postiu niske rezultate na skali savjesnosti
vjerojatno e biti loi u koli i na poslu (Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005).
U ovom emo istraivanju nastojati ispitati odnos crta linosti prema
petofaktorskom modelu i dinamikih osobina kognitivnog sustava kao
indikatora opeg intelektualnog funkcioniranja (inteligencije). Stjecanje uvida
u meudjelovanje nekognitivnih faktora (linosti) i dinamikih osobina
kognitivnog sustava omoguit e nam jasnije razumijevanje pojava znaajnih
kako za akademski uspjeh tako i za uspjeh u kasnijem radu u ivotu uenika i
studenata.
Problem
Ispitati povezanost izmeu mjera crta linosti (ekstraverzija,
neuroticizam, ugodnost, savjesnost i otvorenost) i mjera dinamikih osobina
kognitivnog sustava u zadacima vizualne orijentacije, spacijalne vizualizacije,
kratkoronog operativnog pamenja, uenja, operativnog miljenja i
konvergentnog miljenja.
Hipoteze
1. Postoji znaajna povezanost izmeu mjera crta linosti (ekstraverzija,
neuroticizam, ugodnost, savjesnost i otvorenost) i mjera dinamikih
osobina kognitivnog sustava u zadacima vizualne orijentacije, spacijalne

119

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

vizualizacije, kratkoronog operativnog pamenja, uenja, operativnog

miljenja i konvergentnog miljenja.
2. Postoji statistiki znaajna razlika u izraenosti crta linosti
petofaktorskog modela s obzirom na dinamike osobine kognitivnog
sustava (brzina, stabilnost, jaina).
Metoda
Sudionici
U istraivanju je sudjelovao 151 ispitanik u dobi od 22 do 33 godine, s
prosjenom dobi M = 24.34 godina (SD = 2.12), to ini prigodan uzorak.
Sudionici su bili studenti razliitih fakulteta Sveuilita J. J. Strossmayera u
Osijeku. Jednu skupinu ispitanika inilo je 25 studenata prve godine
Ekonomskog fakulteta, od kojih je 21 enski i 4 muka ispitanika. Drugu
skupinu ispitanika inili su studenti prve godine Pravnog fakulteta, njih 25, od
kojih je 4 enskih, a 21 muki ispitanik. Treu skupinu predstavljali su studenti
prve godine Elektrotehnikog fakulteta (N=25), od kojih je 4 enskih i 21
muki ispitanik. etvrtu skupinu inilo je 76 studenata Filozofskog fakulteta
(studenti prve i tree godine studija Psihologije), meu kojima je bilo 66
enskih i 10 mukih ispitanika. Ukupno, u ovom istraivanju sudjelovao je 101
sudionik enskog spola i 50 sudionika mukog spola.
Pribor
1. Complex reactionmeter Drenovac (CRD)
Za mjerenje dinamikih osobina kognitivnog sustava koristili smo
Complex reactionmeter Drenovac (CRD). CRD-serija kronometrijskih
kognitivnih testova sadri 41 standardni test na 4 upravljake ploe namijenjen
kronometrijskom mjerenju perceptivnih funkcija, miljenja i pamenja te
razliitih oblika psihomotornih reakcija. Teorijski i sadrajni okviri
konstrukcije tih testova temelje se na kronometrijskom pristupu mjerenju
kognitivnih i konativnih funkcija te dinamikim i funkcionalnim osobitostima
njihova ostvarivanja (Drenovac, 2009). U oznaci pojedinog testa prvi broj
predstavlja broj upravljake ploe, dok se drugi broj odnosi na broj testa.
U ovom je istraivanju koriteno 6 standardiziranih kronometrijskih
testova CRD-serije za mjerenje vremena ostvarivanja razliitih mentalnih
funkcija te tonosti i funkcionalnih osobitosti mentalnog procesiranja. To su
sljedei testovi:
Test konvergentnog miljenja (CRD11) Test se sastoji od 35 zadataka
u kojima sudionik treba iz disociranog podraajnog sadraja izdvojiti

120

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

elemente jednostavnih raunskih zadataka (brojeve i znak raunske

operacije), konstituirati zadatke i tono ih rijeiti.
Test jednostavne (konvergentne) vizualne orijentacije (CRD21) Test
sadri 35 zadataka u kojima sudionik mora na osnovi dvaju svjetlosnih
orijentira (od kojih jedan oznaava red, a drugi stupac) pronai latentni
signal (tipku za odgovor koja se nalazi na sjecitu stupca i reda, koje
oznaavaju ta dva signala).
Test uoavanja lokacije izvora svjetlosnog signala (CRD311) Test
ispituje brzinu uoavanja lokacije aktualnog signala i sadri 60 zadataka
uoavanja (diskriminacije) lokacije izvora svjetlosnog signala koji se
sluajnim redom pojavljuje na jednoj od 9 moguih lokacija. Sudionik
mora kod pojave odreenog signala pritisnuti tipku ispod tog signala, a
zadaci se zadaju kontinuirano, tj. im sudionik pritisne tipku koja
predstavlja toan odgovor, emitira mu se novi signal (zadatak).
Test aktualizacije kratkoronog operativnog pamenja (CRD324) Test
takoer sadri 60 zadataka. Signali se u tom testu pojavljuju istim
redoslijedom kao u testu CRD311, ali se mijenjaju lokacije mjesta za
aplikaciju odgovora (lijevo, desno ili ispod svjetlosnog signala). Princip
promjene mjesta za aplikaciju odgovora navodi se ispitaniku u uputi
prije poetka rjeavanja testa, a on ga mora nauiti u probnim zadacima
prije poetka testiranja. Glavna je zadaa, uz diskriminaciju lokacije
izvora signala, aktualiziranje tog kratkorono memoriranog principa
inkopatibilnosti,
tj.
sukcesivno
ponavljanje
kombinacije
inkompatibilnog odnosa izmeu mjesta pojave svjetlosnog signala i
mjesta aplikacije odgovora.
Test uenja prolazaka kroz labirint (CRD 341 345 ) Testovi mjere
uenja novog stereotipa reagiranja. Na signalno-komandnoj ploi nalaze
se dva niza tipki, gornji i donji, izmeu kojih se nalazi niz signalnih
svjetiljki. Svaka signalna svjetiljka ima svoj par tipki za odgovor. Test
sadri devet trojki tipki i odgovora. Svaka trojka predstavlja etapu ili
hodnik u labirintu. Tipka koja gasi svjetiljku predstavlja prolazni hodnik
labirinta, dok ona druga predstavlja slijepi hodnik. Zadatak je ispitanika
da za svaku svjetiljku pogodi koja ju od dviju tipki gasi i da to zapamti.
Test je uspjeno svladan nakon to ispitanik triput uzastopce proe kroz
labirint bez greke.
Test operativnog miljenja (CRD411) Test mjeri operativno miljenje
uz vizualnu signalizaciju. U testu se u sredinjem dijelu signalne ploe
javljaju 1, 2 ili 3 (od 4 mogua) crvena svjetlosna signala, koji
oznaavaju kojim brojem ekstremiteta (1-3) i kojima od njih treba
sinkronizirano pritisnuti odgovarajue tipke (i/ili pedale) za odgovore
(npr. desnom rukom, lijevom rukom i lijevom nogom, objema nogama,
objema rukama i desnom nogom itd.).

121

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

Slika 2. Shematski prikaz CRD-serije

U ovom se istraivanju u protokolu testova CRD11, CRD21, CRD311,

CRD324 i CRD411 zabiljeavalo ukupno vrijeme rjeavanja testa (UKT) i
tonost (broj pogreaka,UP) rjeavanja svakog zadatka. Za zadatak CRD341-5
registriralo se UKT te disocijacije i regresije tijekom rjeavanja zadataka.
2. Petofaktorski upitnik linosti BFI (engl. Big Five Inventory)
Za mjerenje dimenzija petofaktorskog modela linosti koriten je BFI
(Big Five Inventory; John i sur., 1991). Upitnik se sastoji od 44 estice koje se
odnose na svaku od pet dimenzija linosti. Dimenzije linosti opisane su
kratkim frazama (primjer: Vidim sebe kao osobu koja: je rezervirana i
suzdrana, u odnosu na koju se sudionici procjenjuju na skali Likertova tipa
koja se kree od 1 (uope se ne slaem) do 5 (u potpunosti se slaem)).
Rezultati se iskazuju za svaki faktor zasebno kao aritmetika sredina
sudionikovih odgovora. BFI ima zadovoljavajue psihometrijske karakteristike
i sadrajno dobro pokriva svih pet crta linosti koje mjeri. Na kanadskim i
amerikim uzorcima koeficijenti unutarnje konzistencije (Cronbach alpha)
najee se kreu od .75 do .90, s prosjekom iznad .80. Test-retest pouzdanosti
u razmaku od 3 mjeseca iznosi od .80 do .90, s prosjekom od .85, a ima i
visoku konvergentnu valjanost (Benet-Martinez i John, 1998, prema Pervin i
John, 1999).
Pouzdanosti unutarnje konzistencije (Cronbach alpha) na uzorku
sudionika ovog istraivanja za pojedine skale iznose = 0.83 za ekstraverziju,
= 0.65 za ugodnost, = 0.86 za savjesnost, = 0.83 za neuroticizam i =
0.80 za otvorenost, dok je pouzdanost itavog upitnika = 0.75 . Korelacije
izmeu crta relativno su niske i kreu se u rasponu od r = -0.41 (p < 0.01) do r
= 0.37 (p < 0.01). Korelacije izmeu crta linosti nalaze se u tablici 1.

122

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

ekstraverzija
ugodnost
savjesnost
neuroticizam

ugodnost savjesnost neuroticizam otvorenost

.35**
.28**
-.36**
.37**
.35**
-.41**
.03
-.33**
.16*
-.20*

**p < .01; *p < .05

Tablica 1.

Tablica 1. Dobivene korelacije izmeu crta linosti u ovom istraivanju (N=151)

Postupak
Ispitivanja su provoena individualno. Sudionicima je objanjeno da je
ispitivanje anonimno i dobrovoljno. Svim je sudionicima na kraju ispitivanja
pruena mogunost uvida u vlastite rezultate uspjenosti uratka u testovima
CRD-a na posebno izraenim profilima. Sudionici su u parovima (radi utede
vremena) dobili zajedniku uputu za svaki zadatak CRD-a posebno. Nakon
upute sudionici su dobili nekoliko probnih zadataka kako bi na konkretnom
primjeru vidjeli postupak rjeavanja pojedinog zadatka te kako bi
eksperimentator bio siguran da je ispitanik shvatio uputu. Ispitivanje je trajalo
izmeu 25 i 30 minuta po sudioniku za testiranje na CRD-seriji te u prosjeku
od 3 do 5 minuta (vrijeme nije bilo ogranieno) za ispunjavanje upitnika
linosti. Svi ispitanici najprije su rjeavali CRD-bateriju testova, a nakon nje
upitnik linosti. Protokol mjerenja za svaki test CRD-a automatski je
zabiljeavan i pohranjivan u bazu podataka. U postupku testiranja na CRDbateriji testova uz svakog su sudionika za vrijeme testiranja bila prisutna dva
eksperimentatora. Jedan je eksperimentator bio zaduen za upravljanje CRDom preko odgovarajueg upravljakog programa na osobnom raunalu, dok je
drugi davao upute i objanjavao sudioniku zadatke na upravljakim ploama
CRD-a. Svi su sudionici testirani u prostorijama svojih fakulteta. Pojedini
testovi primjenjivani su sljedeim redoslijedom: 1. CRD 11, 2. CRD 21, 3.
CRD 311, 4. CRD 324, 5. CRD 34 (1 5) te 6. CRD 411. Redoslijed testova
bio je jednak za sve sudionike. Zajednika uputa za sve zadatke bila je da
sudionici odgovaraju na njih dominantnom rukom, osim u zadatku CRD411
(koji se rjeava koritenjem svih ekstremiteta), te da se tijekom ispitivanja ne
pridravaju drugom rukom za stol. U zadataku CRD411 (operativno miljenje)
sudionici su odgovore davali objema rukama i nogama. Takoer, sudionicima
je reeno kako se od njih trai da rijee zadatak u to kraem vremenu i sa to
manje pogreaka.
Nakon zavrenog testiranja na CRD-seriji sudionici su samostalno u
odvojenim prostorijama ispunjavali upitnik linosti BFI. Uputa je bila da rade
brzo, da se ne zadravaju predugo na pojedinim tvrdnjama i da paze kako ne bi
preskoili nijedan odgovor.

123

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

Rezultati i obrada
Korelacija crta linosti i testova CRD-serije
Testovi CRDserije
CRD11UKT
CRD11UP
CRD21UKT
CRD21UP
CRD311UKT
CRD311UP
CRD324UKT
CRD324UP
CRD351_UKT
CRD351_REG
CRD351_DISOC
CRD411UKT
CRD411UP

ekstraverzija
,02
,04
,09
,00
,01
,00
-,04
-,06
-,06
-,14
-,10
-,05
-,20*

Crte linosti petofaktorski model

ugodnost savjesnost neuroticizam
-,04
-,07
,17*
-,01
,02
,05
-,12
-,12
,24**
-,10
-,14
,14
-,10
-,06
,13
-,01
-,01
-,16
-,08
-,11
,20*
,03
-,04
,04
-,11
-,08
,10
-,05
,07
-,01
-,05
,01
,00
-,14
-,05
,24**
-,18*
-,08
,25**

otvorenost
,07
,12
,03
-,02
-,00
,13
-,07
,11
,04
,10
-,08
-,05
-,08

Kako bi se odgovorilo na pitanje o povezanosti mjera crta linosti BFI-a

(ekstraverzija, neuroticizam, ugodnost, savjesnost i otvorenost) s predmetima
mjerenja testova CRD-serije (vizualnom orijentacijom, uoavanjem lokacije
izvora svjetlosnog signala, kratkoronim operativnim pamenjem, uenjem,
operativnim miljenjem i konvergentnim miljenjem), izraunati su Pearsonovi
koeficijenti korelacije. Rezultati su prikazani u tablici 2.
Testovi CRD-serije: CRD21 vizualna orijentacija, CRD311 uoavanje
lokacije izvora svjetlosnog signala, CRD324 kratkorono operativno
pamenje, CRD341-5 uenje, CRD411 operativno miljenje i CRD11
konvergentno miljenje.
UKT ukupno vrijeme rjeavanja testa,UP broj pogreaka
REG regresija, DISOC disocijacija
**p < .01; *p < .05

Tablica 2.
Korelacije CRD- (ukupnog vremena rjeavanja testa i ukupnog broja pogreaka) i BFI-skala
(ekstraverzija,ugodnost,savjesnost,neuroticizam i otvorenost)

Crte ekstraverzije i ugodnosti pokazale su negativnu povezanost s

rezultatima sudionika u zadatku operativnog miljenja (CRD411UP), dok je
crta neuroticizma pokazala pozitivnu povezanost s rezultatima sudionika u
zadacima operativnog miljenja (CRD411UKT i CRD411UP), kratkoronog
operativnog pamenja (CRD342UKT) te zadacima jednostavne i sloene
vizualne orijentacije (CRD11 i CRD21). Crte savjesnosti i otvorenosti nisu
124

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

pokazale statistiki znaajnu povezanost niti s jednim zadatkom CRD-serije.

Raspon znaajnih korelacija izmeu crta linosti i zadataka CRD-serije kree
se izmeu r = -0.20; p < 0.05 i r = 0.25; p < 0.01.
Openito gledajui, nii rezultat postignut na zadacima CRD-serije
ukazuje na bolji rezultat (krae vrijeme potrebno za rjeavanje zadatka UKT
odnosno manje greaka UP). Sudionici koji su postigli vie rezultate u
dimenzijama ekstraverzije i ugodnosti bili su bolji u rjeavanju zadatka
operativnog miljenja i imali su manje greaka, dok su sudionici s visokim
rezultatima na skali neuroticizma trebali vie vremena i radili su vie greaka.
Potonjima je takoer trebalo vie vremena za rjeavanje zadataka brzine
uoavanja mjesta pojave vizualnog signala, kratkoronog operativnog
pamenja te jednostavne i sloene vizualne orijentacije.
Razlike u izraenosti crta linosti kod sudionika
s razliitim dinamikim osobinama kognitivnog
sustava (brzina, jaina, stabilnost)
Zadatak CRD-serije kojim se ispituje operativno miljenje
(CRD411UKT) pokazao se statistiki znaajno povezanim s najvie crta
linosti. Stoga smo, kako bismo provjerili postoji li razlika u izraenosti crta
linosti petofaktorskog modela kod sudionika s razliitim dinamikim
osobinama kognitivnog sustava, sudionike podijelili u skupine upravo s
obzirom na razlike u dinamikim osobinama kognitivnog sustava brzine u tom
zadatku. Dinamike su osobine kognitivnog sustava brzina, jaina i stabilnost,
a sudionici su prema svakoj od navedenih osobina podijeljeni u 2 skupine s
obzirom na medijan: za brzinu u brze (nii rezultat) i spore (vii rezultat), za
jainu u jake (nii rezultat) i slabe (vii rezultat), a za stabilnost u stabilne (nii
rezultat) i nestabilne (vii rezultat). Indikator za brzinu predstavljalo je
najkrae vrijeme rjeavanja zadatka u pojedinom testu (Tmin), kao indikator
stabilnost koristio se ukupan balast (UB) odnosno suma razlika izmeu
vremena rjeavanja svakog pojedinog zadatka i individualno najkraeg
vremena rjeavanja svakog pojedinog zadatka u odreenom testu, dok se kao
indikator za jainu (podlonost zamoru) sustava koristio omjer promjene
brzine, ubrzavanja ili usporavanja rjeavanja zadatka u funkciji odvijanja
pojedinog testa (SB/ZB odnosno omjer poetnog i zavrnog balasta).
Izraunate su razlike za sve crte linosti i sve tri karakteristike uz pomo
t-testa. Dobivena je statistiki znaajna razlika u izraenosti crta ugodnosti i
neuroticizma za stabilnost kao dinamiku osobinu kognitivnog sustava. Za
dimenziju ugodnosti ta razlika iznosi t = 2,090; p < 0.05, a za neuroticizam t =
- 2,439; p < 0.05. Navedeni rezultati ukazuju na to da sudionici koji postiu
nie rezultate na dimenziji ugodnosti i oni koji postiu vie rezultate na

125

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

dimenziji neuroticizma ujedno postiu vie na rezultatu stabilnosti, to znai da

pokazuju manju stabilnost kognitivnog sustava.
Regresijska analiza
Takoer smo nastojali ispitati i koje crte linosti predstavljaju najbolje
prediktore uratka u zadacima CRD-serije (dinamikih osobina kognitivnog
sustava). Kako bismo primjereno odgovorili na to pitanje, proveli smo 13
stupnjevitih regresijskih analiza u kojima su u skup prediktorskih varijabli
ukljuene crte linosti (petofaktorski model), dok je kriterijsku varijablu
predstavljao uradak u zadacima CRD-serije. Rezultati koji su se pokazali
statistiki znaajnima prikazani su u tablici 3.
Prediktorske
varijable
Crte linosti
EKSTRAVERZIJA
NEUROTICIZAM
R
Korigirani R2

Kriterijske varijable zadaci CRD-serije

11UKT
.17
.17
.02*

21UKT
.20
.31
.30
.08*

324UKT
.20
.20
.03*

411UKT
.24
.24
.05**

411UP
.25
.25
.05**

**p < .01; *p < .05

Tablica 3.
Rezultati regresijske analize (-ponderi) s razliitim zadacima CRD-serije
kao kriterijskim varijablama

Rezultati provedene regresijske analize pokazali su da se na temelju

ovih prediktora moe objasniti ukupno 2% varijance uratka u zadatku
konvergentnog miljenja (CRD11) UKT-a s dimenzijom neuroticizma kao
znaajnim prediktorom te 8% varijance uratka u zadatku jednostavne
(konvergentne) vizualne orijentacije (CRD21) UKT-a s dimenzijama
neuroticizma i ekstraverzije kao znaajnim prediktorima. Takoer, dimenzija
neuroticizma pokazala se znaajnim prediktorom u sva tri zadatka, i to u 3%
varijance uratka u zadatku kratkoronog operativnog pamenja (CRD324)
UKT-a, 5% varijance uratka u zadatku operativnog miljenja (CRD411) UKTa, kao i 5% varijance uratka u zadatku operativnog miljenja (CRD411) UP-a.
Rasprava
Cilj ovog istraivanja bio je ispitati odnos crta linosti prema
petofaktorskom modelu i dinamikih osobina kognitivnog sustava kao
indikatora opeg intelektualnog funkcioniranja (inteligencije). Takoer, na
samom kraju istraivanja nastojali smo ispitati postoji li razlika u izraenosti

126

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

crta linosti petofaktorskog modela kod sudionika s razliitim dinamikim

osobinama kognitivnog sustava.
Analizom glavnih komponenata u ranijim istraivanjima utvreno je da
je predmet mjerenja testa CRD411 odreen faktorima ope mentalne
sposobnosti i operativnog miljenja koji zajedno objanjavaju oko 95%
varijance testa. Takoer, utvrena je i povezanost testa CRD411 s testovima
sposobnosti prostornog predoavanja, sloene koordinacije, brzine i tonosti
zapaanja u kompleksnoj situaciji te distributivne panje odnosno pregleda
(Drenovac, 1994).
Zadatak operativnog miljenja (CRD411) koristi se za procjenu
psihomotornih sposobnosti prilikom testiranja buduih vozaa osobnih i
teretnih vozila. To je ujedno bio i najtei zadatak u ovom istraivanju budui
da su se sudionici jedino u tom zadatku (CRD411) koristili svim etirima
ekstremitetima. Konstrukcija zadatka bila je takva da sudionik nije mogao
prijei na novi zadatak sve dok nije tono rijeio prethodni. Pojedini zadaci u
testu zahtijevali su davanje odgovora kombinacijama ruku i nogu (npr. lijeva
ruka i desna noga), to je kod pojedinih sudionika predstavljalo potekou jer
nisu uspijevali istodobno pritisnuti tipku i pedalu. Zadatak operativnog
miljenja sudionici su rjeavali na kraju, nakon 25-minutnog prethodnog
testiranja. Pritom je uoeno da su nakon pogreaka esto komentirali svoje
sposobnosti ili trenutni zadatak i time gubili vrijeme.
Ekstraverzija i ugodnost pokazale su se negativno povezanima s brojem
pogreaka u zadatku operativnog miljenja (CRD 411). Premda su koeficijenti
korelacije negativni, kako je odnos meu varijablama obrnut, vei broj
pogreaka znaio je ujedno i loiji uradak u testu. Sudionici s visokim
vrijednostima u dimenzijama ekstraverzije i ugodnosti inili su manje
pogreaka u testu operativnog miljenja. Takvi rezultati idu u prilog prijanjim
istraivanjima.
Uz spomenuta istraivanja Ackermana i Heggestada (1997) te Austina i
sur. (2002, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005), vano je istraivanje
Soana i Bucika (1998, prema Zarevski, 2000). Oni nalaze nisku pozitivnu
povezanost ekstraverzije i brzine procesiranja. Varijabilnosti brzine, osobito
motorike komponente, takoer su pokazivale odreenu razinu povezanosti s
ekstraverzijom.
No usprkos tim nalazima, istraivanja su pokazala da korelacije
inteligencije i ekstraverzije variraju od pozitivnih do negativnih i uvijek su
niske. Revelle i sur. (1976, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005) istiu
da je veza izmeu ekstraverzije i inteligencije uvjetovana uvjetima testiranja.
Eysenck (1985, prema Pervin i John, 1999) uvodi teoriju optimalne
pobuenosti, prema kojoj introverti jae reagiraju na umjerenu razinu
podraaja. Njihov je ivani sustav jae pobudljiv, zbog ega i trae niu
razinu vanjske stimulacije za razliku od ekstroverta. Ekstroverti e imati
prednost pred introvertima pri rjeavanju kratkog (2-5min) i vremenski

127

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

ogranienog testa, dok e introverti biti uspjeniji kod onih testova za ije je
rjeavanje predvieno due vrijeme ili ono nije ni ogranieno. Prema Ziedneru
i Matthewsu (2000) introverti e nadmaiti ekstroverte u verbalnim i
problemskim testovima, dok e ekstroverti biti uspjeniji u zadacima koji
zahtijevaju brzinu. Rawlings i Carnie (1989, prema Furnham, 2008) otkrili su
da testiranje na WAIS (engl. Wechsler Adult Intelligence Scale) privilegira
ekstroverte ukoliko je testiranje vremenski ogranieno. Takoer, Zeidner
(1995, prema Zeidner i Matthews, 2000) zakljuuje da introverti imaju
prednost u verbalnim zadacima, dok su ekstroverti bolji u zadacima vezanim
uz automatske motorike izvedbe.
Nadalje, rezultati su pokazali da su ekstrovertiraniji sudionici due
rjeavali zadatak uenja prolaska kroz labirint (CRD 351) i ee ponavljali
iste pogreke. Taj je zadatak nainjen tako da svaki put kada doe do pogreke
sudionik mora krenuti ispoetka, to nije bio sluaj s drugim zadacima. S
obzirom da se u svim zadacima, kao i u ovome, traila tonost i brzina, to je
moglo uzrokovati vie pogreaka i, sukladno tomu, due vrijeme rjeavanja
testa.
U brojnim ranijim istraivanjima pokazalo se da ekstroverti bre
rjeavaju testove inteligencije, ali uz neto vie pogreaka. U testovima kod
kojih postoji sukob brzine i tonosti introverti pokazuju refleksivan kognitivni
stil, dok su ekstroverti impulzivni (Zarevski, 2000).
Od svih pet faktora po petofaktorskom modelu, u naem istraivanju
ugodnost je najmanje povezana s kognitivnim sposobnostima. Ackerman i sur.
(1997, prema Chamorro-Premuzic i Furnham, 2005) objavili su lanak u kojem
otkrivaju pozitivnu, ali nisku i neznaajnu korelaciju izmeu kognitivnih
sposobnosti i ugodnosti. Openito, rezultati dosadanjih istraivanja potvruju
teorijske postavke o odvojenosti dimenzije ugodnosti od kognitivnih
sposobnosti. Nijedna podskala ugodnosti (povjerljivost, skromnost, altruizam)
nije konceptualno povezana s inteligencijom. Ipak, postoje situacije u kojima
dolazi do te povezanosti. Prva situacija odnosi se na testove koji e imati male
ili nikakve posljedice na sudionike. Sudionici s viim poloajem na dimenziji
ugodnosti imat e vie pozitivnog stava prema pristupanju samom testiranju i
vie e suraivati s eksperimentatorom. Suprotno tomu, sudionici koji su nie
na skali ugodnosti nee se toliko koncentrirati kako bi postigli maksimalno
uspjenu izvedbu. Druga situacija odnosi se na drutveno poeljne odgovore
koje e inteligentniji sudionici lake pronai. Nasuprot tomu, novija
istraivanja uoavaju negativnu vezu izmeu psihometrijske inteligencije i
drutveno poeljnog odgovaranja (ChamorroPremuzic i Furnham, 2005).
Rezultati ovog istraivanja pokazali su da su manje ugodni sudionici bili
ujedno i manje stabilni tijekom izvoenja zadatka operativnog miljenja.
Razlog manjoj stabilnosti vjerojatno lei u injenici da su sudionici s niskim
rezultatom na skali ugodnosti bili manje voljni rjeavati testove, to je

128

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

uzrokovalo manje stabilnu izvedbu, ali i due ukupno vrijeme u zadacima

operativnog miljenja i jednostavne spacijalne vizualizacije.
Dimenzija neuroticizma pokazala se pozitivno povezanom s rezultatima
sudionika u zadacima operativnog miljenja (CRD411UKT i CRD411UP),
kratkoronog operativnog pamenja (CRD 342UKT) te jednostavne i sloene
vizualne orijentacije (CRD11 i CRD21). Sudionici s visokim rezultatima na
skali neuroticizma trebali su vie vremena za rjeavanje testa operativnog
miljenja i pritom su inili vie pogreaka, dok su u testovima jednostavne i
sloene vizualne orijentacije te kratkoronog operativnog pamenja imali due
vrijeme rjeavanja testa. Naravno, sudionici koji su inili vie pogreaka trebali
su i vie vremena za rjeavanje testa zbog tehnike nemogunosti prelaska na
novi zadatak nakon poinjene pogreke. Koeficijent korelacije izmeu
ukupnog vremena rjeavanja testa i broja pogreaka u testu operativnog
miljenja iznosio je r = 0.61 p < 0.01. U ovom istraivanju dobiveni podaci
ukazuju na umjereno visoku povezanost izmeu ukupnog vremena rjeavanja
testa operativnog miljenja (CRD411) i ukupnog vremena rjeavanja testova
konvergentnog miljenja (CRD11), sposobnosti vizualne orijentacije (CRD21)
i sposobnosti kratkoronog operativnog pamenja (CRD324). Raspon
koeficijenata korelacija kretao se izmeu r = 0.49; p < 0.01 i r = 0.62; p < 0.01.
Navedene korelacije, ali i korelacije navedenih testova s dimenzijom
neuroticizma, upuuju na injenicu da ti testovi mjere istu pojavu.
Boekaerts (1995, prema ChamorroPremuzic i Furnham, 2005)
objanjava utjecaj neuroticizma na pogoravanje intelektualnog funkcioniranja
smetnjama u pozornosti do kojih moe doi iskljuivo pod utjecajem
anksioznosti. Eysenck (1985, prema Pervin i John, 1999) i Hembree (1988,
prema Pervin i John, 1999) prikazali su blisku vezu neuroticizma i
anksioznosti. Prema rezultatima njihovih istraivanja, sudionici s visokim
poloajem u dimenziji neuroticizma vjerojatnije e doivjeti i stanja
anksioznosti, pogotovo testnu anksioznost. S druge strane, Sarason (1975,
prema Kyllonen, 1997) istie da anksioznost moe utjecati na uradak u testu
samo u sluajevima izraene kompeticije. Kada su uvjeti odravanja testa
neutralni, razlike izmeu anksioznih i neanksioznih nisu toliko istaknute. To su
pokazali i rezultati studija Markhama i Darkea (1991, prema ChamorroPremuzic i Furnham, 2005), koji su uoili da je visoka anksioznost inhibirala
verbalno rezoniranje samo u vrlo zahtjevnim okolnostima. Sline je podatke
dobila Dobson (2000), koja je u svom istraivanju pokazala da je neuroticizam
povezan sa slabijom izvedbom na testu brojanog matematikog rezoniranja
samo u stresnim situacijama. Zeidner (1995, prema Chamorro-Premuzic i
Furnham, 2005) je istaknuo kako injenica da neuroticizam moe umanjiti
uradak u testu ne upuuje na (ne)valjanost testa, ve prua dodatne
informacije o pojedincu koji ispunjava test. Taj argument zasniva se na
pretpostavci da anksioznost utjee i na ponaanje u svakodnevnim ivotnim

129

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

situacijama. Dodue, neuroticizam moe biti i vie povezan s uratkom u

testovima inteligencije nego sa samom inteligencijom.
Veza inteligencije i linosti po Eysencku je najvjerojatnije nelinearna
zbog Yerkes-Dodsonova zakona, po kojem je motivacija pojedinaca s niskim
rezultatom na skali neuroticizma preslaba, onih s visokim rezultatom prejaka, a
onih s umjerenim rezultatom optimalna. Drukije objanjenje lei u procesima
disimilacije koje mogu pokazivati osobe niske inteligencije. Osobe visokog
neuroticizma vjerojatno imaju znaajne smetnje u uinkovitom kognitivnom
procesiranju. Takoer je vano istaknuti da ovdje nije rije o uzronoposljedinom odnosu jer kognitivni neuspjeh moe dodatno povisiti razinu
neuroticizma (Zarevski, 2000).
Mentalno procesiranje kod operativnog miljenja predstavlja faktorski
utvrenu sastavnicu praktine inteligencije koja je prijeko potrebna pri
rjeavanju zadaa upravljanja i voenja procesa prema zadanim pravilima. U
takvim situacijama vanu sastavnicu igra unutranji govor (Drenovac, 2009).
Pojedinci s viim poloajem na skali neuroticizma ee pokazuju
varijabilnost u ponaanju i iskustvima. Na temelju tih opservacija, Robinson i
Tamir (2004) na uzorku od 242 studenta nalaze potkrepu da je neuroticizam
pozitivno povezan s varijabilnou uratka u testiranju vremena reakcije. Ti
rezultati povezuju neuroticizam i kognitivnu (mentalnu) buku koja se ukljuuje
u kognitivni proces izmeu prikazanog podraaja i reakcije (odgovora).
Drugim rijeima, mentalna buka ometa na unutarnji govor, koji je prijeko
potreban za izvravanje zadatka (Robinson i Tamir, 2004).
Momirovi i sur. (1986, prema Zarevski, 2000) analizom
reprezentativnih skupova kognitivnih i konativnih varijabli uoavaju da se ak
34% varijance kognitivnih varijabli moe pripisati konativnim regulatorima,
dok se tek 9% varijance konativnih varijabli moe pripisati kognitivnim
varijablama. Time su potvreni nalazi prethodnih istraivanja, pa autori
zakljuuju da kognitivna kontrola konativnih procesa nije toliko uinkovita
koliko poremeeno funkcioniranje konativnih procesa moe prouzroiti
smetnji kognitivnim procesima.
Dimenzija neuroticizma pokazala se znaajnim prediktorom testova
jednostavne vizualne orijentacije, kratkoronog operativnog pamenja,
operativnog miljenja i konvergentnog miljenja, dok se dimenzija
ekstraverzije pokazala kao znaajan prediktor jednostavne vizualne
orijentacije. Dimenzije otvorenosti i savjesnosti nisu bile povezane ni s jednim
CRD-testom.
Sve dinamike osobine kognitivnog sustava (brzina, stabilnost i
pouzdanost) odnose se na fluidnu inteligenciju (g-faktor), koja predstavlja one
sposobnosti koje su u veoj mjeri bioloki odreene. Gotovo svi testovi mjera
inteligencije koriteni u prijanjim istraivanjima, a u kojima je dobivena
pozitivna korelacija izmeu otvorenosti i inteligencije, mjerili su kristaliziranu

130

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

inteligenciju. Ona je oblik realizirane inteligencije koja se oituje u znanjima i

vjetinama koje ovjek usvaja tijekom ivota.
Ogranienja istraivanja i preporuke za budua istraivanja
Tijekom provedbe ovog istraivanja naili smo na brojne potekoe.
Velik problem predstavljala je organizacija testiranja budui da su studenti
testirani u prostorijama svojih fakulteta. To je ukljuivalo premjetanje i
postavljanje CRD-opreme na svim mjestima za testiranje te instaliranje
upravljakih programa CRD-a.
Tijek testiranja na CRD-u dogovoren je prije samog ispitivanja i svi
sudionici rjeavali su CRD-zadatke redom (CRD11, CRD21, CRD311,
CRD324, CRD341-5 i CRD411), to je moglo izazvati utjecaj redoslijeda na
dobivene rezultate. Razlog vie za buduu rotaciju zadataka nalazimo i u
injenici da je zadatak CRD411 (operativno miljenje) ujedno i najtei zadatak,
a sudionici su ga uvijek rjeavali posljednjeg. Takoer, svi su sudionici
rjeavali BFI nakon CRD-a, to je takoer moglo utjecati na rezultate
istraivanja.
Moda najvei nedostatak ovog istraivanja lei u injenici da su
tijekom ispitivanja na CRD-u dva eksperimentatora bila uvijek prisutna uz
sudionika na kojem se provodilo mjerenje inteligencije. To je moglo
uzrokovati anksioznost kod sudionika koji su bili svjesni injenice da su
rezultati njihova uinka izravno vidljivi eksperimentatorima. Osim toga,
ubudue bi trebalo koristiti nekoliko razliitih mjera inteligencije i linosti. S
obzirom da je CRD u ovom, ali i u nekim prijanjim istraivanjima, pokazivao
vie povezanosti s kliniki vanim crtama linosti (psihastenija, depresija,
psihopatske devijacije i dr.), bilo bi poeljno u budua istraivanja ukljuiti
instrumente koji pruaju uvid u takve dimenzije, kao to su MMPI, NEO PI
R, 16PF i dr.
Takoer, u budua istraivanja s CRD-om trebalo bi uvrstiti i mjeru
ispitne anksioznosti sudionika kako bi se dobivene relacije mjera inteligencije i
linosti mogle primjerenije prikazati. Naime pokazalo se da su CRD-testovi
izrazito stresogeni (Drenovac, 2009).
Naposljetku, uzorak ispitanika koriten u ovom istraivanju bio je
prigodan, a ne sluajan ili stratificiran. Studenti koji su sudjelovali u
istraivanju veinom su se dobrovoljno javili za testiranje. U buduim
istraivanjima bilo bi korisno i preporuljivo uzeti u obzir vee i heterogenije
skupine ispitanika, ime bi se poveala valjanost zakljuivanja na cijeloj
populaciji.

131

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

Literatura:
1. Ackerman, P. L., Heggestad, E. D. (1997). Intelligence, personality, and interests:
Evidence for overlapping traits. Psychological Bulletin, 121, 219245.
2. Cevrone, D., John., P.O., Pervin, A.L. (2008). Psihologija linosti: teorije i
istraivanja. Zagreb: kolska knjiga.
3. Chamorro Premuzic, T., Furnham, A.(2005). Personality and intellectual
Competence. London: Lawrence Erlbaum Associates.
4. Colman, A. M. (2001). Oxford dictionary of Psychology. New York: Oxford
University Press.
5. Dobson, P. (2000). An investigation into the relationship between
neuroticism,extraversion and cognitive test performance in selection.
International Journal of Selection and Assessment, 8, 99109.
6. Drenovac, M. (1994). CRD serija psihodijagnostikih testova. Zagreb: AKD.
7. Drenovac, M. (2009). Kronometrija dinamike mentalnog procesuiranja. Osijek:
Grafika d.o.o.
8. Dropuli, N., Kardum,G., Petri, N.M.(2006) Effects of Voluntary Fluid Intake
Deprivation on Mental and Psychomotor Performance. Croatian medical
jurnal,47:855-861.
9. Furnham, A.(2008). Personality and intelligence at work: exploring and
explaining individual differences at work. Hove and New York: Psyhology Press.
10. Goldberg, L. R. (1981) Language and individual differences: The search for
universals in personality lexicons. U: L. Wheeler (ur.), Review of Personality and
Social Psychology, Vol. 2. Beverly Hills, CA: Sage.
11. John, O.P., Donahue, E.M., Kentle, R.L. (1991). The Big Five Inventory
Versions 4a and 54. Berkeley, CA: University od California.
12. Kyllonen, P. (1997). Smart testing. U: R. Dillon (ur.), Handbook on testing (str.
347-368). Westport, CT: Greenwood.
13. Pervin, L.A., John, O.P. (1999). Handbook of Personality Theory and Research.
New York: Guilford.
14. Petz, B. (2005). Psihologijski rjenik. Jastrebarsko. Naklada Slap.
15. Petz, B. (1997).Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko:
Naklada Slap
16. Robinson, D.M., Tamir, M. (2005). Neuroticism as Mental Noise: A Relation
Between Neuroticism and Reaction Time Standard Deviations. Journal of
Personality and Social Psychology, 89:107-114.
17. Siepp, B. (1991). Anxiety and academic performance: A meta-analysis of
findings. Anxiety Research, 4, 27-41.
18. Sternberg, R. (2005) Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
19. Zarevski, P. ( 2000). Priroda i struktura inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
20. Zeidner, M., Matthews, G. (2000). Intelligence and personality. U: R. Sternberg
(ur.), Handbook of intelligence (str. 581-610). New York: Cambridge University
Press.

132

Damir Marini, Tomislav Pui: Odnos faktora linosti i nekih dinamikih osobina kognitivnog...
ivot i kola, br. 26 (2/2011.), god. 57., str. 114. 133.

Relationship Between Personality Factors and Some Dynamic

Characteristics of the Cognitive System
Abstract: The paper deals with the relationship between personality factors and some
dynamic characteristics of the human cognitive system functioning. Personalities have been
measured according to the Five-Factor Model (FFM) and cognitive functions tested through
CRD series of cognitive tests. The results indicate neuroticism and extraversion as the most
important predictors of cognitive functioning measures, that is, the dynamic characteristics of
the cognitive system. On the whole, the findings point to the impossibility of independent
measuring of cognitive functions without the influence of personality traits.
Keywords: personality, cognitive system, dynamic characteristics.
Der Zusammenhang von Persnlichkeitsfaktoren und einigen dynamischen
Eigenschaften des kognitiven Systems
Zusammenfassung: Diese Arbeit befasst sich mit dem Zusammenhang von
Persnlichkeitsfaktoren und einigen dynamischen Eigenschaften der Funktionsweise des
menschlichen kognitiven Systems. Es wurden Messungen der Persnlichkeit nach dem FnfFaktoren-Modell (BFI) und der kognitiven Funktionsweise mit Hilfe der CRD-Serie von
kognitiven Tests durchgefhrt. Diese Ergebnisse zeigen, dass Neurotizismus und
Extraversion die wichtigsten Prdikatoren der Messung der kognitiven Fuktionsweise bzw.
der dynamischen Eigenschaften vom kognitiven System sind. Im Allgemeinen weisen die
Ergebnisse auf die Unmglichkeit der unabhngigen Messung der kognitiven Funktionsweise
hin, ohne den Einfluss von Persnlichkeitsmerkmalen.
Schlsselbegriffe: Persnlichkeit, kognitives System, dynamische Eigenschaften.

133