Tr

Meusobni utjecaji i u
inci mirovinske
reforme i razvoja tr
ita kapitala
Konferencija trita novca
Opatija
svibanj
2011.
Goran Vuki

te kapitala i gospodarski rast

Institut za javne financije, Zagreb

Predrag Bejakovi
Institut za javne financije
tel: (+385) 1 4886 455
e-mail : predrag@ijf.hr www.ijf.hr

Sadr
aj prezentacije

Pokretai gospodarskog rasta

Vanost i funkcije mirovinskog sustava
Trite kapitala (TK) i akumulacija
Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje
Nepravde vezane uz dodatak na
mirovine
Prijedlozi poboljanja
2

Pokreta
i gospodarskog rasta

Akumulacija kapitala

Poveana ponuda rada

Poveana produktivnost (total factor
productivity)
Financijski posrednici i trite kapitala,
mogu utjecati na akumulaciju kapitala, ali i
na produktivnost gospodarstva.
3

Mirovinski sustav
osiguranje za sluaj nastanka rizika
starosti, invalidnosti ili smrti
glavne funkcije su ravnomjerna
raspodjela dohotka pojedinaca i obitelji
tijekom cijelog ivotnog vijeka, poticanje
pojedinane i nacionalne tednje, te
odravanje ublaavanje siromatva za
vrijeme starosti i radne neaktivnosti.
4

Tr
ite i akumulacija kapitala (I)

Osnovni teoretski argument koji predvia

pozitivan utjecaj TK na gospodarski rast je
da ono doprinosi akumulaciji kapitala.
Preduvjet da bi TK doprinosilo
gospodarskom rastu je dostatna likvidnost
na burzi koja omoguava jednostavnu
prodaju vlasnikih udjela, te tako
omoguava ulagaima da prema vlastitim
preferencijama skrate ronost svoje
5
tednje.

Tr
ite i akumulacija kapitala (II)

Postoji korelacija izmeu razvijenosti TK
(mjerenog likvidnou) u nekoj godini i
kasnijih stopa gospodarskog rasta.

Istraivai nisu jednoglasni u ocjeni
postojanja signifikantne uzrono-posljedine
veze izmeu razvoja TK i gospodarskog
rasta.

Mogu je obrnuti smjer veze, tj. da
gospodarski rast potie razvoj TK, a ne
obratno, ili veza funkcionira istodobno u oba
6
smjera.

Tr
ite i akumulacija kapitala (III)

Gospodarski rast treba promatrati u
dugom roku  potrebno iskljuiti
kratkorone pojave vezane uz
poslovne cikluse.

Problem postoji kod zemalja za koje
ne postoje dovoljno dugaki vremenski
nizovi varijabli  oprez pri
interpretaciji rezultata.
7

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (I)

Relativno nerazvijena (nelikvidna) TK.

Relativno mlade institucije (regulator) i
razmjerno neefikasan pravni sustav
openito.

Rijetke studije za ove zemlje - na primjer
Aneta Hryckiewicz (2009) - ukazuju na
znaajan utjecaj reforme mirovinskog
sustava i TK na gospodarski rast, prije
svega kroz razvoj financijskog trita i
8
poboljanje regulative TK.

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (II)

Mirovinski fondovi nositelji su aktivnosti,

inovativnosti i likvidnosti na tritima
kapitala, i time su, uz banke i
osiguravatelje, najznaajniji sudionici na
financijskim tritima.
U Hrvatskoj razvojem sustava osobne
kapitalizirane tednje u II i III stupu,
obvezni mirovinski fondovi ve su do
sada prikupili preko 37 milijardi HRK.
9

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (III)

Time su postali vrlo bitni sudionici

trita, ija potranja podie promete na
financijskim tritima, potie stvaranje
novih financijskih instrumenata (kunske,
korporativne i municipalne obveznice,
listanje novih dionica na organiziranim
tritima, itd), te omoguuju dravi
preusmjeravanje zaduivanja sa stranih
na domae trite, itd.
10

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (I)

Zakon je donesen po hitnom

postupku u srpnju 2007. kada jo
niti jedna osoba koja je dragovoljno
izabrala 2. stup nije mogla u
mirovinu (gospoe koje su 2002.
godine imale 49 godina stjecale su
prve pravo na prijevremenu
mirovinu 2008.)
11

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (II)

Odlazi u mirovinu 2010. s 57 god. radi od 19.god, 38 god staa
Pretpostavka jednake plae i ista stopa doprinosa tijekom radnog vijeka

12

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (III)

Udio uplata u OMF

13

Prijedlozi poboljanja (I)

Nuno je uvesti priznavanje prava na
dodatak na mirovinu iz sustava
generacijske solidarnosti i lanovima
obveznih mirovinskih fondova.
Rjeavanje problema asimetrinih
informacija, moralnog hazarda i agency
problems (principal-agent).

Edukacija ulagaa i svih sudionika na TK
(kompleksniji proizvodi).
14

Prijedlozi poboljanja (II)

Graani se trebaju na vrijeme u to veoj
mjeri pobrinuti za vlastitu materijalnu
sigurnost u svojoj starosti.
Najvaniji je da radno sposobnom
stanovnitvu mora biti jasno kako u veoj
mjeri sami moraju brinuti za vlastitu
starost te da kasnije ne mogu i ne smiju
vie nekog drugog optuivati to nisu
dovoljno utedjelo dok su radili.
15

Prijedlozi poboljanja (III)

Graani ne smiju imati nerealnih
oekivanja od javnog mirovinskog
osiguranja i drave openito.
Trebaju biti ozbiljni i odgovorni prema sebi
i svojim blinjima, a to neposredno mogu
pokazati pravovremenim mirovinskim
osiguranjem i tednjom.
Ugraditi pozitivne poticaje koje e
osiguranici prepoznati.
16

Prijedlozi poboljanja (IV)

Pruatelji usluga trebaju informirati i

stvarati dugotrajno povjerenje u sustav.
Nositelji vlasti trebaju nai odgovarajuu
ravnoteu izmeu poticaja za
mirovinsko osiguranje i tednju i svoje
elje da napune proraun.
Teiti razvoju stabilnog sustava bez
estih promjena.
17

Prijedlozi poboljanja (V)

Poslodavci putem sudjelovanja u
dobrovoljnom mirovinskom osiguranju mogu
pokazati zaposlenicima da ih cijene i za njih
brinu, da ele privui najbolje radnike te da
nastoje stvoriti povjerenje sa svojim
osobljem.
Mediji trebaju utemeljeno, znalaki i
objektivno izvjetavati o kretanjima i
dogaajima vezanim uz mirovinski sustav i
trite kapitala.
18

Zaklju
no

Sustav privatnog mirovinskog osiguranja

i tednja moe biti
znaajna poluga gospodarskog rasta
sastavnica poboljanja socijalne slike
sredstvo za ublaavanje paternalizma
pretjeranog oslanjana na dravu
i nain za stvaranje i razvoj povjerenja
i drutvu izmeu gospodarstva, vlasti i
graana.
19

HVALA NA POZORNOSTI,
SVA PITANJA i
DRUGAIJA MILJENJA
SU DOBRO DOLA

20