Professional Documents
Culture Documents
UVOD U MEDITACIJU
Naslov izvornika
Shravasti Dhammika
Introduction to Meditation
Buddha Dhamma Mandala Society 2010
http://www.bdmsociety.com/
Srpsko izdanje
Theravada budistiko drutvo Srednji put
Novi Sad-Beograd
www.yu-budizam.com
budizam@yahoo.com
Copyright za prevod
Branislav Kovaevi 2011
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
Prevod
Branislav Kovaevi
Deo 1: Poetak
16
24
31
39
48
Deo 1
POETAK
Dobar dan i dobrodoli! Danas i narednih nekoliko nedelja
govoriemo o meditaciji. To je tema za koju su svi zainteresovani
i mnogi ele i da je praktino istrae. I zato sam smatrao da bi
dobro bilo govoriti o meditaciji iz isto praktinog ugla. Tako da
oni koji ele da se oprobaju u ovoj vebi mogu to i da uine.
Verujem da je najbolja polazna taka za govor o ovoj temi
razmatranje razloga zbog kojih neko eli da praktikuje meditaciju. Vrlo je vano da u svojoj glavi razluimo zato uopte elimo da meditiramo. Razlog zbog kojeg kaem da je ovo vano
je u tome to postoji mnogo vrsta meditacije i mnogo razliitih
ciljeva, pa je otuda bitno da odaberete onu vrstu vebanja koja
odgovara vaem cilju, kakav god da je on.
Dalje, meni se ini da ljudi koji meditiraju, ili su barem za to
zainteresovani, imaju na umu barem jedan od sledea tri razloga.
Prvi je praktian razlog, drugi ono to bih nazvao terapeutski razlog i na kraju, u nedostatku boljeg termina, ono to bih nazvao
transcendentalni razlog. Verujem da je veina ljudi zainteresovana za meditaciju zbog praktinog razloga. To znai da im se ini
da je njihov ivot veoma stresan, da imaju mnogo briga ili da nisu
sreni onoliko koliko bi eleli da budu. Tako, smatraju da e im
meditacija u tome pomoi i kreu da meditiraju kako bi popravili
kvalitet svoga ivota.
Sva istraivanja, a istraivanja o meditaciji je zaista mnogo,
ukazuju da je ona veoma dobra za ovu svrhu, da zaista pomae
u oslobaanju od stresa, da zaista uveava kvalitet ivota. Dakle,
to bi bio prvi razlog zato se ljudi odluuju da meditiraju. Drugi
Ova knjiica je zapravo transkript video snimka serije od est predavanja Bhante
Dhammike o meditaciji, koju je mogue nai ovde: http://www.buddhistv.com/video/526/
Uvod-u-meditaciju-1-Uvodne-napomene
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Dalje, sledee pitanje je: Koliko dugo bi trebalo da meditiram? Koliko dugo bi sve ovo trebalo da radim? Koliko dugo bi
trebalo da sedim na stolici ili ukrtenih nogu na podu?
Preporuujem vam sledee: Prve nedelje meditirajte barem
jednom dnevno i to po 15 minuta. Danas veina satova ima neku
vrstu alarma, podesite ga na 15 minuta i onda stavite sat iza sebe,
tako da ne gledate u njega svaki as. I odluite: Tokom narednih
15 minuta bez obzira ta se dogaalo, posveujem se tome da budem svestan sopstvenog daha. Tako i uradite.
Prve nedelje radite ovo po 15 minuta. Naredne produite
za 5 minuta, isto toliko i one nedelje iza nje, sve dok ne stignete
do 45 minuta. I onda se drite te duine. Dakle, poinjemo sa 15
minuta, postepeno dodajemo po pet minuta, sve dok vreme meditacije ne dostigne 45 minuta.
Sledee pitanje koje ljudi postavljaju je: ta da radim kad
se pojavi neki iritirajui oseaj, kad me zabole noge ili mi utrne
stranjica?
Kao to smo ve rekli, ne prosuujte uspenost meditacije
po tome koliko ste nepomini. Prosuujte uspenost meditacije
po tome koliko ste svesni. Meditacija nije takmienje u nepominom sedenju.
Zato, ako se dok meditirate dogodi da noga pone da vam
trne ili bilo ta drugo, opet to registrujete i vratite fokus panje
na dah. Ako vam se panja neprekidno vraa na taj oseaj u nozi,
ako bol postane zaista neprijatan, tada se jednostavno pomerite.
Nikakav problem. To nije nikakav smak sveta. Poto se pomerite,
vratite se svojoj taki panje.
Meutim, ima nekoliko naina na koji moete da se pomerite. Jedan nain je da se pomerite onako kako to uvek inimo, bez
bilo kakve svesnosti, kao automatsku, ak mehaniku reakciju na
neki doivljaj. No, poto je cilj naeg vebanja jaanje svesnosti,
kada odluite da je neophodno da reagujete na neki oseaj utrnulosti ili bola, tada u sebi kaete: Sada u reagovati na taj oseaj.
14
Uvod u meditaciju
15
Deo 2
EMU SLUI SVESNOST
Dobar dan, jo jednom, i dobrodoli. Nastavaljamo izlaga
nje o meditaciji i podsetiu vas da smo prologa puta govorili o
mestu na kojem meditirate i o poloaju tela. Govorili smo zatim
o tome kako vebate, ta i kako da radite, i o nekim manjim prob
lemima na koje moete da naiete. Takoe sam vam savetovao
da usvojite sledeu strategiju: prve nedelje meditirajte svega 15
minuta i potrudite se da to bude barem jednom na dan.
Sve u svemu, protekle nedelje, nadam se, sedeli ste u udobnom poloaju, sa akama oputenim u krilu ili na kolenima,
zatvorenih oiju i ste bili 15 minuta svesni, posmatrali ste kako
udiete i izdiete. Ako ste to radili, time ste ve poloili temelje
za dobru, solidnu praksu meditacije, a ona e vremenom sazreti
u vebanje koje e ubrzo imati na vas takve efekte koje ete lako
moi da uoite.
Danas bih eleo da govorim o samoj sutini meditacije, a to
je svesnost ili paljivost. Proli put smo priali o fokusiranju vae
panje na dah. I neizbeno se javlja pitanje: Zato? Zato ba na
dah? I koji je smisao svega toga?
Da bismo odgovorili na to pitanje, moraemo se vratiti na
ono o emu smo govorili prole nedelje, a to je: zato uopte meditiramo? ta se nadamo da emo postii zahvaljujui meditaciji?
Kao to smo rekli, najbolji cilj, najrealistiniji cilj meditacije jeste da postanemo smireniji, oputeniji, sposobniji da se nosimo
sa uobiajenim usponima i padovima koje nosi sam ivot. Tako,
za sada, to je cilj meditacije. Nauiti da budemo oputeni, mirni,
unutar naeg svakodnevnog ivota.
Pa kakve veze onda sa svim tim ima fiksiranje panje na dah?
Odlino pitanje! I nastojau da na njega odgovorim najbolje
to mogu.
16
Uvod u meditaciju
Nae razumevanje je sledee: jedan od glavnih uzroka uznemirenosti, problema, konfuzije i na osnovu svega toga nastalih
potekoa u svakodnevnom ivotu je da nismo svesni mnogih
svojih reakcija. esto mislimo da neto radimo zbog jednog raz
loga, a zapravo je u pitanju neki sasvim drugi. Ukratko, prosena
osoba je, da tako kaem, tek periferno svesna sebe i svog okruenja. I meditacija bi trebalo da povea koliinu svesnosti koju
posedujemo, da povea koliinu panje koju imamo iz trenutka
u trenutak, tako da JESMO svesni onoga to radimo, JESMO svesni
kako se oseamo, JESMO svesni onoga to govorimo i to u trenutku dok govorimo, a ne tek kasnije, kada je ve gotovo. Recimo,
uvredili smo nekoga, shvatimo da smo sami sebi stvorili problem,
i sad nam je ao. Dakle, ne kasnije, ve dok neto radimo.
Da se sada moda vratimo malo i objasnimo ta je to sves
nost. Radi se o jasnom opaanju svojih doivljaja i iskustava. Kineski znak za svesnost moe se prevesti kao srce-sada. Kakvo
je nae srce/um u ovom trenutku? U klasinom budizmu se na
jeziku pali koristi re sati ili na sanskritu smrti, to zapravo
znai seanje (samoga sebe). Zanimljivo je da i veliki ruski mistik Gurajev koristi isti princip u svom uenju, on ga tako i naziva, seanje samoga sebe. Znati, biti svestan sebe, iz trenutka u
trenutak, biti u sadanjem trenutku.
Mi imamo periode dana kada jesmo svesni. Na primer kad
neko eli da nas slika i kae: Ponaaj se prirodno. Odjednom
postajemo vrlo svesni sami sebe, i to je obino malo zbunjujue,
ali jeste jedna vrsta samosvesnosti.
Ali u normalnim okolnostima, informacije koje nam stiu
preko ula: slike, zvuci, mirisi i tako dalje, kao i nae mentalne
reakcije na njih, svianje i nesvianje, sanjarenje i fantaziranje,
toliko nas sve to obuzima, zauzima tako veliki deo naeg uobiajenog polja svesti, da su mogunosti za svesnost ograniene.
A kada nam manjka svesnosti, tada nam manjka paljivosti.
Kao to smo rekli, obino tada stvaramo sami sebi probleme, jer
u izvesnom smislu mi tada na situacije u kojima se naemo rea17
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
milu ljudi oko njih. Sve to posmatrate, ali ste potpuno odvojeni
od toga. Niste deo toga. To je zanimljiv dogaaj za vas, ali nita
vie od toga.
Ali oni ljudi dole, oni su vrlo uzbueni. Ljuti su. Posmatrai
staju na stranu jednog ili drugog vozaa. Svi su oni vrlo ukljueni
u to to se dogaa, ali vi sve to posmatrate izdaleka. To se vas ne
tie. Samo jedan zanimljiv prizor, koji posmatrate neko vreme,
moda se ak i smekate, i onda se vraate svom kompjuteru.
To je upravo stav nepristrasnog posmatraa, ahupekkhati (posmatrati nepristrasno). Ako ste u stanju da u sebi razvijete
taj stav nepristrasnog posmatraa, tada e vaa meditacija biti uspena. Sednete, usmerite panju na dah i postajete nepristrasni
posmatra tog iskustva.
A onda moda prestanete da budete nepristrasni posmatra,
ve postajete ukljueni, zavedeni nekom zalutalom milju, oseanjem, fantazijom i seanjem. I im uoite da se to dogaa, im otkrijete da ste time obuzeti, istog momenta iskoraite iz svega toga
i posmatrajte ga kao sa odstojanja, postanite ponovo nepristrasni
posmatra tog doivljaja. Zatim se vratite svom dahu.
Kada primetite da vas je odvukla misao, neko matanje ili
ta god da je, upravo zato to nastojite da budete nepristrasni posmatra i zato to nemate bilo kakav drugi cilj sem tog jednostavnog cilja da budete svesni, nema razloga da se ljutite, da budete
frustrirani, ne morate da se zbog toga nervirate, ne morate da
mislite kako vas je va um pobedio. Sve to treba da radite jeste da
i dalje razvijate u sebi taj stav nepristrasnog posmatraa. Vidite to
iskustvo kao da ga posmatrate iz daljine, nema potrebe da ga na
bilo koji nain komentariete, nema potrebe da se emocionalno
angaujete oko njega, jednostavno se vratite svom dahu.
E sad, ovo je vrlo vano zapamtiti. Cilj naeg vebanja za
sada jeste da razvijemo svesnost, paljivost, ostajanje u sadanjem
trenutku. Ono to se esto dogaa je da ljudi smatraju kako svrha
ovog vebanja nije da budu svesni, ve da se skoncentriu. Ono
to se na jeziku pali zove samadhi. Ali ja bih vas zamolio da za
20
Uvod u meditaciju
sada tu ideju ostavite po strani. Jer kada pokuavate da se skoncentriete, svaki trenutak kada niste skoncentrisani obino smatrate neuspehom. I da biste uspostavili koncentraciju, morate da
vrlo odluno odgurnete u stranu ono to vas spreava u toj koncentraciji. Time ste zapravo svoja iskustva podelili na dva dela:
dobra iskustva, onda kada ste u stanju da se skoncentriete, i negativna iskustva, kada niste skoncentrisani. Obino je posledica
ovoga velika napetost i frustracija. Sve drugo, samo ne spokojstvo
i mir.
Naravno, koncentracija ima svoje mesto u okviru meditacije, o tome moemo razgovarati kasnije, ali za sada govorimo o
anapanasati, svesnost (sati) udaha i izdaha (anapana). Otuda,
u ovoj vrsti vebanja, svesni ste svega to se dogodi, kakvo god
da je to iskustvo. Ali dajete pri tome prednost iskustvu disanja.
Usmeravate vie panje ka iskustvu disanja.
Dakle, ako vau panju odvue neka misao ili fantazija i vi
postanete toga svesni, ako ste u stanju da to to vas je omelo posmatrate sa stavom nepristrasnog posmatraa, tada nema nikakvog problema. To je samo jo jedno iskustvo kojeg ste u stanju
da budete svesni. Registrujte to u sebi: Svestan sam tog iskustva,
i vratite se na dah. Ako tako vebate, uspeete. Vaa meditacija
donee plod. I to u relativno kratkom roku.
To je razlog zato se ova praksa sastoji od toga da sedimo,
svesni smo udaha i izdaha. A u narednim izlaganjima objasniemo kako ta svesnost moe postepeno da se proiruje, postaje
obuhvatnija, tako da postajemo svesni i drugih aspekata naeg
iskustva. Ali za sada, budite paljivi, svesni svog daha.
Sada bih voleo da neto kaem o jednoj drugoj stvari. Mnogi
ponu da meditiraju, ali mnogi vrlo brzo i odustanu. To nije sluaj
samo sa meditacijom. Kau da mnogi krenu sa kurom za mravljenje, ali broj onih koji je i zavre je vrlo mali. Mnogi se pretplate
na teretanu, ali broj onih koji je redovno i koriste je vrlo, vrlo
mali. Danas, kada nam toliko stvari odvlai panju, kada nam je
21
ravasti Dhammika
toliko stvari nadohvat ruke, tendencija je da osetimo elju, reagujemo na nju, ali ubrzo zatim nas odvue neka druga elja. Kao i sa
programima za mravljenje, sa sistemima telesnog vebanja, isto
je tako i sa meditacijom.
Zato je vano znati ta treba da radimo kako bismo izbegli
da brzo dignemo ruke od svega, da odustanemo ili tek izgubimo
interesovanje. A to se dogaa zato to ljudi smatraju da je to to
rade vrlo teko, kau da je oko njih suvie buno ili da nemaju
vremena. Ali pravi razlog, u najveem broju sluajeva,jeste to to
ih frustriraju misli koje im stalno odvlae panju.
No, voleo bih da vam saoptim i jednu dobru vest. Ta dobra
vest je sledea: buka zaista nije problem, ako ste zainteresovani,
pronai ete vreme,a ni ometajue misli ne bi trebalo da budu
problem. Potrebna vam je jedna jedina stvar. I ako imate tu jednu,
obinu stvar, uveravam vas da e vaa meditacija biti uspena, saz
revae i ponjeete sve njene plodove. A ta je ta jedna stvar?
Samo to da u sebi razvijete naviku da sednete i vebate svakoga dana. To je sve to treba da uradite. Jer ako vebate svaki
dan, tada ete uspeti.
I tako, moda razmiljate: Uh, sedeo sam danas, ali je bilo
tako teko, um mi je stalno nekuda lutao. Sve to nije bitno.Sve je
to od drugorazrednog znaaja. Ukoliko ste istrajno sedeli po 15
minuta, ili, za sledeu nedelju, ukoliko budete sedeli po dvadeset
minuta, i to svaki dan, nema apsolutno bilo kakve sumnjeda e se
vaa praksa razvijati, sazrevati, i njen rezultat e doi.
Zato bih voleo da vas ohrabrim da vrlo brzo razvijete u sebi
naviku vebanja, moda tako to ete vebati uvek u isto vreme.
Promenite, prilagodite svoj dnevni raspored kako biste obezbedili vreme, ba kao to naete vremena da se svaki dan istuirate ili
da jedete, ba kao to uvek naete vremena da spavate, zato to
je to postalo deo vaeg dnevnog rasporeda, isto tako ako vebate
svakoga dana, vrlo brzo to e postati redovan deo vaeg dana, i
bie zaista lako da to radite.
22
Uvod u meditaciju
23
Deo 3
PROIRIVANJE SVESNOSTI
Dobar dan i dobrodoli! Nastavljamo nau seriju govora o
meditaciji. Sada smo u treoj nedelji kako praktikujemo meditaciju. I prisetiete se da smo zapravo govorili o svesnosti u odnosu
na dah. O tome da smo svesni, paljivi i svesni injenice da diemo. I rekli smo da je cilj svega toga da nam postepeno omogui
da osetimo sami sebe, u veoj meri nego to smo to inae u stanju.
Jer ako nismo, tada smo lak plen svim onim spoljanjim silama
koje utiu na nas.
Rekli smo da kada smo paljiviji i svesniji, tada smo u boljoj
situaciji da znamo ta se dogaa u nama i oko nas, tada smo u
boljoj situaciji da donosimo inteligentnije odluke, umesto da nas
pokreu impulsi, emocije. Takoe smo rekli da na poetku ovog
procesa postajanja svesnim odabiramo jedan objekat, u ovom
sluaju dah, i jednostavno ponemo da ga budemo svesni. Proveravamo jesmo li u stanju da budemo svesni jednog obinog,
svakodnevnog iskustva kakvo je disanje. Jer ako smo u stanju da
budemo svesni toga, verovatno emo biti u stanju da proirujemo
svoje polje svesnosti i na druge stvari.
Za sada, naa svesnost je ograniena, uglavnom ignoriemo druga iskustva i usmeravamo svoju svesnost na dah. Danas
bih zato eleo da govorim o onim stvarima uz pomo kojih tako
suenu svesnost moete postepeno da transformiete i uinite je
sveobuhvatnijom. Tako se njezine granice postepeno ire, da bi
ukljuile sve vie iskustava.
Dakle, protekle nedelje radili ste otprilike sledee: sedeli ste
u ugodnom poloaju, sa nogama ukrtenim ili savijenim jedna
pored druge. ake su vam leale u krilu, oi zatvorene, i panju ste
fokusirali, bili ste svesni injenice da diete. Moda vam je panja
bila usmerena na izdizanje i sputanje trbuha ili na oseaj sveine
24
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
da se pridravamo zadatka koji smo sami sebi zadali. Zato, moete staviti natpis pored sudopere. Budi svestan!
I kada uvee zavrite veeru, donesete odluku, od trenutka
kad pruim ruku da odvrnem slavinu do trenutka kad na kraju zavrnem slavinu pokuau da bude potpuno sa ovim poslom.
Neu ga smandrljati kako bih to pre seo pred TV. Jednostavno u
ga raditi i biti potpuno sa tim poslom. Oseam hladnou ili toplotu vode, svestan sam dok poseem za suem, dok okreem tanjir
da vidim da li je dobro opran, izvlaim ep i ujem um vode koja
otie. Samo sam sa tim to radim i ni sa im drugim.
Ili ste recimo odabrali jedenje. Moja odluka je da od trenutka kad povuem stolicu da bih seo za sto, pa do trenutka kad
ustanem poto sam zavrio obrok, moja odluka, moja veba bie
da to je mogue paljivije i svesnije pojedem svoj obrok. Neu itati novine, neu sluati radio, samo u posmatrati hranu, oseati
njen miris, biti svestan teksture hrane u mojim ustima, do kraja
je savakati, osetiti ukus, svesno pruati ruku ako hou da sipam
jo, sluati zvuk kaike ili olje kad je vraam na sto. ta god da je,
moja je odluka da taj zadatak radim sa punom panjom i svesnou. Koliko god da sam to u stanju.
I ako ove dve dimenzije dodate svom vebanju, videete da,
pre svega, kroz prvu vebu, disciplinovanost u posmatranju, po
stepeno postajete svesni mnogostrukosti vaih iskustava. Poeli
ste sa jednim iskustvom, blagim kretanje udaha i izdaha, i sada
to proirujete na mnoga druga iskustva: zvukove, oseaje, misli
i tako dalje.
Ali, injenica je da ako meditirate dvadeset minuta na dan,
dvadeset minuta nije suvie velik deo vaih ukupnih iskustava,
to je tek njegov manji deo. I to je moda najmanje zanimljiv deo
vaih iskustava. I zato, za ono vreme kada ne meditirate, odabrali
ste neko drugo iskustvo, odlazak na toalet, pranje sudova, oblaenje i svlaenje, jedenje, neto drugo. I taj posao postaje za vas
meditacija.
29
ravasti Dhammika
30
Deo 4
RADOST, BALANS I PRIRODNOST
Dobar dan svima! Danas nastavljamo sa etvrtim u nizu
govora o meditaciji. Kao to se seate, proli put govorili smo o
onim stvarima uz pomo kojih svoju svesnost (sati), paljivost,
moete da uinite sveobuhvatnijom. Kao to smo rekli, ideja je
da ponemo sa jednim objektom kao to je dah, i da postepeno
postajemo sve vie svesni i drugih stvar, drugih iskustava. Druga
stvar bila je da odaberete neku aktivnost u svakodnevnom ivotu,
neku obinu radnju koju obavljate, kao to je pranje sudova, odlazak u toalet, oblaenje i skidanje odee. Dakle, opredeliti se za
odreenu aktivnost i onda vebati tako da je obavljamo sa to je
mogue vie svesnosti.
Ono o emu bih eleo da govorim danas ne odnosi se toliko
na to kako da proirite svesnost tako to ete raditi neto posebno, ve kako da u isto vreme proirujete i da integriete svoju svesnost, razvijajui jednu posebnu vrstu mentalnog stava, pogleda
na stvari, jednu naroitu vrstu meditacije, kao i naina razmiljanja o meditaciji.
Kao i kod svake iole vredne aktivnosti, postoje i oni naini da je obavljamo koji nisu od velike pomoi. I mogu vam rei,
posle mnogo godina vebanja meditacije, vebanja i sa drugima,
kao i poduavanja drugih meditaciji, da sam esto sretao ljude
koji su meditirali neko vreme, katkad i po vie godina, a da se
nisu nimalo izmenili u odnosu na to kakvi su bili ranije. Neki od
njih ipak jesu postali drugaiji, ali su sada bili mnogo negativniji,
dok se kod nekih deavalo i da su razvili neki ozbiljniji poremeaj
linosti.
Zanimljivo je da postoji mnogo tehnika meditacije ak i u
okviru jedne iste kole Dhamme, recimo u okviru theravada tradicije. ak i u okviru ove tradicije mnogo je razliitih tehnika
31
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
38
Deo 5
MEDITACIJA LJUBAVI
ravasti Dhammika
oni svesno razvijaju kliniku nepristrasnost, poinju da na pacijenta gledaju kao na objekat.
Ali mi ne elimo da razvijemo takvu vrstu nepristrasnosti.
Mielimo da razvijemo ono to bih nazvao toplom nepristrasnou. U prvom trenutku nam ovaj izraz moe izgledati paradoksalnim, ali tako neto je zaista mogue. Zato emo danas govoriti o jo jednoj vrsti meditacije koju moemo raditi paralelno sa
koncentracijom na dah, tako da ne razvijamo kliniku, ve toplu
nepristrasnost.
Ve smo pominjali da je Buda govorio o vie vrsta meditacije, a jedna od njih jeste metta bhavana. Ranije smo rekli da bhavana znai mentalni razvoj, negovanje uma ili ako vam se tako
vie svia meditacija. Metta dolazi od pali rei mitta prijatelj ili mittata prijateljstvo. Tako mettu moemo prevesti
kao topla brinost, zanimanje za neto s ljubavlju ili, kako se
najee prevodi, prijateljska ljubav. Otuda ovde govorimo o
negovanju prijateljske ljubavi.
Svrha ove meditacije je da uspostavi balans, nepristrasnost,
da ukljui i emocije u proces meditacije, u proces duhovnog razvoja. Tako imamo mudrost i saoseanje, glavu i srce. Sposobnost
uma da zna i sposobnost uma da oseti.
Znamo da ukljuivanje emocija esto moe biti vrlo problematino. Snana vezanost, snana ljubav, snana mrnja, mogu u
velikoj meri iskriviti nau svest. Ali isto tako znamo da emocije
mogu da nas uzdignu, da nas nadahnu, motiviu. Pa zato onda
ne bismo mo emocija, naroito onih pozitivnih, iskoristili za
svoje duhovno traganje. I to je svrha metta bhavane.
Kako radimo ovu meditaciju? Kako razvijamo prijateljsku
ljubav? Pretpostavimo da vebate na uobiajen nain. Sedite u
ugodnom poloaju, sa rukama u krilu ili na kolenima, opustili ste
telo i fokusirate se na oseaj pri disanju, svesni ste svakog udaha i
izdaha. Recimo da to radite pola sata svakoga dana. Vremenom,
a sada vebate ve etiri nedelje, sigurno e doi periodi kada
40
Uvod u meditaciju
osetite nepristrasnost, svesni ste daha, ali bez napora. Moda ste
svesni i misli koja doe i proe, ali se ne ukljuujete u nju, ne razraujete je. Moda se to desi tek vrlo kratko ili neko due vreme,
pola minuta, minut, dva minuta, ali dogodie se.
Moda tokom tog vremena osetite duboku i postojanu radost. U poetku to moe doneti skoro oseaj olakanja, jer je um
utihnuo. Ili oseaj da ste neto postigli. Ili moda meditirate i
onda, na nekoliko trenutaka, sasvim neoekivano, obuzme vas
radost. Ponekad vrlo snana radost. Kada nam se tako neto desi
po prvi put, esto ga pokvarimo time to pomislimo: Hej, ta je
sad ovo? To mora da je to! Ja sam na pragu probuenja! I to je
jedna misao koja nas pomete, koja itavo stanje poremeti.
Ali ako vebate redovno, telo odravate oputenim, a niste
suvie preokupirani rezultatima, to stanje e vam se sigurno dogoditi. Duboka, spokojna, suptilna radost ili ponekad vrlo snana
radost. Moe trajati nekoliko trenutaka, nekoliko minuta, nekad i
due. A ako se to godi, voleo bih da uradite sledee: kada primetiti suptilnu radost ili moda intenzivniju radost, pomerite panju
sa daha na grudi, na solarni pleksus, fokusirajte panju na solarni
pleksus. Onda, namerno i svesno, pomislite na sebe, a zatim tiho,
u sebi, recite ove rei:
Neka budem zdrav i srean.
Neka budem spokojan i miran.
Neka budem zatien od opasnosti.
Neka stignem na svoj cilj.
Neka moj um bude bez mrnje.
Neka moje srce bude ispunjeno ljubavlju.
Neka budem zdrav i srean.
Ponavljajte ove rei u sebi, ponavljajte ove tenje, ove dobronamerne elje u sebi. I dok vam je panja i dalje usredsreena na
centar grudi, pomislite na jednu osobu koju zaista volite, jednu
41
ravasti Dhammika
42
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
dopada, i na kraju ili svi ljudi ili jedna, odreena osoba koju znate, ili ste uli za nju, koja je doivela patnju. I to je kraj vebe.
Koliko dugo sve ovo traje? Deset minuta, dvanaest minuta.
Koliko esto ovo radite? Moete to raditi u svakoj prilici, ali je
najbolja prilika kada ste obuzeti pozitivnim oseanjima, kada ste
nadahnuti, kada ste radosni, naroito kada je ta radost rezultat
vae prakse meditacije. Ali moe biti i drugih situacija u kojima
oseate radost. Moda sluate neku lepu muziku, proitali ste pesmu koja vas je inspirisala ili sedite kod kue i oseate se vrlo
dobro. Umesto da samo sedite i uivate u svemu tome, iskoristite
to, na kreativan nain, tako to ete raditi ovu vebu, metta bhavanu.
Neki ljudi smatraju da je ova veba suvie povrna, da se
radi o vebanju da se osetimo dobro. Ja ne mislim tako. Na osnovu linog iskustva i takoe iskustava mnogih drugih, uverio sam
se da ova veba zaista moe da nas transformie i to u najboljem
smislu. Da moe da razrei mnoge negativnosti koje oseamo
prema samima sebi. Ona vas moe uiniti jo privrenijima prema onima koje ve volite. Ona moe izgraditi i uvrstiti veze sa
ljudima za koje nikada niste marili. I to jeste dobra stvar. Isto tako
ona moe premostiti mnoge emocionalne barijere koje imate prema drugim ljudima. Svako ko je due radio ovu vebu moe vam
rei da je ona vrlo efikasna u ovom pogledu.
Zato, iako je neki ljudi moda rade na povran nain, na
neku vrstu sentimentalnog naina, vi ne morate da radite to isto.
Ako vebate pravilno, u irem kontekstu vae ukupne prakse, tada
je ona vrlo, vrlo blagotvorna. Ona ini divan balans sa vebom
svesnosti disanja. A zato je veba strukturisana ba na ovaj nain? Postoji vrlo odreena struktura i, barem na poetku, vrlo je
dobro da sledite tu strukturu. Ja, voljena osoba, neutralna osoba,
odbojna osoba, svi ljudi. esto se dogaa, da zbog niza razloga,
ljudi imaju problem sa samima sobom, pate od samopodcenjivanja, nekad ak mrze sami sebe. Razlog moe biti odgoj, moda
44
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
47
Deo 6
PLODOVI MEDITACIJE
Dobar dan, ponovo, i dobrodoli! Prole nedelje govorili
smo o metta bhavani ili o razvijanju prijateljske ljubavi. Pominjali
smo da je za ovu posebnu vrstu prakse najbolje da za osnovu imamo pozitivna oseanja: radost, sreu ili oseaj lakoe... I ako to
radite, time pozitivne emocije, najpozitivnije emocije integriete
u svoju duhovnu praksu. Takoe smo sugerisali da kombinacija
dve prakse: sabranosti, sposobnosti da u sebi razvijemo tu nepominu taku posmatranja i sposobnosti da postepeno nauimo
da imamo pozitivna oseanja prema sebi i drugima, ukljuujui
ak i ljude koji su za nas obino neprijatni, dakle, kombinacija ove
dve prakse jeste najvaniji deo budistike meditacije.
I tako, tokom poslednjih etiri-pet nedelja proli smo kroz
ove specifine vebe, objasnili smo na koji ih nain vebamo, i danas bih eleo da kratko govorim o promenama koje se mogu dogoditi kao rezultat ovih vebi koje je Buda preporuio pre mnogo,
mnogo godina. Budino razumevanje ovekove situacije je takvo
da smo zapravo mi ti koji stvaramo svet u kojem ivimo. Kad ovo
kaem ne mislim time da spoljanji svet ne postoji, naravno da
postoji. Ali kako ga mi tumaimo i kako se prema njemu odnosimo, a onda i kako na njega reagujemo i potom oseamo, to u
velikoj meri dolazi iz naeg uma.
Neko ko je je vrlo sumnjiav, videe zaveru i neprijatelje na
svakom koraku. On e i najbezazleniji gest tumaiti kao pretei i podmukao. Neko drugi ko svet gleda kroz ruiaste naoare
moda nee videti pretnje i opasnostini tamo gde one zaista postoje. Smisao i cilj itavog budistikog puta lei u onome to je
Buda nazvao yatha-bhuta anadassana, razvijanje znanja i vienja stvari kakve zaista jesu. Ne onakvih kakve bismo mi voleli da
jesu, ne onakvih kakve se nadamo da jesu, ve kakve zaista jesu.
48
Uvod u meditaciju
ravasti Dhammika
ba najbolja reakcija na jednu od ove dve situacije. Ali esto nemamo izbora. Bes u nama naraste, a da toga nismo ni svesni, i
onda na njega reagujemo, opet a da toga nismo ni svesni.
Takva reakcija moe biti nekad korisna, a moe nam se dogoditi da preteramo, da izgubimo kontrolu, pa zbog svega kasnije
zaalimo, moda jako zaalimo. Kada se takva stvar dogodi, sami
sebi kaemo: Nisam bio pri sebi. Ili: Bio sam van sebe od besa.
U izvesnom smislu, to je upravo ono to se i dogodilo. Nismo pri
sebi, izvan sebe smo, ili najjednostavnije reeno, nismo bili sabrani i svesni. Ako jesmo sabrani i svesni i iznenada se javi situacija
u kojoj bismo obino reagovali besom, vee su anse da emo uspeti da se zaustavimo.
Zato, ako na ovaj nain vebate, prolazei kroz razliite situacije u ivotu, otkrivate da vie ne bivate tako lako isprovocirani,
a i kad jeste, ne reagujete na to tolikom koliinom besa. Ili kad se
i razbesnite, taj bes ne traje vie toliko dugo. A kad vas bes proe, za sobom nee ostaviti toliko mnogo tragova u vidu, recimo,
ogorenja.
Naravno, nisu sve situacije u naem ivotu tako negativne
kao pomenuta. Nekada nam i one pozitivne stvaraju probleme.
Iskuenja, mogunost nekog izuzetno prijatnog ulnog doivljaja, mogu nas nekad navesti i na neke vrlo, vrlo loe odluke. Zbog
kojih emo tek kasnije zaaliti, moda povrediti neija oseanja
ili stvoriti konfuziju u samima sebi.
I ovde vai ista stvar. Ako smo u stanju da posmatramo to
iskustvo, recimo iskuenje, mogunost vrlo snanog ulnog uitka, ako smo u stanju da ga posmatramo, da iskoraimo unazad i
posmatramo ga, tako da postoji prostor izmeu nas i njega, tada
je unutar tog prostora sadrana i mogunost donoenja jedne
obazrive, promiljene odluke. Razmatranja i posledica onoga za
ta smo u iskuenju da uradimo. Tako emo moda biti u stanju
da se zaustavimo, promislimo, i donesemo jednu racionalniju,
bolju odluku. Uopte, mogunosti jedne ovakve strategije jesu
50
Uvod u meditaciju
ogromne.
Nezavisno od ovakvih, jasno odreenih, individualnih is
kustava, postoje i ona iskustva koja na neki nain ine pozadinu naeg ivota. Moda nas neto nervira s vremena na vreme,
ali nismo nervozni sve vreme. Moda imamo prijatna iskustva s
vremena na vreme, ali ih nemamo sve vreme. No, mogue je da
izvan tih uobiajenih, pojedinanih iskustava imamo i neka po
zadinska, suptilnija, manje uoljiva iskustva kao to je recimo op
ti oseaj frustriranosti, opti oseaj nezadovoljstva, neodreeni
oseaj neostvarenosti. Ako takva iskustva postoje, vrlo esto na
njih reagujemo ili postupamo njima pokretani, zbog njih donosimo odluke, a da pri svemu tome zapravo nismo do kraja svesni
postojanja tog oseaja.
I opet, praksa jednostavnog sedenja, posmatranja, pri emu
smo svesni onoga to jeste moe i ove stvari uvesti u domen nae
panje. I tada moemo poeti da ih istraujemo. A kada ponemo
da ih istraujemo, moda emo biti u stanju da doemo do nekog
korisnog zakljuka o njima, da bismo ih na kraju reili. Tako moemo rei da je vebanje svesnosti na vrlo lep nain ilustrovano
izrazom lica koje Buda ima na svojim statuama. Kada pogledate
neki Budin kip, ako je lepo uraen, obino njegovo lice kao da
zrai, smireno je, i vrlo retko su oi otvorene. Obino su poluotvorene. I vrlo blag osmeh na licu.
Time su umetnici pokuavali i ponekad i uspevali, da u nama
stvore utisak smirenog, nepristrasnog, spokojnog posmatranja
onoga to se dogaa, bez ikakvog uplitanja u to. Utisak nekog ko
je poput nepominog centra u sred moda neke velike uskomeanosti. Kao to se kae u hrianskoj tradiciji: Biti u svetu, ali ne
nuno i od tog sveta. Ili da upotrebim budistiku metaforu: Biti
poput lotosa to se izdigne iznad mulja i blatne vode iz kojih je
iznikao.
Ako smo u stanju da tako ivimo, a to svakako jeste mogue
uz redovno praktikovanje meditacije, tada se menja priroda ita51
ravasti Dhammika
Uvod u meditaciju
to su nas povredili, ugrozili i tako dalje. I onda, s vremena na vreme, mislimo na one koji su u nevolji ili o svim biima uopte.
Neki ljudi uju o vebanju prijateljske ljubavi i misle da je to
tek veba sa ciljem da se mi bolje oseamo, nita vie do pumpanje nekakvih banalnih sentimenata. Jeste, neki ljudi vebaju
ovu praksu, meditiraju upravo na takav, povran nain. Ali moje
lino iskustvo sa ovom vebom, kao i iskustva mnogih meditanata, jeste da ako je radite na pravi nain, tada ona nesumnjivo ima
vrlo velik i vrlo moan efekat na otvaranje naeg srca, stvarajui
priliku za pozitivne emocije da iz njega izrone.
Neko mi je nedavno rekao: Ako pomislim na nekoga koga
ne volim, i u sebi ga blagosiljam, kaem mu: Budi zdrav i srean,
ja to mogu rei, ali moda u isto vreme misliti: Budi bolestan i
nesrean. Drugim reima, ono to govorim u sebi moda ne korespondira sa onim to zaista oseam.
Uz to me je ta osoba pitala ta da radi u takvoj situaciji. Kako
da promeni takvu situaciju? I ovo je moj odgovor. Ako sedite i
mislite na neutralnu osobu ili na nekoga koga ne volite, i ako kaete Budi zdrav i srean, budi spokojan i miran i tako dalje.
Ako govorite te rei, ak i ako tako ne oseate tog trenutka, ve
sama injenica da to izgovarate pokazuje vau elju da se promenite, pokazuje da nastojite da se izborite sa negativnim oseanjima u sebi.
A ako u vama postoje takva elja i takvo nastojanje, vremenom e vaa oseanja poeti da korespondiraju sa vaom namerom. Otuda je ovakva vrsta prakseuvek delotvorna. I njeni rezultati su vrlo, vrlo pozitivni.
Zlonamernost, zavist, manja iritiranost, elja za osvetom, da
se revaniramo ljudima, neprekidno upinjanje da budemo bolji
od drugih, sklonost da omalovaavamo druge, da im se podsmevamo, da ih prestrogo prosuujemo, malo pomalo, sve se to
postepeno menja.A ta je rezultat svega toga? Rezultata je vrlo
mnogo i oni su vrlo pozitivni. Jedna stvar je da poinjemo mnogo
53
ravasti Dhammika
lake da se kreemo kroz ivot. Umesto da moramo da se sukobljavamo sa ljudima, da nastojimo da ih nadmudrimo, klizimo
kroz ivot, imamo bolje odnose sa ljudima, imamo vie prijatelja,
ljudi nas vie vole, odnose se prema nama na konstruktivniji i
pozitivniji nain.
I ono to je podjednako vano, sve te negativne osobine
imaju lo uticaj i na nas same. Tano je da postoji jedna vrstaizopaenog zadovoljstva kada se nekome osvetimo za neto, kada
mu naudimo; tano je da takvo zadovoljstvo postoji. Ali je ono
takoe esto pomeano sa jednom vrstom neprijatnog oseaja.
Isto tako je ukazivano, s pravom, da ljudi koji dugo u sebi
neguju takva negativna oseanja, prema sebi ili drugima, esto to
ostavlja traga i na njihovom licu, na izrazu koje ono ima. Moe
se isto tako dogoditi da posle dueg vremena takvi ljudi ozbiljno
obole, ak je to vrlo mogue.
Ali kada sva ta negativna oseanja nestanu, kad steknemo
sposobnost da budemo blagi i da na ljude gledamo sa blagonaklonou, ak i onda kada vidimo njihove nedostatke, ak i kad
znamo da oni nisu savreni, sposobnost da oprostimo, da budemo sreni i dopustimodrugima da idu svojim putem, tamo gde
je to prikladno, da izaemo drugima u susreti i pomognemo im,
glavna stvar koja dolazi kao rezultat svega toga jeste da se i sami
oseamo srenijima.
Srea, radost i blagostanje postaju sve vei deo vaeg ivota.
I to je upravo ono to svako od nas najvie prieljkuje, za ime
najvie traga.
Nekada mislimo da ako radimo upravo suprotne stvari, ako
eliminiemo nae neprijatelje, nastojimo da budemo bolji od drugih, upinjemo da se popnemo vie od njih ili ih spreavamo da
dostignu na nivo, kakav god da je on, ubeeni smo da je upravo
to to e nas uiniti srenijima. Ali u stvarnosti nas sve to samo
ini tunijima i runijima.
Dakle, dve glavne prednosti praktikovanja metta bhavane
54
Uvod u meditaciju
55