Upravljanje medicinskim otpadom

Bosna i Hercegovina

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Sadraj
Uvod
Rizici od medicinskog otpada
Ljudsko zdravlje
ivotna sredina
Lanac infekcije i lina higijena
Putevi izlaganja
Procedure u sluaju kriznih situacija
Saetak

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Uvod
SZO je procijenila da su nedovoljno sigurne
prakse u rukovanju otpadom (ukljuujui
nedovoljno sigurne prakse u transportu)
uzrokovale:
21 milion infekcija virusom hepatitisa B
(HBV) (32% svih novih infekcija);
2 miliona infekcija virusom hepatitisa
(HCV) (40% svih novih infekcija);
260 000 infekcija virusom HIV (5% svih
novih infekcija).
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Vrste rizika
Glavni rizici povezani sa medicinskim otpadom su:
Fiziki rizici
Hemijski rizici
Mikrobioloki rizici
Radioloki rizici
Rizici iz ivotne sredine
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Fiziki rizici
Fiziki rizici se najee javljaju zbog prisustva otrih
predmeta, kao to su slomljeno staklo, price, skalpeli i
otrice za jednokratnu upotrebu, itd.
Problem kod fizikog rizika nije sama ozljeda, ve
probijanje zatitnog oklopa ljudskog tijela.
Posjekotine, ubodi itd. mogu biti mjesto ulaska
razliitih vrsta patolokih agensa. Osim toga, fiziku
opasnost predstavljaju i jonizirajue zraenje, laseri,
buka i elektrina energija.

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Hemijski rizici
Reaktivnost:
Otpad moe biti nestabilan,
ili moe eksplodirati ili
proizvesti toksini dim, plin i
paru kada se pomijea sa
vodom, npr. odreeni otpadi
koji sadre cijanide ili sulfide
Zapaljivost:
Otpad koji se moe zapaliti
pod odreenim uvjetima,
npr. boje i odreeni
odmaivai i rastvarai.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Hemijski rizici
Toksinost:
Otpad moe biti tetan ili fatalan
kada se proguta ili apsorbuje, ili
toksine hemikalije mogu da
iscure u tlo ili podzemne vode.

Iritantnost:
Hemikalija, koja nije korozivna,
ali koja uzrokuje reverzibilno
upalno dejstvo na ivo tkivo ili
alergiju.
Ekotoksinost:
Supstance koje mogu nanijeti
tetu ivotnoj sredini ukoliko ih
se odlae na nepravilan nain
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Hemijski rizici
Oksidirajui agensi:
Supstance koje daju O2 ime
se poveava zapaljivost drugih
supstanci.
Korozivnost:
Otpad moe imati veoma visoku
ili veoma nisku pH vrijednost,
uzrokujui mogue unitenje ili
ireverzibilno oteenje ivog
tkiva na mjestu kontakta.

tetnost:
Hemikalije koje mogu nanijeti
tetu zdravlju.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Hemijski rizici
+:
Znak + (plus ili kri) ukazuje na
to da je supstanca opasnija, npr.
toksina i veoma toksina,
veoma zapaljiva i iznimno
zapaljiva.
Mutagenost:
Supstance sposobne da izazovu
promjenu ili mutaciju u
genetskom materijalu (DNK) ili u
ivim elijama.
Kancerogenost:
Supstance koje uzrokuju
karcinom ili doprinose pojavi
karcinoma.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Hemijski rizici
Od decembra 2008. godine su u primjeni novi simboli
za opasnost (cilj: globalna standardizacija)

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Mikrobioloki rizici
Mikrobioloki rizici otpada mogu potjecati iz materijala
kontaminiranog patolokim agensima.
Tipini primjeri su:

Kulture i zalihe zaraznih agensa

Otpad koji potjee od zaraenih pacijenata
Otpad kontaminiran krvlju i tjelesnim tekuinama
Odbaeni dijagnostiki uzorci
Zaraene ivotinje iz laboratorija
Kontaminirani materijali kao to su brisevi, zavoji ili
kontaminirana oprema
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Radioloki rizici

Radioloke rizike izaziva radioloki otpad koji potjee iz

procedura radioloke dijagnostike ili radioloke
terapije. Vrijeme poluivota upotrijebljenih radioaktivnih
materijala je uglavnom kratko.
Vrstu oboljenja uzrokovanih radioaktivnim otpadom
odreuju vrsta i opseg izloenosti. Mogu varirati od
glavobolje, vrtoglavice i povraanja do ozbiljnijih
problema. Radioaktivni otpad moe da bude i
genotoksian.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Rizici za ivotnu sredinu

PRIMJER: OTPAD KOJI SADRI IVU
iva se nalazi u
termometrima, zubnom
amalgamu, sijalicama koje
daju fluorescentnu svjetlost i
medicinskim baterijama

Aktivnosti u zbrinjavanju
medicinskog otpada
redistribuiraju ivu i
oslobaju je u okoli (kroz
odlaganje opreme koja je
sadri)

iva je toksini metal koji se, u

kontaktu sa vodom ili tlom, uz
pomo mikroorganizama
pretvara u svoj toksiniji oblik,
poznat kao metil-iva.

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Rizici za ivotnu sredinu

PRIMJER: METIL-IVA
Metil-iva se kroz prirodne
cikluse transportuje u rijeke,
jezera i okeane.

Kontaminacija je trajna i
iva se nakuplja u mulju.

Potom se metil-iva
akumulira u njihovom tijelu.

Ribe unose metil-ivu

putem ishrane i disanjem
(prelaskom vode preko
krga).
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Rizici za ivotnu sredinu

PRIMJER: METIL-IVA

Koncentracija metil-ive se poveava sa

poveanjem nivoa u hranidbenom lancu, u
procesu koji se naziva bio-akumulacija.
Velike ribe grabljivice e imati visoke nivoe
metil-ive u tijelu.
Ove ribe mogu uloviti i jesti ljudi.
iva je toksina za ljude moe da
oteti nervni sistem, bubrege i druge
organe.
iva se isto tako moe prenijeti na
neroeno dijete putem krvi majke.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Rizici za ivotnu sredinu

Zapamtite:
kontaminacija
ivotne sredine
esto pogaa
NAS!!

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Ko je izloen riziku?
Ljudi unutar zdravstvenih ustanova:

Medicinske sestre
Ljekari
Osoblje koje radi na odravanju u bolnici
Pacijenti
Posjetitelji
Radnici u pomonim slubama
Veernice
Rukovanje otpadom
Transport
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Ko je izloen riziku?
Ljudi izvan zdravstvenih ustanova:
Lokalno stanovnitvo
Komunalni radnici (Transport otpada)
Radnici koji rade na mjestima odlaganja otpada, npr.
na deponijama ili u spalionicama
Sakupljai otpada
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Nozokomijalne infekcije

Definicija nozokomijalnih infekcija:

Nozokomijalne infekcije ili infekcije steene u
bolnici, su infekcije koje nisu prisutne kod osobe u
vrijeme njenog ulaska u bolnicu, nego se razvijaju
tokom rada ili boravka u bolnici ili se kasnije mogu
povezati sa boravkom ili radom u bolnici.

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Nozokomijalne infekcije
Potencijalne take izlaganja nozokomijalnim infekcijama

Taka proizvodnje
Razdvajanje

Interno sakupljanje i
Skladitenje
interni transport
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Eksterno sakupljanje i
eksterni transport

Lanac infekcije: transmisija

Transmisija zrakom:
Teina oboljenja uzrokovanog aerosolom koji sadri
bakterije ovisi o nekoliko faktora:

Virulentnost odreenog organizma

Veliina inokuluma ili nivo prisutnih bakterija
Temeljno oboljenje ili zdravstveni status pacijenta, i
Provjetravanje i kretanje zraka u sredini u kojoj
pacijent boravi

Epidemije transmisije virusnih oboljenja koja se

prenose zrakom u zdravstvenim ustanovama su dobro
dokumentirane.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Lanac infekcije: transmisija

Direktan kontakt:
Direktan fiziki kontakt je rjei nain transmisije. Moe se
dogoditi tokom hirurkih zahvata (prskanje krvi i tjelesnih
tekuina) ili pruanja prve pomoi ili nezgoda sa
odbaenim, netretiranim kulturama.
Isto tako, moe se dogoditi kada zdravstveni radnik oboli
od nekog zaraznog oboljenja i prenese ga na pacijenta.
Drugi tipian put je rezultat nepotivanja sigurnosnih
procedura, npr. pipetiranje ustima.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Lanac infekcije: transmisija

Transmisija uzrokovana odreenim sredstvom:
Najpoznatiji nain je preko otrih predmeta.
SAD: preko milion ozljeda otrim predmetom meu
zdravstvenim radnicima svake godine.

Do transmisije moe doi i putem odjee isprskane

krvlju ili tjelesnim tekuinama
tetoine, glodari, itd. takoer mogu biti prenosnici
ako imaju slobodan pristup mjestima sa visokom
koncentracijom zaraznih agensa.
Ruke su najee sredstvo transmisije uzrokovane
odreenim sredstvom!!!
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Prekidanje lanca: pranje ruku

Tehnika pranja ruku sapunom i vodom

Pokvasite ruke vodom

Trljajte desni dlan preko lijeve

nadlanice sa prepletenim
prstima i obrnuto

Uzmite onoliko sapuna koliko

je dovoljno da njime prekrijete
sve povrine na akama

Trljajte dlanom o dlan

sa prepletenim prstima
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Protrljajte dlan o dlan

Trljajte gornju stranu prstiju o

suprotni dlan, pri emu su
prsti meusobno povezani

Prekidanje lanca: pranje ruku

Trljajte krunim pokretima

lijevi palac koji ste obuhvatli
desnim dlanom i obrnuto

Trljajte krunim pokretima,

natrag i naprijed, sakupljene
prste desne ruke o lijevi dlan i
obrnuto

Temeljito ih posuite
ubrusom za jednokratnu
upotrebu

Upotrijebite ubrus da
zavrnete slavinu
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Isperite ruke vodom

... i vae ruke su sigurne

Putevi izlaganja
Put izlaganja je nain na koji toksin/supstanca ulazi u
tijelo ili dolazi u kontakt sa tijelom.
Postoje 4 glavna puta izlaganja i jedan manje vaan put.
Disanje (udisanje)
Direktan kontakt (apsorpcija putem koe ili
ukapavanje kroz oi)
Gutanje (unoenje kroz usta)

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Putevi izlaganja

Poslednji predstavlja znaajan problem u

zdravstvenom sektoru
Najee se deava zbog ozljede izazvane
ubodom igle
injektiranje (parenteralno)

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Apsorpcija
Koa je najvei organ u tijelu i uobiajeno je mjesto
izlaganja za tene hemikalije i hemikalije koje se
prenose zrakom.
To je vieslojni organ sa dobrim zatitnim kvalitetima.

Kontakt sa koom moe

izazvati lokalno ili sistemsko
oteenje, ili oboje.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Udisanje

Respiratorni sistem
je vaan put
izlaganja
hemikalijama koje
se prenose zrakom
i praini.
On ima raznolike obrambene mehanizme.
Zagaivai koji ulaze u respiratorni sistem mogu
izazvati lokalno ili sistemsko oteenje, ili oboje.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Unoenje kroz usta

Oralni put izlaganja se odnosi na
situacije u kojima se toksini materijali
progutaju i uu u tijelo putem
gastrointestinalnog trakta.
Mogunosti unoenja opasnih
supstanci kroz usta na radnom
mjestu su znaajne, posebno
usljed objedovanja i puenja.
Lina higijena je od
najvee vanosti.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Dejstva opasnih supstanci

Akutna
Javljaju se, najee odmah, nakon kratkotrajnog
izlaganja (npr. korozivne opekline, udisanje toksinog
plina, iritacija oiju)

Hronina
Javljaju se nakon dugotrajnog izlaganja, esto niskog nivoa

Mogu ostati skrivena dugi niz godina

Teko ih je predvidjeti
Teko je ustanoviti ta ih je izazvalo?
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Rukovanje medicinskim otpadom

Medicinskim otpadom se mora
rukovati pravilno i na siguran
nain
U rukovanju otpadom moraju
se potivati pisane procedure,
za koje je osoblje obueno
U svakom trenutku je potrebno
koristiti adekvatnu zatitnu
opremu

J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba

Procedure u sluaju kriznih situacija

Procedure u sluaju
kriznih situacija se
moraju izraditi za svaku
vrstu rizinog otpada, a
na temelju opasnosti koja
se povezuje sa datom
vrstom otpada
Osoblje treba obuiti da
primjenjuje ove
procedure i treba mu
obezbijediti potrebnu
opremu za izvoenje tih
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC procedura
Higijensko Epidemioloka Sluba

Saetak

Medicinski otpad izaziva razliite vrste rizika.

Ukoliko se medicinskim otpadom ne rukuje na pravilan
nain, veliki broj ljudi je izloen riziku.
Nozokomijalne infekcije uzrokuju smrt, bolest i patnju
irom svijeta.
Nozokomijalne infekcije se prenose putem lanca
infekcije koji moramo prekinuti kako bismo bili sigurni.
Zapamtite puteve izlaganja i zatitite sebe i osoblje u
svakom trenutku.
J.U. "OPTA BOLNICA " KONJIC Higijensko Epidemioloka Sluba