Professional Documents
Culture Documents
Bilansiranje PPH
Bilansiranje PPH
Platforming i Hidrotriting
Postupak UOP-a za merenje protoka procesnih struja
1. Protok tenosti
1. a. Zapreminski protok
Zapreminski protok tenosti, sveden na baznu temperaturu od 15,56 oC (60 oF) i oitan na pisau
ili indikatoru protoka, odreuje se uz pomo sledeeg izraza:
Qv KR
d
db
(1)
gde je:
Qv zapreminski protok tenosti na 15,56 oC, m3/h
KR konstanta pisaa, odnosno indikatora protoka, m3/h
d relativna gustina tenosti na temperaturi proticanja, 1
db relativna gustina tenosti na 15,56 oC, 1
I broj jedinica oitan na skali pisaa, odnosno indikatora protoka.
Relativna gustina tenosti predstavlja odnos gustine tenosti na datoj temperaturi i gustine vode
na 15,56 oC:
d
vb
db
b
vb
vb 999,012 kg / m 3
(2)
(3)
(4)
Oznaka b u indeksu poslednje tri jednaine odnosi se na baznu temperaturu, dok se v u indeksu
odnosi na vodu. Sve gustine su date u kg/m3.
Veza izmeu gustine tenosti na temperaturi proticanja i na baznoj temperaturi uspostavlja se na
sledei nain:
V
m m Vb
b b
V Vb V
V
(5)
Odnos zapremine tenosti na baznoj temperaturi i zapremine iste mase tenosti na temperaturi
proticanja naziva se faktor korekcije zapremine i oznaava se sa VCF (volume correction factor).
Prema tome vai:
1
b VCF
(6)
Kada se leva i desna strana jednaine (6) podeli sa gustinom vode na 15,56 oC dobija se:
d d b VCF
(7)
Jenaina (7) omoguava eliminaciju relativne gustine na temperaturi proticanja u jednaini (1):
Qv KR
VCF
I
db
(8)
Vrednost faktora korekcije zapremine za naftu i njene frakcije rauna se na osnovu sledee
jednaine:
VCF exp
gde je:
K o K1 b
b 2
K o K1 b
b 2
1,8 T
(9)
Napomena: mnoenjem T u oC faktorom 1,8 dobija se data temperaturna razlika u oF, ime je
zadovoljena dimenziona homogenost gornje jednaine.
Vrednosti konstanti Ko i K1 zavise od relativne gustine tenosti i odreuju se na osnovu sledee
tabele:
Naziv tenosti
Sirova nafta
Gasna ulja
Kerozin
Benzini
Relativna gustina
0,611 d b 1,076
0,839 d b 1,076
0,788 d b 0,839
0,654 d b 0,771
Ko, (kg/m3)2/oF
341,0957
103,8720
330,3010
192,4571
K1, (kg/m3)/oF
0,0
0,2701
0,0
0,2438
Za segment izmeu kerozina i benzina, to jest za 0,771 d b 0,788 koristi se sledei izraz:
B
B
VCF exp A 2 1,8 T 1,0 0,8 A 2 1,8 T
b
b
(10)
gde je:
A = 0,0018684 1/oF
B = 1489,067 (kg/m3)2/oF
gde je:
Pc,sm M sm
R Tc,sm
1 1Tr ,sm 2 / 7
Z RA ,sm
(11)
Pc,sm = xi Pc,i
Tc,sm = xi Tc,i
Msm = xi Mi
ZRA,i = xi ZRA,i
Tr,sm = T/Tc,sm
R = 8,31441 J/mol K
xi molski udeo i-te komponente, 1
T temperatura proticanja, K
Pc,i kritini pritisak i-te komponente, Pa
Tc,i kritina temperatura i-te komponente, K
Mi molekulska masa i-te komponente, kg/mol
ZRA,i konstanta i-te komponente, 1
Tena faza dobijena na dnu vrne posude stabilizera benzina postrojenja Platforming predstavlja
tipian sluaj u kojem je potrebno primeniti jednainu (11) za odreivanje gustine na temperaturi
proticanja. U narednoj tabeli date su po komponentama ove procesne struje konstante neophodne
za primenu izraza (11):
Komponenta
Vodonik
Metan
Etan
Propan
i-Butan
n-Butan
i-Pentan
n-Pentan
Mi 103, kg/mol
2,016
16,043
30,070
44,094
58,124
58,124
72,151
72,151
Tc,i, K
33,15
190,58
305,42
369,82
408,14
425,18
460,43
469,65
Pc,i 10 5, Pa
12,9
46,0
48,8
42,5
36,5
38,0
33,9
33,7
ZRA,i
0,306
0,2892
0,2808
0,2766
0,2754
0,2730
0,2717
0,2684
Zapreminski protok tenosti, sveden na baznu temperaturu od 15,56 oC (60 oF) i oitan na
totalizeru protoka, odreuje se uz pomo sledeeg izraza:
Qv KQ
VCF B 2 B1
d b t 2 t1
(12)
gde je:
KQ konstanta totalizera, m3
t2 t1 vremenska razlika izmeu datog i prethodnog oitavanja, h
B2 B1 razlika stanja na brojau totalizera izmeu datog i prethodnog oitavanja.
Napomena: ukoliko se pri odreivanju protoka preko jednaine (12) standardna relativna gustina
tenosti nalazi izvan opsega predvienih za izraunavanje vrednosti VCF, tada se, kao i usluaju
odreivanja protoka preko pisaa, odnosno indikatora, umesto (VCF/d b)0,5 koristi odnos d0,5/db,
pri emu se relativna gustina d odreuje preko jednaine (2), a gustina tenosti r preko jednaine
(11).
Na osnovu jednaina (8) i (12) moe se uspostaviti veza izmeu konstanti totalizera i pisaa,
odnosno indikatora:
KRI KQ
B 2 B1
t 2 t1
B 2 B1
t 2 t1
K R I max K Q
KQ KR
B 2 B1
t
2 1
max
I max
B 2 B1
t 2 t1
(13)
max
Imax je maksimalna vrednost na skali pisaa, odnosno indikatora i obino iznosi 10.
1. b. Maseni protok
Preraunavanje zapreminskog u maseni protok, iskazan u kg/h, vri se na sledei nain:
Q m Q v b Q v vb d b 999,012 Q v d b
(14)
2. Protok gasova
2. a. Zapreminski protok
Zapreminski protok gas, sveden na standardne uslove (273,15 K i 101325 Pa) i oitan na pisau
ili indikatoru protoka, odreuje se uz pomo sledeeg izraza:
Qv KR
p
I
Td
(15)
gde je:
Qv zapreminski protok gas na 273,15 K i 101325 Pa, Nm3/h
KR konstanta pisaa, odnosno indikatora protoka, (bar/K)1/2 /(Nm3/h)
d relativna gustina gasa, 1
p apsolutni pritisak na kojem protie gas (manometarski pritisak u bar uvean za
1,01325), bar
T temperatura proticanja gasa, K
I broj jedinica oitan na skali pisaa, odnosno indikatora protoka.
Relativna gustina gasa data je, uz pretpostavku da su faktori kompresibilnosti gasa i vazduha na
standardnim uslovima jednaki jedinici, sledeom jednainom:
poM
R To
M
d
vz p o M vz M vz
R To
(16)
gde su M i Mvz molekulske mase gasa i vazduha u g/mol. Molekulska masa vazduha iznosi:
M vz 28,964 g / mol
(17)
(18)
gde je:
xi molski udeo i-te komponente gasa, 1
Mi molekulska masa i-te komponente gasa, g/mol
Zapreminski protok gasa oitan na totalizeru protoka rauna se preko jednaine:
Qv KQ
p B 2 B1
T d t 2 t1
(19)
gde je:
KQ konstanta totalizera, (bar/K)1/2 Nm3
t2 t1 vremenska razlika izmeu datog i prethodnog oitavanja, h
B2 B1 razlika stanja na brojau totalizera izmeu datog i prethodnog oitavanja.
Veza izmeu konstante pisaa, odnosno indikatora i konstante totalizera meraa protoka gasnih
struja ista je kao i kod meraa protoka tenosti i data je jednainom (13)
2. b. Maseni protok
Preraunavanje zapreminskog u maseni protok gasnih struja vri se pomou sledeeg izraza:
Q m Q v Q v d vz
Gustina vazduha na standardnim uslovima dobijena preko jednaine stanja idealnog gasa iznosi:
vz 1,2922 kg / m 3
(20)
pd
I
T
(21)
gde je:
Qm maseni protok pare, kg/h
KR konstanta pisaa,odnosno indikatora protoka, (K/bar)1/2 kg/h
I oitana vrednost na skali pisaa, odnosno indikatora protoka, 1
p apsolutni pritisak pare (manometarski pritisak u bar uvean za 1,014), bar
T temperatura pare, K
d relativna gustina pare
d = 18/28,964 = 0,621
(22)
3
Oznaka instrumenta Qv ,max , m /h
FRQ-2301
FRCAL-2308
FRC-2311
FRQ-2312
FRC-2313
FRC-2317
FRQ-27202
FQ-2319
FQ-2320
140
138
30
153
9
150
127
3,06
2,01
K R , m3/h
KQ, m3
12,029
11,833
2,54
13,468
0,9698
12,714
10,871
0,3116
0,2049
2800
0,0429607
3000
0,0448933
K R , m3/h
KQ, m3
2000
0,0462045
1600
0,0450519
3000
0,0015086
3
Oznaka instrumenta Qv ,max , m /h
FQ-2404
FQ-2405
FQ-2407
FQ-2408
FQ-2410
FQ-2411
FRCQAL-2413
FR-2417
FRQ-2419
FRCAL-2420 A
FRCAL-2420 B
FRCAL-2420 C
FRCAL-2420 D
FQ-2421
FQ-2422
FRC-2424
FRCQ-2426
FIAL-24103
FRC-27201
2,01
4
3,53
4,98
2,99
3,99
99,3
85
80
50
50
50,1
50
1,46
2,01
31,5
5,99
233,3
80,1
0,20538
0,40816
0,36006
0,50799
0,30465
0,40648
9,2409
7,5581
7,2083
5,3565
5,3559
5,3571
5,3555
0,14839
0,20511
2,379
0,45257
25,097
6,9795
1/2
Oznaka instrumenta
Qv,max, Nm /h
KR, (bar/K) Nm /h
FRCAL-2307
FRQ-2309
FRQ-2310
FRQ-2314
FR-2318
FRQ-2321
FRC-2306
12000
22000
515
2062
693
1130
2282,5
3855
236,98
1539,5
48,261
706,91
1200
Oznaka instrumenta
FRQ-2406
FRQ-2409
Qv,max, Nm3/h
FRQ-2412
FRAL-2414
FRQ-2416
FR-2427
FRC-2418
FRQ-2423
FRQ-2425
1/2
((B2-B1)/(t2-t1))max, 1/h
KQ, (bar/K) Nm
2200
2500
2000
17,5227273
0,9479200
7,6975000
2200
3,2132273
KR, (bar/K)1/2Nm3/h
((B2-B1)/(t2-t1))max, 1/h
KQ, (bar/K)1/2Nm3
2907
2270
1814
1415,8
2800
2200
6,4785714
6,4354545
1840
129750
25066
7985
3090
875
367
1149,6
35154
7575,7
2658,2
1939,5
546,1
160,3
1800
6,3866667
2500
30,3028000
1700
0,9429412
1/2
Oznaka instrumenta
Qm,max, kg/h
FIC-2302
9600
7285,9
Oznaka instrumenta
FRAL-24101
Qm,max, kg/h
19304
13321,6
1/2