Professional Documents
Culture Documents
Zasto Zene Zvocaju
Zasto Zene Zvocaju
Uvodni ekspoze
Da,stvarno,zato ene zvocaju?Teko pitanje!?Verovatno da se,zbog teine
pitanja,niko nije upustio u ozbiljno traganje za odgovorom koji bi osvetlio ovako rairenu
pojavu.Nema ozbiljne literature o zvocanju.Zato?
Moja supruga se,videvi samo radni naslov "Knjiga o zvocanju",pre nego to sam
ita napisao,nasmejala i bez mnogo premiljanja dala odgovor: "To je seksistika tema.
Rastrgnue te feministkinje...ha, ha...Uostalom, zvocaju i mukarci..."
"Ali,ree.Zvocanje je ipak tipino za ene,kao diferencija specifika pola...
Uostalom,naslov je 'Knjiga o zvocanju',a ne 'Knjiga o enskom zvocanju'. Zato si odmah
predpostavila da e se tekst odnositi samo na ene?Ili je toliko vezano za ene, da se
samo po sebi namee.?.",pokuao sam da argumentiem.
"Pa,jeste...Ali,ta tu ima da se objanjava?ene zvocaju zato to su
nezadovoljne." Ree,i ode.
Odista,ta tu ima da se objanjava?ene zvocaju zato to su nezadovoljne.
Logino. Ali,ostaje otvoreno pitanje zato bi me zbog toga "rastrgle feministkinje?"I to je
logino!Zato to je "tema seksistika. " ta da radim? Da li da se upustim u rizinu
temu,u opasnost da postanem rastrzana linost,ili rastrgnut?Ma,nee one mene...
Uostalom, i ja sam feminista!
Ne,nisam prevrta koji menja stranu im oseti opasnost.Ja sam pravi ubeeni
feminista.Ako treba,spreman sam i da se zakunem na neku ensku "Bibliju",po izboru
"nevernih Tomislava".Imam elju da inim dobro enama koje,uzgred budi
reeno,volim.Moda je njima sve jasno,i nemaju potrebu za ovakvom knjigom,ali nije
jasno mukarcima.Oni tee shvataju.Ako mukarci budu sposobniji da razumeju
ene,onda e dame biti manje nezadovoljne,pa e moda i manje zvocati.Zvui
logino(mada prilino naivno).Eto,ja u,kao pravi feminista,pokuati da pomognem
mukarcima da shvate ono neshvatljivo,transcendentalno u enskoj prirodi,radei
tako,zapravo,u korist ena.Potajno se nadam da u,kao nagradu,dobiti lansku
kartu...Zamalo da kaem do kraja,a onda moja nadanja vie ne bi bila potajna.
posle svae.Neki partneri se,posle dobrog sukoba, pribliavaju jedno drugom,dok se neki
udaljavaju.U emu je razlika?
Moglo bi se rei da nije toliko bitan sadraj konflikta,ve nain na koji ga oni
reavaju.Nije toliko vano zbog ega se ljudi ne slau,ve kako se ne slau.Jednom
viegodinjom studijom,sprovedenom na univerzitetu u Jejlu, uinjen je napor da se
utvrdi koje osobine linosti kod branih partnera preskazuju koji e parovi ostati
zajedno.Utvrdilo se da ne postoje osobine linosti koje predskazuju ko e ostati u
braku.Umesto toga,zakljueno je da na to da li e brak preiveti ne ukazuju razlike u
linostima,ve to kako parovi postupaju sa razlikama.
Da vidimo prvo koji su tipini sadraji ukljueni u metod zvocanja,da bismo
kasnije analizirali sam metod.Videli smo da je forma komunikacije usmerena ka
odreenim ciljevima.Da li su i sadraji usmereni ka postizanju istih? Zvocajui,ene
pokuavaju da mukarcima saopte deset velikih istina,zadajui im, na taj nain, deset
enskih zapovesti.Koje su to istine i zapovesti?
samo,sa punim pravom, eli potovanje.to je dobro.Iz navedenog sledi druga enska
zapovest:
Druga enska zapovest:Potuj enu svoju vie nego sebe sama!Ne gradi sebi kipa
rezana, niti drugog idola (karijera, posao, automobil, novac, ugled, mo...ne daj boe
druga ena...) Nee im se klanjati niti im sluiti!Jer,to zasluujem samo Ja,ena
tvoja,ena ljubomorna...
3. Istina:enini roditelji su bolji. Ako ona tako kae,onda je to apsolutna istina.Ne
treba je dovoditi u pitanje.Shvatite je kao aksiom.Sasvim je normalno da su enini
roditelji bolji.Posebno njena majka.Osim ako sama ena ima primedbe na raun svojih
roditelja.Takve primedbe ne treba jedva doekati,jer se situacija moe promeniti. U
sluaju ene i njenih roditelja,sukobi su,obino,proizvod intenzivne emotivne
komunikacije koja tei razrenju.Za razliku od, uglavnom, emotivno prazne i
predrasudama ispunjene komunikacije mukarca sa svojim roditeljima. Poznato je da se
roditelji vie vezuju za ensku decu, i da su erkina deca,na neki nain blii unuci od
sinovljeve dece.(Osim, moda,u primitivnim sredinama.A to nije sluaj sa nama...?)Kada
je tata vezana za svoju erku,onda je to u interesu vae porodice,stvarna
zainteresovanost za dobrobit unuka,razmena iskustava,(ne sitniarite oko telefonskih
rauna) pomo, briga...Nikako ne posesivnost. Posesivnost je odlika svekrva. Tastovi i
svekrovi nisu toliko bitni.Oni su,ionako,kao i svi oevi-kolevi. Vezanost mukarca za
majku prava je opasnost za porodicu.Zar nije Bog rekao:"Za to e ovek ostaviti oca
svoga i mater svoju,i prionue uz enu svoju,i bie njih dvoje jedna put." Za enu to nije
rekao.Dakle,vezanost ene za svoje roditelji,i obratno, nije smatrao negativnom.Odatle
sledi i trea enska zapovest:
Trea enska zapovest:Pripadaj eni svojoj vie nego sebi samom,i ocu svome,i
majci svojoj.Prioni uz nju, i budite jedna put.
4. istina:ena nikada nije neopravdano nezadovoljna. To je velika istina. Ne treba
je osporavati.Prihvatite je kao aksiomu.Svako nezadovoljstvo ima svoj razlog,a posebno
kod ene.Ono slui da pokrene na akciju,da ne dozvoli umalost, pad kvaliteta
veze,ivota,ljubavnog,seksualnog,kulturnog...i svakog drugog. Mukarci bi se lako
uspavali.Nezadovoljstvo ene je indikator da neto nije u redu i treba ga shvatiti
ozbiljno.ena najbolje zna ta je dobro za decu,za brak, za nju,za mua...Budalasto je
njeno nezadovoljstvo tumaiti kao predmenstrualni sindrom,ili neiivljenost(u
ostalom,iivljenost je loa pojava jer se od nje umire),ili histerinost, ili nezadovoljstvo
sobom, ili neispunjenost,ili...Da ena svojim nezadovoljstvom ne signalizira opasnost,ko
zna ta bi bilo sa porodicom. Ona opasnost osea intuitivno, ne novokomponovanim
korteksom,ve starijim i pouzdanijim delovima mozga, celim telom,svakom elijomsenzorom. Mukarci se,nadobudno,smatraju racionalnijim biima.Pa,korteks je poslednji
izdanak modanog stabla. Najnepouzdaniji. ta logika zna o ivotu.Limbiki sistem,koji
je enama dostupniji, nosi u sebi instiktivnu mudrost sticanu milionima godina.ena je
blia prirodi. Ona bolje zna.Verujte joj!
etvrta enska zapovest:Veruj eni svojoj vie nego sebi samom!Vera e te
tvoja,u enu svoju,spasti.
pravdi Boga,imaju visuljak,a eto emu im slui.Ni enu ne mogu da zadovolje kako
treba, pa jadna zvoca. Da one imaju piu,eh kako bi je koristile...Tako je nastala izreka:
"E,da baba ima muda..." Eto ti ga na.Ba lepa teorija.
Da je samo taj Frojd,ni po jada.Jedan jadni filozof,koji je iveo u velikom strahu
od ena,strahu od sopstvene zavisnosti od njih,Fridrih Nie,usudio se da kae kako,kada
krene eni,treba da ponese bi.Mada, ideja nije naroito originalna. Radi se samo o
sofisticiranom izrazu takozvanog metoda "govnjive motke" odavno promovisanog u
narodu.Problem je u tome to je Nie,ipak,bio filosof i cenjeni intelektualac,te je narodnu
doktrinu uzdigao na metafiziku ravan.Sada intelektualci, koji bi se inae toga
stideli,mogu da se die kako su Nieovi sledbenici u odnosu prema eni,a ne primitivci iz
naroda.Nije ni udo to je posle poludeo.To se moglo predvideti i na osnovu pomenute
reenice mu.Ti psihijatri i filozofi posebno su iaena vrsta mukaraca. (Ja sam,kao
psiholog po profesiji,neto izmeu.pricer.)Za psihijatre je razumljivo. Svako se ee
tamo gde ga svrbi,pa tako bira i profesiju.A filosofi su posebno problematini. Kako i ne
bi bili kada su rodonaelnici dotine nauke u staroj Groj bili sve sami pederi.Ili kako bi
rekli bosanci-upak meraklije.Oni to ak nisu ni krili,ve su se ponosili svojom
neprirodnom orijentacijom.U Platonovoj Gozbi je sve lepo opisano.Crno na belo.Od ena
tih vajnih filosofa nijedna nije ula u muku istoriju osim Ksantipe,i to kao zvocave
rospije. Ne,trebalo je da bude srena to joj se mu vata sa mladiima.Vano da je
pametan, blago mami...A taj enomrzaki trend traje meu filosofskim tupikurejcima
ohoho dugo.
Varate se ako mislite da samo meu Grcima,Jevrejima i Nemcima ima takvih
izroda.Ima ih svuda.I meu mukarinama kakvima se smatraju Rusi,Crnogorci i Srbi.
Da,da...ak se i jednom velikom ruskom filosofu kakav je Nikolaj Berajev omaklo da
kae neto ovako:
"U enskom elementu,odvojenom od mukog,nema linosti." Ili : "ena je postala
sutinska,moda jedina slabost mukarca,taka njegove ropske veze sa prirodom koja mu
je postala zastraujue tua." Ili: "ena je nosilac polne stihije u ovom svetu." Ili "Kroz
enu se ostvaruje vladavina roda nad ovekom.Vladavina Eve nad Adamom postala je
vladavina itave prirode nad njim..." Dosta!Dosta!
Jeste dosta,ali ima jo.Naalost.Kad se na ovakvu priu nadovee i jedan Njego
koji je,koliko je poznato,ba voleo ene,i bio mukarina,a jo duhovan i pesnik koji ume
da bude duboko uzbuen enskom lepotom,pa takav jedan kae da je "ud enska
smijena rabota!",kako da ena ne uzvikne:"Zar i ti sine Brute!?"
Nije ni udno da se onda u rodu srpskom pojavi tamo neki Jovo Toevski(koji
moda i nije Srbin?) to tvrdi da je ova planeta planeta ena koje koriste sva dostupna
sredstva da ostvare "biovlast" nad mukarcima.Zato im je,za razliku od enki drugih
vrsta, polni organ sakriven meu butinama i teko dostupan."Ne moe kad oe,nego kad
zaslui." Ili,kako se kae u onoj pesmi grupe "Atomsko sklonite"- "Vaginalna
manipulacija." Mujaci homosapiensa stalno imaju teranje, ali, nije dovoljno samo da
nanjukaju i naskoe.Zakonom je kanjivo da to urade na silu. Da bi doli do objekta
svoje udnje, moraju da uine neto to enka od njih trai, da se odriu,da rade,da budu
usluni,da zavedu i zabave.Takvo stanje stvari pesniki je izrazio ak i savremeni srpski
pesnik ika Nea Zmaj u recitaciji sa nazivom "Stubovi kulture".Evo odlomka:
...Deak to shvati i pati
sve e od sebe dati
METOD ZVOCANJA
Komparativne prednosti i nedostaci
Analiza efikasnosti i trajnosti efekata:
Zvocanje bi se moglo klasifikovati u grupu metoda zasnovanih na uslovljavanju
koje je primenjivao ruski naunik Pavlov.Metod uslovljavanja se zasniva na tome da se
jedna uslovna dra primenjuje zajedno sa bezuslovnom drai.Time se postie njihova
asocijativna veza,ojaana stalnim ponavljanjem,i uslovna dra,tako, moe izazvati rakciju
kao i bezuslovna,i onda kada se ne daju zajedno.To se zove uslovni refleks.Npr. ako se
psima hrana daje zajedno sa nekim zvukom,ili svetlom...kasnije e psi salivirati,t.j. luiti
pljuvaku,i na samu pojavu zvuka ili svetla.Bezuslovna dra moe biti
prijatna(npr.hrana), ili neprijatna(neto to izaziva bol).Neutralni stimulus, koji se vezuje
ponavljanjem za besuslovnu dra,postaje,dakle,emotivno obojen.
U toploj porodinoj atmosferi,koja spada u bezuslovne drai,muka ivotinja tei
da zadovolji svoje elementarne,bezuslovne potrebe.Potrebu za odmorom, sigurnou,
zadovoljstvom (konzumiranje hrane, gledanje televizije, itanje novina, reavanje
ukrtenih
rei,zadovoljenje
seksualnih
potreba...)
Porodina
atmosfera
je,dakle,bezuslovna dra koja izaziva navedene refleksne radnje, bezuslovne reflekse.
Ali,ivot je takav da se ne moemo ponaati samo u skladu sa principom zadovoljstva ili
"primarnim principom",kako ga je nazivao Frojd.Zbog nunih ogranienja i
frustracija,neophodno je razviti i tzv. "sekundarni princip", ili princip realnosti.A realnost
je da treba zaraditi novac za hranu i ostale potrebe koje zahteva topla kuna
atmosfera,zatim hranu treba nabaviti i spremiti,kuu treba srediti da ne bi liila na
svinjac,decu treba vaspitavati...A sve to nije prirodno. ivotinje ne zarauju,ne idu na
pijacu,ne spremaju hranu,ne iste kuu,ne rade domae zadatke.ovek se odvojio od
majke prirode,i za to se mora platiti izvesna cena-nune neprirodne aktivnosti.
Metod uslovljavanja podrazumeva,u ovom sluaju,da se izvesna bezuslovno
neprijatna dra,zvocanje, povee stalnim ponavljanjem za upranjavanje pomenutih
zadovoljstava,a da se ispunjavanje zahteva principa ralnosti (rad, ispunjavanje zahteva
ene) povee sa bezuslovno pozitivnom drai-prestankom zvocanja, pohvalom i
sl.Uenje uslovljavanjem se kombinuje sa "uenjem putem potkrepljenja", kako ga
nazivaju bihejvioristi.Time bi se trebalo postii automatizovano poeljno ponaanje
objekata uslovljavanja.
Problem sa ovom vrstom uenja je taj to ona dovodi do jedne vrste unutranjeg
konflikta koji umanjuje efikasnost nauenog ponaanja. Dolazi, naime, do "konflikta
dvostruke privlanosti", a istovremeno i do "koflikta dvostruke odbojnosti",kako ih
nazivaju psiholozi.Konflikt dvostruke privlanosti je situacija u kojoj se sueljavaju dve
podjednako snane potrebe koje jedna drugu iskljuuju.Kada obe spadaju u kategoriju
bezuslovnih drai,konflikt je otriji i dovodi do pasivizacije akcije.Jedinka ne ide ni
tamo, ni vamo.Da bi se konflikt razreio potrebno je da jedna dra postane jaa od druge
kako bi se energija usmerila na eljenu stranu.
Potreba za bezuslovnim zadovoljstvima (odmorom,zabavom,slobodom...) dolazi u
konflikt sa isto tako bezuslovnom potrebom prestanka zvocanja(za tiinom ili
podnoljivim nivoom buke,osloboenjem od oseanja krivice, prihvatanjem...) Da bi se
postigla prevlast druge potrebe, nuno je poveati intenzitet i kvalitet stimulacije-
napetost, stvara slika aktivnosti i borbe za promene,to odrava samopotovanje, ali nema
straha od promene,jer ona sigurno nee doi.Zvocanje je pasivno bezbedno ponaanje.
f)Hipoteza "psiholoke frigidnosti", ili-"Ona zavidi".Ova hipoteza nalazi svoju
teoretsku podlogu u Frojdovom konceptu "zavisti za penisom",a mogla bi se objasniti i
na drugi nain.Naime,ako je prirodna potreba mukarca da zadovolji enu, stalni izrazi
nezadovoljstva,koje se ispoljava kroz zvocanje,mogli bi znaiti:"Ja sam
nezadovoljna(frigidna) zato to si ti impotentan.ta god radio,ne moe me zadovoljiti jer
nisi
pravi
mukarac(tata),kastriran
si
kao
i
ja.Utata.Nema
piu.Onu
figurativnu,duhovnu,karakternu...Onu obinu vidim svojim oima, i ne mogu da je
negiram.A ni ona ti nije neka.Zar niste vi mukarci rekli 'dobar penis,mir u kui'?A kod
nas nema mira u kui.Pa ti sad zakljui." Ona,ipak,ne eli da ga otera. Naprotiv, veoma
joj je potreban da bi mogla da ga kastrira, i to u kontinuitetu.Da se ne bi desilo da mu,kao
pipak hobotnice,ponovo izraste.To je snana veza. Uzgred,ona uspeva i da bude
normalna ena-udata,majka-iako nezadovoljna,jo da pri tome ostane verna tati.Verna mu
je duevno.Kod tate je bilo bolje. To ona istie. Nezadovoljstvo je njen pojas
nevinosti.Pri tome ne izaziva ni zavist kod svoje majke. (Setimo se da je,po
Frojdu,fantazirala kako je kastrirana, od strane majke, zbog nedozvoljenih elja prema
ocu)Nije joj bolje nego to je majci bilo(Oito da nesposobni mu nije "Tata" sa velikim
T.).Verovatno je i majka zvocala,ili je bila nema rtva.Ni muu nije bolje nego to je ocu
bilo.Poto nikome nije bolje,nema ko kome da zavidi.A zavist je runo i opasno
oseanje.Zvocanje je kao "kosmodisk"-"zvui glupo,ali nju glava vie ne boli."
g)Hipoteza "Kontraflaster"-"plaim se zavisnosti": Moda ona,nesvesno, razmilja
ovako:"Ja ne znam ko sam.Moje granice nisu vrste.Ne znam tano ta hou, ali znam ta
neu(makar mislim da znam)Ali,i to je neto.Neki okvir za linost. Nezadovoljstvo stvara
izvesne granice.Negujui nezadovoljstvo,razvijam svoju nezavisnost, svoje
granice.Nemam druge.Nije vano to su ove bodljikave.Ako bih prihvatila da mi
mukarac prua zadovoljstvo,da me ispunjava,moda bi se isuvie vezala za njega i
rasplinula,izgubila granice i linost.Nezadovoljstvo je uvar moje linosti. Plaim se
svoje potrebe za zavisnou.Ako bih se okaila o njega, moda bih mu bila
dosadna.Verovatno sam mu i ovako dosadna,ali nisam flaster ve agresor. To je bolja
varijanta.Mukarci lake podnose borbu, nego flaster.Uvek jedan juri, a drugi bei.Kada
bi se meni neko zalepio,pobegla bih.Postoji rizik da ga oteram,ali je bolje to nego da mi
pobegne kad mu se prepustim."....
h)Hipoteza "Lartpurlartizam"-Umetnost radi umetnosti:Mogue je da iza zvocanja ne
stoji potreba za postizanjem nekog praktinog cilja,da se ono odvija bez cilja,sebe radi,iz
hobija.Neke ene,kada ih pitate zato zvocaju kada time nita ne postiu,odgovaraju da
,jednostavno,vole da zvocaju.To im je hobi.Muziciranje,ako vam nije profesija,isto tako
ne vodi nekom praktinom cilju.Ni igra nije praktina. ta se postie igranjem,osim
uivanja.Ili pevanjem u kupatilu...ili...sakupljanjem znaki...Pa ne mora sve u ivotu da
se radi zbog nekog postignua.Moe se zvocati radi zvocanja.Moe se uivati u
negativnoj estetici i kreativnosti stvaranja novih pogrdnih rei, kovanica, neverovatnih
misaonih konstrukcija, neobuzdane neoptereenosti logikom, matovitim apsurdima,
elokvenciji, savreno brzom i koordiniranom radu govornih organa, jaini i probojnosti
glasa,jezikom brim od pameti, reima brim od misli.Moda je zvocanje vid
umetnosti,jo nepriznat ali rasprostranjen.Ili vrsta sporta?Jo nije izmiljen sport za
vebanje jezinog miia. ta ako je,jednostavno,svrbi jezik.Kao to decu svrbe zubi, pa
glou varalicu ili glodalicu. Ili je to nepriznata vrsta Borilake vetine? Zamislite kako bi
bilo uzbudljivo kada bi se organizovalo takmienje u zvocanju!Svetsko prvenstvo. Kakva
bi tu konkurencija bila!Pa da se ocenjuje vie kvaliteta,umjetniki dojam, teina, slonost
elemenata, imaginacija... A tek kada bi postojala ekipna takmienja!Ba me udi kako
se,do sada, niko toga nije setio.teta!Propadoe toliki talenti.Svet ne ume da iskoristi
potencijale ene.
s)Hipoteza "Maskirani autizam"-"ivim u svom svetu." Nauili smo da autizam
vidimo kao pojavu koju karakterie povlaenje u svoj svet,nedostatak kontakta sa
okolinom,stereotipne
radnje,manirizam,agresivnost
kada
se
poremeti
neka
stereotipija...Moe li autizam da zadri svoja osnovna svojstva,a da,povrno
gledano,deluje kao iva komunikacija?Moe li se,dakle,autizam maskirati tobonjom
socijalnou?Ako razmiljamo o sutini autizma, nedostatku stvarnog kontakta sa
drugima,onda moe.Ponaanje treba ocenjivati po efektima koje ono izaziva.Izvesni
oblici zvocanja imaju sve karakteristike autizma,osim utljivosti. Manirizam,
strereotipiju, sutinsko neizlaenje iz svog sveta, agresivnost kada se prekinu stereotipne
radnje.Iako je praen bujicom rei,njihova stereotipnost,neusmerenost kontaktu,
nesluanje sagovornika, nemogunost razmene, argumentisanja, nemogunost da
se,makar na trenutak,ue u svet drugoga,u njegov emotivni ivot, doivljaj sebe kao
vakuuma koji je posisao svu mudrost sveta...ukazuju na njihovu autistinu prirodu.Rei
su,zapravo,samo maska za izvorni autizam. Monolog. Samozadovoljavanje.Prednost nad
obinim autizmom je u tome to je socijalno prihvatljiv, lii na normalno ensko
ponaanje,ne podrazumeva hospitalizaciju.
p)Hipoteza "Pejder"-"I negativan kontakt je bliskost",ili-"Bolje ita nego nita".
Ova hipoteza moe nai svoju potporu u staroj narodnoj izreci: "Ko se bije, taj se
voli."Poznato je da su ljubav i agresija esto izmeana oseanja.Pogledajte tenad kad se
igraju.Ona se vole i grizu(ali ne jako!).U strasnoj seksualnosti uvek postoji doza
agresije.Znate svi one filmske scene kad ona njemu,na vrhuncu strasti, zarije nokte u
lea.Kau i da posle dobre svae seks moe da bude mnogo uzbudljiviji. Vidite,ako
seksualna strast moe da probudi agresivnost,zar nije logino da i agresivnost moe da
probudi seksualnu strast.Moda ona hoe da ga probudi. Da zvocanjem izazove svau,pa
svaom erotini naboj,pa onda ono.Kau da u braku, vremenom,opada seksualna tenzija i
ar nepoznatog.Moda je zvocanje predigra. Sporedni ulaz.Ulaz na "mala vrata".Nain
ispoljavanja enske seksualnosti. Pitanje je,samo,ta se desi, ili gde je greka ako
izostanu efekti?Da li je doza grebanja i ujedanja prevelika?Ili je pristup
stereotipan,suvie esto i neselektivno rabljen?Ako bi ova hipoteza bila tana,moglo bi se
zakljuiti da su ene koje zvocaju veoma strasne,da imaju najizraeniji seksualni nagon(u
spoju sa istim takvim agresivnim).U prilog ovoj hipotezi ide i to da se najee zvoca
onima do kojih je eni stalo.Muu i deci.Setimo se:"Ko se voli,taj se bije." Postoji,u
Srba,i jedna izreka koja govori da rune rei mogu biti izraz duboke prisnosti.Naime,kad
ste sa nekim bliski,onda ste vi sa njim "na jebi si mater".Tepate mu.Ako nekome
zvocate,onda to znai i da ste sa njim bliski,da ste u intenzivnom kontaktu."Na jebem ti
mater"(figurativno).Blizak kontakt,ak i u negativnoj formi,bolji je od praznine i
indiferentnosti.Sve je bolje od praznine.Praznina je nitavilo.Zvocanje ,prema ovoj
hipotezi,znai:"Budimo u kontaktu." Neto kao pejder.Zvuk nije prijatan, ali... ipak, kad
zapiti,znai neko te trai.Valjda zato to si mu potreban.A lepo je znati da si nekome
potreban.
smo sva ova zrna sakupili i posejali ih,moda bi izrasla neka visoka stabljika,kao iz
arobnog pasulja,uz koju bi smo se mogli uzverati i pogledati stvari odozgo.Iz ptije
perspektive(Ili Boje.Ali,da ne preterujemo.)Ptice,zbog svoje uzviene take
gledita,imaju bolji pregled terena.Sreom,nemaju smisla za humor, pa im ne preti
opasnost da se sunovrate ako se zacene od smeha.A nemaju ni suze, pa ne plau.Blago
pticama,njihovo je carstvo nebesko.
Pre nego to se uzveremo uz zamiljenu stabljiku(Ovo nije nikakva falusna
simbolika) da ipak jo neto kaem o pomenutim hipotezama.One se, naime,mogu grubo
podeliti u dve grupe.U prvu grupu spadaju one koje govore da je cilj dotinog zvocanja
neki oblik odvajanja,udaljavanja ili destrukcije.Ako je motiv da se mukarac otera,ili
kastrira,ili da se odri status quo-pristojna udaljenost,da se odri nezadovoljstvo kao
pojas nevinosti,da se spree sopstvene "flaster"-potrebe,ili je u pitanju puki
lartpurlartizam,metod zvocanja vodi ka ostvarenju cilja.Dobar je.Neka ostane,ako ne
elite nita vie.
U drugu grupu spadaju one hipoteze koje tvrde da je cilj zvocanja spajanje,
pribliavanje, razjanjavanje...reju kontakt.Sve ono to je obuhvaeno u deset enskih
zapovesti.Ako je to zaista cilj,onda su efekti metoda zvocanja veoma mravi. Ne kaem
da ih nema kod prefinjenijih i vetijih korisnika,ali ni tada nisu zadovoljavajui. U tom,i
samo u tom sluaju,vredi se pentrati uz zamiljenu stabljiku ne bi li se pribliili Bojoj
perspektivi.Oni
koji
ne
spadaju
u
pobornike
spajanja,
ljubavi,razumevanja,potovanja...oni koji ne veruju da je to mogue izmeu ene i
mukarca, posebno ne u trajnom i sloenom odnosu kakav je brak,neka ovde zatvore
knjigu.Nee nai nita to bi im bilo interesantno. Do sada su se mogli zabavljati,ili ak
naslaivati,ali,nadalje,za njih verovatno postaje smrtno dosadno.
mogu?to se tie pitanja da li sam neto nauio iz silnih brakova koje sam
razveo,odgovor je:Nauio sam kojeta o ljudskim nemogunostima,o statistici ljudskih
neuspeha,ali veoma malo o ljudskim mogunostima.A mogunosti me mnogo vie
interesuju.Nemogunosti su mi dosadne,predvidljive,ak patetine. Zato se i izmotavam
sa njima.Bolje nego da plaem nad njima.Ili da zvocam.
Zato,umesto o hiljadama brakova koje sam razveo,radije razmiljam o jednom
braku izmeu dve izuzetne osobe?O braku Johana Sebastijana Baha i njegove druge
ene(prva je umrla mlada)Ane Magdalene Bah.Ne znam da li ste imali tu sreu da
proitate knjigu "Mala hronika Ane Magdalene Bah." Knjigu ene koja je itavog ivota
bila duboko zaljubljena u svog supruga,velikog oveka i najveeg kompozitora kojega je
svet ikada imao.Bahovi su sa puno ljubavi i angaovanja podizali itavo tuce dece.Neka
su i umrla,jer u to doba nije bilo lekova, kao danas.ivot im nije bio ni malo lagodan.Bah
je oboavao svoju enu.To se vidi iz njenih rei.Ne moe se izmisliti.Ne moe se ni
prepriati.Njihov odnos je bio kao i Bahova muzika.Polifonija.Harmonija.Ako treba da
odgovorim na pitanje:"Koliko mogu ena i mukarac zajedno da skoe u vis?",misliu na
njih i rei:"Do samih rubova vasione.Ako vasiona uopte ima rubove.Ako nema,jo
dalje."
Dosta je bilo uvoda.Ve poinje da lii na E.P.P. Da preemo mi na analizu
samog metoda oprosta greha i bezuslovne ljubavi.Ali,prvo da definiemo pojmove. ta je
to,uopte,bezuslovna ljubav?Kako moe ljubav da bude bezuslovna?Da nije to
izmiljotina?
Nije izmiljotina.Izmiljotina je,zapravo,to da postoji ljubav koja nije
bezuslovna.Takozvana uslovna ili zasluena ljubav.E,to ne postoji.Ljubav je jedna,i nema
druge ljubavi osim nje.Kao to je i Bog jedan,i nema drugih Bogova osim njega. Bog
je,ustvari,Ljubav.To jest,Ljubav je Bog.
Da bi se primenjivao metod bezuslovne ljubavi,nuno je,prvo,raistiti sa tim da li
je ljubav prisutna u nama.Ljubav prema osobi na kojoj emo primenjivati dotini
metod.Ako nije,onda su to orava posla.Ne postoji metod kojim se moe napraviti pita
od...da se ne izrazim,znate ve.Celina je uvek vie od zbira delova. Metod je ono to
potpomae da od sastojaka nastane neto novo,to nije njihov prosti zbir.Muzika nije zbir
nota i pauza,ve njihovo usklaivanje. Ali,bez tonova i pauza muziku ne moe praviti ni
najdarovitiji kompozitor.Nije to klin orba ili arena laa.Tonovi i pauze nisu dovoljni da
bi se napravila muzika.Oni su samo nuni. Potreban je dar,rad i ...moda srea.Tako je i
sa ljubavnim odnosom.Nune su dve ljubavi,to jest jedna ljubav u dvoje ljudi.Tek se od
toga,uz pomo metoda koji zagovaram,moe napraviti ljubavna "pita",ili "muzika".Uz
rad,talenat i...moda sreu. Osnovni sastojak,ljubav,ne moe se,dakle,napraviti.Tvrditi da
moe,bilo bi isto kao i tvrditi da se moe napraviti Bog.Jer Bog je Ljubav.Takva tvrdnja
bila bi,u najmanju ruku,prepotentna. Ako nemate sastojke,ne zamlaujte se.Najbolje je,u
tom sluaju,da ovde zatvorite knjigu.Jo bolje,bacite je.
Samo,budite oprezni u prepoznavanju.Ljubav je kao peurka.Postoje mnoge
sline njoj,a mogu biti i otrovne.Morate postati strunjak za raspoznavanje,inae se
moete otrovati.Problem je u tome to ovu vrstu peurke ne moemo kupiti na pijaci, od
proverenih strunjaka.Moramo je prepoznati i ubrati sami.Ona nema ak ni uobiajeno
mesto na kome raste.Moe se pojaviti bilo gde, i bilo kad.A retka je. esto je prekrivena
mahovinom nerazumevanja,pa vam se,ako ne razgrnete taj korov, moe desiti da je ne
vidite.To je moda i gora varijanta nego da je pobrkate sa otrovnicom.Imate neto retko i
zmaj koji guta svoj rep,nisu simboli mudrosti i venosti?Oreol koji stoji iznad glave
svetaca.Sada ve zalazimo u prikazivanje psihofizikih osobina bezuslovne
ljubavi.Kakva je ona?
epicentru,vir je jai i opasniji.Ako je brana odmah oko jezgra,vir narcizma nas usisava u
sebe.Narcizam nije ljubav prema sebi,jer nije talas,ve vir.Slino se deava ako je prsten
koji zatvara talas stegnut oko ljubavi prema naciji.Pretvara je u ovinizam...Setimo se da
je ljubav debela jer se iri toliko da obuhvata ceo svet."ini mi se da volim ceo svet...da
sam se rairila(rairio) na ceo svet...",govore zaljubljene osobe.Treba ih shvatiti
bukvalno.Rei da je ljubav debeljuca koja se iri na ceo svet,isto je to i rei da je ljubav
talas.Eros i Agape (ljubav prema oveanstvu) predstavljaju samo razliite koncentrine
krugove ljubavnog talasa.Ljubav nije bara,ona stalno talasa.
Ali,ne zaboravimo i to da svaki talas nosi u sebi i ritam,bregove i dolje, uzdizanja
i padanja, tenzije i relaksacije,uzbuenje-mir-indiferentnost-uzbuenje-mir...Ne moe
ljubav uvek biti uzbuena ili uzbudljiva,uvek u naponu,uvek gore...Seks koji nosi
neprekidno uzbuenje,bez pranjenja i relaksacije,nazivaju nimfomanijom. Nimfomanija
nije slika seksualnosti koja vodi do zadovoljstva,ve slika ei koja se ne moe
utoliti.Nema ritma-nema talasa,nema zadovoljstva.Nema ni ljubavi.Prihvatite to da su
usponi i padovi osobenost same ljubavi,a ne njena falinka.
Ljubav je bezbrino brina.Naravno da se onaj koji voli brine o voljenom
biu.Pazi da mu se neto loe ne desi,strepi ako mu se neto loe deava,postupa
zainteresovano i oprezno kada titi njegovu dobrobit...jer ipak je voljeno bie
telesno,povredljivo,smrtno,ivi u ovom opasnom svetu materije.A,sa druge strane,Ljubav
je,kao to smo ve rekli,vanzemaljac.Nepopravljivi optimista.Ona zna da je
neunitiva,besmrtna,vena...i zato bi brinula.I duh i dua voljenog bia su
besmrtni...Ljubav se,onako debela,za tren uzvere uz puzavicu koju smo spominjali,onu
to vodi do neba,i pogleda ivot iz Boje perspektive.Odatle debeljuci ta bezbrinost i
nepopravljivi optimizam(zapravo realizam). Naravno, panja joj zbog toga ne
poputa.Vodite rauna,posebno kada se brinete o deci,da podsetite vau ljubav da se
ee penje uz puzavicu,kako decu ne biste udavili brigom(Iako je briga opravdana).Ne
bojte se da e ona od silnog pentranja smrati.Kako je ova osobina bezbrine brinosti
lepo odslikana u filmu "ivot je lep." Moe se bezbrino brino voleti ak i u
koncentracionom logoru. Ako niste gledali ovaj film,uinite to pod hitno. Odmerite svoje
brige sa brigom oca koji detetu,od jeze najuasnijeg mesta na svetu,pravi uzbudljivu
avanturu.Ako vam je Ljubav gost,ivot je lep ak i kad je ruan.
Ljubav je aljivdija.Tvrdim da ne moemo voleti ono sa ime ne moemo da se
naalimo.Ili onoga sa kim ne moemo da se naalimo.ak ni Boga.ala je igra duha. Duh
koji ne moe da se igra,nije Sveti Duh(ili je antiduh,zli duh,bezduh.) Osnovni kvalitet
ljubavi je igra.Radost igre.Radost koja ne moe da se nasmeje,nije radost.Vrlina kojoj ne
moemo da se nasmejemo,nije vrlina.Ljubav voli da se ali. ali se i sa samom sobom.I
ljubav ume da kritikuje,da oekuje i zahteva ispunjenje neke vrline.Ali,njenu kritiku prati
smisao za humor,za igru.Humor otkriva nedostatke, nesavrenost voljnog bia,ali na
njemu prihvatljiv nain.Ne degradira ga. (Ljubavni ili beli humor to nikada ne
ini!)Bog(Ljubav)je veliki aljivdija.Na alost,oni koji su ga zvanino prikazivali nisu
ga predstavili takvim.Kako moe Bog biti bez smisla za humor!?Kako moe biti Duh
neduhovit?Bogohulno je misliti tako. ovek koji ne ume da se ali sumoran je i
dosadan.Nije valjda da je Bog takav!? Zato su Bogu oduzeli duhovitost kao
atribut?Moda misle da je humor neozbiljna stvar? Pa to je jedna od najozbiljnijih pojava
na svetu.Zamislite svet bez smeha! Ljubav bez smeha!Podvlaim:Ljubav je veliki
aljivdija!
Da bismo prepoznali Ljubav, dobro je da znamo neke njene osobine,ta ona jeste,
ili kakva ona jeste.O tome sam neto rekao,mada ima jo puno da se kae. Dobro je,zbog
lakeg raspoznavanja,da znamo i ta ona nije, ili kakva ona nije.ta Ljubav nije?
Ljubav "nije usluna delatnost." Ona nije usluga koju mi inimo onome koga
volimo.Besplatna je,i ne zahteva protivuslugu.Ljubav nema drugu svrhu izvan ili iznad
nje same.Nije sredstvo pomou kojega se dolazi do neega.Ne tei da stvori obavezu,ne
zahteva plaanje u bilo kom obliku,nije ni kratkorona ni dugorona pozajmica,nema
kamate ni glavnice,nema dunike.Rekli smo ve da je bezuslovna. Ne volimo mi nekoga
"zato to e on nama da..." ili "zato to e on nas da..." Ako postoji neko "zato",onda je to
zato to se on ili ona sviaju Ljubavi koja ih vidi kroz nae oi.A zato joj se sviaju?Zar
nije isto kada kaemo da se nama neko svia iz nekog razloga,i kad kaemo da se
Ljubavi neko svia iz nekog njenog razloga?Zar mi ne nauimo da volimo tako to prvo
zavolimo one koji su nas voleli,brinuli o nama, podizali nas...majku i oca?Zar mi njih ne
volimo zato to su nam inili neto dobro? A to je ve neki uslov.Da nisu oni voleli
nas,ne bismo ni mi njih.Ima logike. Tako kae i psihoanaliza.Ali,zato su oni voleli
nas?ime smo mi to zasluili kad smo bili male naporne bebe?Ako smo bili slatki,to nije
bila naa zasluga.Takvi smo roeni.Ako smo bili dobri,ni to nije bila naa zasluga.Nismo
nita inili namerno,jer nismo ni znali da namera postoji.A roditelji koji vole,vole i bebe
koje nisu ni slatke ni dobre.Vole i one male namore koji nee da spavaju ili da jedu, i
"duu im vade." Inae,u normalnom ivotu,nisu skloni masohizmu da bismo to mogli da
okarakteriemo i objasnimo kao "patoloku vezu."Moda je u pitanju instinkt?
Moda je ljubav trik prirode,program sebinih gena kojima je jedini cilj da
preive,mada toga nisu svesni, i da se dalje razmnoavaju i ire kroz potomstvo.ta ako
postoji gen za ljubav,pa se osobe sa tim genom vie razmnoavaju,i bolje uvaju svoju
mladunad,koja onda imaju veu ansu da preive,i jai motiv da se dalje
razmnoe...ista prirodna selekcija.ak i ako je tako,opet je ljubav bezuslovna. Uslov
nije u osobi koja se voli,u njenom ponaanju,u njenim osobinama.Uslov je sam ivot.Voli
da bi opstao.Ne da bi opstao ti,stroj za odravanje i razmnoavanje gena,ve da bi opstao
mali sebini gen koji nastavlja da ivi u tvom potomku.Da...moda je ljubav trik koji su
"pronali" mali sebini geni.Pitanje je, samo,kako su ga pronali?Po neo darvinistikoj
teoriji slepe selekcije sluajnih mutacija koje mogu biti dobre ili loe za opstanak,i ljubav
bi bila jedna takva sluajna mutacija koja se,eto,pokazala praktinom za
preivljavanje.Zvui
nauno,ali
meni,moram
priznati,zvui
i
budalasto
naunofantastino.Tako bi i Bog,ako postoji, bio sluajna mutacija...
Da se vratimo na pitanje "zato".Ako postoji "zato" nekoga volimo,onda postoji i
uslov-"zato to".Ja verujem da takav uslov ne postoji.Mi,ljudi,navikli smo da mislimo
kako je sve uzrono-posledino povezano.Iskustvo i nauka nam govore da je
tako.Mada,kvantna fizika izgleda razbija vrstu sliku uzrono posledinog
determinisanog sveta.Neki mudri ljudi govorili su i o jednoj drugoj vrsti povezanosti,
takozvanom sinhronicitetu.Dve pojave izmeu kojih je nemogue nai neku uzrono
posledinu vezu,vezu tipa "zato to",mogu oigledno biti povezane drugom vrstom vezeSmislom.Ispriau vam jedan primer,neto to se desilo meni lino i personalno.
Jednog lepog dana sam razmiljao i zapisivao svoja razmiljanja, polemiui sam
sa sobom, upravo o sinhronicitetu.Zapisao sam sledeu reenicu:"Da li je sinhronicitet
naziv koji mi dajemo pojavama koje nemaju,zapravo,nikakve veze jedna sa
drugom,sasvim se sluajno deavaju sinhrono,ali ih mi povezujemo smislom, jer nam se
Sve je to lepo i krasno,ali kakve veze ima sa bezuslovnom ljubavlju i temom koju
sam zapoeo?Da nisam,kao nekakav senilni starac,odlutao u slobodnim
asocijacijama?Nisam.A evo zato sam malo skrenuo sa ravnoga puta: Zaglavio sam se
kod pitanja uzroka ija je posledica voljenje,iliti ljubav.Ja ne pobijam to da se,u
ljubavnom dogaaju,mogu nai neke uzrono posledine veze koje mogu delovati kao
objanjenje.Ali,kako bi vam zvualo kada bi pokuao da dogaaj sa Lorinom objasnim
kao posledicu toga to je "gazda Irac,pa voli da je slua",ili onaj drugi,"oktavni" dogaaj
time to imam mobilni telefon.Meni bi zvualo besmisleno. Jeste da ima nekakve veze,ali
one nisu sutina dogaaja.Da gazda nije Irac, verovatno ne bi snimio Lorinu,pa je ja ne
bih ni uo na automatskoj sekretarici.Da nemam mobilni telefon,K.K. ne bi mogao da me
"e me nae oe" ba tog trenutka kada sam, sa zajednikim poznanikom,u
kafani,razgovarao o njemu i o sinhronicitetu. Te veze izmeu dogaaja su
sporedne,usputne.One nam daju neki doivljaj "loginosti",dok nas ona
druga,tajnovita(Setimo se naslova Lorininog C.D.a: "Knjiga tajni") veza proima i
ispunjava dubokim oseanjem smisla.Smisao je najvra i najdublja veza.Uzrok i
posledica su usputni.
Zamislite da je svet jedna velika slika.Vi ste jedan potez etkicom na toj
slici.Pokuavate da razumete svet u kojem ivite,da ga istraite.Postaje vam jasno da ste
vi,i potezi etkicom oko vas, u nekoj vezi.Uzrono posledinoj.Da bi neko nacrtao krov
od kuice,potrebno je da spoji tri take koje su na temenima trougla.Da bi dobio neku
boju,mora da pomea dve ili vie drugih boja.Otkrivate polako sastav,veze,zakone na
kojima poiva va svet-slika.Svi ti zakoni,uzroci i posledice,sadrani su u slici,ali je nisu
oni stvorili.Sutinska veza izmeu takica, poteza,boja,oblika...je zamisao umetnika,ideja
tvorca,Smisao.Kada bi mogli da se odmaknete,i pogledate sliku malko izdaleka,vidli
biste celinu i povezanost delova smislom,lepotom.
Isto tako besmisleno mi zvue i sva ona objanjenja koja pokuavaju da ljubav
objasne putem neke koristi koju imamo od toga to nas neko voli ili to nekoga
volimo.Dete,kau,zavoli majku zato to mu ona prua toplinu, hranu, brigu, nenost...a
njemu to prija i korisno mu je.Ljubav,po tome,nastaje iz hedonizma i
koristoljublja.(Nesvesnog ili svesnog,svejedno.)elimo da budemo voljeni i da volimo
zato to to prija,daje nam sigurnost,ili neku drugu psiholoku, socijalnu ili materijalnu
korist.Sve je to tano.Ljubav prija,ini nas sigurnijima, ispunjenijima, korisna
je.Naravno,ljubav nije beskorisna.Tano je i to da je gazda Irac, i to da ja imam mobilni
telefon,i da deca imaju roditelje.To je sporedno i usputno.Korisnost je usputna, a ne
sutinska osnova ljubavi.Njena sutina je Smisao.Proetost Smislom i Lepotom. Kada
sam uskliknuo "Bravo majstore!" oseao sam upravo to:Lepotu smisla,i ljubav prema
Majstoru.Ljubav,Smisao i Lepota su jedno.Sveto trojstvo. Tri lica velikog Jednog.
Kada se dvoje vole,to nije uzrono posledina veza,ve veza sinhroniciteta, veza
Smisla.Ba je lepo ako se u detetu javi ljubav prema majci koja ga voli.To ba ima
smisla.A usput je i korisno,i prijatno,i...jo mnogo toga.Moete slikovito zamisliti
trojstvo(trozvuk)Smisao-Ljubav-Lepota kao jednu strunu koja eli da zavibrira,pa trai
drugi kraj za koji e se uvrstiti. Struna,kao to smo rekli,ima dve uporine take.Izmeu
taaka je vibracija,Ljubav-Smisao-Lepota muzika.
Da se vratimo na tvrdnju da ljubav nije usluna delatnost,od koje sam raspreo
ovaj deo izlaganja.ta je pisac hteo da kae?Normalno je da ovek osea potrebu da mu
se ljubav uzvrati.Ali,poenta je u tome da ta potreba ne potie iz koristoljublja,sujete...ili
obuhvaeno smislom,ako nije postalo samo sebi cilj, ako se nije odvojilo od Boga.Kao
to ljubav moe izgubiti svoja svojstva, prei u neto drugo,ako se ne protivi
besmislenostima koje moe stvoriti slobodna volja voljenog bia,tako i zvocanje moe
biti u funkciji ljubavi,ako ima smisla.Veliki ekspir je rekao da ne postoji nita pod
kapom nebeskom toliko dobro da nema klicu zla u sebi,niti ita toliko zlo da iz sebe neko
dobro ne bi moglo dati. Odgovor na pitanje o iskljuivosti navedena dva metoda je:Ne
iskljuuju se, ako su povezani smislom.
Postoji dobro i loe zvocanje.Sve to se ocenjuje dobrim ili loim,ocenjuje se u
odnosu na neto.Nita nije vrednosno obojeno samo po sebi,ve samo u nekoj
relaciji.Mora se odrediti kriterijum u odnosu na koji je neko konkretno zvocanje dobro ili
loe.Kriterijum se moe odrediti samo u odnosu na cilj koji se eli dosei.Pokuau da
odredim cilj i kriterijume,kako bih razluio,na osnovu njih,dobro i loe zvocanje.
Dakle,ako verujemo da je ovek,u biti, Boije bie,stvoreno po njegovom liku i
podobiju,moemo prihvatiti ak i to da on ima neke ivotinjske odlike.Ali,one su
posledica pada u greh,involucije,a ne evolucije.Ne moramo porei zakone uzroka i
posledice da bi smo verovali u postojanje sinhroniciteta. Bitno je,pre svega,da ne
pobrkamo stepen vanosti.Da ne poverujemo,kao deo slike u kojoj se nalazimo,u to da su
uzrono posledini odnosi izmeu takica,linija i oblika unutar slike njena
sutina,objanjenje njenog pravog izvora.Ako smo toga svesni,moemo ii dalje.
ta je cilj?Cilj je odnos koji u sebi ima osobine Tvorca-Boga,Ljubav,Smisao i
Lepotu.Koji je kriterijum za ocenjivanje zvocanja u odnosu na cilj?Zvocanje koje je
dobro mora voditi ostvarenju navedenih ciljeva.Da li je to mogue?Mogue je. Kako?Pa,
evo:
Predlaem da se zvocanje proglasi za plemenitu borilaku vetinu,poput
karatea.Karate nije ulina tua.Ono ima svoja vrsta pravila, unutranju disiplinu koja
neguje viteki duh,duh disciplinovanog borca za dobro.Ovaj borilaki sport je,pre
svega,odbrambeni.Slui za samoodbranu, ili odbranu neega, ili nekoga.Zvocanje,kao
plemenita vetina,trebalo bi da ima odbrambenu funkciju,funkciju odbrane sebe,voljenog
bia,i voljenog odnosa.Da bi postalo plemenita borilaka vetina,mora se razdvojiti ito
od kukolja.Razgraniiti one manifestacije koje vode pozitivnim ciljevima,od onih oblika
ispoljavanja koja su, poput uline tue,destruktivna.
Potrebno je napraviti kodeks zvocanja,ta se sme,a ta se ne sme,jer su pravila
igre osnov svake igre.Potrebno je,dakle,uvesti pravila igre zvocanja.Na karate
turnirima,takmiar koji ne zaustavi ruku, ili nogu ispred tela protivnika,biva
diskvalifikovan.Sme se udariti samo u pravoj borbi,samo kada je ugroen fiziki
integritet borca, ili onoga koga on brani.Turniri slue za uvebavanje i demonstriranje
vetine,a ne da bi se neko povredio.Samodisciplina je nuna,i njoj je posveena posebna
panja.Uenje samodiscipline je osnovna veba duha borca. Sotona je bio u raju sve dok
se drao smisla svog protivljenja.
Da ponemo,dakle, sa razdvajanjem ita od kukolja.
Jo zvocaju ene
tuno neshvaene.
A ja elim da ih shvatim.
Da im muke skratim.
Naunikog posla
moram da se latim.
Jer,kad zvoca ena lepa
srce mi se cepa!
Ako nita ne smislim,
iz razloga tog,
odsei u sebi uvo,
ba kao Van Gog.
Eto vidite do ega moe da dovede bol pesnike due.Kako pesnici nisu skloni
nauci,ozbiljno sam shvatio upozorenje,i oseao moralnu obavezu da se ja latim tog posla
i spreim odsecanje spomenutog uveta,jer uvo je,igrom sluaja,i moje.ini mi se da
sam,bar malo,uspeo da osvetlim misteriju,jer jo uvek imam oba uha,fala Bogu,i mogu da
sluam zvocanje u stereo tehnici.Hi-Fi.Od koga je,dosta je.Mislim da je vreme da skratim
priu i izvedem odreene zakljuke.
Zakljuak
Ja sam zakljuio sledee,a vi zakljuite ta se vama svia.Metod zvocanja,kao
osnovni metod,nije dobar niti dovoljan za ostvarenje cilja zbliavanja.Kao samostalan
metod,sa teorijskom podlogom ranije navedenom,ukorenjenom u teoriji evolucije,nee
dovesti do ljubavnog odnosa kojeg ne smatram proizvodom evolucije,jer u
evoluciju,uzgredbudireeno,i ne verujem.Metod bezuslovne ljubavi, pak, ne moe
se,strogo gledano,ak ni smatrati metodom zbog nemogunosti da se naprave precizna i
opteprimenjiva uputstva za upotrebu."Kakodaistiku" literaturu koja nudi takva uputstva
smatram obmanom i ne preporuujem je.Brojni su nedostaci metoda bezuslovne
ljubavi.Komplikovan je,teak,neizvestan,zahteva od primenjivaa da bude umetnik,da se
preispituje,menja,to moe biti bolno.Jedina njegova prednost je u tome to je
nezamenjiv,a nema indicija da bi se neto bolje i moglo smisliti.
Iz navedenih premisa sledi konkluzija da se metod bezuslovne ljubavi,kod
ostvarivanja cilja ljubavi,mora uzeti kao osnovni,zajedno sa svojom teorijskom
podlogom.Metod zvocanja se,samo u izvesnim svojim oblicima i u izvesnim situacijama,
moe kombinovati sa metodom bezuslovne ljubavi.Njegova povremena primena se mora
uokviriti u teorijski okvir oveka kao sina Bojeg,i tek sa te pozicije se moe
delati.Tada,i samo tada,zvocanje moe biti plemenita borilaka, ili zavodnika vetina
koja slui u ljubavne svrhe.U svim drugim sluajevima ono vodi ili do odvajanja,ili do
odravanja patolokog odnosa u kome su mrnja i zavisti,ili neko slino destruktivno
oseanje,lepak veze.I takvo zvocanje moe se bez ogranienja sprovoditi,ali bi bilo
poeljno da postoji svesnost cilja.Ako elimo da nekoga oteramo,ili da odrimo status
quo,ili da postavimo distancu bliskosti,ili da nekoga obezvredimo...pa to i uinimo uz
pomo
zvocanja,mi
smo
uspeli
da
ostvarimo
cilj.
Moemo
biti
zadovoljni.Meutim,problemi mogu nastati ako nismo svesni cilja,ako verujemo da
elimo neto drugo,a inimo sve da ostvarimo neto prvo,mi onda laemo sebe,a usput i
onog drugog.To moe dovesti do ozbiljnog skraivanja nogu, jer "u lai su kratke noge",a
kratkonogi nisu ba privlani.Naroito ene.Da vam se to ne bi desilo,razmislite o svojim
ciljevima.ta vi,zapravo,hoete?Do ega vam je, odista, stalo?
I jo neto da dodam.Ne bi ba odgovaralo istini ako bi neko pomislio da sam,
samim izborom teme koja,uglavnom,obrauje ensku stranu muko-enskog
nerazumevanja,hteo da naglasim enski doprinos disharmoniji odnosa.Ne umanjujem niti
veliam doprinos jednog pola u izgradnji budalatina koje kvare odnose.Svi smo,u
tome,doprineli jednako,i treba da delimo slavu na ravne asti. Taman posla da
obezvreujem znaaj mukih metoda i teorija o enama na kojima poivaju.Ogroman je
udeo u ovoj prii i mukih metoda kao to su "Metod govnjive motke",pa onda "Metod
zaposliti je bilo ime",pa "Metod nikad ne reci istinu",pa "Metod njoj treba samo jedan
dobar.....","Metod pusti kuku da laje, a ti teraj svoje..." i brojnih drugih inventivnih
pristupa zasnovanih na teorijama o eni slinim onima koje ene imaju o
mukarcima.Teorijama ukorenjenima u poreklu vrsta.I ovi metodi e,jednog lepog
dana,doi pod kritiku otricu mog britkog pera.A do tada,zadovoljite se ovim to sam
napisao,i nemojte da mi zvocate.Osim ako ba morate,ako to ima smisla,ili ako me
bezuslovno volite.Ja sam zvocao iz tog razloga.
SADRAJ