Student: Tomislav Naki-Alfirevi

Ak.god.:2002./2003.
Kolegij: Ergonomija raunalne i programske opreme

Dvorak tipkovnice i hrvatski jezik

1. Uvod
Najei nain tipkanja na strojevima za tipkanje iz sredine 19. stoljea bio je tipkanje sa
dva kaiprsta. U to vrijeme postojala su natjecanja u tipkanju vjerojatno organizirana od
strane novinskih kua i slinih organizacija koje su od toga imale interesa. Na jednom
takvom natjecanju 1888. godine, pojavio je stanoviti Frank E. McGurrin sa tehnikom
tipkanja koju je sam razvio i pobijedio - tehnika pisanja sa svih 10 prstiju koja danas
predstavlja osnove daktilografije. I danas se tu i tamo moe naii na uspjene poslovne
ljude koji e bez da dva puta razmisle odluno ustvrditi da im je to najvanija vjetina
koja im je trebala u poslu.
Vjetina tipkanja na stroju za tipkanje oito je neto to zahtjeva odgovarajui trening pa
se provodila obuka sa dva cilja:

preciznost i

brzina.

Kako bi se zadani ciljevi to bolje ispunili, i sami strojevi morali su se dizajnom

prilagoavati daktilografima. Veliku ulogu odigrali su optimalni raspored znakova,
otpor tipki i sl.
U jednoj fazi, daktilografi su postali toliko dobro uvjebani, a strojevi tako zgodno
konstruirani da su daktilografi pisali toliko brzo da se mehanike glave pojedinih slova
nisu stizale vratiti na svoje mjesto prije nego to pristigne glava drugog znaka. Glave
su se poele preplitati, zapinjati i oteivati, a tipkanje je postalo problematino.
Rjeenje kojem su se inenjeri domislili bilo je sljedee: svoje strojeve su promijenili
tako da su optimalni raspored tipki za engleski jezik zamijenili izuzetno nezgodnim
rasporedom. Direktna posljedica toga bila je da su daktilografi imali puno tei posao i
tipkanje vie nije moglo biti toliko brzo da se glave znakova zaglave.
Taj novi raspored naziva se qwerty prema nizu slova na gornjoj lijevoj strani
tipkovnice i ako pogledate svoju tipkovnicu, vidjet ete da je ona upravo tako
organizirana. Iz ovih arhainih razloga danas taj raspored koriste stotine milijuna ljudi
irom svijeta na svojim stolnim raunalima, serverima, laptopima itd.
Predmet ovog seminara jest onaj povijesno i kvalitativno prvi raspored tipki - dvorak
raspored.

2. Dvorak raspored
Dvorak raspored tipkovnice je, kao to se moglo vidjeti u uvodu, zamiljen kao optimalni
raspored slova na tipkovnici. Kako se dobije optimalni raspored?
Logika iza odabira odreenog rasporeda slova na tipkovnici relativno je jednostavna. Pod
optimalnim rasporedom misli se najvie na brzinu tipkanja, a ona je, izmeu ostalog,
direktna posljedica dohvatljivosti tipki odgovarajuim prstima. Problem je u tome to se
ne moe sve tipke postaviti na najzgodnija mjesta na tipkovnici. Prikladnost odreenog
podruja tipkovnice direktno je odreena anatomijom ruke pa je najzgodniji dio sredina
srednjeg reda slova, a najmanje zgodni dijelovi su prema rubovima tipkovnice. Poetni
poloaj prstiju koji daktilografi ue je sa osam prstiju na srednjem redu tipki sa
kaiprstima na slovima 'F' i 'J'. Iz toga se ve moe vidjeti da se prsti moraju, osim
eventulanog pomicanja lijevo ili desno, kretati i gore ili dolje po jedan ili dva reda. Te
naizgled male udaljenosti meu tipkama direktno se odraavaju na ukupnu brzinu
tipkanja.
Obzirom da je oito da se ne moe sve tipke maksimalno jednostavno dohvaati, nuno je
poredati tipke po uestalosti upotrebe kako bi im se moglo dodijeliti odgovarajue mjesto
na tipkovnici. Mjesta se dodjeljuju tako da se znakovi koji se esto javljaju mogu lake
dohvatiti.
Aspekt koji se ne smije ispustiti u ovom i slinim razmatranjima jest podruje primjene
tako konstruirane tipkovnice. Naime, frekvencije pojava pojedinih znakova bitno ovise o
jeziku u kojem je teksta pisan to direktno ukazuje na neprikladnost tipkovnice za npr.
englesko govorno podruje za pisanje na finskom jeziku. Primjer optimiranog rasporeda
tipkovnice - u ovom sluaju za englesko govorno podruje - jest dvorak raspored:

2.1. to je bitno uoiti?

U daktilografskom poetnom poloaju prstiju, prsti lijeve ruke (u sluaju Dvorak
rasporeda) lee na samoglasnicima. Zato?
Na temelju do sada reenog, ne moe se jasno rei zato su tipke tako rasporeene. Stvari,

meutim, postaju mnogo jasnije ako se uzme u obzir da, osim frekvencije pojave
pojedinih slova, postoje jo neke bitne injenice koje treba uzeti u obzir. Najvanija meu
njima je alterniranje suglasnik-samoglasnik. to to znai? Znai da je priroda jezika takva
da kombinira suglasnike i samoglasnike relativno ravnopravno. To je neobino vano jer
daktilograf mnogo bre pritisne dva razliita znaka nego jedan dva puta, a isto tako bre
pritisne dva slova sa dvije ruke, nego oba znaka istom rukom.
Znajui sve to, Dvorak raspored postaje mnogo loginiji: pravilo o alterniranju uzima
prednost pravilu uestalosti pojave pojedinih znakova. Kada ne bi bilo pravila
alterniranja, najpraktiniji raspored imao bi tri samoglasnika pod kaiprstom, srednjakom
i prstenjakom jedne ruke, a preostala dva suglasnika pod kaiprstom i srednjakom druge
ruke - takvim razmiljanjem dolo bi se do tipkovnice koja u sredini ima najee
koritene tipke, a slabije koritene tipke pri rubovima. To rjeenje nije loe, ali nije ni
najbolje: najbolje rjeenje uzima u obzir i alterniranje suglasnik-samoglasnik to kao
rezultat daje Dvorak raspored tipkovnice. Samoglasnici su jako esta slova i nalaze se
direktno ispod prstiju lijeve ruke. esto koriteni suglasnici nalaze se pod prstima desne
ruke i lako su dohvatljivi. Pri normalnom tipkanju, najvei dio vremena prsti e provesti
na toj liniji i to tako da naizmjence udara jedna pa druga ruka to onda zbilja osigurava
visoku brzinu tipkanja.
Dvorak raspored nastao je kao rezultat triju jednostavnih ideja vodilja:

najee koritene tipke trebaju biti najlake dohvatljive

u prirodi je jezika relativno pravilna izmjena suglasnika i samoglasnika

lake je "tapkati" prstima od malog prsta prema kaiprstu, nego obratno

Imajui ovo na umu, analiza praktinosti se bitno pojednostavljuje.

2.2. Dvorak "raspored" ili "rasporedi" tipki?

Osim osnovnog Dvorak rasporeda, postoji jo cijeli niz varijanti na koje valja skrenuti
panju i one nalaze svoju primjenu. Dva primjera koji to potvruju su rasporedi za
tipkanje samo lijevom odnosno samo desnom rukom, a oni izgledaju ovako:
Raspored za desnu ruku

Raspored za lijevu ruku

Ovi rasporedi nastali su kao odgovor profesora Dvoraka na molbu njegovog prijatelja
Roberta Allena koji je u amerikoj vojsci tokom 2. svjetskog rata izgubio desnu ruku, a
na temelju ranijih istraivanja vezanih za standardni Dvorak raspored. Ve na prvi pogled
moe se uoiti da su ova dva rasporeda skoro zrcalna slika jedan drugom to je i logino
obzirom na to da isti odnos vrijedi i za ljudske ruke (ako se moe definirati idealni
raspored za jednu ruku, onda je logino da e zrcalna slika tog rasporeda biti idealni
raspored za suprotnu ruku).
To je, meutim, samo pola prie: druga polovina prie bi trebala pojasniti to je to tako
dobro u ponuenom rasporedu bilo za lijevu ili desnu ruku. Praktinost ovog rasporeda
lei u razmjetaju znakova po radijalno padajuoj frekvenciji koritenja odreenog znaka.
Drugim rijeima, najee koriteni znakovi grupirani su na mjestu gdje se ruka inae
nalazi (ekvivalent osnovnog poloaja kod tipkanja sa dvije ruke). Oko njih nalaze se
neto rjee koriteni znakovi, a prema rubovima tipkovnice rasporeeni su znakovi koji
se najrjee koriste. Ovisno o tome radi li se o rasporedu za tipkanje lijevom ili desnom
rukom, grupa najee koritenih znakova nalazi se blago lijevo (za tipkanje lijevom
rukom) odnosno blago desno od sredita (za tipkanje desnom rukom).

2.3. Kako doi do Dvorak rasporeda?

Ovo pitanje se, da bi rasprava imala ikakvog smisla, samo po sebi namee, a odgovora
ima nekoliko.
Jedno rjeenje je nabava prave, tvornike, Dvorak tipkovnice. Takvo rjeenje moe
biti zgodno zato to se jednom kupljenu tipkovnicu jednostavno spaja na raunalo i
moe se poeti s koritenjem. Meutim, ono nosi i odreene nedostatke jedan od kojih
je nedostupnost na tristu - barem u Hrvatskoj. Pretragom preko npr.
http://www.cjenici.com/ stranice, jednostavno se uvjeriti koliko je u Hrvatskoj zaista
teko nai Dvorak tipkovnicu, ali je zato relativno jednostavno naruiti je u
inozemstvu. Ovo rjeenje je, stoga, moda najprimjerenije za masovnu upotrebu
ovakvih tipkovnica budui da je najjednostavnije, a cijena takvog jednostavnijeg
komada raunalne opreme tvrtkama ne bi smjela predstavljati problem.
Vrijeme ekanja, cijena i esto eksperimentalna namjena Dvorak tipkovnice ine ovo
sklopovsko rjeenje manje privlano za osobnu upotrebu, pa se u tu svrhu moe
programski prilagoditi "obina" qwerty tipkovnica. To rjeenje, kao i prvo, ima svoje
prednosti i nedostatke: operacijski sustav mora imati podrku za dvorak raspored,
nakon programske promjene rasporeda potrebno je ili razmjestiti postojee tipke ili
nalijepiti odgovarajue naljepnice da bi se dobio pregled nad tipkama. Alternativno,
mogue je nakon programske promjene rasporeda jednostavno koristiti tipkovnicu bez
gledanja, sa starim rasporedom u kom sluaju je uenje tipkanja neto tee, ali
iskusnom daktilografu ne predstavlja problem. Ovakvo rjeenje vjerojatno je neto
privlanije za kunu upotrebu budui da ne zahtjeva znaajnije trokove, ekanje na
dostavu i sl.
O statistikoj analizi teksta - preciznije, o alatima za analizu - vie u sljedeem dijelu.

3. Program za statistiku analizu teksta

Dosadanja analiza qwerty i Dvorak rasporeda tipki bila je opisnog karaktera i uglavnom
temeljena na racionalnom razmiljanju. Meutim, ako je potrebna malo detaljnija analiza
racionalno razmiljanje prestaje biti dovoljno. Osim toga, neke od dosad iznesenih tvrdnji
pomalo vise u zraku bez odgovarajue eksperimentalne injenine podrke. Zbog tih
razloga napisan je program koji vri statistiku analizu teksta na nain da broji koliko se
koji znak u nekoj tekstualnoj datoteci ponavlja. Kako program izgleda?
Prije svega, program je napisan u programskom jeziku C. U osnovi, zamisao je sljedea:
napraviti 256 pretinaca za isto toliko razliitih ASCII znakova i itati znak po znak iz
datoteke. Svaki proitani znak sprema se u svoj pretinac, a kada vie nema znakova za
itanje provjeri se koliko ima znakova u kojem pretincu. Na taj nain se dobije pregledna
slika relativne uestalosti pojave pojedinih znakova.
U stvarnosti, program je malo sloeniji. Prije svega, itanje znak po znak datoteke od npr.
300kb nije osobito brzo: zbog toga program ita blokove podataka sa diska pa onda iz
bloka u radnoj memoriji ita znak po znak. U pokaznoj verziji programa veliina bloka je
128 znakova to je relativno malo, ali je zato mogue vrlo jednostavno promijeniti
veliinu u izvornom kodu mijenjanjem konstante BSIZE.
Budui da za velika i mala slova ne postoje posebne tipke nego se koristi <Shift> i
<CapsLock> tipke, ima smisla (imajui na umu namjenu programa) brojiti veliko slova
"A" i malo slovo "a" jednim brojaem. Na taj nain konana vrijednost bilo kojeg brojaa
sadri tono onaj podatak koji je najvaniji: broj udaraca prsta o odgovarajuu tipku na
tipkovnici.
Program je pisan tako da bude izrazito jednostavan za itanje i dobro dokumentiran. Zbog
toga je prikladan za daljnje koritenje ukoliko bilo tko poeli isprobati rad programa,
primjeniti ga na nekom posebnom sluaju, prilagoditi ga nekoj malo iroj primjeni i sl. U
tom smislu, vrijede sljedee bitne napomene:

Nacionalni znakovi se koritenjem razliitih kodnih stranica kodiraju razliitim

kodovima pa je teko izvesti generiko zbrajanje odgovarajuih parova velikih i
malih slova. Zbog toga je pri analizi rezultata potrebno obratiti posebnu panju na
injenicu da su za sva slova engleske abecede ve zbrojeni brojevi pojava
odgovarajuih parova velikih i malih slova, a kod posebnih nacionalnih znakova
to zbrajanje nije izvreno.
Raunanje standardnih devijacija, srednjih pogreki i slinih statistikih
karakterstinih vrijednosti takoer je ostavljeno po strani obzirom na informativni
karakter rada. Implementacija, ipak, nije pretjerano sloena pa bi odgovarajue C
funkcije (po jedna za svaku karakteristinu vrijednost ili jedna funkcija za
raunanje svih) uglavnom bile manje od 15-ak linija budui da je u pitanju isti
matematiki raun.
Program je pisan u vi editoru i kompajliran na linux platformi gcc kompajlerom.
Drugi kompajleri nisu testirani, ali eventualne promjene koda ne bi smjele biti
opsene.
Konano, izvorni kod programa je dostupan u dodatku B.

4. Uestalost pojave slova

Kako bi se saznalo neke konkretne injenice o prirodi tekstova na hrvatskom i engleskom
jeziku, prikupljene su probne datoteke iz raznih izvora koje su posluile kao sluajni
uzorak za analizu. Cilj izvoenja programa bio je utvrditi statistike karakteristike teksta
u ovisnosti o jeziku te nain na koji se to odraava na pogodnost rasporeda tipkovnice.
Uzorci su mahom materijali s Interneta. Dostupni su u dva oblika: originalni HTML oblik
i preraeni oblik u kojem su izbaeni HTML tagovi. U HTML dokumentima su tagovi ne
samo suvini, ve bitna smetnja zbog relativno velikog udjela u ukupnom broju znakova
u dokumentu i estog ponavljanja istih rijei. Odstranjivanje tagova mogue je izvesti na
vie naina: pisanjem posebnog programa za taj posao, runim uklanjanjem i koritenjem
naprednijih editora koji mogu tumaiti regularne izraze. Za potrebe ovog rada, naredba
":%s/<[^>]*>//g" u vi editoru obavlja taj posao (slino se moe postii koritenjem
odgovarajueg regularnog izraza u Search & Replace dijalogu editora UltraEdit).
Analizirano je 7 uzoraka:

"Eclipse project FAQ": lanak s Interneta na suvremenom tehnikom engleskom

jeziku.

CARNet-ov pravilnik o rjeavanju sporova oko domena: suvremeni tehniki

lanak Hrvatske akademske mree CARNet, hrvatski jezik.

"Tornado strikes Utah": vijest televizijske kue CNN. Suvremeni novinski

engleski jezik.

"Internet Monitor": web stranica jednog od najpopularnijih hrvatskih portala.

Suvremeni novinski hrvatski jezik.

"Poela kola": vijest preuzeta sa web stranica Veernjeg lista: suvremeni

novinski hrvatski jezik.

"U bijedi ivi 435,000 graana": lanak preuzet sa web stranica Veernjeg lista:
suvremeni novinski hrvatski jezik.

"Night and Day": knjiga iz 1919. godine autorice Virginie Woolf: arhaian,
knjievni engleski tekst.

"Zlatarevo Zlato": knjiga s poetka 20.st. autora Augusta enoe: arhaian,

knjievni hrvatski tekst.

Openito, materijali su relativno aroliki i imaju umjerenu koliinu teksta tako da se

rezultati mjerenja malo kolebaju. Ipak, kako se pri mjerenju pokazalo, osnovne znaajke
vrijede u svim tekstovima.
Umjesto detaljnog prikaza rezultata svih dokumenta, analizirat e se samo dva relativno
velika dokumenta i to jedan na hrvatskom, a jedan na engleskom jeziku: stranica Internet
Monitora i Eclipse project FAQ.
Stranica Internet Monitora u pripremljenom obliku ima neto vie od 46000 znakova
(jedan dio otpada na razmake, novi red i sl.), a njenom obradom utvrene su sljedee

uestalosti pojedinih znakova:

Slovo
Relativna frekvencija
Slovo
Relativna frekvencija

A
11.53%
K
3.82%

I
10.44%
L
3.65%

E
9.34%
D
3.64%

O
8.75%
V
3.15%

N
6.84%
M
3.12%

R
5.66%
P
2.90%

S
5.18%
Z
1.76%

J
5.04%
G
1.66%

T
4.66%
B
1.57%

U
4.24%
C
1.33%

L
4.99%
B
1.69%

C
4.11%
V
1.51%

Eclipse project FAQ (oko 45000 znakova) dao je slijedee rezultate obrade:
Slovo
Relativna frekvencija
Slovo
Relativna frekvencija

E
12.62%
H
3.99%

T
8.85%
D
3.59%

O
8.51%
U
3.51%

I
7.01%
P
3.47%

A
6.71%
M
2.17%

S
6.32%
G
1.99%

R
5.94%
W
1.88%

N
5.92%
Y
1.84%

4.1. to ovi brojevi kau, a to ne?

Prije svega, oito je da raspored slova u tablicama nije jednak. Ono to ipak valja uoiti
jest da su slova mahom zamijenila pozicije pogotovo kada se pogleda gdje se nalaze
samoglasnici, a gdje suglasnici. Oite su, meutim i razlike u izgovoru rijei: tako se iz
tablica moe proitati da engleski jezik uglavnom naginje koritenju slova "C" umjesto
"K" makar se najee izgovara kao "K".
Promotrivi malo ove vrijednosti, moe se izraditi zanimljiva slika engleske dvorak
tipkovnice bojanjem tipka po frekvenciji koritenja:

Iz ove slike se jasno vidi koji su dijelovi tipkovnice najaktivniji. To su podaci koji su
interesantni i proizvoaima tipkovnica budui da znaju kamo moraju usmjeriti posebnu
panju pri izradi tipkovnica.
Iste frekvencije znakova na qwerty tipkovnici slikaju slijedeu sliku:

Ako bi se vjerovalo Internet Monitoru kao reprezentativnom uzorku teksta na hrvatskom

jeziku, hrvatski ekvivalent Dvorak tipkovnice izgledao bi ovako:

Na qwerty tipkovnici frekvencije znakova s Internet monitor stranice daju slijedei

prikaz:

Ostali dokumenti pokazali su slijedei redoslijed najeih znakova (frekvencija pada u

desno):

engleski dokumenti
O
I
E
T (8.85%)
(8.51%) (7.01%)
(12.61%)
A
N
E
T (9.24%)
(8.86%) (7.93%)
(12.08%)
E
A
O
T (9.02%)
(12.82%)
(8.01%) (7.40%)

A
(6.71%)
O
(7.63%)
H
(7.12%)

S
(6.32%)
I
(6.80%)
N
(6.82%)

R
(5.94%)
S
(6.74%)
I
(6.77%)

N
(4.99%)
R
(6.32%)
S
(6.50%)

L
(4.11%)
H
(4.62%)
R
(5.88%)

C
(3.99%)
D
(4.38%)
D
(4.46%)

H
(3.59%)
L
(3.38%)
L
(3.90%)

N
(6.85%)
N
(6.18%)
N
(8.27%)
N
(6.84%)
N
(6.79%)
N
(5.15%)

R
(6.35%)
U
(5.69%)
R
(6.65%)
R
(5.66%)
S
(5.71%)
R
(4.96%)

T
(5.74%)
S
(5.52%)
S
(4.76%)
S
(5.18%)
R
(5.51%)
J
(4.77%)

U
(5.04%)
J
(5.22%)
T
(4.68%)
J
(5.04%)
T
(5.11%)
S
(4.76%)

S
(4.86%)
R
(5.08%)
D
(4.45%)
T
(4.66%)
J
(4.92%)
U
(4.34%)

J
(4.47%)
T
(4.78%)
J
(4.08%)
U
(4.24%)
V
(4.17%)
T
(4.34%)

P
(4.28%)
K
(4.44%)
U
(3.93%)
K
(3.82%)
K
(3.92%)
D
(3.99%)

hrvatski dokumenti
A
(12.04%)
A
(11.60%)
A
(11.17%)
A
(11.53%)
A
(13.91%)
A
(12.82%)

O
E
(10.01%) (8.96%)
I
O (9.71%)
(9.34%)
O
E (9.69%)
(9.10%)
E
I (10.44%)
(9.34%)
O
I (9.88%)
(9.33%)
O
I (9.30%)
(9.05%)

I
(8.42%)
E
(8.68%)
I
(8.91%)
O
(8.75%)
E
(7.58%)
E
(8.66%)

Treba uoiti da su razlike izmeu engleskog i hrvatskog jezika na Dvorak tipkovnici

dobrim dijelom u redoslijedu najee koritenih slova, dok je sam skup najeih slova
podjednak. Stoga je upitno da li bi razlika u brzini koritenja jednog u odnosu na drugi
raspored tipkovnice bila primjetna. Do tog zakljuka relativno se jednostavno doe ako se
promotri srednji red tipki Dvorak tipkovnice: sva tipke u tom redu zauzimaju prva mjesta
u obje tablice uestalosti pojavljivanja znakova makar se ne pojavljuju ba istim
redoslijedom.
Kreui od polaznih toaka za definiranje Dvorak rasporeda, moe se o svakoj rei
slijedee:
najee koritene tipke su najlake dohvatljive: odstupanje uestalosti pojava
znakova u hrvatskom tekstu u odnosu na engleski variraju, ali ne prelaze 1 znak.
Drugim rijeima, skupovi osam najeih znakova u hrvatskom i engleskom
jeziku podudaraju se u barem 7 od 8 znakova, to je skoro 90%-tno podudaranje.

samoglasnici i suglasnici se javljaju naizmjenino: pravilo vrijedi za veinu

svjetskih jezika pa tako i za hrvatski. U tom smislu, razlika izmeu hrvatskog i
engleskog jezika je u relativnom poretku tih znakova, ali je ouvano pravilo
izmjene suglasnika i samoglasnika.
kuckanje prstima po ravnoj podlozi lake je u smjeru od malog prsta prema
kaiprstu, nego obratno: ovo pravilo je neto tee potvrditi nego prethodna budui
da dosta ovisi o samim rijeima nego o opoj uestalosti pojave nekog znaka u
tekstu. Budui da je prof. Dvorak na svom rasporedu radio cijeli niz godina, za
oekivati je da taj raspored ipak bitno bolje odgovara engleskom, nego hrvatskom
jeziku u smislu smjera kuckanja prstiju.

Obzirom na komparativnu prirodu rada, dunu panju treba posvetiti detaljima

razmjetaja slova srednjeg reda pa krenimo redom...
Prije svega, uzorci teksta na engleskom jeziku otkrili su 2 najea slova u engleskom
jeziku: "E" i "T". Ve na prvi pogled stie se dojam da je prof. Dvorak smatrao da je
najlake tipkati ba srednjim prstima, a ne npr. kaiprstima ili nekako drugaije. Na prvi
pogled iznenaujue, moe se uoiti da se znakovi pod kaiprstima prilino rijetko
javljaju, kako u engleskom tako i u hrvatskom jeziku ("H" se ipak neto vie javlja u
engleskom jeziku, ali rjee nego "N", "S" i "R" od kojih je "R" ak u drugom redu!).
Raspored jo jednom dokazuje svoju opravdanost kada se primjeti da kaiprsti pokrivaju
po 6 tipki svaki, a ne po 3 kao ostali prsti. Jasno je da se tim prstima ne moe dodijeliti
najea slova budui da ve imaju, moda je odgovarajui izraz, "pune ruke posla" sa
tolikom koliinom srednje estih slova. Najtei dio posla ostaje, ipak, kaiprstima.

5. Kvaice i crtice - Dvorak na regionalnoj osnovi

Jedan od problema koje bi trebalo rijeiti da bi Dvorak raspored zaivio u svakodvevnoj
upotrebi je lokalizacija pa zasluuje odgovorajuu panju u ovakvom razmatranju.
Prema statistikoj obradi svih hrvatskih tekstova zajedno (iz prolog poglavlja), vidi se
relativno mala zastupljenost slova (0.43%), (0.19%), (0.83%), (0.46%) i (0.28%).
Tih 5 znakova zajedno nose manje od 4%-tnog udjela (3.92%) u tekstu (uzorak od preko
100000 znakova), to znai da bi po logici dizajna Dvorak rasporeda te tipke bile
rasporeene po rubovima tipkovnice.
Premda je malo ishitreno na temelju ovako kratkog razmatranja (pogotovo u usporedbi sa
godinama rada koje je prof. Dvorak proveo konstruirajui optimalni raspored za engleski
jezik), mogue je na temelju Dvorak rasporeda i rasporeda hrvatske standardne qwerty
tipkovnice predloiti skicu hrvatske dvorak tipkovnice. Jedno od rjeenja moglo bi
izgledati slino ovom rasporedu:

Ovakav raspored moe se opravdati na temelju sljedeih svojstava:

Kako je u gornjem tekstu navedeno, hrvatski dijakritiki znakovi javljaju se

relativno rijetko, pa ih se moe staviti uz rub tipkovnice bez znaajnog gubitka
brzine tipkanja.
Premda bi idealno (u smislu brzine tipkanja na takvoj tipkovnici) bilo premjestiti
hrvatske dijakritike znakove na mjesta znakova koji su u engleskom jeziku bitno
ei nego u hrvatskom, predloeni raspored zadrava osnovnu kompatibilnost sa
originalnim Dvorak rasporedom. Tog se svojstva dre i neke nacionalne inaice
qwerty rasporeda. Takve su primjerice hrvatska i njemaka inaica, sa posebnim
znakovima na krajnjoj desnoj strani tipkovnice.
Dodana slova razmjetena su prema relativnoj uestalosti upotrebe pa su najlake
dohvatljivi "" i "", iza njih su "" i "", a najdalji je "".

Dva detalja zahtjevaju posebnu panju: upotreba desnog malog prsta i razlike u dizajnu
tipkovnica. Dodavanjem slova na krajnjoj desnoj strani - pogotovo dodavanjem 5 njih bitno se poveava optereenje desnog malog prsta i to je jedna od loih strana ovakvog
rasporeda tipki. Kompromisi se, ipak, negdje moraju raditi. to se tie razlika u dizajnu

tipkovnica, prikazani dizajn zapravo predstavlja rjeu varijantu: ee se sree dizajn u

kojem je krajnja desna tipka sputena mjesto nie, u srednji red. U tom sluaju, ima vie
smisla premjestiti slovo "" na kraj srednjeg reda.
Znakovi ija bi mjesta prepustili hrvatskim dijakriticima mogli bi mahom ostati na istim
mjestima gdje bi bili dohvatljivi kombinacijom <AltGr> + <odgovarajua tipka>, makar
je i to odreeni kompromis budui da se ti znakovi onda tee dohvaaju. Ono to treba
uoiti je da su kompromisi neizbjeni budui da se nad nacionalnom tipkovnicom
postavlja i zahtjev smjetanja znakova kojih izvan engleskog jezika zapravo i nema: "Q",
"W", "X" i "Y". S tim na umu, moe se samo raspravljati o tome kakav raspored
nacionalnih slova prua najugodnije tipkanje i trai minimalne promjene nad originalnim
Dvorak rasporedom.

6. Uenje koritenja Dvorak rasporeda

U srcu sve kontraverze oko irenja i, uope, praktinosti koritenja Dvorak rasporeda lei
injenica da nije trivijalan posao dobro ovladati drugaijim rasporedom slova na
tipkovnici. Da nije tako, svatko bi mogao odvojiti jedno popodne i sam vidjeti kakav mu
raspored tipkovnice odgovara, a to nije sluaj. Potpuno naprotiv, ak postoji i odreeni,
donekle razumljiv strah od uenja Dvorak rasporeda: dovoljno je tek letimino preletjeti
nekoliko web stranica o Dvorak rasporedu da se naleti na nekoliko upozorenja oko
problema koji se prilikom uenja mogu pojaviti (vezano za nain uenja, navike
koritenja raunala, tekoe pri ponovnom koritenju qwerty rasporeda i sl.).
Vrijeme potrebno za uenje novog rasporeda je, dakle, bitno due od jednog popodneva radi se o tjednima i mjesecima i to je neto to treba shvatiti ozbiljno. Oko dva dana
potrebna su da bi se, uz odgovarajuu literaturu ili voditeljstvo, operativno zapamtio
raspored tipki kako se ne bi morala gledati tipkovnica za vrijeme tipkanja. Najee su
procjene koje kau da je oko mjesec dana potrebno da se dostigne brzina koju je osoba
prije imala na qwerty rasporedu, makar to umnogome ovisi o tome da li je osoba tek
upoznala qwerty tipkovnicu ili pak bez problema moe precizno tipkati 8 znakova u
sekundi. Nakon toga, brzina tipkanja dalje naraste - ovisno o izvoru - 30% do 80% u
odnosu na vrnu brzinu tipkanja na qverty tipkovnici, ali to ubrzanje, to je i za oekivati,
ne ide ba tako brzo kao pri poetku uenja.
Nain na koji se pristupa uenju je vrlo bitan faktor u uspjenosti uenja. Jedna od
najvanijih stvari koje valja imati na umu je da je najbolji nain do dugog i bolnog
procesa uenja istovremeno aktivno koristiti qwerty raspored. Dakle, uenje e biti
onoliko lake koliko se manje zbunjuje mozak sa dva rasporeda umjesto samo jednim.
Samim time, ali i slino bilo kojem drugom poslu kojeg treba kvalitetno obaviti, nuno je
uzeti dovoljno vremena za uenje: po mogunosti, trebali bi imati dovoljno vremena (oko
tjedan dana) da se stekne operativna brzina rada kako se za vrijeme uenja ne bi trebalo
posizati za qwerty rasporedom. Tako se dalje moe razvijati brzina radei normalne,
svakodnevne poslove za raunalom.
Prema osobnom iskustvu, uenje koritenja novog rasporeda tipkovnice je (dok se potuje
gornja pravila) sasvim prihvatljivo frustrirajui, ali i interesantan proces: teko je prisiliti
se muiti se sa novim rasporedom tipki kada treba neto na brzinu odgovoriti e-mailom ili
avrljati preko tipkovnice u realnom vremenu. Blagi problemi javljaju se prilikom
koritenja programa kao to su vi zato to se naredbe takvih programa zapamte prema
poloaju na tipkovnici, a ne slovu za kojeg se vee - zbog toga je potreban neto vei
napor da bi se korisnik ponovno mogao usredotoiti na ono to eli pisati, umjesto na to
kako koristi program.
Konano, drei se nekih osnovnih, zdravorazumskih principa - neki od kojih su
navedeni gore - i uz nekakav teaj (kao to je "ABCD" - A Brief Course of Dvorak,
naveden u listi Dvorak linkova) i malo discipline, nije velik problem uspjeno napraviti
prve korake u koritenju Dvorak rasporeda. Treba se samo naoruati strpljenjem i imati
cilj na umu: rezultati ne mogu izostati...

7. Zakljuak
to se nakon cijele ove analize moe rei?
Ve ovo kratko razmatranje donekle je razrijeilo dva pitanja s kojim je analiza poela:

razlika rasporeda najee koritenih tipki na qwerty i dvorak tipkovnici i

utjecaj jezika na efikasnost dvorak tipkovnice.

Grafiki prikaz dvorak tipkovnice sa oznaenim najee koritenim tipkama pokazuje

vanost daktilografskog poetnog poloaja prstiju i gotovo sam sebe objanjava: uz
utvrenu frekvenciju pojave pojedinih slova i dvorak raspored tipkovnice, potreba
seljenja prstiju po tipkovnici sputa se na minimum.
to se tie razlike izmeu hrvatskog i engleskog jezika te jezine ovisnosti prikladnosti
tipkovnice, pokazalo se da razlike nisu velike. Razlike su jasno vidljive, ali se vie
odnose na zamjenu pozicija nekih slova na ljestvici najkorisnijih nego na prisustvo nekih
drugih slova. Drugim rijeima, manje koritena slova su preteno ista u oba jezika pa se
razlike u rasporedu tipki istope. Ako bi se ba htjelo oblikovati posebnu hrvatsku
varijantu dvorak tipkovnice, dolo bi do zamjene odreenih tipki na srednjoj liniji uz,
naravno, dodatak hrvatskih dijakritikih znakova. Prednosti Dvorak rasporeda su
sljedee:

relativno velik dio vremena prsti ostaju u osnovnom poloaju

naizmjenino koritenje lijeve i desne ruke

smanjeno naprezanje prstiju

Nedostatci su:

naporno uenje bez garancije zadovoljavajuih rezultata

teko je izbjei koritenje tipkovnica s qwerty rasporedom

jo uvijek se strunjaci dosta razilaze oko ocjene praktinosti Dvorak rasporeda

nepostojanje odgovarajuih nacionalnih inaica

Dvorak raspored tipki tehnoloki je (od pojave elektronike tipkovnice i to, u najgorem
sluaju, za englesko podruje) napredniji raspored tipkovnice koji definitivno izaziva
neka zanimljiva pitanja. Jedno od njih jest: da li su Dvorak, esperanto i sline ideje
osuene na smrt inercijom? Vrijeme e pokazati.

Dodatak A: Dvorak na Webu

O dvorak tipkovnici moe se nai izuzetno puno materijala na web stranicama irom
svijeta. Ovdje se navodi samo nekoliko koje bi mogle posluiti kao dobro polaziste za
osnovno upoznavanje s tematikom, ali i kao smjernice na daljnje materijale o Dvorak
rasporedu tipkovnice:

http://www.thisistrue.com/dvorak.html -- lanak Johna Dvoraka (prezime se

sluajno podudara), PC Magazine

http://www.gigliwood.com/abcd/ -- kratki teaj tipkanja dvorak tipkovnicom

http://www.cse.ogi.edu/~dylan/dvorak/DvorakIntl.html -- meunarodne
informacije o dvorak tipkovnici

webopedia.internet.com/TERM/D/Dvorak_keyboard.html -- webopedia dvorak

info

http://www.mwbrooks.com/dvorak/ -- prezentacije suvremene tipkovnice

http://www.pcguide.com/ref/kb/layout/alphaSingle-c.html -- Dvorak rasporedi

tipki za jednoruko tipkanje

www.hooleon.com -- Jedna od tvrtki koje nude tvornike Dvorak tipkovnice i

naljepnice za konverziju qwerty rasporeda u dvorak

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/ -- izvor starijih Hrvatskih knjievnih tekstova

Dodatak B: program za statistiku analizu teksta

/* PROGRAM ZA ANALIZU FREKVENCIJE POJAVE POJEDINIH SLOVA */
#include <stdio.h>
#include <stdlib.h>
#define DEBUG 0
/* Kodovi gresaka koje program vraca ljusci */
#define INVALIDUSE 1
#define BADFILE 2
/* Ispis na ekran je vise potreban u debug fazi */
#define SCREEN 0
/* Velicina bloka podataka koji se citaju izdatoteke */
#define BSIZE 128
int main(int argc, char **argv)
{
int brojac[256];
pojava pojedinih znakova */
int i;
znakove u privremenom spremniku */
int j;
znakova u privremenom spremniku */
int N;
procitanih znakova iz datoteke */
unsigned char spremnik[BSIZE];
ucitavanje znakova datot. */
FILE *f;
statisticka analiza */
FILE *g;
frekvencijama znakova */
int znak[256];
znakova sortiranih po frekvenciji
*/
int tmp;
zamjenu vrij. varijabli */
for (i=0; i<256; i++)
brojac[i]= 0;
svakog pojedinog simbola */
if (argc < 2)
{

/* polje u kojem se sprema broj

/* brojac za prolaz kroz
/* brojac za sortiranje
/* sadrzi kontrolni broj
/* privremeni spremnik za brze
/* izvorna datoteka za koju se radi
/* opcionalna izlazna datoteka sa
/* lista ASCII kodova
/* pomocna varijabla/spremnik za

/* ponistavanje brojaca pojave

printf("\n Greska: osnovna upotreba je <ime programa> <ime

ulazne datoteke> \n");

}

exit(INVALIDUSE);

if (DEBUG)
readonly */

printf("\nDebug: 1. argument: %s", argv[1]);

f= fopen(argv[1], "r"); /* ime dat je prvi cmdline parametar, otvara se
if (!f)
{

printf("\n Greska: Datoteka nije uspjesno otvorena! \n");

exit(BADFILE);

}
N= fread(spremnik, 1, BSIZE, f);
/*
ucitavanje pocetnog bloka */
if (DEBUG == 2)
printf("\nDebug: N=%d, spremnik=%s", N, spremnik); /* Ovo
nije dobro jer ispisuje i novi red i sl. */
while (N)
/* Dok je
zeljeni br ucitanih znakova jednak br ucitanih znakova */
{
for (i=0; i<N; i++)
/* citanje
znakova iz privremenog spremnika */
{
if (DEBUG)
printf("\nDebug:
spremnik[%d]=%d", i, (int)spremnik[i]);
brojac[(int)spremnik[i]]++;
/* povecaj
br pojava znaka koji je upravo ucitan */
}
N= fread(spremnik, 1, BSIZE, f);
}
close(f);
/* zbrajanje pojava za jednaka slova: A=a, B=b itd. */
for (i=65; i<91; i++)
{
brojac[i] += brojac[i+32];
brojac[i+32] = 0;
}
/* inicijalni raspored ASCII kodova znakova i odgovarajucih br. pojava */
for (i=0; i<256; i++)
znak[i] = i;
/* poredak znakova po padajucem broju pojava u tekstu */
for (i=0; i<255; i++)
for (j=i+1; j<256; j++)

}
if (argc > 2)
otvara se readonly */
else

if (brojac[i] < brojac[j])

{
tmp = brojac[i];
brojac[i] = brojac[j];
brojac[j] = tmp;
tmp = znak[i];
znak[i] = znak[j];
znak[j] = tmp;
}

g= fopen(argv[2], "w"); /* ime dat je prvi cmdline parametar,

g= fopen(strcat(argv[1], ".out"), "w"); /* ime dat je prvi

cmdline parametar, otvara se readonly */
fputs(argv[1], g);
fputs("\n---------------------------", g);
for (i=0; i<256; i++)
if (brojac[i] > 0)
{
fprintf(g, "\n %3d - %c(%d)", brojac[i],
(char)znak[i], znak[i]);
if (SCREEN)
printf("\n %3d - %d", znak[i],
brojac[i]);
}
close(g);
}

return 0;