Pozitivna Disciplina

T
POZITIVNA
DISCIPLINA
ta je to i kako je provoditi
prof. dr. Joan E. Durrant
Save the Children se bori za prava djece. Svojim djelovanjem, u ivote djece irom svijeta
unosimo neposredna i trajna poboljanja.
Save the Children radi za:
Svijet koji potuje i cijeni svako dijete
Svijet koji slua djecu i u!i
Svijet u kojem sva djeca imaju nadu i ansu
Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi
ISBN: 978-974-7522-68-6
Save the Children Sweden Southeast Asia and the Pacific, 2007
Voditelj projekta: Dominique Pierre Plateau

Autorica: prof. dr. Joan E. Durrant
Oprema korica i produkcija:
Keen Media (Thailand) Co. Ltd.,
22nd Floor Ocean Tower II, 75/40 Sukhumvit 19
Bangkok 10110, Thailand
Primjerci ove publikacije mogu se dobiti od:
Save the Children Sweden
Regionalnog ureda za Jugoisto!nu Aziju i Pacifik
14. sprat, Maneeya Center, South Building
518/5 Ploenchit Road, Bangkok 10330, Thailand
Tel: +662 684 1046/7 Fax: +662 684 1048
Email: scs@seap.savethechildren.se
Website: http://seap.savethechildren.se
Prijevod ove knjige omogu"io je i finansirao Save the Children Norway.

Prijevod: Udruenje mladih lingvista i prevodilaca u BiH
PREDGOVOR
Ovaj priru!nik predstavlja odgovor na Svjetski izvjetaj o
nasilju nad djecom za 2006. godinu, globalno istraivanje
nad djecom koje su provele Ujedinjene nacije.
Istraivanjem je ustanovljeno da se zlostavljanje deava u
porodi!nim domovima djece u svim zemljama svijeta i da
se !esto zasniva na odavno ukorijenjenim praksama u
kulturi, kao i na nedostatku svijesti o ljudskim pravima
djece.
U Svjetskom izvjetaju o nasilju nad djecom date su
preporuke za smanjenje nasilja nad djecom u njihovim
domovima. U ovim preporukama naglaava se zna!aj:
promjene kulturolokih praksi koje doprinose nasilju nad
djecom, uklju!uju"i i ukidanje fizi!kog kanjavanja.
promoviranja nenasilne komunikacije i odnosa sa djecom.
usavravanja vjetina roditelja u nenasilnoj disciplini,

rjeavanju problema i rjeavanju konflikata.
potivanja djece kao kompletnih li!nosti i njihovih

porodica, njihovog dostojanstva i razvojnih potreba.
boljeg razumijevanja razvoja djeteta.
poja!ane svijesti o pravima djece.
Ako elite saznati vie informacija o Svjetskom izvjetaju o

nasilju nad djecom, posjetite www.violencestudy.org.
POZITIVNA DISCIPLINA
iii
Predgovor
Koja su to prava djece?
Svi ljudi imaju osnovna prava. Ta prava odnose se na sve ljude, bez
obzira na njihovu rasu, boju koe, spol, jezik kojim govore, vjersku
opredijeljenost, uvjerenja, porijeklo, imovinsko stanje, status koji su dobili
ro#enjem ili sposobnosti.
Nisu samo odrasli ti koji imaju ljudska prava i djeca imaju svoja prava.
Ali, zbog toga to su djeca mala i ovise o roditeljima, odrasli ih !esto ne
doivljavaju cjelovitim ljudskim bi"ima koja imaju svoja prava.
Svjetske vo#e su 1989. prihvatile sporazum u kojem su utvr#ene osnove
ljudskih prava za svako dijete. eljeli su osigurati da svi ljudi svijeta znaju
da djeca imaju svoja prava.
Taj sporazum, Konvenciju o pravima djeteta, ratificirale su skoro sve
zemlje svijeta. Svaka zemlja koja ratificira taj sporazum obavezuje se na
to da "e osigurati da dje!ija prava budu zati"ena.
Konvencijom se priznaje da roditelji imaju primarnu ulogu u

odgoju djece. Roditelji su najvaniji u!itelji svoje djece, njihovi uzori
i savjetnici.
Ali, roditelji nisu vlasnici svoje djece. Principima ljudskog prava
zagarantirano je da nijedna osoba ne moe biti ne!ije vlasnitvo.
iv
Predgovor
Prema Konvenciji, djeci su zagarantirana sljede"a prava:
Pravo na preivljavanje i puni razvoj njihovog potencijala:

odgovaraju"u ishranu, smjetaj i pitku vodu
obrazovanje
zdravstvenu zatitu
slobodno vrijeme i razonodu
kulturne aktivnosti
informaciju o njihovim pravima
dostojanstvo
Pravo na zatitu od:

zlostavljanja i zanemarivanja
iskoritavanja i izrabljivanja
okrutnosti
Pravo na u!e"e u odlu!ivanju na na!in da:

izraavaju svoja miljenja i da se njihova miljenja potuju
imaju utjecaja u pitanjima koja se na njih odnose
imaju pristup informacijama
slobodno se udruuju s drugima
Pozitivna disciplina zasnovana je na pravu djece na zdravi razvoj, zatitu

od nasilja, i suodlu!ivanje u svom u!enju.
Ovaj priru!nik upu"uje roditelje na koji na!in mogu nau!iti svoju djecu a
da pritom potuju njihova ljudska prava.
Ako elite saznati vie o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta,

posjetite www.unicef.org/crc.
POZITIVNA DISCIPLIINA
SADRAJ
Predgovor
iii
Uvod u priru!nik
Kome je namijenjen ovaj priru!nik
Kako je strukturiran ovaj priru!nik
1
5
7
Poglavlje 1:
ODREDITE SVOJE DUGORO$NE CILJEVE
11
Poglavlje 2:
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Pruite toplinu
Pruite red i strukturu
23
24
31
Poglavlje 3:
RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJE%AJU
41
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 godine
2 do 3 godine
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
43
47
51
59
65
73
101
109
Poglavlje 4:
RJEAVANJE PROBLEMA
123
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 mjeseci
2 do 3 godina
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
125
131
135
143
147
155
159
161
vii
Uvod
Poglavlje 5:
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i strukturu
Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i osje"a
Korak 4 Rjeavanje problema
Korak 5 Uzvratite pozitivnom disciplinom
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 godine
2 do 3 godine
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
NAPOMENE:
Napomena o postporo#ajnoj depresiji
Napomena o bebinom pla!u
Napomena o raspoloenju roditelja
Napomena o tome kako da dom i predmete u!inite
sigurnim za dijete
Napomena o ljutnji i bijesu roditelja
Napomena o negativizmu malog djeteta
Napomena o dje!ijim strahovima
Napomena o izljevima bijesa
Napomena o udaranju
Napomena o djeci i promjenama
Napomena o kritici i prigovaranju
Napomena o dje!ijoj ljutnji
Zaklju!ak
Biljeka o autorici
viii
165
166
168
170
171
172
173
179
191
213
227
255
267
287
178
184
190
197
204
212
219
226
233
240
247
273
331
333
UVOD U PRIRU!NIK
Odgajati dijete zna!i otisnuti se na putovanje koje "e vam

donijeti i radost i frustracije, koje "e vas i razveseliti i iscrpiti.
Veliki je to izazov uzeti rukicu ljudskog bi"a koje je tek
dolo na svijet i usmjeravati ga ka odrasloj dobi, podu!avati
ga svemu to treba da zna kako bi imalo sretan i uspjean
ivot.
U ivotu svakog roditelja ima trenutaka kada mu se !ini da
je izazov gotovo nemogu"e nadvladati. Ponekad
jednostavno ne znamo ta da uradimo. Ponekad nam se !ini
da nita to uradimo nije dobro. A ima i trenutaka kada nas
shrvaju svi drugi stresovi u ivotu.
Ve"ina nas u!i da bude roditelj u samom tom procesu.
Nemamo mnogo informacija o razvoju djeteta, pa se
uzdamo u vlastite instinkte i iskustva iz djetinjstva. Ali, u
mnogim slu!ajevima nai instinkti su ustvari samo
emocionalne reakcije o kojima nismo ba najbolje promislili.
A u nekim slu!ajevima i nae je iskustvo iz djetinjstva
negativno ili !ak obiljeeno nasiljem.
Uvod
Posljedica toga je da mnogi roditelji misle da disciplina podrazumijeva

samo to da izrue i udare dijete. Drugi roditelji misle da je loe kada
izgube kontrolu nad svojim emocijama. A neki se osje"aju
bespomo"nim.
No, postoji i druk!iji na!in. Disciplina ustvari zna!i u!enje. U!enje se
zasniva na odre#ivanju ciljeva za podu!avanje, planiranju djelotvornog
pristupa i iznalaenju uspjenih rjeenja.
Konvencijom o pravima djeteta garantira se zatita djece od svih oblika

nasilja, uklju!uju"i i fizi!ko kanjavanje. Ovom Konvencijom priznaje se i
pravo djeteta na potovanje i dostojanstvo.
Pozitivna disciplina djetetu, kao onome ko u!i, pristupa nenasilno i s
potovanjem. To je pristup u u!enju kojim se djeci pomae da uspiju,
pruaju im se informacije i pomae njihov razvoj.
Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.
$lan 19.
Konvencije UN o pravima djeteta
Uvod
Ovaj priru!nik zasniva se na rezultatima decenija istraivanja iz kojeg

smo nau!ili mnogo o razvoju djece i o tome kako uspjeno odgojiti
dijete. Pristup predo!en u ovom priru!niku zasniva se na tom
istraivanju.
Pozitivna disciplina je:

nenasilna,
usmjerena na rjeenje,
puna potovanja,
zasnovana na principima razvoja djeteta.
Pozitivna disciplina roditeljima daje temelj. To je niz principa koji se

mogu primijeniti u velikom broju situacija. Ustvari, to je skup principa
kojima se moete voditi u svim svojim interakcijama s djetetom, a ne
samo u problemati!nim situacijama.
Prema Konvenciji o pravima djeteta, roditeljima se priznaje da imaju
pravo na pomo" dok ispunjavaju svoju vanu ulogu. Namjena ovog
priru!nika je da se prue informacije i podrka koje "e roditeljima
pomo"i da svoje dijete nau!e poslunosti bez primjene nasilnih metoda.
Roditelji imaju pravo na podrku i pomo" u odgoju djece.
$lanovi 18. i 19.

Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta
Uvod
U pozitivnoj disciplini spojeno je:

ono to znamo o zdravom razvoju djece,
rezultati istraivanja o uspjenom odgoju i
principi prava djeteta.
Istraivanje o zdravom
razvoju djeteta
Pozitivna
disciplina
Istraivanje
o uspjenom
odgoju
djeteta
Principi
prava
djeteta
Uvod
Kome je namijenjen ovaj priru!nik

Ovaj priru!nik namijenjen je roditeljima djece svih uzrasta. Bavi se
uobi!ajenim problemima koji se javljaju u periodu od ro#enja do kraja
adolescencije. Saznanja koja sadri mogu biti korisna za svaku
porodicu.
Priru!nik je namijenjen i onima koji "e postati roditelji. Moe biti vrlo
koristan da po!nete unaprijed razmiljati o roditeljskim dunostima.
Onda kada smo upu"eni u izazove i kada smo na njih pripremljeni, ve"i
su i izgledi da "emo se s njima uspjeno suo!iti.
Priru!nik je namijenjen i onima koji pruaju podrku roditeljima, kao to
su edukatori roditelja, facilitatori roditeljskih grupa, te socijalni radnici
zadueni za podrku porodicama.Mogu ga koristiti i pojedinci a i grupe,
s ciljem da se pokrene diskusija i potakne rjeavanje problema.
Neka djeca imaju posebne teko"e koje nisu tipi!ne za njihov uzrast.
U njih spadaju autizam, sindrom nepanje hiperaktivnost (ADHD),
poreme"aji iz grupe fetalnih alkoholnih poreme"aja (FASD), smetnje u
razvoju i ote"enje mozga. Ako je ponaanje vaeg djeteta izrazito
problemati!no, trebate to prije potraiti savjet i pomo". Iako
informacije u ovom priru!niku mogu biti korisne za svaku porodicu,
roditeljima djece sa atipi!nim stanjima preporu!uje se da potrae
dodatne savjete od specijalno obu!enih stru!njaka, kao to su
porodi!ni ljekari i medicinske sestre u javnom zdravstvu.
Uvod
ta to nije pozitivna disciplina
Pozitivna disciplina nije pretjerano popustljiv odgoj djeteta.

Pozitivna disciplina nije to da djetetu dozvolite da radi sve to ono eli.
Pozitivna disciplina ne sastoji se u tome da nema pravila, ograni!enja ili
o!ekivanja.
Pozitivna disciplina nisu kratkoro!ne reakcije ili alternativne kazne
amaranju i udaranju.
ta to jeste pozitivna disciplina

Pozitivna disciplina jesu dugoro!na rjeenja koja razvijaju samodisciplinu
vaeg djeteta.
Pozitivna disciplina jeste jasno saop"avanje vaih o!ekivanja, pravila i
ograni!enja.
Pozitivna disciplina jeste to da sa vaim djetetom izgradite odnos koji "e biti
pun uzajamnog potovanja.
Pozitivna disciplina jeste to da dijete podu!ite vjetinama koja "e trajati cijeli
ivot.
Pozitivna disciplina podrazumijeva pove"anje sposobnost i samopouzdanja
vaeg djeteta kako bi moglo rijeiti problemati!ne situacije.
Pozitivna disciplina podrazumijeva da dijete nau!ite pristojnosti, nenasilju,
empatiji, samopotovanju, ljudskim pravima i potovanju prema drugima.
Uvod
Kako je strukturiran ovaj priru!nik

Priru!nik je organiziran prema redoslijedu faza i koraka. Svaka faza
nadovezuje se na onu prethodnu. Prema tome, najbolje bi bilo da
pro!itate cijeli priru!nik i da provodite vjebe redom kojim su date.
Dok budete razvijali svoje vjetine pozitivne discipline, sjetite se da smo
svi mi i roditelji i djeca podjednako oni koji u!e. Svi mi pokuamo,
doivimo neuspjeh, pokuamo ponovo i kona!no uspijemo.
Odgajanje djeteta nije odredite, ve" putovanje.

A za svako putovanje moramo biti pripremljeni.
Po!nimo tako to "emo razmisliti o opremi koja "e nam biti potrebna da bi
putovanje bilo uspjeno.
Uvod
Pozitivna disciplina je pristup u odgajanju djeteta.

To je na!in razmiljanja.
Oslanja se na !etiri principa uspjenog odgajanja djeteta fokusiranje
na odre#ivanje dugoro!nih ciljeva, osiguravanje srda!nosti, topline i
strukture, razumijevanje na!ina na koji djeca misle i osje"aju i rjeavanje
problema.
Sastavni elementi pozitivne discipline
Rjeavanje
problema
Razumijevanje na!ina na
koji djeca misle i osje"aju
Pruanje
topline
Uspostavljanje
reda i
strukture
Odre#ivanje dugoro!nih ciljeva
Uvod
Svako od naredna !etiri poglavlja fokusira se na jedan od tih principa.

U prvom se obrazlae razlika izme#u kratkoro!nih i dugoro!nih ciljeva
odgajanja djeteta. Ovdje "ete razmisliti o vlastitim ciljevima za razvoj
vaeg djeteta.
U drugom poglavlju objanjava se zato je zna!ajno da svome djetetu
pruite srda!nost, toplinu i strukturu. Razmislit "ete o tome kako vi to
radite i kako to jo bolje moete raditi.
Tre"e poglavlje "e vas provesti kroz faze razvoja djeteta.
U ovom su poglavlju predo!ene informacije o tome kako djeca
razmiljaju i osje"aju u razli!itim uzrastima i zato se ponaaju tako kako
se ponaaju.
U !etvrtom poglavlju navedeni su primjeri tipi!nog ponaanja djece u
razli!itoj dobi. Vjebat "ete rjeavanje problema kako biste otkrili zato bi
se djeca mogla tako ponaati.
U petom "ete objediniti sve ove informacije. Uradit "ete evaluaciju
djelotvornosti razli!itih mjera odgovora na ponaanja opisana u !etvrtom
poglavlju. Vjebat "ete pristup pozitivne discipline i ste"i bolje
razumijevanje o tome zato je on tako uspjean.
Preporu!uje se da svoje vjetine ostvarujete postepeno.

Vano je da razumijete sve principe pozitivne discipline prije nego to je
pokuate provesti.
Ipak, dok budete ostvarivali interakciju sa svojim djetetom, po!nite
razmiljati o dugoro!nim ciljevima, na!inima na koje moete pruiti
toplinu i strukturu, kao razloge zbog kojih bi se vae dijete moglo
ponaati tako kako se ponaa. Postepeno, va na!in razmiljanja
po!et "e se mijenjati. A zatim "e se, uz praksu, vae vjetine usavriti.
Uvod
Sastavni elementi pozitivne discipline nisu vani samo u prvim

godinama ivota vaeg djeteta. Oni su od sutinskog zna!aja tokom
!itavog razvoja djeteta.
$ak i onda kada vaem djetetu bude 20 godina, vi "ete mo"i koristiti ove
principe kako biste mu pomogli da donese odluke, rijei probleme i
izna#e konstruktivne pristupe konfliktu.
10
Odredite svoje
dugoro!ne
ciljeve
POGLAVLJE 1
ODREDITE SVOJE DUGORO!NE CILJEVE
Podizanje djeteta od dana kada se rodi pa dok ne odraste

jedna je od najvanijih stvari koje "emo ikada raditi. Ipak,
mnogi od nas po!inju ovo putovanje a da nisu ni razmislili
gdje na kraju ele zavriti.
U ovom "ete poglavlju razmisliti o tome koji su to vai ciljevi
u odgajanju djeteta. Ti ciljevi predstavljat "e osnovu na koju
"ete nadogra#ivati svoje vjetine i sposobnosti u pozitivnoj
disciplini.
11
Poglavlje 1
Zamislite sljede"e
U vaem domu po!inje jedno tipi!no jutro.
Vae dijete se sprema za kolu i ve" je kasno.
ta je to to elite da dijete postigne ovog jutra?
Drugim rije!ima, koji su to vai ciljevi u odgajanju djeteta za ovo jutro?
12
Odredite svoje dugoro!ne ciljeve
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

Navedite pet stvari za koje se nadate da "e ih vae dijete izvriti
prije nego to ovog jutra iza#ete iz ku"e.
1.
2.
3.
4.
5.
13
Poglavlje 1
A sada razmislimo o vrstama ciljeva koje ste naveli.

Da li ste za vae dijete naveli ciljeve kao to su:
da se brzo obu!e?
da brzo pojede doru!ak?
da vas poslua?
da odmah uradi ono to ste mu rekli?
Ovo su kratkoro!ni ciljevi.
Kratkoro!ni ciljevi su oni koje roditelji ele posti"i upravo u tom !asu.
Naprimjer, moda elite da vae dijete:
odmah obu!e cipele
da se odmah skloni sa ceste
da odmah u#e u ku"u
da odmah prestane udarati sestru
14
Dani roditelja ispunjeni su pokuajima da prona#u na!ine kako da postignu

svoje kratkoro!ne ciljeve. Ovo je prava istina o odgajanju djeteta.
Ustvari, !esto iz vida gubimo ono to smo stvarno htjeli posti"i.
Zamislite ovo
Vae dijete je posve odraslo. Upravo "ete proslaviti njegov 20. ro#endan.
Zatvorite o!i i zamislite kako "e vam dijete izgledati u toj dobi.
Kakva osoba se nadate da "e vae dijete biti u toj dobi?
Kakav odnos elite imati sa svojim djetetom kada bude u tom uzrastu?
15
Poglavlje 1
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Navedite pet osobina za koje se nadate da "e ih vae dijete imati
kada mu bude 20 godina.
1.
2.
3.
4.
5.
16
A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.
Da li ste naveli:
da dobro rjeava probleme?
da ima dobru komunikaciju?
da ima dobar odnos sa vama?
da se brine o vama kada budete stari?
da suosje"a sa drugim ljudima i da ih potuje?
da razlikuje dobro od loeg?
da je spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke?
da je osoba koja posjeduje osje"aj !asti i moralnog integriteta?
da bude odan porodici i prijateljima?
da bude dobar i predan partner svom supruniku?
da je osoba u koju se moe pouzdati?
da je motiviran da se izbori sa tekim izazovima?
da je u stanju razmiljati neovisno?
17
Poglavlje 1
Dugoro!ni ciljevi su oni koje roditelji ele ostvariti dok im djeca ne odrastu.
Naprimjer, moda "ete eljeti da vae dijete bude:
-srda!no i da voli pomo"i drugima
-obzirno i uljudno
-osoba koja donosi pametne odluke
-potena i pouzdana osoba
-nenasilno
-da se prema vama brino ophodi
-da bude brian i njean roditelj
Potrebno je vremena da se postignu dugoro!ni ciljevi obi!no je to

mnogo godina. Ali, oni !ine samu sutinu i bit roditeljstva i odgajanja
djeteta.
Dugoro!ni ciljevi su oni koje

roditelji ele ostvariti prije nego to
im djeca odrastu.
18
Jedna od najteih stvari u odgajanju djeteta jeste ispuniti dugoro!ne ciljeve

dok istovremeno ispunjavate i kratkoro!ne zato to su te dvije vrste ciljeva
!esto u suprotnosti.
Vratimo se na primjer vaeg djeteta koje se sprema za kolu.
Kasno je. Vae dijete mora pojesti doru!ak, obu"i se, oprati zube i iza"i iz
ku"e na vrijeme.
Sve to u ovom trenutku elite jeste da vam dijete stigne u kolu na vrijeme.
Pod stresom ste. Vaem djetetu se nimalo ne uri i panju mu odvla!e
druge stvari. Postajete frustrirani.
Moda "ete povikati na dijete ili ga !ak i udariti kako biste ga natjerali da
pouri.
U ovom trenutku vi ste se fokusirali na svoj kratkoro!ni cilj da dijete
odmah iza#e iz ku"e.
19
Poglavlje 1
Me#utim, ta se deava s vaim dugoro!nim ciljevima?
Kada vi!ete na dijete, da li ga time u!ite da bude uljudno?
Kada udarite dijete, da li ga tako u!ite da rjeava probleme?
Na!in na koji se ponaamo u kratkoro!nim situacijama predstavlja model

za nau djecu. Oni u!e da se nose sa stresom onako kako vide da mi to
radimo. Ako vi!emo na njih i ako ih udaramo kada smo pod pritiskom, to
je ono to "e djeca nau!iti da i sama rade.
Roditelji na kratkoro!ne frustracije !esto reagiraju na na!in koji ometa

njihove dugoro!ne ciljeve. Vikanjem i udaranjem svoje "ete dijete samo
nau!iti suprotnom od onoga to, u dugoro!nom smislu, elite da ono
nau!i.
Svaki put kada ovako reagirate, gubite priliku da svom djetetu pokaete
bolji na!in.
Kako moete ispuniti i svoje kratkoro!ne i dugoro!ne ciljeve?
20
Klju!na stvar za uspjenu i djelotvornu disciplinu je da kratkoro!ne izazove

posmatrate kao priliku da radite na vaim dugoro!nim ciljevima.
Kada osje"ate da postajete frustrirani, to je znak da imate priliku da svoje
dijete nau!ite ne!emu vanom ne!emu to je mnogo vanije od toga da
smjesta obu!e cipele.
Imate priliku da dijete nau!ite kako da:
-upravlja stresom
-komunicira s potovanjem
-rjeava konflikt bez udaranja
-uzme u obzir osje"aje drugih ljudi
-postigne va cilj a da pritom ne povrijedi druge fizi!ki ili emocionalno.
Svaki put kada ste frustrirani ili nezadovoljni, imate mogu"nost da budete
uzor svome djetetu. Ako se s tim dobro nosite, svom djetetu pokazujete
kako da i ono iza#e na kraj sa vlastitom frustracijom.
Kako je to mogu"e? Mogu"e je uvjebavanjem pozitivne discipline.
21
Pruite
toplinu, red
i strukturu
POGLAVLJE
CHAPTER21
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Vai dugoro!ni ciljevi !ine osnovu na koju nadogra#ujete
svoje vjetine pozitivne discipline. Da biste razvili te
vjetine potrebna su vam dva instrumenta toplina, te
red i struktura.
U ovom poglavlju nau!it "ete ta su to toplina, red i
struktura i zato su one vane. Razmislit "ete o tome
kako svom djetetu moete pruiti toplinu, red i strukturu
na na!in koji "e vas dovesti do vaih dugoro!nih ciljeva.
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda i strukture
23
Poglavlje 2
Pruanje topline
ta je toplina?
emocionalna sigurnost
bezuslovna ljubav
verbalna i fizi!ka naklonost
potovanje prema djetetovom razvojnom nivou
osjetljivost prema potrebama djeteta
empatija s djetetovim osje"ajima
24
Pruite toplinu, red i strukturu
U toplom i srda!nom porodi!nom ozra!ju, djeca ele udovoljiti svojim

roditeljima.
Toplina ohrabruje kratkoro!nu poslunost i udovoljavanje zahtjevima i u!i

dijete dugoro!nim vrijednostima.
25
Poglavlje 2
Ovo su neki od na!ina kako roditelji svoju djecu obasipaju toplinom.

Tako to kau: "Volim te.
Tako to pokazuju svojoj djeci da su voljena !ak i onda kada urade

neto pogreno.
Tako to im !itaju.
Tako to ih grle.
Tako to ih tjee kada su

povrije#ena ili uplaena.
Tako to ih sluaju.
Tako to situaciju sagledavaju i sa njihove ta!ke gledita.
Tako to ih pohvale.
26
Tako to se igraju sa njima.
Tako to se smiju sa njima.
Tako to im pruaju podrku kada se suo!avaju sa izazovima.
Tako to ih hrabre kada moraju uraditi neto teko.
Tako to im kau da vjeruju u njih.
Tako to uvaavaju njihov trud i uspjehe.
Tako to pokazuju da im vjeruju.
Tako to se ale i zabavljaju sa njima.
27
Poglavlje 2
Vjeba Zato je toplina vana?

Da biste razumjeli zato je toplina tako vaan dio discipline,
zamislite da po!injete u!iti novi jezik.
1. Da li "ete bolje nau!iti ako vam va u!itelj:

a) kae ta je to to radite dobro, ili
b) govori samo kad neto pogreno uradite?
2. Da li "ete nau!iti bolje ako se osje"ate:

a) sigurno uz svog u!itelja, ili
b) ako se bojite da "e vas udariti ako pogrijeite?
3. Da li "ete u!iti bolje ako mislite:

a) da "e va u!itelj biti uz vas i podrati vas, bez obzira
koliko puta pogrijeili, ili
b) da "e ljutito izjuriti iz prostorije ako pogrijeite?
4. Da li "ete eljeti da ugodite u!itelju koji je:
a) ljubazan i uvi#avan, ili
b) koji vi!e na vas, zbunjuje vas i kritizira?
5. Da li "ete eljeti da nau!ite druge jezike ako vam va u!itelj:

a) govori kako ste sposobni, ili
b) govori da ste glupi?
6. Da li "ete htjeti svome u!itelju kazati da imate problema, ako
o!ekujete:
a) da "e vas sasluati i pomo"i vam, ili
b) da "e se naljutiti i kazniti vas?
28
Vjeba pruanje topline

Navedite pet na!ina na koje svome djetetu pruate toplinu.
1.
2.
3.
4.
5.
29
Poglavlje 2
Koji od ovih na!ina
vaem djetetu daje osje"aj emocionalne sigurnosti?
vaem djetetu daje osje"aj bezuslovne ljubavi?
vaem djetetu pokazuje verbalnu i fizi!ku naklonost?
pokazuje potovanje prema razvojnom nivou vaeg djeteta?
pokazuje osjetljivost prema potrebama vaeg djeteta?
pokazuje suivljenost sa osje"ajima vaeg djeteta?
30
Uspostavljanje reda i strukture

ta je red i struktura?
jasne upute za ponaanje
jasno izraena o!ekivanja
jasno objanjeni razlozi
podrka da se djetetu pomogne da uspije
poticanje djeteta da razmilja samostalno i neovisno
pregovaranje i prevladavanje problema
Red i struktura vaem djetetu pomau da nau!i ono to je vano.
Red i struktura mu pomau da shvati svoje greke i uradi sve to moe da ih ispravi.
31
Poglavlje 2
Red i struktura vaem djetetu pruaju informacije koje su mu potrebne da

uspije sljede"i put.
Oni mu daju instrument potreban da rijei probleme onda kada vi niste tu.
Red i struktura djetetu pokazuju kako da rijei nesporazume sa drugim

ljudima na konstruktivan, nenasilan na!in.
32
Evo nekih na!ina kako roditelji svojoj djeci usa#uju red i strukturu:
Pripremaju ih za teke situacije tako to im govore ta da o!ekuju i
kako se s tim mogu nositi.
Objanjavaju im razloge za pravila.
Razgovaraju s djecom o pravilima i sasluaju njihovo miljenje.
Pomau djeci da prona#u na!ine kako da isprave svoje greke

na na!in koji im pomae da nau!e.
Pravedni su i fleksibilni. Kontroliraju ljutnju.
33
Poglavlje 2
Objasne svoje stajalite i sasluaju miljenje djeteta.
U!e ih posljedicama koje njihovi postupci imaju na druge ljude.
Djeci pruaju informacije potrebne da donesu dobre odluke.
$esto razgovaraju s djecom.
Izbjegavaju djeci prijetiti da "e ih udariti, da ih vie ne"e voljeti, da "e

im do"i !udovita, i svim onim stvarima kojih se djeca plae.
Prema djeci se ophode kao pozitivan uzor i savjetnik.
34
Vjeba Zato su red i struktura vani?

Da biste razumjeli zato su red i struktura tako vaan dio discipline,
zamislite opet da po!injete u!iti novi jezik.
1. Da li "ete bolje nau!iti ako vam va u!itelj:

a) pokazuje kako se izgovaraju nove rije!i i ako vas u!i pravilima
pravilnog pisanja rije!i, ili
b) ako od vas o!ekuje da sami otkrijete kako se piu nove
rije!i i kanjava vas ako pogrijeite?
2. Da li "ete eljeti da nau!ite vie ako va u!itelj:
a) priznaje i cijeni vae pokuaje, !ak i ako nisu savreni, ili
b) ako vam prijeti da "e vas kazniti ako pogrijeite?
3. Da li "ete nau!iti bolje ako vam u!itelj:
a) daje informacije potrebne kako biste uspjeno uradili test, ili
b) ako vam ne prua potrebne informacije a onda se ljuti kada ne
pro#ete test?
4. Da li "ete eljeti ugoditi u!itelju koji:
a) sa vama razgovara o vaim grekama i pokazuje vam kako ih
ispraviti sljede"i put, ili
b) vas udara kad pogrijeite?
5. Da li "ete eljeti da nau!ite jo jezika ako vam va u!itelj:
a) daje korisne sugestije, savjete, i poti!e vas da pokuate, ili
b) govori da to nikada ne"ete biti u stanju nau!iti?
6. Da li "ete htjeti svome u!itelju kazati kada imate problema, ako
o!ekujete da:
a) "e pokuati da shvati zato imate teko"a i pomo"i vam da
na#ete novi pristup, ili
b) "e se naljutiti i kazniti vas?
35
Poglavlje 2
Vjeba uspostavljanje reda i strukture

Navedite pet na!ina na koje uspostavljate red i strukturu pri odgoju
svog djeteta..
1.
2.
3.
4.
5.
36
Koji od ovih na!ina

vaem djetetu daje jasne smjernice kako se ponaati?
jasno izraava vaa o!ekivanja?
objanjava djetetu vae rasu#ivanje?
pomae vaem djetetu da uspije?
poti!e vae dijete da samostalno razmilja?
obuhvata pregovaranje sa vaim djetetom?
37
Poglavlje 2
Pozitivna disciplina objedinjuje toplinu, red i strukturu u toku razvoja

vaeg djeteta od ranog djetinjstva do rane odrasle dobi.
To je na!in razmiljanja koji roditeljima pomae da dostignu svoje

kratkoro!ne i dugoro!ne ciljeve.
To je na!in da djeca nau!e kako da:

rjeavaju probleme
misle svojom glavom
slau se s drugima
sukobe rjeavaju na nenasilan na!in
urade ispravnu stvar onda kada niste tu.
38
Pozitivna disciplina zasniva se na ideji da djeca na ovaj svijet dolaze bez

znanja o tome ta od njih o!ekujemo.
Djeca u!e. A najbolje u!e kada imaju podrku i informacije. Djeci razli!ite
dobi potrebne su razli!ite vrste podrke i informacija.
Toplina = Podrka
Red i struktura = Informacije
U sljede"em poglavlju opisano je kako se djeca razvijaju. Ovo "e vam

pomo"i da razmislite o vrstama topline, reda i strukture koji su im potrebni u
razli!itim uzrastima.
39
3
Razumjeti kako
djeca misle i
osje"aju
POGLAVLJE 3
RAZUMJETI KAKO DJECA MISLE I OSJE"AJU

Tre"i sastavni element pozitivne discipline jeste razumijevanje
na!ina na koji djeca misle i osje"aju.
Kada
svijet
posmatramo
o!ima
jednogodinjaka,
petogodinjaka, ili djeteta od 13 godina, po!injemo shvatati
njihovo ponaanje. Tada moemo biti mnogo korisniji u!itelji.
U ovom "ete poglavlju nau!iti kako ostvariti svoje ciljeve u
odgoju djeteta tako to "ete mu pruiti toplinu, red i strukturu
koji su adekvatni datoj fazi razvoja u kojoj se nalazi vae
dijete.
Razumijevanje na!in na koji djeca misle

i osje"aju
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda
i strukture
41
Razumjeti kako djeca misle i osje"aju
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Vaa novoro#en!ad su tek dola na ovaj svijet.
Ona ne razumiju ba puno stvari. Lako se uplae. Potrebno im je da znaju

da su sigurna i zati"ena.
U ovoj je fazi veoma bitno da roditelji bebi prue mnogo topline i panje.
Red i struktura u ovoj fazi nisu potrebni. Bebe ne mogu razumjeti pravila ili
objanjenja. Sve to im treba jeste da znaju da "e njihove potrebe biti
ispunjene.
Male bebe ne znaju niti jednu jedinu rije!. One pla!u kako bi nam dale na
znanje da im je neto potrebno. Brzo nau!e da li mogu o!ekivati da ih
sluamo i da li "emo udovoljiti njihovim potrebama.
Najvanija stvar koju roditelji mogu uraditi u ovoj fazi jeste da odgovore na
potrebe svojih beba i da nastoje u!initi sve to mogu kako bi shvatili ta je to
to je bebi potrebno.
43
Poglavlje 3
Jedna od stvari koja je bebama najpotrebnija jeste da ih dre u rukama, da

ih maze i miluju, da ih njiu i da ih nose.
Za odnos s vaom bebom veoma je vano da je tetoite i mazite. Ako se

vaa beba uz vas osje"a sigurno, onda se ne"e plaiti da nau!i nove
stvari kada za to bude vrijeme.
Milovanje i maenje vano je i za razvoj mozga vae bebe. Kada bebu

uljuljkujete i nosite, to djeluje poput hrane za mozak, !ime se grade veze
izme#u modanih "elija.
44
Pa one !ak i ne znaju ta zna!i lud! Ne znaju ni zato pla!u! Ponekad ih i

vlastiti pla! moe uplaiti.
Upamtite da je pla! normalna pojava. $ak je normalno da se pla! nastavi i

onda kada pokuavate smiriti i utjeiti svoju bebu. A normalno je i da traje
due vrijeme, naro!ito uve!er.
U ovoj fazi, najvanije to roditelji mogu

uraditi jeste da svojoj bebi pokau da je
sigurna. Ako se beba uz vas osje"a
sigurno, kod nje "e se razviti snana
privrenost prema vama.
Ta privrenost bit "e osnova vaeg odnosa

sa djetetom u godinama koje budu
uslijedile.
45
0 do 6 mjeseci
Male bebe ne razumiju svoje osje"aje. One ne znaju ni kako se vi osje"ate.

Kada pla!u, to ne !ine zato da bi vas pokuale izluditi.
Poglavlje 3
U ovom stadiju, bebe u!e kako da koriste svoje mii"e. U!e da hvataju i
va!u. One vole da grabe razne predmete i sve stavljaju u usta.
Hvatanjem i vakanjem predmeta razvijaju se bebini mii"i. Hvatanjem

beba u!i kako koristiti ruke i prsti"e. vakanjem vjeba mii"e koji "e joj
biti potrebni da jede !vrstu hranu i da govori.
Kada vam beba uhvati nakit i stavi ga u usta, ona zbog toga nije
nevaljala. Ona se samo ponaa prema svojim instinktima. Ona koristi
jedini na!in koji ima da bi nau!ila ta su ti predmeti. A time i vjeba vrlo
vane mii"e.
$im bebe do#u u fazu da mogu stavljati predmete u usta, dunost

roditelja je da se pobrine da u blizini ne bude nita to bi im moglo nauditi.
Ako bebe stave u usta sitne predmete, mogu se uguiti. Ako u usta stave
hemikalije ili prljavtinu, mogu se razboljeti.
Izuzetno je vano da iz bebinog okruenja uklonite sve stvari i predmete

koji bi joj mogli nakoditi ako ih dira ili va!e.
Upamtite da bebe u ovom uzrastu ne razumiju ta je to opasnost. Najbolje

rjeenje je da se pobrinete da je bebino okruenje sigurno. Kasnije, kako
se njegove jezi!ke sposobnosti i shvatanje budu razvijali, moete po!eti
svoje dijete u!iti tome ta je opasnost.
46
6 do12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
U ovoj dobi, bebe obi!no manje pla!u, a vie se smiju.

Kada pla!u, to je moda zato to se boje da ste otili. Beba u ovom uzrastu
"e primijetiti da ste izili iz sobe, ali jo uvijek ne shvata da "ete se vratiti.
Ovo moe biti veoma zastrauju"e za bebu. Moe se osje"ati potpuno
bespomo"no.
Jedan od vaih najvanijih zadataka u ovoj fazi jeste da izgradite povjerenje
svoje bebe u vas. Bebi je potrebno da zna da ste uvijek u blizini.
47
Poglavlje 3
Bebe ovog uzrasta mogu plakati i zbog toga to im izbijaju zubi. Nicanje
zuba moe uzrokovati dosta bola, ali vam beba jo uvijek ne moe re"i
da je to ono to je boli.
Drugi razlog za pla! u ovoj dobi je bolest. Budu"i da jo uvijek ne zna

govoriti, beba vam ne moe re"i kada se ne osje"a dobro.
Bebe ne znaju kako da vam kau da imaju povienu temperaturu,

glavobolju, da ih boli stomak, da imaju upalu grla, ili da osje"aju
mu!ninu. Jedino mogu plakati.
Jo jedan razlog zbog kojeg bebe pla!u je taj to njihovi mozgovi

postaju organizirani.
Normalno je da bebe pla!u u isto vrijeme svake no"i. To je znak da
njihova tijela i mozgovi razvijaju i poprimaju odre#eni ritam. Plakanje je
dio tog procesa.
No, vaa beba ne razumije ta joj se deava. Pomo"i "e joj ako zna da
ste blizu kada je svladaju osje"anja koja prate plakanje.
Djeca imaju pravo na brigu i usmjeravanje

koje je u skladu sa njihovim razvojnim mogu"nostima.
$lan 5.
48
Bebe u!e glasove svog maternjeg jezika onda kada im roditelji odgovaraju
na tepanje. Kada vaa beba izgovori ba, moete joj uzvratiti sa ba ba
ba.
Kada odgovarate na tepanje vae bebe,

ona u!i da je ba vaan zvuk i
usavrava njegovo izgovaranje. Uskoro
"e taj glas prerasti u rije!.
Ona u!i i to da "ete, kada ona govori, vi
sluati i odgovoriti.
Kada odgovarate na tepanje i prve rije!i svoje bebe, vi time potpomaete

jedan od najvanijih sastavnih elemenata vaeg odnosa komunikaciju.
U ovoj ranoj fazi, moete svome djetetu pomo"i da izrazi ono to osje"a.
Moete mu pokazati i da "ete sluati ta ima re"i i da "ete potivati
njegova nastojanja da komunicira sa vama.
49
6 do 12 mjeseci
Jedna od najuzbudljivijih stvari koje se deavaju u ovoj fazi je da bebe

po!inju govoriti. One u po!etku tepaju. Umiju napraviti zvuke kao to su
ba ili da ili ma.
1 do 2 godine
Tokom ove faze vaa djeca "e po!eti hodati i doivjeti nevjerovatnu jezi!ku
eksploziju!
Hodanjem se sve mijenja. Sada vae dijete moe i"i gdje god eli. Moe
dohvatiti stvari koje prije nije moglo dohvatiti.
Oduevljeno je svojom novoste!enom neovisno"u. Voli istraiti svaki
kutak. eli sve dodirnuti i sve okusiti.
Ovo istraivanje za vae dijete predstavlja putovanje prepuno otkri"a. To je

na!in na koji spoznaje i u!i o svom fascinantnom svijetu.
Svoj djeci je potrebno da istrauju, dodiruju, okuse. To je apsolutno

neophodno za njihov modani razvoj.
Kada istrauje, vae dijete postaje nau!nik. Izvodit "e eksperimente da

otkrije koji predmeti prave buku, koji predmeti padaju, a koji plutaju. Pomo"u
ovih eksperimenata u!i o stvarima u svijetu.
51
1 do2 godine
Ovo je doba izvanrednih promjena!
Poglavlje 3
Recimo, dijete "e iznova i iznova putati igra!ku da padne. To ne radi

da bi vas iznerviralo. Radi to da bi shvatilo ta je padanje ustvari.
Stavit "e ruku u hranu da otkrije njenu kakvo"u i sastav. Stavljat "e
igra!ke u usta da uvidi kakvog su okusa. Ispljunut "e hranu da otkrije
kakav je to osje"aj.
Nijedno od ovih ponaanja nije zlo!esto. Zadatak vaeg djeteta u
ovoj razvojnoj fazi je da otkriva svoj svijet. Dijete je istraiva!.
Zadatak je roditelja osigurati da taj svijet bude siguran za istraivanje.
Ako va mali pentravac moe istraivati a da mu ne prijeti nikakva
opasnost, za vrlo kratko vrijeme "e mnogo nau!iti. Nau!it "e i to da je
njegov svijet sigurno mjesto.
52
Uz sve to istraivanje, vae "e dijete vrlo brzo nau!iti nevjerovatan broj novih
rije!i. eljet "e da zna naziv svih tih stvari koje vidi.
Ovo je odli!na prilika da kod svog djeteta razvijete bogat rje!nik i prenesete
mu ljubav prema rije!ima. Vano je da:
sa njim razgovarate
1 do 2 godine
!itate mu
sluate ga
odgovarate na njegova
pitanja
Tokom ove faze va zadatak je da njegujete sve ja!u nezavisnost svog

djeteta.
Treba znati da "ete potivati njegovu potrebu za nezavisno"u i da "ete
podrati njegovu jaku elju da u!i.
53
Poglavlje 3
Potreba malog djeteta da bude nezavisno moe dovesti do odre#enog

sukoba sa vama.
U ovoj fazi dijete po!inje govoriti Ne! Kada malo dijete kae Ne!, to
nije zbog toga to vam prkosi niti to je neposluno. Ono samo
pokuava da vam kae kako se osje"a.
Iako mala djeca znaju imena mnogih predmeta, jo uvijek ne znaju

kako da imenuju osje"anja. Njima je jako teko da objasne svoje
osje"aje.
Kada malo dijete kae Ne! moe biti da pokuava re"i:
To mi se ne svi#a.
Ne elim da idem.
elim to.
elim da sam izaberem ta "u obu"i.
Nezadovoljan sam.
54
Isto tako, ne razumiju kako se drugi ljudi osje"aju. Ako ne mogu da

imenuju i navedu svoja osje"anja, zasigurno nisu u stanju imenovati ni
osje"aje neke druge osobe.
Kada urite i kada se vae dijete jo nije obuklo, to nije zato to ono eli
da zakasnite. To je zbog toga to ne razumije zato morate oti"i upravo
sada ba onda kad ono crta svoje remek-djelo.
Kada pada kia i elite da dijete obu!e kabanicu, a ono kae Ne!, ono
vam to ne govori zato to je neposluno. Ono to govori zato to jo uvijek
ne razumije kakav je to osje"aj pokisnuti ili zato to eli da samo izabere
svoju odje"u.
55
1 do 2 godine
Kada ste umorni i treba vam malo mira i tiine, vae dijete nije u stanju da
razumije kako se osje"ate i to vam je potrebno. Ako pravi buku i galamu,
to nije zbog toga to je zlo!esto. Razlog tome je to ne shvata kako se
osje"ate.
Poglavlje 3
Mala djeca doivljavaju dosta nezadovoljstva u svom svakodnevnom

ivotu. ele biti samostalna, iako im ne moemo uvijek dozvoliti da
rade ono to ele.
Ne samo da mnogo puta govore Ne!; oni tako"er i !uju Ne!
mnogo puta.
Mala djeca se u toku dana mnogo, mnogo puta razo!araju, jer im
odrasli tako !esto kau Ne!. Pokuavamo ih sa!uvati od opasnosti i
nau!iti ih vanim pravilima.
Ali, djeca ne razumiju nae namjere. Prosto osje"aju nezadovoljstvo
kada !uju Ne!.
Posljedica toga je da mala djeca mogu imati izljeve bijesa. U njima se

nagomilava frustracija i ne znaju kako je se osloboditi. Njihov govor jo
uvijek nije razvijen dovoljno dobro da izraze svoje osje"aje.
Tako ih ponekad preplavi tuga, ili se osje"aju obeshrabreno i

frustrirano. Svoje osje"aje iskazuju kroz suze, vrisku, i tako to se
bacaju na pod.
Mnogi roditelji mogu to dobro razumjeti. Kada ne shvatamo namjere
svoje djece kada kau Ne!, u nekim slu!ajevima postajemo frustrirani,
pa onda i mi dobivamo izljeve bijesa!
56
U ovakvim situacijama djecu moemo nau!iti vanim stvarima, na koji na!in

da se nose s frustracijom i kako konstruktivno da izraze osje"aje.
Te prve lekcije u rjeavanju konflikta jo jedan su sastavni element u

razvoju vaeg djeteta. One ja!aju va odnos, a dijete sti!e vjetine koje "e
mu trajati doivotno.
1 do 2 godine
57
2 do 3 godine
Iznenada, vae bi dijete moglo po!eti da se boji mraka. Ili bi moglo po!eti
plaiti se ivotinja, novih zvukova, ili sjena. Ili moda po!inje
nezaustavljivo plakati kada ga ostavljate.
Roditelji su !esto zabrinuti zbog ovih promjena. Misle da se njihova djeca
ponaanju manje zrelo, umjesto da se ponaaju odraslije. Ustvari, ove
promjene jesu znak da vae dijete postaje zrelije.
Kako vae dijete sve vie bude shvatalo opasnost, ono "e u!iti da se
pribojava da ne bude povrije#eno. Kako se mata vaeg djeteta bude
razvijala i ono bude moglo razmiljati o stvarima koje ne vidi, po!et "e se
bojati !udovita i utvara.
59
2 do 3 godine
U toku ove faze mogli biste uo!iti promjene u ponaanju vaeg djeteta
koje vas brinu, ali one ustvari predstavljaju znak njegovog sve boljeg
razumijevanja svijeta oko sebe. Obi!no se ove promjene javljaju u formi
strahova.
Poglavlje 3
Ovo moe biti jako zastrauju"i period za vae dijete. Jo uvijek nema
dovoljno iskustva da zna razliku izme#u mate i stvarnosti.
Vjeruje da ono to vidi doista i postoji.
Iznenada bi se moglo po!eti pribojavati maski, crtea u knjigama, likova iz
crtanih filmova ili igra!aka zastrauju"eg izgleda. Ovo se deava zato to
dijete sada zna za opasnost, ali jo uvijek ne zna da neke stvari nisu
stvarne.
U mati vaeg djeteta sve je ivo. Ako stavite na lice stranu masku, mislit
"e da ste postali to stvorenje. Ako zamilja da mu je pod krevetom
!udovite, onda i vjeruje da je to istina.
Vae bi se dijete moglo uplaiti i kada ga ostavljate. Razlog tome je to
sada razumije opasnost, ali jo uvijek ne shvata da "ete se uvijek vratiti po
njega. Moe se jako uplaiti kada ga ostavite samog sa ljudima koji mu
nisu dobro poznati.
U ovoj fazi vaem je djetetu

potrebno dosta ohrabrenja i
podrke.
Mora
znati
da
razumijete i potujete njegove
osje"aje i da "ete ga zatititi.
60
Jo jedan znak razvoja vaeg djeteta je pojava iznenadne stidljivosti. $ak i

ona djeca koja su bila vrlo ekstrovertna kao dvogodinjaci, mogla bi se u ovoj
dobi ponaati dosta druga!ije.
Vae dijete odjednom po!inje da se

ponaa stidljivo u prisustvu nepoznatih
osoba. Ovo zna!i da sve bolje razumijeva
ljudske odnose.
2 do 3 godine
Ovo promijenjeno ponaanje ne treba

tuma!iti kao neodgojenost ili odbijanje. To
je samo inteligentna reakcija na situaciju.
Vae dijete shvata opasnost i zna razliku
izme#u stranaca i ljudi koje poznaje.
Oprez koji vae dijete izraava u blizini stranaca pokazuje da ono sve bolje
spoznaje svijet oko sebe.
61
Poglavlje 3
Jo jedna pojava koja !esto brine roditelje jeste da djeca iznenada po!inju
odbijati da ih dre vai prijatelji ili rodbina.
Kada se to deava, to ne zna!i da je vae dijete nepristojno. U njemu se
po!inje javljati elja da ima kontrolu nad vlastitim tijelom. eli samo
odlu!iti ko ga moe dota"i.
Ovo je vrlo vaan razvoj doga#aja. Da bismo djecu nau!ili zatiti i

privatnosti tijela, potrebno je da potujemo njihovo pravo da sama imaju
kontrolu nad svojim tijelima.
Imajte na umu da vae dijete jo uvijek ne shvata kako se drugi ljudi

osje"aju.
Kada pla!e za vama, jo uvijek ne razumije da morate oti"i. Kada ne eli
razgovarati sa strancem, ne shvata da ta osoba pokuava izraziti
prijateljsku naklonost.
62
Vae dijete tek po!inje razumijevati svoje osje"aje. Pro"i "e jo neko vrijeme
dok ne bude moglo razumjeti osje"anja drugih.
Najvaniji zadatak roditelja u ovoj fazi je da potuju osje#aje svoje djece.
Djecu u!imo da potuju osje"aje drugih tako to potujemo njihova osje"anja.
Kada djeca vjeruju da "e njihovi roditelji potivati ono to ona osje"aju, postaju
samopouzdanija, jer se osje"aju sigurno.
Potivati osje"anja vae djece zna!i:

2 do 3 godine
pomagati im da osje"aje pretvore u rije!i

re"i im da se i vi sami ponekad osje"ate tako
ne sramotiti ih i ne dovoditi u neugodan poloaj
ne kanjavati ih zato to se plae
63
3 do 5 godina
Ovo je tako uzbudljiva faza razvoja! Vae dijete eli sve da zna!
Do ove dobi um vaeg djeteta se nevjerovatno razvio. Ono sada shvata
da je u stanju nau!iti bilo ta!
Ponekad se roditelji umore nastoje"i odgovoriti na sva pitanja svoje djece.

A ponekad ni oni sami ne znaju odgovor!
Me#utim, roditelji mogu kod djece izgraditi jaku osnovu za u!enje tako to
"e s potovanjem odgovarati na pitanja koja im postavljaju.
65
3 do 5 godina
Kada dijete vidi neto novo, eli znati kako se to zove, za ta slui, kako
radi, zato se kre"e tako kako se kre"e U ovoj fazi djeca postavljaju
tako mnogo pitanja!
Poglavlje 3
Ako potujemo radoznalost svoje djece, doivjet "e radost u!enja. Ovaj
osje"aj nosit "e u sebi kad krenu u kolu.
Roditelji koji se trude da odgovore na pitanja svoje djece ili im pomau
da na#u odgovore u!e ih mnogim stvarima:
da je uredu ne znati sve
da je njihovo miljenje vano
da se do informacije moe do"i na mnogo na!ina
da je traganje za odgovorima i rjeavanje problema zabavno
Djeca koja nau!e ove stvari imat "e vie sigurnosti u sebe kada se
suo!e sa izazovima. Nau!it "e se strpljenju. I nau!it "e da je dobro eljeti
u!iti.
66
Me#utim, nekada djeca ele nau!iti o stvarima koje su opasne. Moda

poele nau!iti kako se pali svije"a. Ili ta "e se desiti ako sko!e sa visokog
drveta. Ili ta "e se dogoditi ako ispuste vau omiljenu zdjelu.
Zbog toga to djeci ne moemo dopustiti da rade opasne stvari, u ovoj fazi
po!inju u!iti o pravilima.
3 do 5 godina
to bolje vae dijete bude razumjelo razloge za pravila, ve"a je

vjerovatno"a da "e ih se pridravati.
Upamtite da dijete eli znati zato? Zato ptice lete? Zato ribe plivaju? I
zato ja ne smijem zapaliti svije"u?
Kada vas dijete upita zato?, time vas ne izaziva niti vam se
suprotstavlja. Zaista eli znati odgovor.
Djeca imaju pravo da trae informacije.

$lan 13.
67
Poglavlje 3
Djeca se u ovoj fazi razvoja vole igrati igara zamiljanja. Pretvaraju se da

su sve mogu"e vrste stvari, uklju!uju"i i da su odrasli. Ponekad se jako
zanesu u svojoj igri, jer je ona za njih tako stvarna.
Igra je djetetu njegov posao. Na taj na!in vjeba osje"aj toga kako se
drugi ljudi osje"aju. Stavlja se na mjesto drugih ljudi i posmatra svijet
njihovim o!ima. Igra je izuzetno vana za razvoj empatije kod djece.
Igra je vana i za razvoj dje!ijeg mozga. Kroz igru rjeavaju probleme,

izmiljaju nove stvari, provode eksperimente, i otkrivaju na koji na!in
stvari funkcioniraju.
Djeca imaju pravo na igru.
$lan 13.
68
Djeci je potrebno vrijeme za igru. To je jo jedan sastavni dio njihovog razvoja.
Ako imaju vremena da razvijaju svoju matu, postat "e kreativniji u rjeavanju
problema.
Ako mogu rastaviti predmete i opet ih sastaviti, uvidjet "e da mogu shvatiti
stvari.
3 do 5 godina
Ako znaju crtati i pjevati, postat "e sigurniji u tome da se izraze kroz
umjetnost.
Ako imaju priliku da rade na rjeavanju prepirki, postat "e bolji u rjeavanju
konflikta.
69
Poglavlje 3
Jo jedna odlika ove faze je da djeca ele pomo"i. ele o!istiti pod, ele
po!astiti druge, oslikati ku"u, i praviti stvari.
Dok pomau, djeca egrtuju. Gledaju"i i pomau"i, u!e i vjebaju

vane ivotne vjetine.
Kada djeca pomau, mogu im se desiti mnoge greke. Stvari ne rade

savreno. Imaju malo iskustva sa tim zadacima, pa se moe desiti da ih
ne urade onako kako bismo to eljeli.
70
Ali, ovo je na!in na koji u!e. Isto kao to ni mi nismo najbolji u stvarima koje
radimo po prvi put, tako i djeca trebaju priliku da pogrijee i da nau!e.
Kada poti!emo djecu da nam pomau, mi im time dajemo ansu da u!e. A
kada ih pustimo da vjebaju, time im pokazujemo da potujemo njihove
vjetine i sposobnosti.
Ovakva poruka snano utje!e na djecu. Ako sebe doivljavaju sposobnim,
bit "e mnogo sigurniji u sebe kada budu u!ili nove stvari.
Vaan zadatak za roditelje u ovoj fazi je da njeguju povjerenje svoje djece

u njihove sposobnosti tako to:
odgovore na njihova pitanja, ili im pomognu na"i odgovore
3 do 5 godina
pobrinu se da djeca imaju vremena za igru

poti!u ih da im pomau
71
Poglavlje 3
Djetetovo pouzdanje u vlastitu sposobnost da u!i predstavlja osnovu

!itavog budu"eg u!enja.
U godinama koje slijede dijete "e se suo!avati s brojnim izazovima. Ako

to putovanje zapo!ne vjeruju"i da je sposobno, ve"a je vjerovatno"a da
"e ih uspjeno savladati.
72
5 do 9 godina
Ova faza se odlikuje glavnom prekretnicom u ivotu djeteta a i roditelja. U

ovom periodu ve"ina djece kre"e u kolu.
Kada dijete krene u kolu, njegov se svijet mijenja. Mora brzo nau!iti kako da:
se sna#e samo, bez roditelja,
se slae s mnogo nove djece
ispuni o!ekivanja mnogih novih odraslih osoba
se pridrava novih rasporeda i rutine
73
5 do 9 godina
Prva iskustva koje dijete stekne u koli mogu utjecati na njegov stav prema
koli za jo mnogo narednih godina.
Poglavlje 3
Iako sva djeca polaze u kolu u istoj dobi, nisu svi u isto vrijeme jednako
spremni za nju. Djeca imaju razli!ite temperamente koji mogu dosta
utjecati na to kako reagiraju na kolu.
Temperament djeteta je uro#en. Ne moe se promijeniti. U velikoj mjeri
predstavlja ono to vae dijete jeste.
Ne postoje dobri ili loi temperamenti postoje samo razli!iti. Na
temperament je ono to nas !ini jedinstvenim. Svaki temperament ima
svoje prednosti.
Razmotrimo neke bitne dimenzije temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Neka djeca su izuzetno aktivna, i ve"inu vremena ele da tr!e, ska!u, ili
se pentraju. Skoro nikada ne miruju, !ak ni za vrijeme obroka. $ini se
da su uvijek u pokretu.
Druga djeca su manje aktivna, vie vole mirne aktivnosti, recimo da due
vrijeme gledaju knjige ili slau slagalicu.
Nivo aktivnosti ostale djece je negdje izme#u.
74
2. Redovitost
Neka djeca imaju predvidljiv ritam. Ogladne u pravilnim razmacima, bude
se, zaspu i idu u kupatilo otprilike u isto vrijeme svakog dana.
Druga djeca imaju promjenljiv ritam. Moe se desiti da jedan dan jako
ogladne oko podneva, a da sljede"eg dana u podne uop"e ne budu
gladni. Moda se u ponedjeljak probude vrlo rano, ali u utorak spavaju
dokasno.
Druga djeca imaju ritam koji spada tu negdje izme#u.
3. Reagiranje na nove situacije

Neka djeca se slobodno uputaju u nove situacije. Smijee se nepoznatim
osobama, prilaze novim grupama djece i pridruuju im se u igri, lako
uspostavljaju nova prijateljstva, vole da probaju novu hranu, i uivaju u
odlasku na nova mjesta.
Reakcije ostale djece na nove situacije su negdje izme#u.
75
5 do 9 godina
Druga djeca izbjegavaju nove situacije. Distanciraju se od nepoznatih

osoba, treba im dosta vremena da se priklju!e novim grupama,
ispljuvavaju novu hranu i oklijevaju ili izbjegavaju i"i na nova mjesta.
Poglavlje 3
4. Prilagodljivost
Neka djeca se brzo prilagode na novu rutinu, mjesta, ljude i hranu.
Potreban im je samo dan ili dva da se priviknu na novi raspored, ivot u
novoj ku"i ili poha#anje nove kole.
Druga djeca se opet sporije prilago#avaju. Moe se desiti da im trebaju
mjeseci da se sprijatelje s djecom u novom susjedstvu, da se po!nu
osje"ati oputeno u novoj koli, ili da se "uhodaju" u novi raspored.
Prilagodljivost druge djece nalazi se negdje izme#u.
5. Podlonost odvra#anju panje i koncentracije

Nekoj djeci je lako odvratiti panju. Svoju panju prebacuju s jedne stvari
na drugu, zavisno od tog ta vide ili !uju u tom trenutku.
Potrebno im je dosta vremena da izvre svoje zadatke, jer se njihova
panja stalno rasplinjuje u razli!itim smjerovima. Me#utim, kada su tuna
ili razo!arana lako je preusmjeriti njihovu panju na neto drugo i
promijeniti im raspoloenje.
Drugu djecu nije tako lako omesti. Mogu sjediti i !itati due vrijeme. A
kada su gladni ili tuni, nije im lako odvratiti pozornost na neto drugo.
Podlonost odvra"anju panje ostale djece je negdje izme#u.
76
6. Postojanost (ustrajnost)
Neka djeca su veoma uporna, i ustrajavaju u suo!avanju sa izazovnim
zadatkom dok ga ne izvre. Pred o!ima imaju zadati cilj i ustrajat "e na
tome dok cilj ne postignu. Ne odustaju kada se suo!e sa neuspjehom. Ali
ih nije lako ubijediti da prestanu raditi stvari koje ele da rade.
Druga djeca su manje uporna. Ako padnu, prestaju se penjati. Ako ne
uspiju brzo sastaviti slagalicu, uskoro gube interes. Tu djecu je lako
ubijediti da prestanu raditi stvari koje ne elimo da rade.
Nivo ustrajnosti druge djece spada negdje izme#u.
7. Intenzitet reakcija
Neka djeca jako burno reagiraju na doga#aje i situacije. Ako imaju
problema da sloe slagalicu, vritat "e i bacati dijelove. Iskazuju intenzivnu
ljutnju i tugu, ali isto tako izraavaju i snaan osje"aj sre"e. Glasno pla!u
kada su tuna, a smiju se od sveg srca kada su sretna. Uvijek znate kako
se ovakva djeca osje"aju.
Intenzitet reakcija ostale djece negdje je izme#u.
77
5 do 9 godina
Druga djeca imaju priguene reakcije. Kada u sebi osje"aju tugu, tiho
pla!u. Kada su sretna, mirno se smijee. Teko je znati kako se takva
djeca osje"aju.
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 1

Ocijenite svoje dijete u svakoj od 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak
Visok
4
Uvijek u
pokretu
Sjedi mirno
due vrijeme
2. Redovitost
Niska
Visoka
4
Ogladni i spava u
isto vrijeme svakog
dana
Ogladni i spava u
razli!ito vrijeme
razli!itim danima
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje
1
Izbjegava nove
ljude, nesretno na
novim mjestima,
odbacuje nove
stvari
78
Prihvatanje
4
Voli upoznati nove
ljude ,
i"i na nova mjesta,
probati nove stvari
4. Prilagodljivost
Mala
Velika
Treba mu dosta
vremena da se
prilagodi promjenama
u rutini ili okruenju
Brzo se prilago#ava
na promjene u rutini
ili okruenju
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Niska
Visoka
Fokusira se na
aktivnost due
vrijeme
4
Sve primje"uje, !esto
prebacuje panju
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak
Visok
5 do 9 godina
Brzo gubi interes

za aktivnosti
4
Ustraje na
aktivnostima dok
ih ne zavri
Nizak
1
Ne pokazuje
mnogo
promjena u
emocijama
Visok
4
Pokazuje
intenzivnu tugu,
ljutnju i sre"u
79
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 2

Razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta predstavlja
prednost.
Na koje na!ine temperament mog djeteta predstavlja prednost:
80
A sada razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta ne

predstavlja prednost.
Na koje na!ine temperament mog djeteta ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
81
Poglavlje 3
Temperament vaeg djeteta ima veliki utjecaj na njegovu spremnost za

kolu.
Nekoj djeci "e nova sredina biti interesantna i uzbudljiva, brzo "e se
prilagoditi novoj rutini i uivati sti!u"i nove prijatelje.
Druga djeca "e novu sredinu doivjeti stresnom, trebat "e im vremena
da se naviknu na novu rutinu, i bit "e im teko ste"i nove prijatelje.
Za roditelje je vano da uzmu u obzir temperament svoje djece i da
potuju njihovu individualnost.
Nemogu"e je aktivno dijete pretvoriti u neaktivno, ili dijete koje nije tako
uporno u!initi ustrajnijim.
Me#utim, kod svakog djeteta moemo prepoznati jake strane i osloniti se
na njih. Tako#er moemo prepoznati i specifi!ne probleme kod svakog
djeteta i stvoriti povoljno okruenje koje "e svakom djetetu omogu"iti da
se razvija i napreduje.
82
Na ponaanje vaeg djeteta ne utje!e samo njegov temperament. I va

temperament utje!e na njegovo ponaanje kao to utje!e i na vae.
Na odnos roditelj dijete dosta utje!e to koliko se slau temperament
djeteta i njegovog roditelja.
Zamislimo roditelja koji ba i nije aktivan. Takav roditelj voli ostati u ku"i,
!itati u miru i sluati laganu muziku.
A sada zamislimo ta se moe desiti ako takav roditelj ima dijete sa
visokim nivoom aktivnosti. ta "e se desiti ako je to dijete stalno u ku"i i
ako se od njega o!ekuje da sjedi mirno kao bubica?
Ako taj roditelj uvidi da njegovo dijete ima vii nivo aktivnosti od njegovog,
mo"i "e prilagoditi svoja o!ekivanja i izna"i na!ine kako da zadovolji
potrebu djeteta za aktivno"u. Ako ne shvati da se njegovo dijete tako
ponaa zbog svog temperamenta, mogao bi pomisliti da je nevaljalo.
Veoma je vano da roditelji razmisle o vlastitom temperamentu i procijene
koliko se dobro slae sa temperamentom njihove djece. Ovo nam moe
pomo"i da shvatimo razloge mnogih porodi!nih nesuglasica.
5 do 9 godina
83
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 1
Ocijenite sebe u svih 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak
Visok
4
Volim fizi!ke
aktivnosti i
stalni pokret
Najvie volim
mirne aktivnosti
2. Redovitost
Nizak
Visok
4
Ogladnim i
umorim se u isto
vrijeme svakog
dana
Ogladnim i
umorim se u
razli!ito
vrijeme u
raznim
danima
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje
1
Neugodne su mi
nove situacije,
susreti s novim
ljudima,
isprobavanje novih
stvari
84
Prihvatanje
4
Uivam i"i na nova
mjesta, sretati nove
ljude, probati nove
stvari
4. Prilagodljivost
Mala
Velika
Treba mi dosta
vremena da se
priviknem na
novu rutinu i
sredinu
Brzo se
privikavam na
promjenu rutine ili
sredine
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Mala
Velika
Mogu fokusirati
panju na
jednu temu
due vrijeme
4
Moje misli je lako
pomesti; moja
panja se !esto
pomi!e
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak
Visok
Brzo gubim
interes za jednu
aktivnost i
prebacujem se
na druge stvari
4
5 do 9 godina
Ustrajavam na
aktivnosti dok
je ne zavrim
Slab
1
Ne pokazujem
previe svoje
emocije; drugi ljudi
obi!no ne znaju
kako se osje"am
Jak
4
Ljudi odmah
primje"uju moju
sre"u, tugu ili
bijes
85
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 2
Razmislite o na!inima na koje va temperament predstavlja prednost.
Na koje na!ine moj temperament predstavlja prednost:
86
Sada razmislite o na!inima na koje va temperament ne predstavlja

prednost.
Na koje na!ine moj temperament ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
87
Poglavlje 3
Vjeba Slaganje
Plavom olovkom ozna!ite krui"e koji odgovaraju ocjenama koje ste
dali svom djetetu. Zatim poveite krui"e linijom.
88
Nivo aktivnosti
"
Redovitost
"
Reakcije na nove situacije
"
Prilagodljivost
"
Podlonost ometanju panje
"
Nivo postojanosti (ustrajnost)
"
Intenzitet reakcija
"
Vjeba Slaganje
Crvenom olovkom ozna!ite krui"e koji odgovaraju ocjenama koje ste dali
sebi. Zatim poveite krui"e linijom.
"
Redovitost
"
Reakcije na nove situacije
"
Prilagodljivost
"
Podlonost ometanju panje
"
Nivo postojanosti (ustrajnost)
"
Intenzitet reakcija
"
5 do 9 godina
Nivo aktivnosti
89
Poglavlje 3
Razlike u vaim temperamentima

Moje dijete i ja se razlikujemo u
Ta razlika mogla bi pridonijeti nesuglasicama u slu!aju kada
Ta razlika mogla bi pridonijeti konfliktima u slu!aju kada
90

5 do 9 godina
91
Poglavlje 3
Sli!nosti u vaim temperamentima

Moje dijete i ja smo sli!ni u
Ta sli!nost mogla bi doprinijeti da se slaemo u
92

5 do 9 godina
93
Poglavlje 3
Slaganje vaeg i djetetovog temperamenta moe imati veliki utjecaj na va

odnos. Kada uvidite ulogu koju temperament ima u ponaanju vaeg
djeteta i u vaem vlastitom, po!et "ete shvatati razloge koji se kriju u
mnogim nesuglasicama koje se javljaju.
Onda moete shvatiti i zato udaranje i vikanje ne pomau.
Vae dijete je li!nost za sebe, ba kao i vi. Njegov temperament se ne
moe promijeniti, a ne moe ni va.
U slu!aju kada vam se temperamenti ne podudaraju, moete prona"i
na!in da rijeite razlike bez sva#a i prepirki. Moete prona"i na!ine da
potujete razlike i da ih pomirite.
94
U prvim danima kole, drutveni odnosi djece postaju sve vaniji. Sve
ve"i interes za prijateljstvo koji pokazuju znak je njihove sve ve"e
samostalnosti.
Svijet djeteta se iri. U!i vie o tome kako drugi razmiljaju, u ta vjeruju i
kako se ponaaju.
No, to je neophodan i bitan dio u razvoju djeteta. Tokom ove faze nau!it
"e dosta o drugim ljudima. $ak "e nau!iti vie i o sebi.
95
5 do 9 godina
Ponekad se roditelji plae da u ovoj fazi gube kontrolu nad svojom

djecom. Brinu se zbog svih tih novih utjecaja kojima su djeca izloena.
Poglavlje 3
U ovoj fazi djeca po prvi put moraju shvatiti neka vrlo sloena pitanja.
Moraju nau!iti kako:
rijeiti sukob sa drugom djecom
komunicirati s drugima, !ak i kada se ne slau
braniti se i zauzimati za sebe
zauzeti se za druge
nositi se sa nasilnicima u koli
biti odan, !ak i kada je to teko
biti ljubazan, !ak i kada drugi to nisu
Vjetine i samopouzdanje koje je vae dijete steklo u prethodnim

fazama dat "e jaku osnovu za suo!avanje sa ovim novim izazovima.
96
Za djecu koja sebe vide kao dobru, brinu i sposobnu osobu, vjerovatnije je
da "e donijeti dobre odluke.
Za djecu koja osje"aju da im roditelji pruaju podrku i prihvataju ih, ve"a je

vjerovatno"a da "e im se obratiti za savjet i pomo".
Ve"a je vjerovatno"a da "e ona djeca, koja su vidjela da se njihovi roditelji s

konfliktom, ljutnjom i stresom nose bez agresije ili nasilja, i sama svoje
sukobe rjeavati dobro.
Za djecu, koja su od svojih roditelja nau!ila da druge sluaju, komuniciraju

sa njima i prema njima se ponaaju s potovanjem, vjerovatnije je da "e
isto raditi i sa svojim vrnjacima i u!iteljima.
5 do 9 godina
97
Poglavlje 3
Sve ono to ste proteklih godina radili kako biste sa svojim djetetom
izgradili snaan odnos pun povjerenja, sada "e mu dati snagu da se
izbori sa tekim situacijama.
Za dijete predstavlja ogroman izazov da shvati sve komplikovane
aspekte odnosa. Njemu je sve to potpuno novo. Pogrijeit "e, jer ne
razumije sve ono to mi razumijemo.
Ali, pokuavanjem, doivljavanjem neuspjeha i uspjeha, dosta "e nau!iti
o drugim ljudima, a i o sebi. Empatija za druge "e porasti. A sve vie "e
se razvijati i njegovo shvatanje vlastitih uvjerenja i vrijednosti.
Glavni zadatak roditelja u ovoj fazi je da podravaju i usmjeravaju

svoju djecu. Djeca se ugledaju na nas kao na svoje uzore i savjetnike.
Moramo biti onakvi ljudi

kakvi elimo da naa djeca postanu.
98
Kao njihovi prvi i najvaniji u!itelji, vlastitim ponaanjem moemo im

pokazati kako da:
potuju prava drugih
ukau dobrotu i ljubaznost
pomognu drugima
shvate da su povrijedili druge
izvine se za svoje greke i pokuaju ih popraviti
u!ine da njihovo izvinjenje bude iskreno
budu odani
!asno se ponaaju
Ova faza je izuzetno vana, jer predstavlja most izme#u djetinjstva i

adolescencije.
99
5 do 9 godina
Moemo dalje nadogra#ivati na temelju koji smo podigli u prvim godinama. I

moemo "pripremiti teren" za samostalno odlu!ivanje u tinejderskom
dobu.
10 do 13 godina
Vae dijete treba u"i u pubertet. Desit "e se mnoge uzbudljive promjene.
Njegovo tijelo se sprema za promjenu. Vae dijete vie nije dje!a!i".
Priprema se za odraslo doba. Ali, jo je dijete.
Takva situacija moe dovesti do nesuglasica u porodici.
Zato su sukobi u porodici tako !esti u ovoj fazi?
10 do 13 godina
101
Poglavlje 3
Razlog 1
U ovoj fazi, djeca ele da im roditelji dozvole vie nezavisnosti. Ali roditelji
su zabrinuti da njihova djeca jo uvijek nemaju potrebno znanje i vjetine
da sami donose odluke.
Razlog 2
Zna!ajne promjene koje se deavaju u tijelu vaeg djeteta mogu dovesti
do toga da postane "udljivo ili zlovoljno. Dijete koje je prije bilo veselo i
radosno iznenada moe postati neko ko je mrzovoljan i lako se naljuti.
Razlog 3
Djeca vie vremena provode sa
vrnjacima, a manje sa roditeljima.
Ponekad ele raditi ono to rade
njihovi vrnjaci, iako njihovi roditelji
to ne odobravaju.
Razlog 4
Djeca u ovoj fazi shvataju da se moda ne slau sa svojim roditeljima po
odre#enim pitanjima. Formiraju vlastita uvjerenja i otkrivaju ko su kao
individue.
Razlog 5
Tokom ove faze moe se desiti da se roditelji boje za svoju djecu. Moe
se desiti da se brinu za njihovu sigurnost ili zdravlje. Mogu"e je i da budu
zabrinuti da "e im djeca upasti u neku nepriliku ili popustiti u koli.
Ponekad se roditelji osje"aju kao da su potpuno nemo"ni.
Svi skupa, ovi razlozi mogu dovesti do !estih porodi!nih sukoba.
102
U ovoj fazi prijateljstva postaju sve vanija.

Prijatelji su jako bitni za emocionalno zadovoljstvo djece. Mogu biti
zna!ajan izvor podrke, utjehe i zadovoljstva. Oni vau djecu mogu
nau!iti raznim vjetinama i pomo"i im da razviju nove interese. Djeci je
potrebna drutvena podrka, ba kao i odraslima.
Me#utim, sve ve"i interes djece da stvaraju i odravaju prijateljstva moe
dovesti i do zabrinutosti roditelja. Roditelji se u ovoj fazi !esto brinu
zbog pritiska okoline. Ponekad "e djeca uraditi stvari kojima se roditelji
protive samo da bi se osje"ala prihva"enim me#u svojim vrnjacima.
Najve"i izazov za roditelja u ovoj fazi je da zatite svoje dijete od
opasnosti istovremeno potuju#i njegovu sve ja!u potrebu za
nezavisno#u.
10 do 13 godina
103
Poglavlje 3
Na!ini na koje moete izgraditi "sistem sigurnosti"

za svoje dijete
Provodite vrijeme zajedno

radite stvari skupa kao porodica
razgovarajte sa djetetom o njegovim prijateljima
sasluajte ga kada pri!a o onome to ga brine i !ime je
preokupirano
cijenite i pohvalite njegove uspjehe
razgovarajte sa njim o izazovima s kojima "e se suo!iti u
narednim godinama i dajte mu do znanja da "ete biti uz njega da mu
pomognete
budite iskreni s njim
budite njeni i srda!ni
pokuajte razumjeti osje"anja koja se nalaze u pozadini
njegovog ponaanja
Gradite i ja!ajte njeno samopotovanje

pomozite joj da otkrije i da zavoli to to jeste
ohrabrite je da vjeruje u svoje sposobnosti
pomozite joj da sagleda svoje prednosti i posebne osobine
Budite uklju!eni u njeno kolovanje

posje"ujte kolske priredbe i manifestacije
oti#ite upoznati njene u!itelje
razgovarajte s njom o zada"i i ponudite joj svoju pomo"
pokaite interes za ono to !ita i razgovarajte s njom o tome
Upoznajte prijatelje svoga sina

pustite ih da se drue u vaem domu
upoznajte njihove porodice
posjetite manifestacije ili deavanja u koje je uklju!eno vae dijete sa
svojim prijateljima
Budite blizu ali na distanci

pobrinite se da znate gdje je i s kim vaa k"erka, ali potujte njenu
sve izraeniju potrebu za nezavisno"u i privatno"u
pokaite da joj vjerujete i da u nju vjerujete
104
Kako moete potpomo"i nezavisnost svog djeteta

Pomozite mu da razvije vlastiti osje"aj za dobro i loe
razgovarajte o opasnim aktivnostima i radnjama i objasnite mu
zato treba izbjegavati stvari kao to su puenje, uzimanje droga ili
situacije u kojima se stavlja u fizi!ku opasnost
razgovarajte sa njim o vaim vrijednostima i sasluajte njegove
razgovarajte o fizi!kim i emocionalnim promjenama koje "e doivjeti
u pubertetu
razgovarajte sa njim o pritiscima s kojima "e se suo!iti da uradi stvari
za koje smatra da su pogrene ili opasne
pomozite mu da isplanira unaprijed kako bi se osje"alo pripremljenim
da se suo!i sa pritiskom okoline
pomozite mu da prona#e na!ine kako da se odupre pritisku okoline, a
koji "e i"i njemu na ruku
Pomozite joj da razvije osje"aj odgovornosti i da se na nju moe ra!unati

uklju!ite je u ku"anske aktivnosti
razgovarajte s njom o novcu i kako da ga razumno i racionalno troi
uklju!ite je u stvaranje pravila i o!ekivanja za porodicu
Pomozite mu da razvije osje"aj empatije i potivanja za druge

poti!ite ga da pomae ljudima u nevolji
razgovarajte s njim ta da uradi kada su drugi neljubazni
Pomozite joj da razmisli o svojoj budu"nosti

pomozite joj da odredi vlastite ciljeve
razgovarajte s njom o tome kakve bi vjetine i znanje eljela imati
kada bude starija
ohrabrite je da ima svoj san, viziju toga to eli da bude njen ivot
pomozite joj da prona#e na!ine kako da ostvari svoje ciljeve
105
10 do 13 godina
Poglavlje 3
Svi oni sastavni elementi koje su roditelji djetetu usa#ivali ranijih godina
sada postaju veoma vani.
Sastavni elementi u ranijim fazama razvoja koji ja!aju

porodi!ne odnose u kasnijim fazama
Podrka i usmjeravanje
Adolescencija
Pubertet
Samopouzdanje i povjerenje
kolska
dob
Potivanje
osje"anja
Nenasilno
rjeavanje
sukoba
Traenje
informacija
Predkolska
dob
Samostalnost
Vjetine uljudne
komunikacije
Mla#a
predkolska
dob
Dojena!ka
dob
Privrenost
106
Povjerenje
Novoro#ena!ka
dob
Kod djece koja su u ranim godinama ivota nau!ila da mogu vjerovati

svojim roditeljima, ve"a je vjerovatno"a da "e sada sluati njihov
savjet.
Manje je vjerovatno da "e djeca !iji su roditelji njegovali njihovu
samostalnost kad su bila mla#a u ovoj dobi potpasti pod negativan
utjecaj svojih vrnjaka.
Kod djece !ije su osje"aje potivali kada su bili mali vjerovatnije je da
"e roditeljima lake izraziti svoje strahove i brigu.
Za djecu !iji su roditelji od ranog doba razvijali njihovo
samopouzdanje ve"a je vjerovatno"a da "e vjerovati u sebe.
Ve"i su izgledi da "e djeca koja su od svojih roditelja primala podrku
i savjete sada im se obratiti prije nego to se pojavi poteko"a.
Odnos koji ste izgradili sa djetetom bit "e njegovo uporite i spas na
putovanju ka odraslom dobu.
10 do 13 godina
107
14 do 18 godina
Ovo je faza nevjerovatnog bogatstva i intenziteta. Vae dijete samo to

nije zakora!ilo u odraslo doba.
Tokom svog djetinjstva, uvjebavalo se za ovu fazu. Nau!ilo je kako da:
potuje druge
rjeava nesuglasice bez nasilja
na konstruktivan na!in izrazi svoja osje"anja
zauzme se za sebe i za druge
U ovoj "e fazi vae dijete svakodnevno koristiti te vane vjetine.
Roditelji !esto ustanove da svoju djecu ne vi#aju previe u ovoj fazi. Vae
dijete mora samostalno koristiti svoje vjetine.
14 do 18 godina
109
Poglavlje 3
Biti roditelj koji odgaja adolescenta moe biti divno iskustvo.

Vae dijete je gotovo odrastao !ovjek, sposobno da sa vama razgovara
skoro o svemu. Moe razmiljati o novim idejama, graditi vlastite ideale i
zacrtati svoj put.
Suo!it "ete se sa brojnim izazovima dok budete savladavali promjene u
vaem odnosu. Ali, kao i uvijek, te promjene daju vam priliku da svoje
dijete nau!ite kako da donosi ispravne odluke, rjeava sukobe i nosi se s
neuspjehom.
110
U ovoj fazi vae dijete isprobava sve vrste mogu"nosti u nastojanu da

spozna ko je ustvari. Njegov primarni zadatak je da otkrije svoj
jedinstveni identitet.
Vae dijete osje"a snaan poriv da izrazi ono to on jeste, a ne ono to
drugi od njega o!ekuju da bude. Moda to izrazi kroz iznenadnu promjenu
izbora:
muzike
odijevanja
frizure
prijatelja
uvjerenja
sklonosti u izboru hrane
vankolskim aktivnostima
intelektualnim interesima
planovima za budu"nost
Djeca imaju pravo na slobodu izraavanja

i slobodu misli.
$lanovi 13. i 14.
14 do 18 godina
111
Poglavlje 3
Roditelji se u nekim slu!ajevima po!nu plaiti u ovoj fazi. Moe se desiti da

pomisle da se sada gubi sve ono !emu su u!ili svoju djecu.
Kod djece se mogu razviti nova vjerska ili politi!ka uvjerenja. Moe se
desiti da prestanu i"i na vjerske obrede i bogosluje ili da prestanu jesti
odre#enu vrstu hrane. Moda ofarbaju kosu ili po!nu odijevati samo crnu
odje"u.
Isto onako kako je va dvogodinjak eksperimentirao sa raznim
predmetima, tako sada va tinejder eksperimentira sa svojim identitetom.
Isprobava razli!ite li!nosti kako bi otkrio koja mu nabolje pristaje.
Kako bi to u!inili, prvo moraju odbaciti neke svoje stare navike i na!ine.
Poput gusjenice je koja odbacuje svoju !ahuru. Mora to uraditi da se
"i!ahuri" u jedinstvenu, zasebnu li!nost.
Adolescenti !esto isprobavaju identitete koji se dosta razlikuju od li!nosti
njihovih roditelja. Sluaju muziku koja se ne svi#a njihovim roditeljima,
nose odje"u koju im roditelji ne vole, i zauzimaju stajalita s kojima im se
roditelji ne slau.
Time to se po!inju dosta razlikovati od svojih roditelja, adolescenti bolje
mogu da shvate ko su ustvari oni sami.
112
Ipak, roditelji su !esto zabrinuti gdje ih mogu odvesti ti adolescentski

eksperimenti. Ponekad mladi razmiljaju o tome da isprobaju droge i
alkohol. A moe se desiti da po!nu razmiljati i o eksperimentiranju sa
seksom i odnosima.
Adolescentima je teko da shvate da im se mogu desiti loe stvari. Oni jo

uvijek ne shvataju u potpunosti da ih mogu povrijediti, da mogu zatrudniti
ili da mogu umrijeti. U nekim slu!ajevima, rade vrlo riskantne i opasne
stvari zato to misle da im se nita loe ne"e desiti.
Isprobavaju uloge odraslih i eksperimentiraju sa stvarima koje su im

zabranjene. ele da rade stvari koje su oduvijek gledali da rade odrasli
uklju!uju"i i njihove roditelje.
Roditelji se !esto brinu da na njihovu djecu utje!u druge mlade osobe koje
bi ih mogle navesti da rade opasne stvari ili da na njih utje!u odrasli
koji su lo uzor.
14 do 18 godina
113
Poglavlje 3
Povjerenje vaeg djeteta sada postaje izuzetno vano. Djetetu je

potrebno da zna da vam se bez straha moe obratiti za informaciju i
savjet.
Ne eli da ga kontrolirate. Ali, potrebno je da zna da ste tu, da "ete im
pruiti otvorenu i iskrenu informaciju, jasna o!ekivanja i strukturu i
sigurno okruenje.
Sada "e na kunju biti stavljeni samopouzdanje, sposobnost donoenja
odluka, vjetine komunikacije, samopotovanje, empatija i vjetine
rjeavanja sukoba koje je vae dijete nau!ilo. Sada su mu one najvie
potrebne.
Ponekad "e dijete pogrijeiti, nastoje"i da donese samostalne odluke. I
upravo onako kako je kao malo dijete bilo povrije#eno kada je eljelo
nau!iti o stvarima i predmetima, tako bi i sada mogao biti povrije#en u
svom novom nastojanju da nau!i o ivotu.
I upravo onako kako ste za svoje dijete nastojali odrati sigurnu sredinu,
pruiti mu informacije i potpomo"i njegov rast dok je bilo malo, tako to
moete uraditi i sada.
Vae "pti!e" isprobava svoja krila. Bit "e trenutaka kada "e i pasti. Ali, uz
vau pomo" nau!it "e da leti.
Najvanije to roditelji u ovoj fazi mogu uraditi jeste:

ja!ati odnos roditelj dijete
pratiti i nadzirati djetetove aktivnosti
poticati osje"aj samostalnosti kod djeteta
114
Ja!anje odnosa roditelj dijete

Veza roditelj dijete po!inje se stvarati ro#enjem djeteta. Izgradnjom
povjerenja i stvaranjem privrenosti od samog po!etka, te ja!anjem te veze
kako dijete raste, roditelj oblikuje odnos koji "e njegovog tinejdera uvesti u
svijet odraslih.
Vjerovatnije je da "e djeca uspjeno pro"i kroz adolescenciju ako je njihov

odnos sa roditeljima:
topao, njean i pun ljubavi
stabilan, dosljedan i !vrst, i predvidljiv.
Kod tinejdera koji imaju jak odnos sa svojim roditeljima, ve"a je

vjerovatno"a da "e:
imati pozitivne odnose sa drugim adolescentima i odraslima
smatrati da roditelji u njih imaju povjerenja i da "e nastojati da to
povjerenje odre
drugima uzvratiti i na njih reagirati s potovanjem i empatijom
imati samopouzdanje i vii nivo samopotovanja
biti kooperativniji i susretljiviji sa drugima
biti boljeg duevnog (mentalnog) zdravlja
sluati i postupati prema savjetu svojih roditelja.
Ve"a je vjerovatno"a da "e se prema roditeljima, koji se prema svojim

tinejderima ophode s potovanjem i ljubazno"u, zauzvrat ophoditi na isti
na!in.
14 do 18 godina
115
Poglavlje 3
S druge strane, kada je odnos roditelj dijete previe kontroliraju"i i

diktatorski, te takav u kojem se dijete dosta kanjava, ve"a je
vjerovatno"a da "e tinejderi:
bojati se i izbjegavati roditelje

lagati kako bi izbjegli kaznu
postati depresivni i anksiozni
osje"ati bijes i biti ogor!eni
"istresati" ljutnju na druge ljude
buniti se protiv roditelja
Emotivna veza izme#u roditelja i adolescenta predstavlja podlogu za

sve njihove interakcije.
U odnosu koji je topao, srda!an i pun ljubavi, mnogo je lake mladu

osobu uspjeno voditi kroz ovu fazu.
116
Pra"enje i nadziranje djetetovih aktivnosti

Pruati i usa#ivati red i strukturu kod tinejdera je naro!ito problemati!no
zbog njihove potrebe za ve"om nezavisno"u. Iako im je potrebna
nezavisnost, jo uvijek im trebaju i usmjeravanje i savjeti roditelja.
Zadatak roditelja je da djetetu prui neku vrstu mape odnosno plana puta
kojim "e ga usmjeravati. Roditelj "e ukazati na to koji su to tei putevi, na
kojima bi moglo biti problema i koji je najsigurniji pravac za odredite ka
kojem ide njegovo dijete. No, mlada osoba "e odlu!iti kojim smjerom da
krene.
Jedan od najboljih na!ina da roditelj osigura takvu vrstu mape i da usmjeri
mladu osobu na siguran put, jeste kroz pra"enje i nadzor.
Pratiti i nadzirati aktivnosti djeteta zna!i da roditelj zna ta njegov tinejder

radi, na na!in koji potuje njegovu potrebu za i pravo na privatnost i
nezavisnost.
Roditelji svoje tinejdere mogu nadzirati tako to:

pokazuju istinski interes za njihove aktivnosti
s njima !esto razgovaraju
u njihovoj su blizini koliko god je to mogu"e, ali na nenametljiv na!in
prisustvuju manifestacijama i deavanjima u koja su uklju!ena njihova
djeca
znaju ko su njihovi prijatelji
do!ekuju njihove prijatelje u svom domu
pozivaju prijatelje svoje djece na porodi!ne izlete
znaju ta rade u slobodno vrijeme
iznalaze aktivnosti u kojima uivaju i oni i dijete i skupa ih rade
podravaju svoju djecu da postignu svoje ciljeve
14 do 18 godina
117
Poglavlje 3
Nadzor je najuspjeniji onda kada roditelji prona#u na!ine da

ostvaruju !estu interakciju sa svojim tinejderima, na na!in koji je
pozitivan i zabavan.
Kada mlade osobe uivaju u vremenu koje provode sa svojim

roditeljima, ve"a je vjerovatno"a da "e:
nadzor svojih roditelja doivljavati kao brinost
sa roditeljima provoditi vie vremena, a manje vremena biti
bez nadzora
oputeno razgovarati sa svojim roditeljima
sluati savjete svojih roditelja
eljeti da odre pozitivan odnos sa roditeljima
Me#utim, kada je me#usobni odnos roditelja i djeteta negativan, pun

ljutnje i kanjavanja, vjerovatnije je da "e tinejderi:
nadzor svojih roditelja doivljavati kao kontrolu i uplitanje u njihov
ivot
provoditi manje vremena sa roditeljima, a time i vie vremena bez
nadzora
plaiti se da razgovaraju sa roditeljima kada su zabrinuti
odbijati savjete roditelja
buniti se protiv roditelja
Izuzetno je vano da se nadzor provodi u kontekstu toplog i njenog

odnosa, punog ljubavi.
118
Poticanje samostalnosti djeteta

Adolescencija roditeljima prua posljednju priliku da svojoj djeci pomognu
da prakticiraju vjetine donoenja odluka u sigurnom okruenju ispunjenom
podrkom. Uskoro "e dijete biti odrasla, samostalna osoba.
Ovu priliku roditelji mogu iskoristiti tako to "e nezavisnost svoje djece
njegovati kroz:
istinsko potivanje ideja svoje djece, !ak i onda kada se razlikuju od
njihovih
poticanje djece da odlu!e koje su njihove vrijednosti
izraavanje bezuslovne ljubavi
uputanje u razgovor sa djecom kao sebi jednakima
iskazivanje povjerenja u sposobnost svoje djece da donose odluke i da
se nose s posljedicama tih odluka
potivanje osje"aja svoje djece
pruanje podrke svojoj djeci kada pogrijee
poticanje djece da pokuaju ponovo nakon to nisu uspjeli
uzimanje u obzir gledita djece u slu!aju kada smatraju da se prema
njima nepravedno postupa
iznalaenje rjeenja kod neslaganja i sukoba miljenja
Ova iskustva kod tinejdera dovode to toga da imaju osje"aj da su dostojni

povjerenja, optimisti!ni i sposobni.
14 do 18 godina
119
Poglavlje 3
Ponekad roditelji i ne shvataju"i obeshrabruju nezavisnost svojih

tinejdera. To rade kada:
kritiziraju miljenje svoje djece
stvaraju osje"aj krivnje kod djece kada se ne slau sa njima
promijene temu onda kada djeca pokuaju razgovarati sa njima
odbacuju osje"aje svoje djece
govore "jesam ti rekao kada djeca pogrijee
uskra"uju ljubav ili ih odbijaju kada imaju problema
ignoriraju gledite svoje djece
nepopustljivi su i kruti i nespremni da razgovaraju o rjeenju za
nesuglasice
Ovakva iskustva kod tinejdera mogu izazvati gor!inu, ljutnju i

depresiju. Po!inju sumnjati u svoju vrijednost kao ljudi i smatraju da
nisu u stanju imati dobre ideje ili donijeti ispravne odluke. Postaju sve
manje samostalni, oslanjaju"i se vie na to da, umjesto njih, drugi ljudi
donose odluke.
Nezavisnost se poti!e onda kada roditelji svojoj djeci pokazuju da ih

potuju i da vjeruju u njih.
120
A ta sad?
Kada razumiju kako djeca misle i osje"aju u razli!itim fazama, roditelji su
mnogo spremniji da na problemati!ne situacije reagiraju na pozitivan i
konstruktivan na!in.
Ovo znanje prua vam osnovu za rjeavanje problema. Umjesto da samo
odreagirate u datom trenutku, moete razmisliti o tome ta zna!i
ponaanje vaeg djeteta i u kom smjeru ga vodi.
Roditelji !esto pogreno protuma!e razloge zbog kojih se djeca ponaaju
na odre#eni na!in. Kada mislimo da nam prkose ili da nas pokuavaju
naljutiti, uzvra"amo bijesom ili kaznom.
Kada shvatimo da rade ono to im je potrebno da rade kako bi preli u
sljede"u fazu razvoja, ve"a je vjerovatno"a da "emo im uzvratiti
informacijom i podrkom koje su im potrebne.
14 do 18 godina
121
Rjeavanje
problema
POGLAVLJE 4
RJEAVANJE PROBLEMA
$etvrti sastavni element pozitivne discipline je rjeavanje
problema.
U prethodnom poglavlju, nau!ili ste kako da postignete svoje
dugoro!ne ciljeve tako to "ete svom djetetu pruiti toplinu,
red i strukturu koji odgovaraju njegovoj razvojnoj fazi.
U ovom poglavlju imat "ete priliku upoznati se sa
problemati!nim situacijama koje se mogu javiti kod djece u
razli!itoj dobi. Primijenit "ete ono to ste nau!ili o dje!ijem
razvoju, da biste razmislili o tome ta bi moglo biti uzrok
djetetovog ponaanja. Ova praksa "e vam pomo"i da razvijete
djelotvornu i uspjenu reakciju.
Rjeavanje problema
Razumijevanje na!ina na koji djeca

misle i osje"aju
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda
i strukture
123
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Najve"i izazov za roditelje malih beba jeste kako da izi#u na kraj s

plakanjem.
Zamislite sljede"e
Vaa beba, stara 10 sedmica, pla!e ve" nekoliko minuta.
Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 pro!itali o ovoj razvojnoj fazi.
Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba pla!e.
125
Poglavlje 4
Da li ste uvrstili razloge kao to su:

glad
e#
bol
pretoplo
prehladno
mokre pelene
bolest
strah
potreba da je se mazi
potreba da je se njie ili nosi?
Ako jeste, !estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou da

shvatite zato beba jo pla!e.
126
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
A sada zamislite ovo

Rano je uve!er. Vaa beba stara 10 sedmica pla!e ve" 30 minuta.
Pokuali ste:
da je nahranite
provjeriti da se uvjerite da je nita ne ulja ili bode
skinuti joj odje"u ili dekicu
obu"i joj odje"u ili staviti dekicu
provjeriti ima li temperaturu
umiriti je njihanjem, pjevanjem ili noenjem
!ekati joj le#a
i ona jo uvijek pla!e.
127
Poglavlje 4
Ponovo razmislite o onome to ste pro!itali u poglavlju 3 o ovoj fazi

razvoja.
Sada navedite koliko god moete mogu"ih razloga za bebin
neprekidni pla!.
128
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
Da li ste naveli razloge kao to su:

bol koji ne moete otkriti
bolest koju ne moete ustanoviti
stoma!ni gasovi
uobi!ajeni na!ini plakanja?
Ako jeste, !estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou kako biste

shvatili zato beba jo uvijek pla!e.
Zapamtite da bebe nikada ne pla!u kako bi vas naljutile. Bebe ne

razumiju da imate osje"aje. One pla!u samo zato to moraju.
129
Rjeavanje problema
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
U ovoj fazi najve"i problem roditelja je da se dovoljno naspavaju!

Bebe !esto pla!u no"u i roditelje moe iscrpiti kada im se san
neprestano prekida.
Zamislite ovo
Vaa estomjese!na beba se jo uvijek budi u 4 sata ujutro svake
no"i. Umorni ste i elite da beba odspava no" bez prekida.
Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 pro!itali o ovoj razvojnoj
fazi. A sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih bi se
beba mogla buditi no"u.
131
Poglavlje 4

glad ili e#
bol zbog nicanja zuba
pretoplo ili prehladno
mokre pelene
bolest
strah da ste nestali
organizacija mozga
potreba da je se miluje i mazi
potreba da je se ljuljuka ili nosi?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi kako biste shvatili
zato se beba budi.
Zapamtite da bebe ne pla!u da bi naljutile svoje roditelje ili zato to

su razmaene. Nemogu"e je razmaziti bebu prevelikom brigom ili
panjom.
Bebe su kao mlade bilj!ice.

Treba im mnogo brige i panje da bi rasle i napredovale.
132
Rjeavanje problema
A sada zamislite ovo
Razmislite o onome to ste pro!itali o ovoj razvojnoj fazi u poglavlju

3. Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba pravi
glasne zvukove.
133
6 do 12 mjeseci
Vaa beba je po!ela da proizvodi glasne zvukove. Ona odjednom

po!inje da kri!i, prave"i zvukove koje niko ne moe razumjeti.
Ponekad se ovo deava na javnim mjestima ili u situacijama kada su
ljudi obi!no tihi.
Poglavlje 4

nastoji da imitira govor
uiva u svojoj sposobnosti da proizvodi glasove
eksperimentira da vidi ta "e se desiti kada pravi
razli!ite zvuke
vjeba glasove svog jezika
normalno tepanje
po!eci govora?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato

bebe ponekad prave krike.
Vaa beba ne kri!i da bi vas dovela u neugodan poloaj ili da bi
vas iznervirala. Ona je uzbu#ena zbog otkri"a zvuka. Voli
isprobavati i otkrivati nove glasove koje moe proizvesti. Njeni
zvukovi !ak i oni glasni znak su da se razvija.
134
Rjeavanje problema
1 do 2 godine
Zamislite sljede"e
Va mali pentravac je vrlo aktivan. Brzo hoda naokolo po ku"i,
dodiruju"i razne stvari uklju!uju"i i noeve i makaze.
Bojite se da "e se povrijediti ako tako nastavi.
Kako biste rijeili taj problem, razmislite o onome to ste pro!itali u
poglavlju 3 o ovoj razvojnoj fazi. Sada navedite koliko god moete
razloga da objasnite zato malo dijete radi opasne stvari.
135
1 do 2 godine
Djeca u ovoj fazi hodaju i vole istraivati. Najve"i izazov za roditelje je

da !uvaju i zatite svoju djecu.
Poglavlje 4

potreba da dodiruje kako bi nau!ilo
snaan poriv za istraivanjem
nema iskustva o opasnosti
ne zna koji su predmeti opasni
ograni!eno znanje jezika zbog !ega ne razumije upozorenja i
objanjenja
uzbu#enje zato to vidi, osje"a i isprobava nove stvari
ima povjerenje u sigurnost svoje sredine
voli da u!i?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato va

dvogodinjak nekada radi opasne stvari.
136
Rjeavanje problema
Sada zamislite ovo

Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz ku"u, vae malo dijete
ugleda zdjelu na stolu. Slu!ajno je to vaa omiljena, ru!ne izrade.
Pripadala je vaoj majci i briljivo je !uvate.
Kada je dijete ugleda, pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se
razbije.
137
1 do 2 godine
Da biste odlu!ili kako "ete reagirati u ovoj situaciji, razmislite o

onome to ste u poglavlju 3 pro!itali o ovoj razvojnoj fazi. Sada
navedite sve razloge koje znate zbog kojih je dijete oborilo vau
omiljenu zdjelu.
Poglavlje 4

ne zna koji su predmeti lomljivi
nemogu"nost da shvati koliko vam ta zdjela zna!i
ne shvata kako njegovi postupci mogu izazvati da se
dese odre#ene stvari
potreba da dodiruje da nau!i
snaan poriv za istraivanjem
ograni!eno znanje jezika zbog kojeg ne razumije
upozorenja i objanjenja
uzbu#enje to vidi nove predmete
povjerenje u sigurnost njegove sredine
voli da u!i?
Ako jeste, onda ste primijenili znanje o razvojnoj fazi da otkrijete zato
va dvogodinjak nekada razbije dragocjene predmete.
138
Rjeavanje problema
Upamtite da vae malo dijete ne dodiruje stvari, ne isprobava ih

stavljaju"i ih u usta i ne isputa ih iz ruku zato da vas iznervira. Ne
shvata koji ga predmeti mogu povrijediti, koji su to vama dragocjeni,
a koji se mogu razbiti. Ne zna nita o novcu, pa tako ne zna ni koliko
predmeti kotaju.
1 do 2 godine
Kada malo dijete dodiruje stvari, isprobava ih

stavljaju"i ih u usta ili ih ispusti na pod,
ono u!i o svom svijetu.
139
Poglavlje 4
Zamislite sada sljede"e

Pada kia. Trebate odvesti dijete na lije!ni!ki pregled. Va autobus "e
vrlo brzo sti"i. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali odbija da je
nosi. Kae Ne! i otr!i. Osje"ate kako u vama raste nezadovoljstvo.
Zastanite na tren i sjetite se ta ste u poglavlju 3 !itali o razvoju malog
djeteta. Navedite sve razloge zbog kojih vae dijete moe odbiti da
obu!e kabanicu.
140
Rjeavanje problema

snaan poriv za samostalno"u
ne shvata pojam vremena
nemogu"nost da shvati vanost noenja kabanice
nesposobnost da shvati zato mora i"i ba sada i prekinuti

aktivnost koja je njemu tako vana
elja da samo izabere odje"u koju "e nositi
nema iskustva sa kiom i ne zna kakav je neugodan osje"aj
pokisnuti
poja!ava mu se stres, jer osjeti da u vama raste ljutnja
ne svi#a mu se osje"aj kada nosi tu kabanicu
normalni negativizam jednog dvogodinjaka?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato

vae malo dijete odbija raditi stvari koje su za vas neophodne,
logi!ne ili vane.
141
1 do 2 godine
nemogu"nost da shvati zato je bitno ako propustite autobus
Rjeavanje problema
2 do 3 godine
Zamislite sljede"e
Vae dijete se po!inje protiviti tome da nave!er ide u krevet.
Neprestano pla!e kada je ostavite u sobi. Shvatate da se po!injete
ljutiti na svoju k"erkicu, jer ne eli i"i u krevet.
Razmislite o tome ta ste u poglavlju 3 pro!itali o ovoj razvojnoj fazi.
Navedite koliko god znate razloga zbog kojih vae dijete odbija i"i u
krevet.
143
2 do 3 godine
Kod djece se u ovoj fazi !esto javljaju strahovi. Za roditelje moe biti
jako stresno kad dijete pla!e dok odlaze ili kada im se djeca po!nu
plaiti drugih ljudi.
Poglavlje 4

bujna mata koja moe izmisliti strana !udovita
ne shvata razliku izme#u mate i stvarnosti
vjeruje da su sjene duhovi, !udni zvuci uljezi, a vjetar babaroga
vjeruje da je crte u njenoj sobi iv
osje"aj opasnosti kada je sama u mraku
ne moe shvatiti da "ete se, kada odete, i vratiti
nemogu"nost da svoje strahove izrazi rije!ima
stres joj se poja!ava kako osjeti da u vama raste ljutnja?
Ako jeste, koristili ste svoje znanje o razvojnoj fazi da ustanovite zato
vae dijete no"u odbija i"i u krevet.
144
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Va sin voli da se igra loptom. Voli je baciti da odsko!i, voli je
kotrljati, voli sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u
prodavnici, ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. On zaci!i od radosti,
zgrabi loptu za police i otr!i sa njom. Nemate dovoljno novca da mu
kupite loptu. Potr!ite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto.
Dijete zapla!e i po!inje izljev bijesa.
Razmotrite svoje znanje o ovoj razvojnoj fazi. Navedite koliko god
znate razloga zbog kojih vae dijete ima izljev bijesa.
2 do 3 godine
145
Poglavlje 4

nemogu"nost da razumije na koji na!in funkcioniraju
prodavnice i novac
nemogu"nost da shvati zato lopta nije njegova
nesposobnost da osje"aje izrazi rije!ima
nemogu"nost da zna kako se vi osje"ate
jaka elja za samostalno"u
elja da kontrolira svoj svijet ?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato vae
dijete ima izljeve bijesa.
146
Poglavlje 4
147
Rjeavanje problema
3 do 5 godina
U ovoj fazi djeca su izuzetno radoznala. ele da znaju kako sve radi
i zato. Vole eksperimentirati sa predmetima.
Zamislite ovo
Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na
hrpu i zatim obara. Kada predmeti padnu na pod, neki se otete.
Osje"ate kako u vama raste bijes.
148
3 do 5 godina
Zastanite na trenutak i razmislite o razvojnoj fazi u kojoj se nalazi

vae dijete. Navedite sve razloge kojih se moete sjetiti za ovakvo
ponaanje djeteta.
Poglavlje 4

snana elja da razumije kako stvari rade i funkcioniraju
voli da eksperimentira s predmetima kako bi nau!ilo o njihovim
osobinama
prirodna elja da nau!i o svijetu oko sebe
snana potreba da se igra
sklonost da se zanese u igri
nema dovoljno iskustva s predmetima da bi moglo
predvidjeti koji se mogu otetiti
ne razumije zato je vano ako se ti predmeti otete?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste

razumjeli zato se vae dijete ponaalo tako da je otetilo predmete.
149
Rjeavanje problema
Sada zamislite sljede"e

Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim
igra!kama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme
da po#ete, ali on se ne prestaje igrati. Kaete mu ponovo, ali jo
uvijek ne prestaje. Po!injete osje"ati frustraciju i bijes.
Smirite se i razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite
to vie moete razloga zbog kojih dijete ne odgovara na vau
naredbu.
3 do 5 godina
150
Poglavlje 4

jak bioloki nagon da se igra
duboka zanesenost u igru
zna!aj te igre za njega
elja da zavri ono na !emu radi
nemogu"nost da shvati zato morate i"i ba sada
teko mu je da sagleda situaciju iz vae ta!ke gledita
njegov osje"aj da je iznenada prekinut usred
vane aktivnosti?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili
zato dijete ne prestaje da se igra kako bi polo sa vama.
151
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Pravite ve!eru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su
spremni za mijeanje. Vae dijete vas pita moe li vam pomo"i. Vi
znate da "e priprema jela trajati due ako vam ona bude pomagala i
da "e trebati vie vremena da se sve poslije po!isti i pospremi.
Ono to vi u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite
jelo i zato odvra"ate dijete od toga da vam pomogne. Ali ona je
uporna. Osje"ate kako u vama raste pritisak.
Zastanite za trenutak i razmislite o znanju koje imate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zato vaa k"i toliko uporno
eli da vam pomogne.
3 do 5 godina
152
Poglavlje 4

jaka elja da nau!i nove vjetine
prirodni poriv da savlada izazove
uitak u osje"aju dok dri sastojke
radoznalost da vidi ta "e se desiti kada se sastojci
pomijeaju i skuhaju
nemogu"nost da shvati zato ne elite da vam pomogne
teko joj je da situaciju sagleda iz vae ta!ke gledita
elja da radi vane stvari koje rade odrasli
elja da bude poput vas?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou s ciljem da shvatite
zato vae dijete toliko uporno eli da vam pomogne.
153
Rjeavanje problema
Sada zamislite
Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u
blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada
nailazi automobil. Vae dijete istr!i na cestu da uzme loptu.
Prestraeni ste da "e ga udariti auto. U panici ste i tr!ite na cestu da
zgrabite dijete. Svjesni ste da mora nau!iti da to nikada vie ne radi.
Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete
istr!alo na cestu.
3 do 5 godina
154
Poglavlje 4

nema iskustvo kako je to kada !ovjeka udari velika, jaka
maina
ne shvata relativnu veli!inu i snagu auta u pore#enju s
dje!ijim tijelom
ne shvata kakve posljedice moe izazvati udarac auta u
pokretu u dje!ije tijelo
nemogu"nost da zauzme voza!evu ta!ku gledita
ne razumije ta to zna!i biti teko povrije#en
ne razumije pojam smrti i trajnost i nepromjenjivost smrti
sklonost da se zanese u igri, nesvjesno ta se deava oko njega?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili
zato bi vae dijete istr!alo na cestu.
155
Rjeavanje problema
5 do 9 godina
Vae dijete je ulo u novi svijet kolu. Promijenilo se ono to od

njega o!ekuju. Njegov ivot je postao sloeniji.
Zamislite ovo
U!itelj vaeg djeteta vas je obavijestio da se dijete problemati!no
ponaa u koli. Ne moe sjediti mirno i treba mu dosta vremena da
zavri kolski rad.
Vama je jako bitan uspjeh vaeg djeteta u koli. Prije nego to do#e
ku"i, elite razmisliti o tome kako "ete reagirati.
156
5 do 9 godina
Razmislite o onome to znate o njegovom razvojnom nivou i

temperamentu. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se vae
dijete moglo tako ponaati u koli.
Poglavlje 4

visok nivo aktivnosti zbog kojeg mu je teko da sjedi mirno
visok nivo aktivnosti koji kod njega izaziva osje"aj da su mu mirne
aktivnosti dosadne
neredovni ritam, to mu oteava da svakog dana slijedi istu
rutinu
ritam koji je takav da ga tjera da zaspi kasnije, zbog !ega je
umorno idu"eg dana
ritam koji kod njega izaziva glad u vrijeme koje se ne
poklapa sa rasporedom !asova
oduevljenje novim situacijama i ljudima
teko mu je da se prilagodi svim novim
o!ekivanjima, pravilima i rutinama razreda
svjestan je, i interesuje ga sve to se oko njega deava
sklonost da izgubi interes u slu!aju da nije odmah postigao
uspjeh u datoj aktivnosti
poja!an interes za drutvene odnose i stvaranje prijateljstava?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu

kako biste shvatili zato bi vae dijete moglo imati problema da ispuni
o!ekivanja u!itelja u koli.
157
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Vaa k"i i njena drugarica se igraju ivotinjama igra!kama. Samo je
jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa k"i je udari i
uzme joj konja. Njena drugarica se raspla!e i naljuti. Iznenada, dvije
djevoj!ice, koje su se tako radosno igrale, sada se sva#aju na sav
glas.
elite da zaustavite sva#u i da nau!ite svoje dijete da ne udara druge.
Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o razvojnom nivou
svoje k"eri i njenom temperamentu.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete udarilo
drugo.
5 do 9 godina
158
Poglavlje 4

nedostatak iskustva u rjeavanju konflikta
teko joj je da sagleda ta!ku gledita drugog djeteta
teko izraava osje"aje rije!ima
teko kontrolira svoje impulse
ima takav temperament zbog kojeg intenzivno reagira na frustraciju
vidjela je vas kako udarate druge kad ste ljuti ili frustrirani?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu

kako biste shvatili zbog !ega bi se vae dijete sva#alo sa drugim
djetetom i udarilo ga.
159
Rjeavanje problema
10 do 13 godina
U ovoj fazi, socijalizacija i drutveni odnosi djece postaju sve vaniji.

Njihova prijateljstva se razvijaju i produbljuju, kao i nesuglasice sa
njihovim vrnjacima. U!e o tome ko su i ta to ele da budu.
Zamislite ovo
Vae dijete se vratilo iz kole u jako loem raspoloenju. Ne eli
razgovarati sa vama i zvu!i ljutito. Osjetite da je prema vama osorna i
uvrije#eni ste njenim ponaanjem. elite je nau!iti da ne moe tako
sa vama razgovarati.
Prije nego to je ukorite, razmislite o tome ta znate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se mogla tako
ponaati.
10 do 13 godina
160
Poglavlje 4

stres zbog toga to se !itav dan mora nositi sa sloenim
drutvenim odnosima
nervoza jer !itav dan mora paziti da ispuni o!ekivanja
nastavnika u pogledu ponaanja i ispunjavanja kolskih
zadataka
problemi u u!enju odre#enih predmeta zbog teko"a u
u!enju ili nastave koja ne postie eljeni u!inak
zabrinuta je jer je loe uradila testove provjere znanja
strah da "e vas naljutiti njen neuspjeh u koli
maltretiraju je druga djeca
prijatelji je odbacuju ili kolege iz razreda isklju!uju
suo!ena je s tekom odlukom kojom se testira njena odanost
teko izraava svoje strahove i brige
pod pritiskom je vrnjaka da radi stvari koje vi ne odobravate
eli da sama rjeava svoje probleme
osje"a se sigurno da svoje frustracije "istrese" na vas
ne spava dovoljno da bi mogla da se nosi sa svim drutvenim
i intelektualnim zahtjevima s kojima se suo!ava
njeno tijelo u razvoju ne dobiva adekvatnu ishranu
hormonalne promjene koje utje!u na njeno raspoloenje?
Ako jeste, primijenili ste znanje o ovom razvojnom nivou kako
biste shvatili zato je vae dijete uznemireno ili ljuto.
161
Rjeavanje problema
14 do 18 godina
U ovoj fazi dijete otkriva ko je i odlu!uje ko eli da bude. Traga za

svojim jedinstvenim identitetom.
Zamislite ovo
Vae dijete se uvijek obla!ilo na na!in koji ste odobravali. Jednog
dana ugledate da nosi rin!icu na obrvi, pankersku "je" frizuru i
majicu s nepristojnim natpisom.
okirani ste i zbunjeni njegovim izgledom. elite da odmah
promijeni odje"u, opere kosu i ukloni rin!icu.
Prije nego to po!nete pani!ariti, razmislite o ovom razvojnom nivou.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete iznenada
odlu!ilo da se po!ne obla!iti na na!in koji ne odobravate.
14 do 18 godina
162
Poglavlje 4

snaan poriv da izrazi svoju individualnost
potreba da se odvoji od roditelja kako bi otkrio ko je
vanije mu je da se uklapa sa svojim vrnjacima, nego sa svojim
roditeljima
ja!a potreba da se osje"a nezavisnim, nego da osje"a da ga
drugi kontroliraju
jaka elja da izrazi vlastiti ukus, uvjerenja i ono to voli
potreba da isproba nove identitete kako bi otkrio koji mu najbolje
odgovara?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste
shvatili zato bi vae dijete iznenada promijenilo svoj izgled.
163
Rjeavanje problema
Zamislite sada sljede"u situaciju

Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom ima izlaz do 10:00
sati uve!er. Subota je, 10:30 uve!er, a ona se jo ne vra"a ku"i.
Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi
neiskusni voza!. Znate i to da "e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje
vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol.
Stie ku"i, a vi samo to niste eksplodirali od straha, brige i bijesa.
Prije nego to planete od bijesa, razmislite o njenom razvojnom nivou.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete, pod tim
okolnostima, dolo ku"i kasnije.
14 do 18 godina
164
Poglavlje 4

uvjerena je da joj se nita loe ne"e desiti
teko joj je da shvati kako se vi osje"ate, znaju"i da moe biti
povrije#ena
potrebno joj je da ima nezavisnost i kontrolu u donoenju odluka
nemate dovoljno povjerenja u njenu sposobnost da kae Ne
drugim mladim ljudima
potrebno joj je da sebi i svojim vrnjacima pokae da je odrasla
spoznaja da su joj potrebne i nezavisnost, ali i vaa pomo"
elja da vam pokae da je samostalna osoba
potreba da unaprijedi svoje vjetine kako bi branila i podrala
vlastite potrebe i vrijednosti?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste
shvatili zato bi vae dijete, pod opasnim okolnostima, dolo ku"i
kasnije.
165
Uzvratite
pozitivnom
disciplinom
POGLAVLJE 5
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Odredili ste svoje dugoro!ne ciljeve u odgajanju djeteta, tako
da znate ta nastojite posti"i pozitivnom disciplinom.
Svjesni ste koliko je vano da pruite toplinu, red i strukturu
kako biste postigli svoje ciljeve.
Razumijete kako djeca misle i osje"aju u razli!itim uzrastima,
tako da znate kako im pruiti toplinu, red i strukturu na
odgovaraju"i na!in.
U stanju ste rijeiti problem kako biste shvatili zato bi se vae
dijete moglo ponaati na odre#eni na!in.
Sada je vrijeme da sve to objedinite i na problemati!ne situacije
reagirate na takav na!in kojim "ete potivati razvojni nivo svog
djeteta i koji "e vas voditi ka ispunjenju vaih dugoro!nih
ciljeva.
U ovom "emo se poglavlju ponovo vratiti na problemati!ne
situacije iz !etvrtog poglavlja i ispitati na!ine kako da na njih
odgovorite pozitivnom disciplinom.
165
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva

Razmotrimo dugoro!ne ciljeve koje ste odredili u poglavlju 1.
Zamislite opet da je vaem djetetu 20 godina. Zamislite situacije s
kojima "e se susresti, izbore koje "e morati napraviti i izazove s
kojima "e se suo!iti.
Koje su to osobine za koje se nadate da "e ih vae dijete imati u tim
godinama? Navedite osobine koje su za vas vane.
166
Uzvratite pozitivnom disciplinom
Cilj pozitivne discipline je da se na ponaanje djeteta uzvrati na na!in

koji "e dovesti do ispunjenja tih dugoro!nih ciljeva. Kako biste
uspjeno koristili pozitivnu disciplinu, vai dugoro!ni ciljevi vam uvijek
trebaju biti najvaniji u razmiljanju.
Naravno, bit "e situacija, kada su djeca u pitanju, koje "e vas lako
navesti na to da mislite samo na svoje kratkoro!ne ciljeve i da
zaboravite dugoro!ne. Ali, ako dugoro!ne ciljeve koristite kao svoje
smjernice i vodite se njima, mo"i "ete uspjenije odgovoriti na
kratkoro!ne izazove.
Upamtite da se vae dijete stalno razvija, raste, u!i i mijenja. Ono
ne"e uvijek plakati no"u niti stavljati sve u usta. To su kratkoro!ni
izazovi. Ali, vaa reakcija na njih moe vas dovesti na put kojim "ete
posti"i svoje dugoro!ne ciljeve.
167
Poglavlje 5
Korak 2 Fokusirajte sa na toplinu, red i

strukturu
U poglavlju 2, razmiljali ste o tome koji su to na!ini na koje svom
djetetu pruate toplinu, red i strukturu. Razmislite ponovo o tome.
Prije svega, razmislite koji su to na!ini na koje djetetu iskazujete
toplinu (emocije i ljubav, zatitu, potovanje, empatiju). Napiite sve
na!ine kojih se moete sjetiti.
168
A sada razmislite o tome kako djetetu pruate red i strukturu

(informacije, smjernice i upute, podrka). Napiite sve na!ine kojih se
moete sjetiti.
169
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite o tome kako misli i osje"a

vae dijete
U tre"em poglavlju ste imali priliku razmiljati o tome kako se djeca
razvijaju. Kada se djeca rode, ona ne znaju i ne shvataju nita o
svijetu oko njih. Kako sti!u vie iskustva, tako vrlo postepeno i u!e o
svijetu oko sebe.
Tokom svog razvoja, djeca tee ka razumijevanju i samostalnosti.
Mnogi oblici ponaanja, koje roditelji smatraju frustriraju"im ili
problemati!nim, predstavljaju samo pokuaje djece da shvate stvari i
steknu vie iskustva.
Ako te situacije sagledavamo iz ta!ke gledita djeteta, mo"i "emo na
njegove potrebe odgovoriti toplinom, redom i strukturom, kako bi
dijete steklo to shvatanje i samostalnost.
170

U poglavlju 4, bavili ste se time na koji na!in moete primijeniti svoje
znanje o razvoju djece, s ciljem da uvidite da njihovo ponaanje
obi!no ima smisla, onda kada se sagleda sa njihove ta!ke gledita.
Kada ponaanje djece posmatramo samo s naeg stajalita, skloni
smo tome da se osjetimo frustriranim ili se naljutimo onda kada rade
stvari koje ne elimo da rade. Ponekad mislimo da nas dijete
namjerno nastoji naljutiti.
Ali, djeca ne ele nas naljutiti. Oni se osje"aju tako majunim i slabim
kada se odrasli ljute na njih. Ni oni ne vole taj osje"aj, ba kao ni mi.
Obi!no kada djeca rade stvari koje ne elimo, to je zbog toga to ih
ne shvataju dovoljno i zato to ele neto izabrati po svojoj volji. Ako
potujemo njihove razvojne nivoe, moemo im pomo"i da poboljaju
svoje razumijevanje i postanu sposobniji da naprave dobar izbor.
171
Poglavlje 5

Sada je vrijeme da shvatite kako da reagirate na izazovne situacije.
Reagirati na novi, druk!iji na!in iziskuje dosta prakse, to opet trai
mnogo ponavljanja. U narednim vjebama "ete na ista pitanja
odgovoriti mnogo puta, ali za razli!ite situacije.
Vano je da odgovorite na svako pitanje za svaku situaciju, ako elite
ste"i dovoljno prakse da doista promijenite svoje reakcije u stvarnom
ivotu. Bit "e tu dosta ponavljanja. Ali je to ponavljanje neophodno
kako bi vam bilo lake da svom djetetu uzvratite pozitivnom
disciplinom.
Pobrinite se da doista razmislite o svakom pitanju i o tome kako vae
reakcije mogu utjecati na ponaanje vaeg djeteta.
Vratimo se na situacije o kojima ste razmiljali u poglavlju 4, da biste

uvidjeli da vam, ako imate na umu svoje ciljeve, ako pruate toplinu,
red i strukturu, i ako uzimate u obzir ta!ku gledita svog djeteta, to
moe pomo"i da odaberete pozitivnu i konstruktivnu reakciju.
172
0 do 6 mjeseci
Situacija
Vaa beba od 10 sedmica pla!e ve" pet minuta.
ta treba da uradite? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da
odlu!ite koja je najbolja i zato.
1. Prodrmat "ete je da je kaznite to pla!e.
2. Ignorirat "ete je i pustiti da se ispla!e.
3. Probat "ete je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je,
pjevuiti i maziti je.
173
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih dugoro!nih ciljeva

Koji su to vai dugoro!ni ciljevi koji su relevantni za ovu situaciju?
Ozna!ite svaku reakciju koja bi vas dovela do vaeg dugoro!nog cilja.

1. Drmusanje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje,
pjevuenje, maenje
174
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu

A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline.
Za svaki odgovor, ozna!ite da li bi ta reakcija
dala emocionalnu sigurnost
pokazala bezuslovnu ljubav
pokazala privrenost
potivala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost na njene potrebe
pokazala empatiju sa njenim osje"ajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im ona

moe koristiti. Jo nemaju razvijene jezi!ke sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zaklju!ivanja potrebne da bi mogle shvatiti
o!ekivanja, pravila ili objanjenja.
175
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i

osje"a
Zato bebe u ovoj dobi pla!u?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou
malih beba. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni
nivo vae bebe.
1. Drmusanje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje,
pjevuenje, maenje
176

Sada, kada ste razmislili o svom dugoro!nom cilju, na!inima pruanja
topline i razvojnom nivou vae bebe koji odgovor "ete izabrati?
Ako ste izabrali broj 3, !estitamo!

Na putu ste da razvijete pozitivnu vjetinu i sposobnost u odgajanju
djeteta.
177
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o postporo"ajnoj depresiji

Bebe unose ogromnu promjenu u ivote majki. Ponekad majke
!eznu za vremenom kada nisu imale bebu, kada su mogle
slobodno jesti, spavati i i"i napolje onda kada su to htjele.
Ponekad nove majke osje"aju da su potpuno shrvane zahtjevima
koje sa sobom nosi briga o bebi.
Osim to im se s dolaskom bebe mijenja na!in ivota, majke su
izloene i zna!ajnim fizi!kim promjenama. Nivo njihovih hormona
oscilira i mijenja se, kako bi se ubrzao oporavak od poroda i
stvorilo mlijeko za bebu.
Iako vole svoje bebe, majke mogu postati depresivne nakon
poroda, zbog toga to doivljavaju promjene u na!inu ivota i
zna!ajne fizi!ke promjene. Takva depresija nije neuobi!ajena.
To ne zna!i da je ena loa majka ili loa osoba. To je
jednostavno reakcija na ogromne promjene kroz koje prolazi.
Ako mnogo pla!ete, potiteni ste, manjka vam energije ili ne
osje"ate privrenost prema svojoj bebi, odmah razgovarajte sa
svojim ljekarom ili medicinskom sestrom. Potrebna vam je
podrka, ljudi s kojima "ete razgovarati i vrijeme samo za sebe.
Moe vam pomo"i i da pro!itate o postporo#ajnoj depresiji i da se
poveete sa ostalim majkama.
U nekim slu!ajevima, ovaj oblik depresije moe postati vrlo
ozbiljan. Ako osje"ate suzdranost prema svojoj bebi, ili imate
misli o tome da joj naudite, odmah to recite svom ljekaru. Na
raspolaganju je lije!ni!ki tretman.
178
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
Situacija
Vaa beba od 10 mjeseci pla!e ve" 30 minuta.
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da
1. Udarite je po stranjici da je nau!ite da ne pla!e no"u.
2. Ignorirate je kako ne bi postala razmaena.
3. Pokuate je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je, pjevuiti joj i
maziti je.
179
Poglavlje 5

Koji su to neki od vaih dugoro!nih ciljeva, a koji su relevantni za ovu
situaciju?
Ozna!ite svaku reakciju koja "e vas dovesti do vaeg dugoro!nog cilja.
1. Udaranje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje,
maenje
180

pokazala privrenost
potovala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njene potrebe
pokazala empatiju s njenim osje"ajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe

koristiti. One jo nemaju razvijene jezi!ke sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zaklju!ivanja potrebne da bi shvatile
181
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5

osje"a
Zato bebe u ovom uzrastu pla!u?

nivo vae bebe.
1. Udaranje
2. Ignoriranje
3.
182
Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje,

maenje
A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoro!nom cilju, na!inima

kako da pruite toplinu, i razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor
"ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, !estitamo!
Djeca imaju pravo na zatitu

od svih oblika fizi!kog nasilja.
$lan 19.
183
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o bebinom pla!u

Roditelji se mogu jako umoriti od brige o svojim bebama. Moe
se desiti da ponekad ele prodrmusati ili udariti bebu kada ne
prestaje plakati.
Drmusanjem ili udaranjem ne"ete zaustaviti pla! svoje bebe, ali
se moe desiti da "ete:
kod bebe razviti strah od vas
povrijediti je nanijevi joj modrice, pa joj !ak i slomiti kosti
otetiti joj mozak
ubiti je
Tijela i mozak beba su vrlo krhki i njeni.
Nikada nemojte drmusati ili udarati bebu.
Ako vaa beba ne prestaje plakati, potrebno joj je da zna da

ste tu. Njoj treba da je drite i tjeite. Bebu ne moete
razmaziti.
Me#utim, ne"ete uvijek mo"i da umirite svoju bebu.
Ako vidite da ste jako umorni ili pod jakim stresom, pobrinite
se da zatraite pomo" od svoje porodice, prijatelja, doktora ili
iskoristite neke druge mogu"nosti u svojoj zajednici.
184
Situacija
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odlu!ite

koja je najbolja i zato.
1. Recite joj da ne moete dobiti hranu jer je vritala.
2. Udarite je da je nau!ite da ne vriti.
3.
Razgovarajte s njom blagim glasom da je umirite i odvratite joj

panju igra!kom.
185
6 do 12 mjeseci
Vaa beba je po!ela proizvoditi glasne zvukove. Ona iznenada po!ne

da kri!i, proizvode"i zvuke koje niko ne razumije. Sjedite u restoranu i
ru!ate, i upravo kad elite da je nahranite, ona ispusti glasan vrisak.
Poglavlje 5

situaciju?
Ozna!ite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg

dugoro!nog cilja.
1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu
2. Udarite je
3. Njeno pri!ate sa njom i odvu!ete joj panju
186

1
pokazala privrenost
pokazala empatiju sa njenim osje"ajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe

koristiti. One jo nemaju razvijene jezi!ke sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zaklju!ivanja potrebne da bi shvatile
187
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5

osje"a
Zato bebe ovog uzrasta kri!e i vrite?

nivo vae bebe.
1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu
2. Udarite je
3. Pri!ate s njom njeno i odvra"ate joj panju
188
A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoro!nom cilju, na!inima

kako da pruite toplinu, te o razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor
"ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, odli!no ste uradili!
Djeci se priznaje pravo na uivanje

najvie mogu"e razine zdravlja
te na odgovaraju"u hranjivu prehranu.
$lan 24.
189
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o raspoloenju roditelja

Vae raspoloenje je glavni faktor kako u ponaanju vaeg
djeteta tako i u vaoj reakciji na to. Ako ste umorni, pod stresom,
zabrinuti ili ljuti zbog ne!ega, najvjerovatnije je da "ete se naljutiti
na dijete. Ponekad roditelji kod sebe primje"uju kako svoje
frustracije istresaju na djecu.
Kada je raspoloenje roditelja nepredvidljivo, djeca osje"aju
nesigurnost i tjeskobu.
Kada roditelji jednog dana ne obra"aju panju na ponaanje
djece, a onda se zbog istog ponaanja naljute drugog dana,
djeca se osje"aju zbunjenom.
Kada se roditelji naljute na djecu zato to su zabrinuti zbog
drugih stvari, djeca su ogor!ena, jer su prema njima nepravedno
postupali.
Kada su roditelji !esto ljuti ili loe raspoloeni, djeca se osje"aju
kao da im neto prijeti i boje se.
Raspoloenje roditelja utje!e na ponaanje djece. Za roditelje je
vano da budu svjesni svog raspoloenja. Trebaju izbjegavati da
svoja raspoloenja iskaljuju na djeci.
Za roditelje je vano da se dovoljno naspavaju i jedu dosta
hranjive hrane, kako bi imali dovoljno energije da se nose sa
svim ivotnim stresovima.
Ako primijetite da ste !esto ljuti, tuni, zabrinuti ili pod stresom,
trebate razgovarati sa svojim ljekarom, medicinskom sestrom ili
savjetnikom, ili prijateljem koji vam prua podrku ili !lanom
porodice.
Vano je da svoje probleme rjeavate na konstruktivan na!in koji
ne"e povrijediti vau djecu.
190
1 do 2 godine
Malo dijete je vrlo aktivno. Ono hoda brzo, svuda po ku"i. A gdje god
ide, dodiruje razne stvari. Upravo je posegnulo za makazama koje je
ugledalo na stolu.
1. Udarite ga po rukicama kako biste ga nau!ili da ne dira opasne
predmete.
2. Glasno ga izgrdite da ga otjerate od makaza.
3. Polako uzmete makaze od njega, mirno mu kaete kako se zovu i
pokaete mu kako reu papir. Objasnite mu da ga mogu povrijediti,
pa "ete zbog toga da ih sklonite na sigurno mjesto. Zatim mu
odvratite panju nekom igra!kom.
191
1 do 2 godine
Situacija
Poglavlje 5

situaciju?
Ozna!ite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg

dugoro!nog cilja.
1. Udaranje po rukicama
2. Glasni ukor
3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu
pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe
njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a
djetetu odvratite panju
192

3
1 do 2 godine
pokazala privrenost
potovala njegov razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njegove potrebe
pokazala empatiju sa njegovim osje"ajima
193
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju

strukture i reda. Za svaki odgovor ozna!ite da li bi
1
dao jasno smjernice za ponaanje
dao jasnu informaciju o

vaim o!ekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces u!enja djeteta
potaknuo samostalno
razmiljanje vaeg djeteta
nau!ilo ga vjetinama rjeavanja sukoba
U ovom uzrastu, djeca po!inju u!iti iz reda i strukture. Ona razumiju

vie rije!i nego to mogu izgovoriti, tako da mogu po!eti u!iti uz
pomo" objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da nau!e sve
ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da u!e uglavnom kroz
dodirivanje predmeta.
194

Zato mala djeca diraju opasne predmete?
1 do 2 godine

male djece (djeca mla#e predkolske dobi). Ozna!ite svaki odgovor
kojim bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta.
1. Udaranje po rukicama
2. Glasni ukor
3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu
pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe
njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a
djetetu odvratite panju
195
Poglavlje 5

Nakon to ste razmislili o svojim dugoro!nim ciljevima, o na!inima
pruanja topline i pravljenja strukture, te o razvojnom nivou djeteta,
koji odgovor "ete izabrati?
196
Napomena o tome kako da dom i predmete u!inite

sigurnim za dijete
Malom djetetu je potrebno da istrauje. Ovo je na!in na koji u!i i
to je apsolutno neophodno za razvoj njegovog mozga.
Roditelji moraju zatiti svoju djecu.
1 do 2 godine
Najbolje rjeenje za tu situaciju je da svoj dom u!inite sigurnom

sredinom za dijete.
Pro#ite kroz svoju ku"u puzaju"i i sagledajte je iz perspektive
svoga djeteta.
Gdje se kriju opasnosti otri predmeti, otrovi, lomljive stvari?
Sklonite ih sve negdje visoko ili u zaklju!ane kredence i
ormari"e.
Pokrijte elektri!ne uti!nice.

Zaklju!ajte noeve i alat.
Zaklju!ajte lijekove.
Okrenite ru!ke na erpama prema sredini poreta.
Pobrinite se da se teki predmeti ne mogu povu"i.
Uvjerite se da je va dom siguran za istraivanje.
197
Poglavlje 5
Situacija
Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz ku"u, va mali istraiva!
ugleda zdjelu na stolu. Slu!ajno je to vaa omiljena, ru!no ra#ena
zdjela. Pripadala je vaoj majci i briljivo je !uvate. Dijete je ugleda,
pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se razbije.

1.
Glasno se izvi!ete na njega da mu pokaete kako vas je

povrijedilo ono to je uradilo i poaljete ga u njegovu sobu.
2. Udarite ga po stranjici kako biste ga nau!ili da ne dira vae

stvari.
3. Pustite ga da vidi va tuni izraz lica i objasnite mu da ste jako
tuni to se zdjela razbila, jer je za vas bila vrlo posebna. Neka sa
vama po!isti ostatke. Neka vam pomogne da je pokuate
zalijepiti. Objasnite mu da se neke stvari, kada se pokvare ili
razbiju, vie nikada ne mogu popraviti. Stavite sve svoje
dragocjenosti na sigurno mjesto, van njegovog domaaja. Sjedite
s djetetom i pokaite mu kako da njeno i polagano dodiruje
predmete. Pustite ga da vjeba na predmetima koji nisu lomljivi.
198

situaciju?
1 do 2 godine
Ozna!ite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoro!nog cilja.

1. Vi!ete na dijete i aljete ga u sobu
2. Udarate ga
3. Opisujete mu svoja osje"anja, u!ite ga kako da po!isti
nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni"
predmet, objanjavate ta zna!i razbiti i razbijeno,
sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto, pokazujete
djetetu kako da paljivo uzima predmete
199
Poglavlje 5
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i

strukturu
A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za
svaki odgovor, ozna!ite da li bi ta reakcija
1
pokazala privrenost
potivala djetetov razvojni nivo
pokazala empatiju sa njegovim osje"ajima
200
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture.

Za svaki odgovor ozna!ite da li bi
dao jasno smjernice za ponaanje

1 do 2 godine
pruio jasnu informaciju o

vaim o!ekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces djetetovog u!enja
potpomogao samostalno
nau!io ga vjetinama rjeavanja

konflikta
U ovom uzrastu djeca po!inju u!iti iz reda i strukture. Ona razumiju

vie rije!i nego to mogu izgovoriti, tako da mogu po!eti u!iti uz
pomo" objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da nau!e sve
ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da u!e uglavnom kroz
dodirivanje predmeta.
201
Poglavlje 5

osje"a
Zato mala djeca diraju dragocjene predmete?

male djece (djeca mla#e predkolske dobi). Ozna!ite svaku reakciju
kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta
1. Vi!ete na dijete i aljete ga u sobu
2. Udarate ga
3. Opisujete mu svoja osje"anja, u!ite ga kako da po!isti
nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni"
predmet, objanjavate ta zna!i razbiti i razbijeno,
sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto,
pokazujete djetetu kako da paljivo uzima predmete.
202

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoro!nim ciljevima, o na!inima
kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou
svoga malog djeteta koji odgovor "ete izabrati?
1 do 2 godine
Djeca imaju pravo na zatitu od

svih oblika fizi!kog i mentalnog nasilja.
$lan 19.
Konvencija UN o pravima djeteta
203
Poglavlje 5
Napomena o ljutnji i bijesu roditelja

Mnogo puta u toku ivota sa malim djetetom, osjetit "ete se
frustriranim ili uplaenim. Nekad "e ti osje"aji izazvati ljutnju.
Naljutimo se onda kada mislimo da se djeca namjerno ponaaju
"zlo!esto. Ako mislimo da mogu kontrolirati svoje ponaanje, i
da nas pokuavaju naljutiti i iznervirati, vjerovatno "emo se
naljutiti.
Ali, mala djeca ne shvataju kako se osje"amo. Oni ne znaju ta
"e nas naljutiti, a ta ne"e. Ipak, pokuavaju sve to shvatiti. Njih
plai kada smo ljuti, jer to nije reakcija koju o!ekuju.
Tokom ovog uzrasta, vae strpljenje je izuzetno vano. Od nas "e
nau!iti kako da se ponaaju kada su ljuti.
Roditelju je potrebna samodisciplina kako bi kontrolirao ljutnju i
reagirao pozitivnom disciplinom. Ponekad vam moe pomo"i da
duboko udahnete, odete proetati, ili izi#ete iz prostorije dok se
ne smirite.
Djeca u!e postepeno. Trebat "e im vremena da u potpunosti
shvate !emu ih nastojimo nau!iti. Ali, njihovo shvatanje je klju!
za nae dugoro!ne ciljeve.
Savjeti za kontroliranje ljutnje:
1. Izbrojte do 10 prije nego to bilo ta kaete ili uradite. Ako ste
jo uvijek ljuti, udaljite se i dajte sebi vremena da se smirite.
2. Opustite ramena, duboko udahnite, i ponavljajte sebi smiruju"u
re!enicu kao smiri se ili samo polako.
3. Stavite ruke iza le#a i recite sebi da sa!ekate.
Nemojte nita govoriti dok se ne smirite.
204
4. Proetajte i razmislite o situaciji. Razmislite zbog !ega bi se

vae dijete moglo ponaati tako kako se ponaalo.
Sagledajte to iz njegove ta!ke gledita. Smislite reakciju koja
"e potivati njegovu ta!ku gledita i u kojoj "ete objasniti i
zato ste se naljutili.
6. Zapamtite da situacija predstavlja priliku da dijete nau!ite kako

konflikt rjeavati komunikacijom i procesom rjeavanja
problema.
Ljutnja je znak da vi i vae dijete me#usobno ne razumijete svoje
ta!ke gledita. To vam govori da morate ponovo uspostaviti
komunikaciju.
Ne dozvolite da vas ljutnja navede da kaete neto zlonamjerno i
runo, da kritizirate dijete kako bi se osje"alo glupim, da na njega
vi!ete ili ga udarite. Ne pokuavajte mu se osvetiti ili mu to
zamjerati.
Upamtite da najvanije stvari u!imo u najteim situacijama.
Iskoristite svaku priliku da budete onakva osoba kakvom elite da
postane vae dijete.
205
1 do 2 godine
5. Oti#ite na neko mirno mjesto i pro#ite kroz korake pozitivne

discipline. Vratite se djetetu onda kada ste isplanirali reakciju
koja ispunjava vae dugoro!ne ciljeve, prua toplinu red i
strukturu i uzima u obzir to kako misli i osje"a vae dijete.
Poglavlje 5
Situacija
Pada kia. Trebate odvesti dijete na lije!ni!ki pregled. Va autobus
"e vrlo brzo sti"i. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali ono
odbija da je nosi. Kae Ne! i otr!i.

1. Zgrabite ga i pokaete mu da ne moe prkositi vaem autoritetu.
2. Oduzmete mu omiljenu igra!ku da ga kaznite.
3. Objasnite mu da napolju pada kia. Izvedite ga pred vrata i
pokaite mu kiu. Pruite ruku prema vani i pokaite mu ta zna!i
mokro. Recite mu da "e mo"i nositi kiobran koji "e mu pomo"i
da ne pokisne.
206

situaciju?
1 do 2 godine
Ozna!ite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoro!nog cilja.

1. Zgrabite dijete i udarate ga
2. Oduzimate mu omiljenu igra!ku
3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da "ete ga
pustiti da nosi kiobran kako ne bi pokisao
207
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za
1
pokazala privrenost
potovala razvojni nivo djeteta
pokazala empatiju sa njegovim

osje"anjima
208
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture.

Za svaku reakciju ozna!ite da li bi
dala jasne smjernice za ponaanje

1 do 2 godine
pruila jasnu informaciju o

vaim o!ekivanjima
dala jasno objanjenje
potpomogla u!enje vaeg djeteta
potaknula samostalno razmiljanje

djeteta
nau!ila ga vjetinama rjeavanja

sukoba
209
Poglavlje 5

osje"a
Zato mala djeca ponekad odbijaju da urade ono to elimo da urade?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male
djece. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo
vaeg malog djeteta.
1. Zgrabite dijete i udarate ga
2. Oduzimate mu omiljenu igra!ku
3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da "ete ga
pustiti da nosi kiobran da ne pokisne.
210

kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, i o razvojnom nivou
svoga malog djeteta koji odgovor "ete izabrati?
1 do 2 godine
211
Poglavlje 5
Napomena o negativizmu malog djeteta

Sasvim je normalno da mala djeca odbijaju da urade stvari koje
od njih traimo. Ne rade to da bi vas razljutili ili zato to vam se
inate. Rade to, jer su otkrili da su individue za sebe, te
isprobavaju svoju sposobnost donoenja odluka.
U nekim slu!ajevima "ete im objasniti stvari, ali ni tada ne"e
htjeti uraditi ono to od njih traite. Razlog tome je to ele sami
donijeti svoje odluke.
U ovoj fazi moe vam koristiti ako djeci ponudite izbor, tako da
mogu vjebati svoje vjetine odlu!ivanja. Da li eli obu"i zelenu
ili utu kabanicu?, eli li da hoda ili da te nosim? Sve dok
vae dijete izabire jedan od njih, va kratkoro!ni cilj je ispunjen.
Pobrinite se samo da izbori koje ponudite budu izbori koje
moete prihvatiti. Ako idete negdje, nemojte re"i: eli li da ide
ili da ostane ku"i? Ako dijete izabere da ostane ku"i, a vi
morate i"i, jedino to "e vae dijete nau!iti jeste to da njegov
izbor nije bitan i da niste mislili ozbiljno kada ste ga ponudili.
Isto tako, prijetnja nije izbor. Ili "e obu"i tu kabanicu ili "u te
udariti / ostaviti samog kod ku"e / nikad te vie ne"u povesti sa
sobom. Ovo nije izbor, ve" prijetnja. Prijetnje samo izazivaju
strah kod djeteta. A prijetnjom roditelj sam sebi pravi zamku. Ako
vae dijete odbije obu"i kabanicu, smatrat "ete da morate
ispuniti svoju prijetnju, to "e samo pogorati situaciju.
212
2 do 3 godine
Situacija

1. Odvedete je u sobu, zatvorite vrata i oti#ete.
2. Kaete joj da je nevaljala curica i da "e je !udovite zgrabiti ako ne
zaspi.
3. Prije spavanja, pripremite joj toplu kupku da je opustite. Kaete joj
da je vrijeme za spavanje i da treba spavati kako bi imala
energije za sutranje aktivnosti. Kaete joj da "ete ostati s njom
dok ne zaspi. Sjednete na krevet i !itate joj dok joj se ne
prispava. Pjevuite joj dok joj se ne po!ne spavati. Ostavite
upaljeno svjetlo, ali prigueno.
213
2 do 3 godine
Vae dijete se po!inje protiviti tome da nave!er ide u krevet.

Neprestano pla!e kada je ostavite u sobi. Vrijeme pred spavanje
postaje vrijeme kada se vi i dijete sva#ate. Shvatate da se po!injete
ljutiti na svoju k"erkicu, jer ne eli i"i u krevet.
Poglavlje 5

situaciju?
Ozna!ite svaku reakciju koja bi vas dovela do dugoro!nog cilja.
1. Ostavljate je samu u sobi

2. Kaete joj da je zlo!esta i da "e je !udovite zgrabiti
3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje,
!itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
214
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu i strukturu

A sada, uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju
topline. Za svaki odgovor, ozna!ite da li bi ta reakcija
2 do 3 godine
pokazala privrenost
pokazala empatiju s njenim osje"anjima
215
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i

strukture. Za svaku reakciju ozna!ite da li bi
1
dala jasnu informaciju o

vaim o!ekivanjima
pruila jasno objanjenje
ohrabrila samostalno razmiljanje djeteta
nau!ila ga vjetinama
rjeavanja sukoba
216

Zato mnoga djeca u ovoj dobi ne vole i"i na spavanje?

vaeg malog djeteta.
1. Ostavljate je samu u sobi
2. Kaete joj da je zlo!esta i da "e je !udovite !epati
3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje,
!itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
217
2 do 3 godine
Poglavlje 5

svog djeteta koji odgovor "ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, odli!an izbor!
218
Napomena o dje!ijim strahovima

Jako je teko ubijediti malu djecu da stvari kojih se boje nisu
stvarne. Jo uvijek ne shvataju razliku izme#u svijeta mate i
stvarnosti. Ponekad, najbolje to moete uraditi jeste da
provjerite ispod kreveta svog djeteta ili da zavirite u ormar i
pokaete joj da tamo nema ni!ega. Zatim je ponovo umirite tako
da se moe opustiti i zaspati znaju"i da je sigurna.
2 do 3 godine
Zapamtite da ve"ina nas ne voli biti sama u mraku. Strah je

prirodna ljudska reakcija na osje"aj ugroenosti. Ponekad i
mata odraslih izmakne kontroli i "proradi" kada su sami u
mraku. Ako smo svjesni vlastitih strahova, moemo lake
shvatiti strahove svoje djece.
U nekim kulturama djeca spavaju skupa s roditeljima. U takvim
kulturama djeci je lake pomo"i da se no"u osje"aju sigurno i
zati"eno.
U nekim drugim kulturama ne uobi!ava se zajedni!ko spavanje.
U tim kulturama, roditelji moraju uloiti dodatni trud kako bi se
osigurali da se njihova djeca osje"aju sigurno i zati"eno.
219
Poglavlje 5
Situacija
Va se sin voli igrati loptom. Voli kad odskakuje, voli je kotrljati, voli
sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u prodavnici,
ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. Vrisne od radosti, zgrabi loptu sa
police i otr!i sa njom. Nemate dovoljno novca da mu je kupite.
Potr!ite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto. Dijete zapla!e i
po!inje izljev bijesa.

1. Pljusnite ga da mu pokaete da se fino ponaa.

2. Recite mu da ga niko ne"e voljeti ako se bude tako ponaao.
3. Objasnite mu da razumijete da on voli lopte i da je ova vrlo lijepa.
Recite mu da nemate novca da je kupite. Recite mu da shvatate
da je tuan i nezadovoljan. Objasnite mu da oboje morate iza"i
dok mu ne bude bolje. Izvedite ga napolje i ostanite pored njega
dok se ne smiri. Pri!ajte sa njim o tome to se osje"a tunim i
frustriranim. Objasnite mu da ne moemo kupovati stvari ako
nemamo dovoljno novca. Odvratite mu panju i nastavite s
prvobitnim planom.
220

situaciju?
2 do 3 godine
1. Udarate ga
2. Govorite mu da ga niko ne"e voljeti
3. Pokaete da razumijete njegove osje"aje,
objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu,
jasno nazna!uju"i njegova osje"anja,
uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini,
odvra"ate mu panju, nastavljate dalje
221
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju
topline. Za svaki odgovor, ozna!ite da li bi
1
pokazala privrenost
potivala njegov razvojni nivo
pokazala empatiju
s njegovim osje"ajima
222

strukture. Za svaku reakciju, ozna!ite da li bi

vaim o!ekivanjima

2 do 3 godine
pomogla u!enju vaeg djeteta
ohrabrila samostalno
razmiljanje djeteta
nau!ila ga vjetinama
rjeavanja konflikta
223
Poglavlje 5

osje"a
Zato mala djeca imaju izljeve bijesa?

vaeg malog djeteta.
1. Udarate ga
2. Kaete mu da ga niko ne"e voljeti
3. Pokaete da razumijete njegove osje"aje,
objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu,
jasno nazna!uju"i njegova osje"anja,
uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini,
odvra"ate mu panju, nastavljate dalje
224

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
2 do 3 godine
225
Poglavlje 5
Napomena o izljevima bijesa

Roditelji se ponekad naljute kada im djecu spopadne izljev
bijesa, ili zato to im je neugodno ili zato to misle da moraju
kontrolirati ponaanje svoje djece.
Zapamtite da je va odnos sa djetetom mnogo vaniji od toga to
drugi ljudi misle. Kada vae dijete ima izljev bijesa na javnom
mjestu, usmjerite svoje misli na dugoro!ne ciljeve i na pruanje
topline, reda i strukture svome djetetu. Nastojte ne brinuti o tome
ta drugi ljudi misle.
Isto tako, imajte na umu da je pokuavati kontrolirati izljev bijesa
isto kao da pokuavate kontrolirati oluju. Ne moete. Djeca imaju
provale bijesa jer ne razumiju zato im govorimo ne i zato to
se ne znaju nositi s frustracijom. Dijete vam izljevom bijesa na
svoj na!in govori da je jako, jako nezadovoljno. Ako tada vi!ete
na njega ili ga udarite, ono "e se samo osje"ati frustriranijim. Uz
to, bit "e uplaeno i osje"at "e se neshva"eno.
Najbolje to moete u!initi je sa!ekati da se "oluja" smiri.
Ostanite blizu tako da se dijete osjeti sigurno dok ga obuzima
bijes. U nekim slu!ajevima, ako njeno pridrite dijete, to "e vam
pomo"i da ga umirite.
Kada se bijes stia, sjedite sa djetetom i razgovarajte o tome to
se desilo. Iskoristite priliku da ga nau!ite koji su to osje"aji, koliko
jaki mogu biti i kako se zovu. Moete mu objasniti i zato ste mu
rekli ne i da shvatate zato je bio nezadovoljan. Recite mu ta
vi radite da se smirite kada se osje"ate frustriranim. I obavezno
mu recite da ga volite, bez obzira da li je sretno, tuno ili ljuto. A
zatim nastavite sa svojim planom.
226
3 do 5 godina
Situacija
Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na
hrpu i zatim obara. Predmeti padaju na pod, i neki se ote"uju.
2. Udarite joj pljusku, jer je napravila nepodoptinu.

3. Neka vam pomogne da vratite predmete na mjesto. Pokuate
sastaviti ili popraviti polomljene predmete. Objasnite joj da se
neke stvari mogu otetiti kada padnu i da ne elite da se to desi.
Pokaete joj predmete s kojima se moe igrati, a koji se ne"e
otetiti. Prerasporedite stvari u kuhinji, tako da lomljive predmete
stavite izvan njenog domaaja. U nie ormari"e stavite sigurne,
nelomljive predmete.
227
3 do 5 godina
1. Uzimate joj igra!ke da je kaznite.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Uzimate joj igra!ke

2. Udarate joj pljusku
3. Zatraite da vam pomogne da popravite
stvari, objasnite joj pojam tete nude"i joj
drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a
nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
228

pokazala privrenost
3 do 5 godina
229
Poglavlje 5

1
pruila jasnu informaciju o vaim

o!ekivanjima
potakla samostalno
razmiljanje djeteta
nau!ila je vjetini rjeavanja sukoba
230

Zato mala djeca vole da se igraju vaim stvarima?
1. Uzimate joj igra!ke

2. Udarate joj pljusku
3. Zatraite da vam pomogne da popravite
stvari, objasnite joj pojam tete nude"i joj
drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a
nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
231
3 do 5 godina
Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou

predkolske djece. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao
razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, odli!no ste uradili!
232
Napomena o udaranju
Ponekad roditelji misle da "e time to dijete udare po ruci,
izudaraju ga po stranjici ili iibaju, ono nau!iti vanu lekciju.
Ustvari, ono to djeca nau!e iz fizi!kog kanjavanja jeste da:
vane stvari saop"avamo kroz udaranje
udaranje je prihvatljiva reakcija na ljutnju
ljudi o kojima ovise da ih zatite "e ih povrijediti

trebaju se bojati svojih roditelja umjesto da im vjeruju da "e im
pomo"i i nau!iti ih ne!emu
njihov dom je nesigurno mjesto za u!enje i istraivanje.
3 do 5 godina
Moramo razmiljati o onome !emu, u dugoro!nom smislu,

elimo da nau!imo svoju djecu. Ako elimo da ih nau!imo da
budu nenasilni, moramo im i pokazati kako da budu takvi. Ako
elimo da ih nau!imo kako da ostanu sigurni, moramo im
objasniti kako da to urade.
Razmislite kako je to kada vas udare kada ste odrasli. Kada nas
udare, osje"amo se ponienim. Nismo motivirani da udovoljimo
osobi koja nas je udarila; osje"amo ogor!enost i strah. A deava
se da elimo i da se osvetimo.
Udaranje djece teti naem odnosu sa njima. Ne daje im
informacije koje su im potrebne da bi donijeli odluke. A zbog
udaranja ne"e porasti ni njihovo potovanje prema nama.
233
Poglavlje 5
Situacija
Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim
igra!kama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme
da po#ete, ali ne prestaje sa igrom. Kaete mu ponovo, ali jo uvijek
ne prestaje.

1. Kaete mu da "ete, ako smjesta ne krene, oti"i bez njega.

2. Zgrabite ga i vu!ete preko vrata.
3. Kaete mu gdje idete i zato morate i"i. Namjestite alarm na satu
da se aktivira za 5 minuta. Kaete mu da morate i"i kada se alarm
oglasi i da treba da zavri to to radi. Umirite ga tako to "ete mu
re"i da "e se mo"i nastaviti igrati kad se vratite ku"i. Dajete mu na
znanje kada preostanu samo dvije minute i izazovete ga da se
takmi!i sa vama ko "e prije obu"i kabanicu i cipele.
234

situaciju?

3 do 5 godina
1. Prijetite da "ete oti"i bez njega

2. Vu!ete ga preko vrata
3.
Kaete mu gdje i zato idete, namjetate

alarm, dajete mu vremena da se pripremi za
promjenu, dajete mu na znanje da potujete
to to radi, pravite odlazak zabavnim
235
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala empatiju
s njegovim osje"ajima
236


vaim o!ekivanjima
3 do 5 godina
pomogla u!enje vaeg djeteta
potakla samostalno
nau!ila ga vjetinama rjeavanja sukoba
237
Poglavlje 5

osje"a
Zato mala djeca nerado naputaju svoju igru?

razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
1. Prijetite da "ete oti"i bez njega

2. Vu!ete ga preko vrata
3. Kaete mu gdje i zato idete, namjetate alarm,
dajete mu vremena da se pripremi za promjenu, dajete
mu na znanje da potujete to to radi, pravite odlazak
zabavnim
238

3 do 5 godina
239
Poglavlje 5
Napomena o djeci i promjenama

Za mla#u djecu je veoma uobi!ajeno da imaju teko"a u prelasku
s jedne aktivnosti na drugu. Promjene su za njih stresne. Ne
znaju da li "e se ikada mo"i vratiti onome to su radili, a ne znaju
ni ta ih !eka. Uz ve"e iskustvo, postaju sve bolji u promjenama.
Promjene moete olakati tako to "ete svoje dijete pripremiti za
njih. Unaprijed recite djetetu kakav je plan. Podsjetite ga 10
minuta prije same promjene da "ete uskoro krenuti i gdje to idete.
Umirite dijete tako to "ete mu re"i da "ete se vratiti (ako je tako).
Za pet minuta ga ponovo podsjetite da odlazite i gdje idete.
Pomozite mu da se po!ne spremati za polazak.
Za vas i dijete "e biti lake ako promjenu pretvorite u igru, kao to
"ete se takmi!iti, staviti kapu naopako, ili na neki drugi na!in
djetetu odvratiti panju od aktivnosti koju ostavlja. Ako je
promjena zabavna, za dijete "e biti mnogo lake da je uradi.
240
Situacija
Pravite ve!eru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su
spremni za mijeanje. Dijete vas pita moe li vam pomo"i. Ono to vi
u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite jelo i zato
odvra"ate dijete od toga da vam pomogne. Ali, ona je uporna.

1. Kaete joj da je jo previe mala da bi vam pomagala i da "e samo

napraviti nered koji "ete morati !istiti.
2. Govorite joj da vam smeta i da je neodgojena i neposluna.
241
3 do 5 godina
3. Objasnite joj ta pravite i kaete joj nazive sastojaka. Izaberete

neki zadatak koji je u stanju obaviti svojim malim rukicama i
pokaite joj kako se radi. Zatim je zamolite da to uradi, i ponudite
joj pomo" ako zatreba. Zahvalite joj se na pomo"i. Ponovite ovo
ako vam jo neto eli pomo"i.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete da nije dovoljno velika da bi vam pomagala

2. Kaete joj da je neodgojena
3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako,
podeavate joj zadatak da ga uspjeno zavri,
pomaete joj i pokazujete da cijenite njen trud
242

pokazala privrenost

3 do 5 godina
243
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju

reda i strukture. Za svaku reakciju ozna!ite da li bi
1
dala jasne smjernice o ponaanju

vaim o!ekivanjima
nau!ila ga vjetinama rjeavanja konflikta
244

Zato mla#a djeca ele da pomau?
1. Kaete joj da nije dovoljno velika da pomae

2. Kaete joj da je neodgojena
3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako,
podeavate joj situaciju da uspjeno zavri
zadatak, pomaete joj i pokazujete da cijenite
njen trud.
245
3 do 5 godina

razvojni nivo vaeg djeteta.
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
246
Napomena o kritici i prigovaranju

Roditelji ponekad nastoje opomenuti svoju djecu tako to im
govore da su loi, neodgojeni, nespretni, nezreli ili nesposobni.
Kada dijete !uje takve kritike, osje"a se odba!enim i misli da je
totalni promaaj.
Ako djeca sebe doivljavaju kao loe, vjerovatnije je da "e i
raditi stvari koje mi smatramo loim.
Ako sebe vide kao nesposobne, manja je vjerovatno"a da "e
nastojati ovladati novim vjetinama.
Djeca u!e. U sticanju znanja i vjetina uzdaju se u nas.
Potreban im je na podsticaj i podrka.
3 do 5 godina
Djeca sa jakim samopotovanjem su uspjenija, jer su voljni

pokuati. Sretnija su, jer se osje"aju dobro zbog svoje
sposobnosti da se nose s neuspjehom. Imaju bolji odnos s
roditeljima, jer znaju da njihovi roditelji vjeruju u njih.
Roditelji mogu puno uraditi na tome da kod svoje djece izgrade
samopotovanje. Oni mogu:
prepoznati i cijeniti nastojanja svoje djece, !ak i kada nisu
savrena
cijeniti elju djece da pomognu
biti uz djecu i podrati ih kada doive neuspjeh i ohrabriti ih
da i dalje pokuavaju
govoriti djeci sve one stvari koje ih !ine posebnim
Svi mi napredujemo i bolje radimo stvari kada dobijemo malo
ohrabrenja i poticaja. Ako kritiku zamijenite poticajem, to moe
dosta utjecati na vae dijete.
247
Poglavlje 5
Situacija
Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u
blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada
nailazi automobil. Dijete istr!i na cestu da uzme loptu.

1. Dobro ga pljusnete da zapamti da to vie nikada ne smije

uraditi.
2. Kaete mu da se ne smije igrati napolju sljede"e dvije
sedmice.
3. Kaete mu, i nastojite da vidi koliko ste uplaeni. Objasnite mu da
ga auta mogu stvarno povrijediti. Pustite ga da dotakne auto da
vidi koliko je teko i tvrdo. Sjedite sa njim i gledajte kako brzo se
auta kre"u. Pustite ga da sjedne na prednje sjedite kako bi
vidjelo koliko je voza!ima teko da vide djecu. Vjebate
zaustavljanje, paljivo gledanje i oslukivanje prije izlaska na
ulicu.
248

situaciju?
3 do 5 godina
1. Oamarite ga
2. Zabranite mu da se igra napolju sljede"e dvije sedmice
3. Pokaite mu svoj strah, objasnite mu zato ste
se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni,
vjebate sigurnost na cesti.
249
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala empatiju s njegovim

osje"ajima
250
A sada uporedite svaki odgovor sa onim to znate o pruanju

reda i strukture. Za svaku reakciju ozna!ite da li bi

vaim o!ekivanjima
potpomogla u!enje djeteta

3 do 5 godina
razmiljanje djeteta
nau!ila ga vjetinama rjeavanja konflikta
251
Poglavlje 5

osje"a
Zato djeca mla#eg uzrasta istr!avaju na cestu?

1. Oamarite ga
2. Kaete mu da se ne smije igrati vani sljede"e dvije sedmice
3. Pokaete mu svoj strah, objasnite mu zato ste
se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni,
prakticirate sigurnost na cesti
252

3 do 5 godina
253
5 do 9 godina
Situacija
Vae dijete ide u kolu ve" !etiri mjeseca. U!itelj vas obavijesti da
vam dijete zapada u neprilike u koli, jer na !asu ne moe sjediti
mirno, puno pri!a sa drugom djecom i treba mu dosta vremena da
uradi kolske zadatke.
1. Kaete u!itelju da udari vae dijete svaki put kada se nedoli!no
ponaa.
2. Objasnite djetetu zato ima problema sa u!iteljem. Kaete mu da
ga volite i da mu elite pomo"i da bude paljivije na !asu. Upitate
ga kako mu je u koli, i sasluate njegovu ta!ku gledita.
Pokuate otkriti da li se u koli deava neto to mu smeta ili mu
odvra"a panju.
255
5 do 9 godina
3. Objasnite djetetu zato je vano da pazi na !asu. Neka zna da

razumijete da mu je ponekad teko da to uradi. Upitate ga ima li
kakvu ideju za rjeenje problema. Odete na sastanak sa njegovim
u!iteljem kako biste razradili plan koji "e doprinijeti da se
temperament vaeg djeteta uskladi sa okruenjem u u!ionici.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete njegovom u!itelju da ga udari

2. Objanjavate i sasluate djetetovo miljenje
3. Objanjavate mu, pokaete razumijevanje,
sasluate njegove ideje, sastanete se sa
njegovim u!iteljem da razgovarate o rjeenjima
256

A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju
pokazala privrenost
pokazala empatiju s
njegovim osje"ajima
5 do 9 godina
257
Poglavlje 5
A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju reda i

strukture. Za svaki odgovor, ozna!ite da li bi ta reakcija
1

vaim o!ekivanjima
potpomogla u!enje djeteta
razmiljanje djeteta
nau!ila ga vjetinama rjeavanja

konflikta
258

Zato je djeci mla#eg uzrasta teko da obrate panju u koli?

mla#e kolske djece. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao
1. Kaete njegovom u!itelju da ga udari
2. Objanjavate mu i sasluate njegovo miljenje
5 do 9 godina
3. Objanjavate, pokaete razumijevanje, sasluate

njegove ideje, sastanete se sa u!iteljem da
razgovarate o rjeenjima
259
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 2 i broj 3, dobro ste uradili!
Djeca imaju pravo na onu vrstu kolske discipline

kojom se potuje njihovo ljudsko dostojanstvo.
$lan 28.
260
Situacija
Vaa k"i i njena drugarica se igraju ivotinjama igra!kama. Samo je
jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa k"i je
udari i uzme joj konja.
1. Sklonite sve igra!ke i kaete djeci da, ako ne mogu da se lijepo
igraju, ne"e se igrati nikako. Drugo dijete poaljete ku"i.
2. Kaete svom djetetu da u vaoj porodici nije dozvoljeno udaranje.
Objasnite joj da se udaranjem mogu povrijediti drugi ljudi.
Pokaete joj kako da u!tivo zatrai ono to eli. Pokaete joj kako
da na#e drugo rjeenje ako njen zahtjev odbiju. Pustite je da
vjeba kako da u!tivo zatrai konja. Pokaite da cijenite njen trud
da nau!i ovo umije"e opho#enja s ljudima.
3.
Udarite joj pljusku da joj pokaete kako to izgleda kada je neko

udari.
5 to 9 godina
261
Poglavlje 5

situaciju?
1. Sklanjate igra!ke, aljete drugo dijete ku"i

2. Naglaavate pravilo, oblikujete drutvenu
vjetinu djeteta, putate je da vjeba
3. Udarate je
262

pokazala privrenost
pokazala empatiju s njenim

osje"ajima
5 do 9 godina
263
Poglavlje 5

1
pruila jasne smjernice za ponaanje
dala jasnu informaciju o vaim

o!ekivanjima
potpomogla njeno u!enje
ohrabrila je da samostalno razmilja
nau!ila je vjetini rjeavanja sukoba
264

Zato mla#a djeca ponekad udaraju drugu djecu?

mla#e kolske djece. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao
1. Sklanjate igra!ke, a drugo dijete aljete ku"i

2. Navodite pravilo, oblikujete vjetinu
opho#enja s ljudima, putate je da vjeba
5 do 9 godina
3. Udarite je
265
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoro!nim ciljevima, o
na!inima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o
razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor "ete izabrati?
266
10 do 13 godina
Situacija
Vae dijete se vratilo iz kole jako loeg raspoloenja. Ne eli da
razgovara sa vama, a u glasu joj se osjeti ljutnja.

1. Poaljete je u njenu sobu bez ve!ere.
2. Udarite joj pljusku jer je osorna.
3. Kaete joj da ste primijetili da je neto uznemirilo. Dajete joj na
znanje da "ete je sasluati i pokuati joj pomo"i kada bude
spremna da razgovara. Ako razgovara sa vama, sasluate je
paljivo i pomaete joj da na#e rjeenje problema. Kada se bude
bolje osje"ala, objasnite joj da je vano da se ljudi jedni prema
drugima ophode s potovanjem, !ak i kada su uzrujani. Oblikujte
to objanjenje za nju.
10 do 13 godina
267
Poglavlje 5

situaciju?
1. aljete je u sobu bez ve!ere

2. Pljusnete je po licu
3. Uvaavate i potujete njene osje"aje,
sasluate je, pruite joj podrku, objasnite joj
zna!aj komunikacije ispunjene potovanjem
268

pokazala privrenost
10 do 13 godina
269
Poglavlje 5

1

vaim o!ekivanjima
dala jasno objanjenje
potpomogla njeno u!enje
potakla je na samostalno razmiljanje
nau!ila je vjetinama rjeavanja

sukoba
270

Zato djeca u predtinejderskoj dobi postaju "udljiva i zlovoljna?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o ovom razvojnom
nivou. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo
vaeg djeteta.
1. aljete je u sobu bez ve!ere

2. Pljusnete je po licu
3. Uvaavate i potujete njena osje"anja,
pruite joj podrku, objasnite joj zna!aj
komunikacije ispunjene potovanjem
10 do 13 godina
271
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoro!nim ciljevima, o
na!inima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o
razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor "ete izabrati?
272
Napomena o dje!ijoj ljutnji

Jedan od najvanijih zadataka u djetinjstvu je nau!iti kako
upravljati svojim emocijama i izraziti ih. Ovo je teak zadatak, jer
nas emocije ponekad mogu sprije!iti da jasno razmiljamo.
Emocije nas mogu navesti da se ponaamo impulsivno, da
kaemo stvari koje ina!e ne bismo rekli ili da uradimo neto to
ina!e ne bismo uradili.
Za dijete predstavlja divovski zadatak da nau!i kako da shvati
svoje emocije, da njima upravlja i da ih izrazi na pozitivan na!in.
Djecu emocije ponekad potpuno savladaju. Isto onako kako su
imali napade bijesa kada su bili mali, tako se sada, u
tinejderskoj dobi, moe desiti da imaju nastupe ljutnje ili bijesa.
Ili mogu jednostavno ne govoriti nita, nesposobni ili preplaeni
da izraze svoje osje"aje.
U tim situacijama, potrebno im je da znaju da su sigurni i voljeni.
Realno gledaju"i, s djetetom nije mogu"e mirno razgovarati dok
je ljuto. Najbolje to moete uraditi je da jednostavno ostanete u
blizini, i svojim postupcima djetetu date na znanje da ste tu ako
mu zatrebate.
Kada emocionalna oluja pro#e, moete razgovarati o problemu
i, time to "ete nastojati biti smireni, svom djetetu pokazati kako
da osje"aje izrazi na pozitivan na!in. Moete joj pomo"i i da
na#e rjeenje za problem koji je izazvao napad ljutnje.
Zapamtite da emocionalne oluje do#u i pro#u. A svaka prua
mogu"nost da budete uzor svom djetetu.
10 do 13 godina
273
Poglavlje 5
Situacija
Vae dijete provodi dosta vremena igraju"i videoigrice. Svaki dan se
morate sva#ati sa njim da prestane igrati igrice i da uradi doma"u
zada"u. Zabrinuti ste da postaje "navu!en" na igrice i da "e izgubiti
interes za sve drugo.
1. Isklju!ujete video opremu i kaete mu da vie nikada ne"e smjeti
igrati igrice ako ne bude imao odli!ne ocjene u koli.
2. Pokazujete mu koliko ste zabrinuti tako to se razljutite i prijetite
da "ete mu pobacati knjige ako za njih vie nije zainteresiran.
3. Izaberete miran trenutak da sa njim porazgovarate. Pokaete da
uvaavate to to uiva u igricama. Objasnite zato ste zabrinuti
to toliko vremena provodi igraju"i ih. Pozovete ga da sa vama
razradi neka pravila o tome koje igrice moe igrati i koliko
vremena moe provesti svaki dan igraju"i ih. Napravite dogovor
za koji oboje smatrate da je poten i postavite ga pored ure#aja
za igrice. Uvaite njegova nastojanja da se pridrava pravila.
274

situaciju?
1. Isklju!ujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije

odli!ne ocjene kako bi mogao igrati igrice
2. Razljutite se i prijetite mu
3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste
zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov
trud
10 do 13 godina
275
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost na njegove potrebe
pokazala empatiju s
njegovim osje"ajima
276

dala jasne informacije o

vaim o!ekivanjima
potpomogla njegovo u!enje
potakla ga na samostalno razmiljanje
10 do 13 godina
277
Poglavlje 5

osje"a
Zato djeca u predtinejderskom uzrastu vole igrati videoigrice?

vaeg djeteta.
1. Isklju!ujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije
odli!ne ocjene kako bi mogao igrati igrice
2. Razljutite se i prijetite mu
3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste
zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov
trud
278

A sada, kada ste razmislili o svojim dugoro!nim ciljevima, o na!inima
10 do 13 godina
279
Poglavlje 5
Situacija
Vae dijete se sprijateljilo sa djetetom koje zna dosta nepristojnih
rije!i. $ujete svoje dijete kako koristi izraze i psovke kojima ne elite
da se slui. Jako ste uznemireni. Plaite se da "e vae dijete
zanemariti sve !emu ga pokuavate nau!iti.
1. Koristite tu priliku da s njim porazgovarate o pritisku okoline,
posljedicama koje njegovo ponaanje ima na druge ljude i o tome
koliko je vano da sam donosi svoje odluke.
2. Isperete mu usta sapunom da ga nau!ite da nikada vie ne koristi
te rije!i i da pokae potivanje prema vama.
3. Natjerate ga da mjesec dana ostane kod ku"e svaki dan poslije
kole i kaete mu da se vie nikada ne smije igrati s tim prijateljem.
280

situaciju?
1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i

donoenju odluka
2. Ispirete mu usta sapunom
3. Natjerate ga da ostaje ku"i i zabranite mu da se
vi#a s tim prijateljem
10 do 13 godina
281
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline. Za
1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove

potrebe
pokazala empatiju s
njegovim osje"ajima
282


vaim o!ekivanjima
ohrabrila ga da samostalno razmilja
10 do 13 godina
283
Poglavlje 5

osje"a
Zato djeca u predtinejderskoj dobi psuju?

vaeg djeteta.
1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i
donoenju odluka
2. Ispirete mu usta sapunom
3. Natjerate ga da ostaje ku"i i zabranite mu da se vi#a s
tim prijateljem
284

10 do 13 godina
285
14 do 18 godina
Situacija
Vae dijete je uvijek imalo frizuru i obla!ilo se na na!in koji ste
odobravali. Dobro se uklapalo me#u svoje vrnjake i zajednicu. Jednog
dana ugledate da nosi rin!icu na obrvi, pankersku "je" frizuru i majicu s
nepristojnim natpisom.
1. Objasnite mu zato ste uznemireni. Odlu!ite koju od njegovih
promjena moete prihvatiti. Objasnite zato ne moete prihvatiti
ostale. Zatraite od njega da vam izrazi svoje miljenje. Sklopite
dogovor sa njim kojim mu dozvoljavate odre#ene promjene, ali kojim
"e se potivati i vaa osje"anja.
2. Kaete mu da izgleda kao strailo i da mu ne"ete dozvoliti izlaske
naredne dvije sedmice.
3. Posjednete ga, odreete mu kosu, a rin!icu iz obrve bacite u WC
olju.
287
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Objanjavate mu kako se osje"ate i pregovarate o

kompromisu
2. Zabranjujete mu izlaske
3. Odreete mu kosu, a rin!icu bacite u WC olju
288

pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove

potrebe
pokazala empatiju s njegovim
osje"ajima
289
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1
dala jasne informacije o

vaim o!ekivanjima
ohrabrila ga na samostalno razmiljanje
290

Zato adolescenti mijenjaju svoj izgled?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom nivou.
Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg
djeteta.
1. Objanjavate mu kako se osje"ate i pregovarate o

kompromisu
2. Zabranjujete mu izlaske
3. Odreete mu kosu, a rin!icu bacite u WC olju
291
14 do 18 godina
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na zatitu od

poniavaju"eg postupka ili kanjavanja.
$lan 37.
292
Situacija
Imate pravilo da va 14-godinji sin mora do"i ku"i svakog dana
odmah poslije kole. Iako vi u to doba niste u ku"i, on se uvijek
pridrava tog pravila. Me#utim, jednog dana prijatelj ga pozove ku"i i
on prihvata poziv. Slu!ajno se desi da vi ba taj dan do#ete ranije
ku"i i otkrijete da vam sin nije stigao. Ludite od brige. On stie ku"i
malo poslije vas.
1. Kaete mu da mu vie ne moete vjerovati. Uvodite novo pravilo
da vam mora telefonirati svaki dan kad stigne ku"i iz kole.
Kaete mu da ne smije izlaziti vikendom narednih mjesec dana.
2. Zatraite da vam objasni zato je prekrio pravilo. Sasluajte
njegove razloge. Razmislite da li je vae pravilo prihvatljivo za
dijete njegovih godina. Neka zajedno sa vama napravi novo
pravilo koje je pravedno prema njemu, ali po kojem "e biti i
siguran.
3. Iibate ga to nije potivao vaa pravila.
293
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije

pravilo i zabranjujete mu izlaske
2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo
i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje "e biti
dobro za oboje
3. Iibate ga
294

pokazala privrenost
pokazala empatiju s
njegovim osje"ajima
295
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim o!ekivanjima
potakla ga na samostalno razmiljanje
nau!ila ga vjetini rjeavanja sukoba
296

Zato adolescenti kre pravila?

djeteta.
1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije

pravilo i zabranjujete mu izlaske
2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo
i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje "e biti
dobro za oboje
3. Iibate ga
297
14 do 18 godina
Poglavlje 5

298
Situacija
De!ko vae 15-godinje k"erke upravo je dobio voza!ku dozvolu.
Kaete k"erki da se ne smije voziti sa de!kom. Jednog dana, on je
poziva da se provozaju u prirodu. Ona vam kae da ide kod
prijateljice ku"i da rade na kolskom projektu. Umjesto toga, sjeda u
auto i provodi popodne sa momkom. Vi otkrivate da vam je lagala.
ta trebate uraditi? Koji su to neki od vaih dugoro!nih ciljeva, a koji su

relevantni za ovu situaciju.
1.
Kaete joj da se osje"ate izdanim i da joj vie ne"ete mo"i

vjerovati. Govorite joj da se mora prestati vi#ati sa svojim
de!kom, jer loe utje!e na nju.
2. Kaete joj da je lagati roditelju najgora stvar na svijetu koju dijete

moe uraditi i da va odnos nikada vie ne"e biti isti. aljete je u
sobu. Zabranjujete joj izlaske dva mjeseca.
3. Kaete joj da vam je njena sigurnost najvanija stvar na svijetu.
Kaete joj da su pravila tu zbog vae ljubavi prema njoj i brige za
njenu sigurnost. Govorite joj da ne moete praviti kompromise
kada je njena sigurnost u pitanju. Upitate je zato je prekrila
pravilo i zato vam je lagala. Sasluate njeno objanjenje i motiv.
Razgovarate sa njom da izna#ete na!ine kako da zadovoljite
njenu potrebu za samostalno"u, a da pri tom osigurate njenu
sigurnost. Razgovarate s njenim de!kom i objanjavate mu svoje
pravilo i razloge. Nastojite se s njim dogovoriti da vie ne"e
navoditi vau k"erku da se vozi sa njim.
299
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati,

natjerate je da prekine s de!kom
2. Kaete joj da je uradila najgoru mogu"u stvar,
aljete je u sobu i zabranjujete joj izlaske
3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate
njene razloge zato vas nije posluala i zato
vam je lagala, ustrajavate na svom pravilu,
nalazite rjeenja da joj na siguran na!in date
samostalnost, razgovarate s njenim de!kom.
300

pokazala privrenost
301
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim o!ekivanjima
pomogla njenom u!enju
ohrabrila je da samostalno razmilja
nau!ila je vjetinama rjeavanja sukoba
302
Korak 3 Razmislite kako vaa djeca misle i osje"aju

Zato adolescenti kre pravila i ponekad lau?

djeteta.
1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati,

natjerate je da prekine s de!kom
2. Kaete joj da je uradila najgoru mogu"u stvar, aljete je u

sobu i zabranjujete joj izlaske
3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate njene
razloge zato vas nije posluala i zato vam je lagala,
ustrajavate na svom pravilu, nalazite rjeenja da joj na
siguran na!in date samostalnost, razgovarate s njenim
de!kom
303
14 do 18 godina
Poglavlje 5

304
Situacija
Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom mora do"i ku"i do
10:00 sati nave!er. Sada je 10:30 nave!er, subota je i ona se jo ne
vra"a ku"i.
Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi
neiskusni voza!. Znate i to da "e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje
vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol.
ta trebate uraditi kada se ona vrati? Razmislite o svakom od narednih
odgovora da odlu!ite koji je najbolji i zato.
1. Zabranjujete joj izlaske mjesec dana i kaete joj da "ete, sljede"i
put kada se to desi, zaklju!ati vrata od ku"e da ostane napolju.
2.
Oamarite je da joj pokaete kako ne"ete tolerirati njeno

nepotivanje.
3. Kaite joj kako ste se brinuli. Objasnite joj kakav je to osje"aj misliti
da je neko koga voli u opasnosti. Objasnite joj rizike kojima se
izloila. Upitajte je ta "e uraditi da se pobrine za svoju sigurnost i
stigne ku"i na vrijeme. Sastavite niz pravila s kojima se moete
sloiti. Kaite joj da "ete samo razmisliti o tome da joj produite
policijski sat, ako dva mjeseca bude potivala ova pravila.
305
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da "ete joj zaklju!ati

vrata da ostane ispred
2. Oamarite je
3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas,
rizike kojima se izloila, uklju!ite je u izradu pravila i
ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno
pridravala tih pravila
306

A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline. Za
pokazala privrenost
307
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim o!ekivanjima
pomogla njenom u!enju
podstakla je na samostalno razmiljanje
nau!ila je vjetinama rjeavanja sukoba
308

Zato adolescenti rade opasne stvari i kre pravila?

djeteta.
1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da "ete joj zaklju!ati

vrata da ostane ispred
2. Oamarite je
3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas,
rizike kojima se izloila, uklju!ite je u izradu pravila i
ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno
pridravala tih pravila
309
14 do 18 godina
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na slobodno izraavanje svojih

stavova o svim stvarima koje se na njih odnose.
$lan 12.
310
ta kada su u pitanju druge situacije?

U ovom priru!niku navedeni su brojni primjeri problemati!nih situacija
koje se javljaju u odgoju djeteta. Naravno, postoje i mnoge druge
situacije koje mogu dovesti do sukoba i nesuglasica u porodici.
Naredne stranice moete iskoristiti da vam pomognu u procesu
rjeavanja problema u situacijama koje su za vas posebno
komplicirane.
Ukratko opiite svaku situaciju a zatim razradite svoje rjeenje kroz
proces. Do kraja procesa imat "ete neke nove na!ine razmiljanja o
tome kako da reagirate u tim situacijama.
311
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija
ta biste trebali uraditi kada

Navedite tri mogu"e reakcije.
1.
2.
3.
312

situaciju?
1.
2.
3.
313
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline.
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo djeteta
pokazala osjetljivost za potrebe djeteta
pokazala empatiju s njegovim osje"ajima
314

pruila informaciju o vaim

o!ekivanjima
ohrabrila vae dijete da samostalno

razmilja
315
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osje"a
Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom
vaeg djeteta.
1.
2.
3.
316

317
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija

1.
2.
3.
318

situaciju?
1.
2.
3.
319
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline.
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju
s osje"ajima vaeg djeteta
320


vaim o!ekivanjima
321
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osje"a
Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

djeteta.
1.
2.
3.
322

323
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija

1.
2.
3.
324

situaciju?
1.
2.
3.
325
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju s osje"ajima djeteta
326


vaim o!ekivanjima
327
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osje"a
Zato se djeca u ovom uzrastu ovako ponaaju?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom
nivou. Ozna!ite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni
nivo vaeg djeteta.
1.
2.
3.
328

svog djeteta koji "ete odgovor izabrati?
329
14 do 18 godina
ZAKLJU!AK
U ovom su priru!niku dati principi pozitivne discipline

fokusiranje na dugoro!ne ciljeve, pruanje topline, reda i
strukture, razumijevanje na!ina na koji vae dijete misli i
osje"a, i na rjeavanje problema.
Vjebali ste kako te principe primijeniti

na uobi!ajene
probleme koji se javljaju s djecom razli!itih uzrasta. Ta vjeba
"e vam pomo"i da do#ete do rjeenja za veliki broj
problemati!nih situacija.
Naravno, mnogo je tee razmiljati onda kada ste obuzeti

emocijama. Kada osjetite da u vama raste ljutnja, duboko
udahnite, zatvorite o!i i mislite na:
1. svoj dugoro!ni cilj
2. zna!aj topline, reda i strukture
3. razvojni nivo vaeg djeteta
Zatim zastanite na trenutak da isplanirate reakciju koja "e vas

odvesti do vaeg cilja i ispotovati potrebe vaeg djeteta.
331
Zaklju!ak
Na taj na!in svoje "ete dijete nau!iti kako da se bori sa frustracijom,

ljutnjom, te kako da se nosi sa konfliktom. Svom "ete djetetu prenijeti
vjetine koje su mu potrebne za ivot bez nasilja. Izgradit "ete njegovo
samopotovanje. I zadobiti njegovo potovanje.
Nema savrenog roditelja. Svi mi pravimo greke. Ali iz tih greaka

moramo u!iti kako bismo sljede"i put bolje uradili.
Uivajte u svom putu pozitivnog odgajanja djeteta.
U svim aktivnostima koje su u vezi sa djecom

mora se prvenstveno voditi ra!una
o interesima djeteta.
$lan 3.
332
BILJEKA O AUTORICI
Prof. dr. Joan E. Durrant je dje!ija klini!ka psihologinja i vanredna
profesorica porodi!nih nauka na Univerzitetu Manitoba u
Winnipegu, Kanada. U svom radu susrela se sa brojnom djecom i
njihovim porodicama, nastoje"i im pomo"i da prona#u pozitivna
rjeenja za svoje porodi!ne sukobe.
Radi na istraivanju faktora koji navode roditelje da udare svoju
djecu, kao i na utjecaju zakona kojima se zabranjuje fizi!ko
kanjavanje. Njena istraivanja objavljivana su u stru!nim
!asopisima uklju!uju"i Child Abuse and Neglect (Zlostavljanje i
zanemarivanje djece), stru!nom !asopisu Journal of Social Welfare
and Family Law (O Zakonu o socijalnoj skrbi i Porodi!nom zakonu),
International Review of Victimology (Me#unarodnom izvjetaju iz
podru!ja viktimologije), International Journal of Childrens Rights,
and Youth and Society (Me#unarodnom stru!nom !asopisu o
pravima djece, omladini i drutvu), kao i u nekoliko knjiga.
Dr. Durrant je glavna istraiva!ica i koautorica Canadian Joint
Statement on Physical Punishment of Children and Youth
(Zajedni!ke izjave o fizi!kom kanjavanju djece i omladine dravne
koalicije organizacija u Kanadi); !lanica Research Advisory
Committee of the United Nations Secretary-Generals Study on
Violence against Children (Savjetodavnog odbora za istraiva!ki
rad na studiji Glavnog sekretara Ujedinjenih naroda o nasilju na
djecom) i kourednica publikacije Eliminating
Corporal
Punishment: The Way Forward to Constructive Discipline
(Ukidanje fizi!kog kanjavanja: Put ka konstruktivnoj disciplini,
UNESCO).
Aktivna u javnom kolstvu, Dr. Durrant priprema materijale o
odgajanju djece za kanadsku vladu, te u!estvuje na radionicama za
roditelje i stru!njake u mnogim zemljama, u svojstvu govornice na
temu fizi!kog kanjavanja i pozitivnog odgoja djece.
333

Pozitivna Disciplina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pozitivna Disciplina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T

Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi

Voditelj projekta: Dominique Pierre Plateau

Prijevod ove knjige omogu"io je i finansirao Save the Children Norway.

promoviranja nenasilne komunikacije i odnosa sa djecom.

usavravanja vjetina roditelja u nenasilnoj disciplini,

potivanja djece kao kompletnih li!nosti i njihovih

boljeg razumijevanja razvoja djeteta.

poja!ane svijesti o pravima djece.

Ako elite saznati vie informacija o Svjetskom izvjetaju o

Koja su to prava djece?

Konvencijom se priznaje da roditelji imaju primarnu ulogu u

Prema Konvenciji, djeci su zagarantirana sljede"a prava:

Pravo na preivljavanje i puni razvoj njihovog potencijala:

Pravo na zatitu od:

Pravo na u!e"e u odlu!ivanju na na!in da:

Pozitivna disciplina zasnovana je na pravu djece na zdravi razvoj, zatitu

Ako elite saznati vie o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta,

ODREDITE SVOJE DUGORO$NE CILJEVE

PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJE%AJU

UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Odgajati dijete zna!i otisnuti se na putovanje koje "e vam

Posljedica toga je da mnogi roditelji misle da disciplina podrazumijeva

Konvencijom o pravima djeteta garantira se zatita djece od svih oblika

Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.

Ovaj priru!nik zasniva se na rezultatima decenija istraivanja iz kojeg

Pozitivna disciplina je:

Pozitivna disciplina roditeljima daje temelj. To je niz principa koji se

Roditelji imaju pravo na podrku i pomo" u odgoju djece.

$lanovi 18. i 19.

U pozitivnoj disciplini spojeno je:

Kome je namijenjen ovaj priru!nik

ta to nije pozitivna disciplina

Pozitivna disciplina nije pretjerano popustljiv odgoj djeteta.

ta to jeste pozitivna disciplina

Kako je strukturiran ovaj priru!nik

Odgajanje djeteta nije odredite, ve" putovanje.

Pozitivna disciplina je pristup u odgajanju djeteta.

Sastavni elementi pozitivne discipline

Odre#ivanje dugoro!nih ciljeva

Svako od naredna !etiri poglavlja fokusira se na jedan od tih principa.

Preporu!uje se da svoje vjetine ostvarujete postepeno.

Sastavni elementi pozitivne discipline nisu vani samo u prvim

ODREDITE SVOJE DUGORO!NE CILJEVE

Podizanje djeteta od dana kada se rodi pa dok ne odraste

Odre#ivanje dugoro!nih ciljeva

Odredite svoje dugoro!ne ciljeve

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

A sada razmislimo o vrstama ciljeva koje ste naveli.

Odredite svoje dugoro!ne ciljeve

Dani roditelja ispunjeni su pokuajima da prona#u na!ine kako da postignu

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Odredite svoje dugoro!ne ciljeve

A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.

Potrebno je vremena da se postignu dugoro!ni ciljevi obi!no je to

Dugoro!ni ciljevi su oni koje

Odredite svoje dugoro!ne ciljeve

Jedna od najteih stvari u odgajanju djeteta jeste ispuniti dugoro!ne ciljeve

Me#utim, ta se deava s vaim dugoro!nim ciljevima?

Kada vi!ete na dijete, da li ga time u!ite da bude uljudno?

Kada udarite dijete, da li ga tako u!ite da rjeava probleme?

Na!in na koji se ponaamo u kratkoro!nim situacijama predstavlja model

Roditelji na kratkoro!ne frustracije !esto reagiraju na na!in koji ometa