Professional Documents
Culture Documents
Popravi Sam Svoj Auto
Popravi Sam Svoj Auto
-".-~
........
mlfJDIP
Delavska enotnost
--.-~-
--
-- -
.'.
-----~-
....... ~..
I;
"V
SADRZAJ
UVOD
7
DELOVI
AUTOMOBILA
10
OPRAVITE SAMI
SVOJ AUTOMOBIL
13
ODRZAVANuE
AUTOMOBILA
31
Leri Kerli
Bihlioto;\:.u: UHip
Urcdujc Urcdnicki !ldhor: Dilni!o DOll1ujn!;.o. Dll~an G;I\:nik. Damian Kriinik.
Zriene Mali (prcdsednik). Frand Mulcc. Marjan Rcmic i Milan Zivkovic
Jzdavat: Dc.lllv;;ka enotnost (TOZD u CGP Dclul
Za ildilv;,~;;: Mi1'lil Zivkovic. V. U. dir~kl(lr'l
!zvrsni rr()uUcl'!lI: Marketing DE
Z;; i~\'[~nllg prndm:c:m,l; 7:lkliC Mali
OdgO\'1ll'll1 un:dnik i",ua\"~;l: O;Ll\ii,] DOl11ajnko
13
17
28
30
32
34
36
48
52
56
60
66
68
70
73
77
96
99
103
106
109
119
SISTEM ZA
HLAt>ENJE
127
130
135
137
139
142
145
147
151
154
156
158
162
165
SISTEM ZA DOVOD
GORIVA
167
170
173
180
188
OTKRIVANJE
KVAROVA NA
AUTOMOBILU
79
SISTEM ZA
STARTOVANJE
92
SISTEM ZA
PUNJENJE
117
112
122
125
194
-----.-.-.--~ --""-'-~---"'-'
198
200
202
205
208
211
SISTEM ZA
KONTROLU
IZDUVNIH GASOVA
217
222
228
229
232
234
239
SISTEM ZA
PALJENJE
243
246
254
257
260
267
269
271
276
278
284
288
293
294
301
302
306
309
310
312
325
328
336
MOTOR
297
IZDUVNI SISTEM
323
314
317
320
SADKLAJ--- -
Kvacilo
Mehanicki menjac '" ...................... .
Automatski menjac : ....................... .
Sigurnosni prekidac ....................... .
Kardansko vratilo, kardanski zglobovi
i homokineticki,zglobovi .................. .
Diferencijal: Pogon na zadnje tockove ....... .
Zadnji pogonski most ...................... .
Nosaci motora, menjaca i menjaca diferencijala
343
351
357
362
UPRAVLJANJE
I VESANJE
382
385
389
391
391
395
404
408
410
SISTEM ZA
KOCENJE
414
418
422
422
429
432
436
438
440
443
444
446
PNEUMATICI
I TOCKOVI
449
Dimenzije pneumatika . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .
Odriavanje pneumatika .....................
Premestanje tockova .......................
Zamena tocka .............................
452
454
457
459
POPRAVKA
KAROSERIJE
462
465
466
469
473
475
477
477
PRENOS SNAGE
338
462
-----
362
374
377
380
-~~--,-----------..,.--------~
SADRZAJ
DODATNA OPREMA
! UREBAJ!'
483
RECNIK POJMOVA
497
478
481
483
487
.488
491
493
~
495
495
UVOD
UVOD
sto su generalna opravka motora, opravka ventilskog i prenosnog mehanizma, centriranje prednjeg trapa i slicno, nisu ukljucene zato sto zahtevaju znatno strucno znanje, poseban alat i
opremu. Takve paslave ipak prepustite struenjaku.
Sadriaj ove knjige izdeljen je po paglavljima
kaja se laka prate, a obuhvataju asnave adrzavanja automobila i sve glavne sisteme pojedinacno.
---
UVOD
Odeljci u okviru svakog poglavlja daju jednostavna, detaijna uputstva kako da opravite kvar i
savete kako da tuj posao najboije obavite, zatim,
sta od alata i materijala treba da imate; upoznaju
vas -sa merarna predostroznosti prilikom odrzavanja i objasnjavaju u kojim slucajevima posao treba
da prepustite strucnjaku,
Cak i aka po sao ne mozete (ili ne zelite) da
obavite sami, poznavanje problema omoguCice
~/
~~.'.~
,--
DELOVI
AUTOMOBILA
0~
'''---
11
DELOVI AUTOMOBILA
12
15.
16.
17
IS.
19.
20.
OPRAVITE SAI\~I
SVOJ
AUT()M'O 131 L
akve su vase realne mogucnosti u pogledu
Odrzavanje i
opravke koje
mozete sami da
obavite
to najcesCih radova koje mozete da obavite
potreban, potreban sarno rucni alat, moguca upotreba dizalice iii platformi, pOlreban paseban alat
iii pribar i potrebna profesionalna oprema. Za
neke radove, kao sto je provera nivoa ulja, nije
potreban nikakay alat. Drugi, kao sto je zamena
13
c
,
,'d
'i
N1VO
,'
Potreban
alatJpribor
ji/t~ Wit!!!
c;
;.0
q'f
I
,
. :;;;
.$
;;.'$
I !
I
I
I
..
<;'
'2'..3?i
....
of
'B
""Q.
{: ....
, ,
,
I
,
I
I
I I
I
!
.
i
,
I
'(,,'1>!I
&~
...q
1]
et
I
,!
~~
!!
_2
f c: e
~ ~
::,,~ ~
",0
~~
<;0'"';;
:"Q.
-$
'...
-o"'.l.$
_~
:,;;
"c:
0;
2';
",5
znanp
I,
"
---~-----.--
..--------~---- .. -
Nivo znanja
/ Pot reb an
aJatipribor
li0'liJlti
-s
0.
;-q;
Zamena termostata
Zamena pumpe za vodu
Zamena cepa na bloku molora
Zamena hladnjaka
Punjenje klima-uredaja
Zamena kompresora klima-uredaja
Zamena preCistaca za vazduh
Zamena preCistaca za gorivo
Prover a pumpe za gorivo
Zamena purnpe za gorivo
Podesavanje praznog hoda karburatora
Podesavanje smese praznog hoda karburatora
Podesavanje polozaja leptira karburatora
Popravka karburatora
Zamena karburatora
Zamena ubrizgaca za gorivo
Podesavanje rada pumpe za dizel gorivo
Provera ubrizgaca za dizel gorivo
Zamena ubrizgaca za dizel gorivo
Zamena turbo punjab
Provera
senzora motora
_.
Zamena senzora matora
Provera ventila za cirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja
Zamena ventiJa za cirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja
Zamena kanistera sa ugljenim prahom
Zamena ventila za recirkuladju izduvnih gasova
Zamena pumpe za ubrizgavanje vazduha
Zamena katalitickog konvertora
Provera izduvnih gasova
Zamena platinskih dugmadi
Zamena poklopca razvodnika paljenja i razvodne ruCice
Zamena prekidaca elektronskog paljenja
Zamena modula elektronskog paljenja
Zamena indukcionog kalema (bobine)
Zamena provodnika (kablava) za sveCice
Zamena sveCica
Provera i podesavanje ugla pretpaljenja
..
i'
g
.0
.'$'"
.'$
C:i'::;:
-o~
i~!
.<.l
...~
..!:!
1}""....~:
)j'""'. -f."$t".l.
~
~"<;t:: ~'><J.~ g~ 2lfi.;"
"q;.::'~"$"q;~q;o
..
--e"" f
$"
:~
fJ
1&
!
",>Q..~~ t::o..." ,;t
..
,
,
I
I
I I
.
I ,
I, I .
I
I,
,I
I ,,
I
II
I J I
I
I, I
I
I
,I
I
I
I
I,
!
, ! ,
I
I
I I
,,
!,
I
,, I
I I
I
I
I I
I
I
I
,
II
I I
I ,
I,
I
i
I
,
I,
I,
I
15
------------- " - - - - - [
I
.~
i::
."
iiifDlftl
~o&
. ventI'I a
.I
Balansiranje tockova
Provera disk-kocnica
Provera dobos-kocnica
Podesavanje kocnica
Zamena stege disk-kocnice
Remont stege disk-kocnice
Zamena koCionog cilindra
Remont koCionog cilindra
Zamena glavnog kocionog cilindra
Remont glavnog koCionog cilindra
Ispustanje vaz'duha iz koCione instaiacije
Premestanje tockova
Zamena osiguraca .
16
!'
!
I,
I !
i I
I
;
,
I
1
I
I,
i
i,
i
!,
i,
I
i
I
I
I
I
I
II
! I
I
I
I
1
I,
I
I
II
I
I
I I
I
I. I I
I
!
I
r I I
I I
,I I
I
II
I !
I, I
I
i
I ! I I
II
I
,i
I
I I
!
I
I I
I
I
I i
I
,i
I
I
I
I
i
I
I
!
I
I
p'"
Ako nemate radni sto, mozete blizu automobila da postavite sto za kampovanje iii cak tablu
od iverice oslonienu na kante za otpatke. I na
Alat
Pomozite sebi time sto cete obezbediti potreban alat cak i za najsitnije poslove,zatim cist i
dobro osvetljen radni prostor, dovoljno vremena i
odgovarajuca uputstva. Pre svega, pazite da sve
sto radite, Cinite vodeCi racuna 0 bezbednosti.
VeCina -kucnih majstora nema preimucstvo da
. radi u velikoj, zagrejanoj i dobro osvetljenoj
garazi. Ako slucaino spadate medu one srecnije,
onda ste preskocili prvu prepreku. U suprotnom,
nioracete nekako da se snadete. Kada je vreme
KombinoVilnu k!csta
__
~)o
(1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII,IIIIIII\1I;f11\) ~
Kombillov;ll1i
otv()rcni!()ka~ti
kljuc
Pljosn<l!C lurpijc
17
Odvijaci
U osnovnoj gamituri alata treba da se nalazi
nekoliko standardnih i krstastih odvijaca.
Standardni odvijaci se jos nazivaju odvijaCi za
zavrtnje sa urezom na glavi, iIi pljosnati odvijaci.
Oni se, na zalost, ponekad koriste kao dleta,
poluge za vadenje eksera, grebaci i drugi slieni
alati. Majstori koji u ove svrhe upotrebljavaju
odvijace treba obavezno da poveeaju svoju zalihu
i da zadrze nekoliko koje ee koristiti iskljuCivo za
anD za sta su predvicieni.
Idealna garnitura alata trebalo bi da sadrzi
najmanje trI standardna odvijaca sa duZinom sta
bla od 40 do 200 milimetara. To sto je radna
povrsina pljosnata, ne znati da ce odvijac oba
CD
!)
I!I'
~.
EB
I'
SS
:~
~
18
C~;#
I'I
[
Kombinovana kldta
Klesta
U svakoj kutiji sa ala tom nalaze se i obiena kuena
klesta. Ali, to je samo pocetak - ako nameravate
da prikupite potrebnu garnituru alata.
'Osim njih, mozda ce yam biti potrebna klesta
sa pomicnim zglobom iIi univerzalna klesta za
vodene pumpe koja mogu da zauzmu vise razliCitih polozaja i da se upotrebljavaju za razlicite
poslove.
Kombinovana kldta imaju zakosene celjusti sa
bocnim setivom za odsecanje :lice j rascepki.
Kldta sa pravim celjustima imaju ,iljate celjusti
kako bi mogla da se upotrebe za formiranje obujmica od zice na te,ko dostupnim mestima.
Savijena klesta sa dugim celjustima pogodna su
za hvatanje malih del ova iii za radove za koje
klesta sa pravim celjustima ne odgovaraju.
Univerzalna klesta grip sluie i kao vodoinstalaterski kljuc i kao kleSta. ana predstavljaju
dragocen deo svake garniture alata i najkorisnija
su klesta koja mozete da kupite.
Klesta za uskocnike takode su veoma korisna.
Upotrebljavaju se za skidanje uskocnika sa delova
kao sto su kocioni cilindri, kardanski zglobovi i
drugi sklopovi.
Postoje klesta za unutrasnjc usk.ocnike, spoljas-
Klestn za uskocnike
19
Kljucevi
Za odvrtanje navrtki mozete da upotrebite jedan
ad sest razliCitih vrsta kljuceva: standardni otvo-
Otvoren)
k!jlJ~
OkllSli kljlle
20
:iil
~
'I, .i.
I 2J ~
~ 2J
ill
,
uI
.1' .
2)~~I((V
00
<~
\Q)
CD
2)
~
C2)
~~
W::~
=::z~~~ffi;;; ~,)
iCC'
C[~~~~~)
tL=~I)
c
ListiCi
Kljuccvi za svecice
Odvijaci
Zll
21
",:111:111111111111111110
Pljosnate lUrpije
~===
Okruglc lurpijt:
JLJL3
(i
<:
< "'"
II
<:::
<
..
Dlcta
22
II
----
CekiCi
Verovatno vee sada imate jedan iii dva cekiea. Da
Ii su podesni za radove na vasem automobilu,
zavisi od njihove velicine i obiika. Tesarski iii
rakljasti cekic moze da posluzi, ali ono sto eventualno moze da vam zatreba jeste cekie sa loptastom
glavom. Ta vrsta cekica ima loptastu glavu na
jednom, a pljosnato celo na drugom kraju.
Ako nameravate da opravljate karoseriju, biee
yam potrebni nekoliko vrsta mekanih cekica iii
jedan sa zamenljivim uloscima tako da po izboru
maiete da koristite gumeno, plasticno i neko
drugo tela.
RuCice cekica se najcesce izraauju od oraho-
vine. leftin cekic sa slabom rucicom se ne isplati.
Proverite da Ii je ruCica dobra uCYrScena i da
nema na njoj raspuklina iii pukotina. Kada se
otkaCi i poleti, glava ('ekica moie i da ubije.
Stavite zastitne naoeare kad god postoji mogucnost da leti metal.
II
II
Svetiljke
Dobra ruena svetiljka predstavlja dugoroenu
investiciju. Vec'ina ima prikljucak sa uzemljenjem
kako bi se prikljucile za busilice i drugi elektricni
Ii
I \
l\
LI
. I
111
Rakljasti kljuc
5~
produlnim kablom
Rucn~
C:ekit sa ulosCima
Batcrijska !ampa
23
Sigurnosn<l postoija
Radionicku
dizalic~
(zaba-dizalica)
Pokrelna
24
lei~l.ika
!"'7'1
g
:!
'-.,
~"
f".1
~~
~
Izvi<lK<lC za Klemc
Hidromctar
N()~a6
akumul<ltora
25
obujmicom koji olaksava skidanje i vracanje preCistaca. lsplatjce yam se kad ga vee prvi put
budete upotrebili. Za prikupljanje ispustenog
istrosenog ulja moie da vam koristi i stara posuda
ako je dovoljno velika. IIi. moiete da kupite jeftin
pocinkovani iii plasticni lavor da posluii kao sud
za istroseno ulje.
,
,
Slrobmkopsk<l lampa
Tahomctar
26
Sil
bila.
Ureclaj za merenje potpritiska. Ovaj yaian i
jeftin merni instrument bi trebalo da imate. Ako
se koristi kako treba, moze da ukaie na probleme
u vezi sa uglom pretpaljenja; zaptivanjem; stanjem karburatora, ventila ili zaptivaea cilindarske
glave, pa cak i sa zapusenim zadnjim prigusivacem.
ListiCi za merenje zazora, Postoje dva tipa
meraea zazora koji mogu da budu spojeni u jedan
komplet. Okrugli tip sa zieom sluii za proveru i
podesavanje zazora kod sveCiea. Pljosnati tip sluii
za merenje zazora izmedu kontakata prekidaca
(platinska dugmad) i za podesavanja ventila.
MANOMETAR ZA PROVERAVANJA
PRlTISKA U PNEUMATICIMA. Ovaj instrument maze veoma brzo da se amortizuje. Nepropisno napumpane gume brzo se babaju, te ne bi
bilo lose da manometar driite u prostoru za sitan
pribor i proyerayata pritisak u pneumatieima bar
jednom godisnje iii pre svake duie voinje.
NASADNI KLJUC:. Nasadni kljuc se kao
Ii
-I
Pumpc
Zll
podmazivanjc
27
28
Mere
predostroinosti
ijedna knji~a 0 opravci automobila po prinuradl sam ne bI btla pot puna bez
odeljka posvecenog bezbednosti prilokom rada.
Vecina nasih saveta jesu mere predostroznosti
zasnovane na zdravom razumu kojih uvek treba
da se pridriavate dok radite na, ispod iii oko
vasega automobila. Osim toga, dajemo i upozorenia koja moida ne znate ako ste tek poceli da
radite na svom automobilu. Zato vas molimo da
ova proCitate pailjivo i da upamtite da ovih pravila treba da se pridriavate zbog syoje liene bezbednosti.
Ncipu
tara iii dizni za goriva veama su zapaljiva. Vadanik u akumulataru je eksplazivan i maie da ga
zapali i najmanja vamica. Ne bi bilo lose da se
potpuno uzdriite ad pusenja dok obavljate
radove na autamabilu.
Aka nameravate da koristite produzni kabl
za startavanje. ne prikljucujte ga direktna za akumu]ator, vee ga povezite sa delovima vozila
(masom) kao sta'su blok motora, ram iIi sasija i to
Sto dalje od akumulatora. Prilikam prikljucenja
cesta dolazi do vamicenja. te ako je kantakt sa
masom udaljen od akumulatora, otklanja se opasnostbd eksplazije vodonika. Prilikam punjenja,
prvo ukljuCite akumulator. pa tek onda uredaj za
punjenje. Ova ce takode otkloniti moguenost varnicenja u blizini akumulatora.
Ne radite nista 5tO moze da izazove varnicenje iIi plamen u blizini rezervoara za gorivo iIi
. sistema za dovod goriva koji propusta. Ovo se
prekidaea,
alternatora,
regulatora
napana, radia-aparata, itd. treba prvo da iskljuCite kabl za uzemljenje akumulatara. Ovo otklanja mogucnast slucajnog uzemljenja strujnog kola
i pozara iii ostecenja nekag dela u elektricnaj
instalaciji.
29
Kupovina delova
os jedan. vazan clemen at odrzavanja automoJpretistaca,
bila po principu uradi sarn jeste kupovina
tecnosti i rezervnih delova. lako elite
da prodete sto jeftinije. morate da pazite na kvalitet proizvoda koji kupujete. Kao i kod alata,
kvalitet se cesta ogleda u ceni. To ne znaCi da niza
cena znaCi i niii kvalitet. ali pripazite kada su u
pitanju niske cene. Za jeftine preCistace upotrebljen je jeftini papimi umetaki koji ne preCiseava
vazduh kako treba. Jeftini zaptivaCi (semirinzi)
naCinjeni od sekundarnih materijala mogu da procure posle samo nekoliko predenih kilo me tara.
Delovi sistema paljenja slabog kvaliteta, kao sto
su poklopac razvodnika paljenja, razvodna ruCica
i kablovi svetica nece trajati onoliko dugo kao
delovi proizvedeni od visokokvalitetnogmaterijala. Jeftini zadnji prigusivaci sa tankom metal-
30
otpadi ce garantovati da su delovi u radnom stanju - sto ne znaCi da su kao novi, ali mogu da
"V
ODRZAVANJE
AUTOMOBILA
I
i
I
Ubila odriavanje skoro nije potrebno, zapamtite da najmanje moguce odriavanje ne znaCi da
odriavanje uopste nije potrebno. Danasnji automobili zaista ne zahtevaju onoliko odrzavanja kao
oni od pre desetak godina, ali 0 njima ipak treba
voditi brigu da bi bili u dobrom radnom stanju.
Nebriga moze da izazove ozbiljne posledice.
S~mousluzivanje benzinom iskljucilo je mehanicara koji bi obicno umesto vas proverio ulje i koji
je mogao da otkrije crevo koje curi, zapusen
preCistac vazduha ili iskrzani femen ventilatora
pre nego sto dode do problema. Danas izuzetno
veliki broj vozaea nije svestan u kakyom im je
stanju automobil sye dok se nesto ne pokvari i ne
prouzrokuje teskoee.
Odrzavanje automobila, odnosno redovni pre-
gledi i zamena kablova sklonih kvaru, znaci sprecavanje nezgoda koje veti kvarovi mogu da pro-
uzrokuju.
tipove automobila suvise optimisticki za pro secnog vozaca i umesto toga predlazu mnago krace
vremenske razmake. Neki proizvoelaci automobila preporueuju zamenu preCistaca za vazduh
posle predenih 10.000 kilometara, a tecnosti za
hladenje motora posle 60.000 kilometara - sto
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
II
0-U!-l--
>--\1-
CD Osnovne !ccnosti
Odrzavanje i
provera sigurnosti
rema prilozenom podsetniku mozete da utvr. dite celokupno stanje vaseg automobila. Proverite svaku navedenu stavku i pribelezite da li je
odredeni dec ispravan iii mu je pot reb no servis iranje. U sustini. treba da proverite sve sto izgleda
olabavljeno, istroseno, naprslo, odnosno ako propusta teenost iii ne radio
Svaka od ovih stavki ukratko je razjasnjena.
Zazor upravljai'a. Kada se upravljae porn era
napred-nazad, zazor bi trebalo da bude manji od
10 mm. Veti zazor ukazuje na istrosene krajeve
spone iii suvise veliki zazor u upravljaekom mehamzmu.
Pedala kocnice. Pedala koeniee treba da bude
evrsta, a radni hod nekoliko eentimetara. Ako je
32
I.l
~utom[)bil.
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
I
II
!
f
I,
r
I
~-
..-------~--.-. - - - I
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
zadnjim pogonom ne smeju da 'se primetno slobodno pomeraju. Zvecanje kada ubacujete u
brzinu moze da oznacava neispravan kardanski
zglob.
Podmazivanje diferencijala. Ulje u diferencijalu
treba uvbek da bude naliveno do ivice otvrora. Za
podmazivanje koristite samo preporueeno ulje.
Za veCinu vozila sa zadnjim pogonom, to bi tre-
Pr:ep8 rsuhe za
odrzavanje i
podmazivanje
zameniti.
, ,
:,'
34
II
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
0
0
0
0
o
o
Rucna kocnica
o
Sirena
o o BrisaCi vctrobran3
o o Uredaj za pranje
o
o
o
vetrobrana
0
0
0
Ogledala
Grejac stakla
Rezervni toenk i dizalica
SPOLJA
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Prednja svetlll
Zadnja svetla
Stop svctla
Pobzivac pravca kret;mja
Svetia za yoinju unazad
ISPOD HAURE
Nivoi tecnosti:
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Ulje u motoru
0
0
0
0
Kocnice
Automatski menjac
Akumulator
Servo upravljac
ISPOD
Curenje fl,uida:
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
D
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Pretisrae za vazduh
Remeni
Crevn za hladnjak
Creva za grej Ole
Ventil za provetravanje
bloka mo~ora j,cr<.:\-n
Vakuumska creva
Paklopac razvodnika paljenjZl
Kablovi sveCica
Polovi akumulmor:l
Ulje iz motora
Sistem za hladenje
Kocnice
Menjae
Difercncij<ll
ServO medaj
Rezervoar za gorivo
i cevavod
Amortizer/veSanje
Krajevi spane
Kuglasti zglobovi
Upravljacki mehanizam
KoCiani cevovod
Izduvni sistemJ
zadnji prigusivac
Kablovi rucnc kocnice
Homokinclicki i brlbnski
zglobovi
Diferencijal
Pritisak u pneumaticima
POdmazivanje sasije
Podmazivanje sarki na vratima i brava, kao i
. zatvaraca na poklopeu motora i prtljazniku
Provera lezaja (kuglastih zglobova, krajeva
spona, caura oscilujuCih ramena, itd.)
Provera nivaa ulja u menjacu i menjackoj kutiji
Provera kardanskih iIi homokinetickih zglobova
Provera izduvnog sistema
Prover a koneentraeije i izgleda tecnosti za hladenje
Provera rucne kocnice
Provera pomocnog pokazivaea pravea
Popravka boje i manjih ostecenja na karoseriji od
korozije.
Svake godine
Zamena preCistaca za vazduh
Zamena precistaca za ulje
Provera punjena klima-uredaja
Provera ventil. za regulaciju benzinskih i uljnih
isparenja u sistemu za napajanje motor a
'Pregled sistema paljenja (poklopae razvodnika,
razvodna ruka i kablovi)
Pregled del ova karburatora i rada Ieptira
Pregled vakuumskog cevovoda.
Svake dve godine
Zamena sveGice (preporucuje se posle predenih
10.000 kilometara)
35
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Provera osnovnih
teenesti
as automobil ima neko!iko vitalnih<, teenosti
V
koje se moraju s yremena na vreme proveravati da bi njihova koliCina uvek bila odgovarajuU
<:'!
~--ODRZAVANJE AUTOMOBILA
I
CD
(3)
CD
(3)
Men\('; nivoa uijn obicno 51.! nuJazi na botnoj ,trani motora (proverite
tacna m~SIO na kome 51.! nalazi u prirucniku za vas automobiL Da
biste proverUi nivo uJja, UZmi11;': mcrac. ocisti!e ga krpom i Vflllite
nazad u Olvor taka sto cete g~ do hala gum uti nadale. Ponovo ga
izvucite i provcrite nivo II odnosll na oznake max (1) i min (2).
Dod<ljtc toiika llija dil dade do {)zn~lke "m~x"
37
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
j;~
/1'
1--___..
~
"--
~-
1. Nivo tecnosti u automatskom menjacu proverava se na praznom hodu motora, dok je menjae u
poloiaju za parkiranje (iIi u nekim slueajevima u
neutralnom poloiaju), a teenost ima normalnu
radnu temperatuTU. Ako je automobil upravo
upaljen, treba ga voziti 10-15 minuta da bi se
ulje u menjaeu zagrejalo. Ulje se grejanjem ,iri te
bi provera nivoa dok je hladnp dala netacne ~
niske vrednosti.
Napomena: neka vozila imaju meraee qivoa
ulja u menjacu koji su kalibrisani tako da se
oeitavanje nivoa ulja moze obaviti bez obzira da Ii
je one toplo iIi hladno. Ali, ako vas merae nivoa
nema takve oznake, svakako sacekajte da se tecnost zagreje pre nego sto izvrsite proveru nivoa.
2. Parkirajte automobil na ravnoj povrsini, aktivirajte rucnu kocnicu j odmah stavite rucicu
menjaca redom u sve brzine. N a taj nacin, tecnost
u automatskom menjacu proCi ee kroz sve kanale
U' menjacll, Zatim postavite rueicu menjaea u
polozaj za parkiranje (na praznom hodu motora).
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
39
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
'Ihr-----L-~~~I'/I
1b-lJ..."""t- 1
-I
~J
,!
I
I;
!
r-------------------'----------------il '
i
Ii
I
Ii
I'
I.
II
Ii
I'
Ii,
Kod vetine mchanickih mcnjw::a klld vmila sa wdnjim pogo!)om (gore). ~cr
OlYOra Z~ nalivanje ulj~ (!) nalazi sc ~~ Slr~nc suvozaCH. Nll vecini vozila sa
prcdnjim pogonom (dole), (CP (2) ~c naliui na kraju mcnjackc kUlijc.
40
----.--.~-
..-.----------"---------
_._-------.
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Ala! i materijal
Dizalica i siQ:urnosna postolja
Podesljivi kGue iii rucica sa skakavic9m iii
usadni, sestougaoni kljuc
Levak
Ala! i ma!erijal
Dizalica i sigurnosna postolja
Podesljivi kljuc iii rueica sa skakavicam iii
usadni, sestougaoni kljuc
Levak
41
2: Nadite cep otvora za nalivanje ulja u diferencijal. NaCi eete ga na zadnjoj iii bocnoj strani kuCista diferencijala. Cep moie da ima sestougaoni ili
cetvrtasii otvor u glavi iii cetvrtastu ili sestougaanu glavu.
----_.--
Provera nivoa ulja na zadnjoj asovini lreba da bude sas(avni dea svakog
pesla u vezi sa podmazivanjem kod vozila Sll zlldnjim pogonom. Ako
mOlete prstom da dosq;nete do ulja. niva je davaljnn.
42
'=>
l~--
,'~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
,....----------------------------------------------------------------~~~~~~~~~~~~~~~
----.-----" ---"
-.~--'----~
",---,-.,._.-.'
~-
--I
- ..... - ,,--'-',,---
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
44
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
motara.
na svoje mesta.
servo~uredaju
upravljaca
r
r
!
3. Skinite poklopac sa otvora za nalivanje i poglcdajte nivo ulja. Kod nekih tipova vGzila, mcrae
nivaa se nalazi na donjoj strani poklopca i ima
aznake za praveru nivoa ulja kada je toplo jli
I
I
.I
,i .
Poklopac ;Iavnog kocionog cilimjra n;1 mnogim ripovim;J. voziJa
utvrsCCI1 j..: ')Siguf,ltL'm koji ';L' moie pomo.:rili ouviiaccm, OZ:i,tilC
poklop;lc pre ncgtJ 510 gil skinCiC kilko prij,lI'slin<! nc bi dospcla u
[eenos! za kotnic~.
45
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
-.
----."
proizvodi napon koji odriava akumulator napunjenim. Tokom punjenja, deo vade gasira, tj.
razlaie se na vodonik i kiseonik koji potam izlaze
iz akumulatora. Ovim se nivo elektrolita u akumulatoru smanjuje sto iroa za posledicu da su
olovne ploee izloiene vazduhu i da se stoga suse.
Zbog toga, da bi akumulator dobro radio, neophodno je povremeno proveriti nivo elektrolita u
njemu.
Akumulatori kod kojih nije potrebno odriavanje trose vrIo malo elektrolita zahvaljujuCi nesto
drukCijem sastavu olovnih ploea, sto utiee na
manje razvijanje gasova, Pa ipak, tokom vre- .
mena, eak i u akumulatoru kome nije potrebno
odriavanje, nivo elektrolita moie da postane
nizak (ponekad usled kvara na sistemu za punjenje, sto prouzrokuje prepunjenost akumulatora).
Aka akumulator ima zaptivenu gornju pavrsinu,
onda nista ne moiete da uradite. Medutim, ako
ima poklopce koji se skidaju, onda se elektrolit
moie do dati po potrebi. Nivo elektrolita u akumulatoru proverava se na sledeCi naCin:
1. Otvorite poklopac motora i pronadite akumulator. On je obieno smesten u bliiini prednje
46
..i
?I!!'.. !'- - - - - - - - - - -
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
..... ~
'"
,"
strane prost ora za motor, iako se na nekim tipovirna automobila nalazi ispod zadnjeg sedista.
II
47
ODRZAVANJE'AUTOMOBILA'
Sta je potrebno da
znate 0 motornim
uljima i
podmazivanju
erovali iii ne, vas automobil se sastoji iz nekih
delova od kojih je veCina metalna.
Posto se metal pri dodiru sa drugim metalima
haba usled trenja, vas auto mobil bi brzo sam sebe
unistio kada ne bi postojali sistemi za podmazivanje i hladenje. Funkcije tih sistema objasnjene su
u ovom poglavlju kao i poglaYlju "Sistem za hlad..
enje,
Motorna u!je je smcsteno u kartcru ispod radilice na donjaj strani motora. Ulje se ispumpava iz
kartera pumpom za ulje i dovodi do precistaca
gde se preciseava pre nego sto ude u motor. Ako
je pretistac ulja taKo zaprljan da motarno ulje ne
moie da prode, otvara se obilazni ventil i
motorno ulje ide direktno ka radnim delovima
motora. Ovo je veoma vaina posta u matoru
mora da se nalazi ulje, pa makar bilo i zaprljano.
Motorno ulje se potiskuje do vrha motorakroz
uzane kanale. Ulje prolazi kroz bregastu osovinu,
zatim navise do podizaca ventila i klackalice, a
onda nanize do radilice, klipova i sye do zidova
cilindra. Na kraju, gravitacija vraca matorna ulje
V 15.000
za
Ako uredaj
pianje vetrobrana ne radj, prvo proverite nivo lccnosti
(l).Takode skinite poklopac sa rezervoara (2) i proverite site filtr3 (3).
48
1f_'-----------------------"'o:.::D::..R:!::Z::::A'-!V.!::A~N::::J:.::E'-'A:!:U~T~O~M=O'_!:B~I=LA
P'
II
,
I
j
!
Ulje se iz kartera mOlor~ (1) PO[iSKuje kroz sito (2) pomo~u pumpe Z<I uljo;: (3).
z<l(im prolazi kroz precisulc za ulje (4), ula::.i u magistralni vod za ulje (5) i
nast<lvlia kanullma do podizata ventila (6) i klackalicc 1I ovim primeru motora sn
cilindrima u rasporedu V8.
49
I,
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
6. SF. Za tipove putnickih vozila i kamiona proizvedene do 1980. SF omogucuje bolju oksidacionu stabilnost i bolje stiti od habanja nego ostale
gradacije i moie da se koristi za motore za koje su
preporucene gradacije SE, SD i SC.
50
oznacava teie i gusce motorno ulje. Sto je automobil stariji i sto je motor vise istrosen, to je veca
mogucnost da lako motorno ulje procun pored
klipnih prstenova i sagori. S druge strane, sllvise
tesko motorno ulje nece obezbediti odgovarajuce
podmazivanje po hi ad nom vremenu. Ako imate
stariji model automobila,,, izbor pravog motornog
ulja u izvesnoj meri je stvar isprobavanja i ucenja
na greskama. Ako koristite sarno ulje sa oznakom
20W u istrosenom motoru po toplom vremenu,
verovatno cete cuti kloparanje iz lez.ajeva i primetiti nizak pritisak ulja (ako imate merac pritiska)
kao i dim koji izlazi iz izduvne cevi. Takvom
motoru ce biti potrebno ulje veceg viskoziteta
(kao sto je 30W) ili mozda multigradno motorno
ulje.
Multigradno motorno ulje sadrii aditive koji
cele godine zadriavaju ista svojstva. Na primer,
motorno ulje 10W-30 ima zimi ista svojstva kao
motorno ulje lOW leti, a leti kao motorno ulje
30W. Multigradna motarna ulja kao lOW-40,
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
20W-40, 20W-50, 30
>
20W-ZO
l5W-40
<
* 5W-ZO,
-20
-10
-29
-23
5W-30, 5W-40
I I
of
,i
I
,
I
>
>
i
I
20
32
60
80
100
-12 -7
16
27
38
10
Alternative motornim uljima i mazivima proizvedenim na bazi nafte jesu proizvodi naCinjeni od
drugih baznih hemikalija. U jedne od njih spadaju
estri, a u druge sinteticki hidrokarbonati. Sinteticka maziva prodaju se pod raznim nazivima, ali
uopSteno govareCi) ana stvarno imaju vrhunska
51
---.-.-..~----"
-~~---.-,,,---
~---r
Zamena ulja i
precistaca za ulje
Alat i materijal
52
----------
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
-I
I
Ccp za i~pll;;!;1nje ulja nalazi sc n'l kuneru i treba ga odvmuti
odgovarajucim kljuccm. Kalla odvrcc!c cep, puzite da yam vrucc uljc nc
p;ldnc n;\ ruku.
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
10. Da biste odvrnuli pretistac, bice vam' potreban odgovarajuCi kljuc. Danas se najce,ce koriste
rotirajuCi precistaCi, tj. oni koji se skidaju i namestaju isto kao navrtke. Skinite precistac za ulje
tako sto cete posta viti kljuc oko tela preCist",:a za
ulje i okretati ga u smeru suprotnom smeru kretanja kazaljki na satu. Pazite da ulje ispustate u
posudu. Napomena: posto je ovo najprljavije ulje
u vasem sistemu, preporucujemo yam da precistac za ulje zamenite svaki put kada menjate ulje.
Taka cete imati cisto ulje u celom sis-temu, a no vi
precistac ce obezbediti da ostane cisto.
11. Nanesite tanak sloj Cistog motornog ulja na
gumenu zaptivku (simering) novog preCistaca za
ulje. Proverite da Ii precistac odgovara vasem tipu
autombila, a zatim ga uvrnite na odgovarajuce
mesto. Za ovo yam nije potreban kljuc, jer preCistae za ulje treba uvrnuti sarno fueno.
12. Ako ste upotrebili platforme iii postolja.
sklonite ih i spustite automobil na zemlju.
13. Podignite poklopae motor a automobila i pronadite poklopac otvora za nalivanje ulja. On je
obicno smesten na poklopeu eilindarske glave iIi
na okrugloj eevi koja izlazi iz bloka motora.
14. Skinite poklopae sa otyora za nalivanje ulja i
sipajte u motor anu koliCinu i vrstu motornog ulja
koja je naznacena u prirucniku za vas automobil.
Za nalivanje ulja mozete koristiti iIi grlic nn kantici za ulje iIi leyak. Zapamtite da posto ste promenili preCistac, treba da promenite i ulje u motoru.
54
16. Pogledajte ispod automobila da vidite da slucajno ne kaplje ulje iz cepa na karteru iii precistaca za ulje. Ponoyo ih pritegnite ako je potrebno.
17. Posto je motor radio nekoliko min uta, ugasite gao Posle 5 minuta, proverite niva ulja oa
svom meracll nivaa. Napomena: nemojte da
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
1"_-----------------=-=..:-=::...:..:..:.:..:..=-.:..0=..;:-=..:..:,==
II
II
~
\
to --\/
I.
Kad danasnjih voziia koristc 5e precistaCi za ulje (1) koji mogu
jednoslavno da 51: zavrnu na vijak (2). PrccislaCi 5e pritezu sarno fucno u
skladu sa prepofukama proizvodata. Pre nego SIO slavite nov preCistac,
treba preCi tan kim slojem sye:Z:eg ulj~ preko prSlcnaste zaptivke (3).
55
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Podmazivanje
sasije
Alat i materijal
56
I
rati mazalice. Mazalice sa spojnicama pod uglom
od 90 mogu da budu potrebne za lako podmazivanje izvesnih delova kao sto je gornje oscilujuce
rame.
Ako yam nije dostupna diialica koju koriste
strucnjaci, kupite iii pozajmite dve platforme. To
je najzgodniji i najbezbedniji oslonac za vas automobil kada podmazujete gasiju. Automobil
moiete da podignete i na dva sigurnosna postolja.
Osim toga, pokretna leialjka ce vam omoguCiti da
se pomerate ispod automobil q od jedne do druge
mazalice.
Do nekih mazatica je tesko iii nemoguce doCi
bez elasticnih nastavaka pumpe za podmaziyanje
iJili okretnog luka. Ako ih niste dobili zajedno s
pumpom, kupite ih posebno.
Pre nego sto poenete da podmazujete sasiju,
utvrdite koliko mazalica ima vas automabil i gde
se nalaze. Ova se moze uCiniti tako sto cete
pogledati u fabricki prirucnik za svoj automobil iii
proverom uputstava zn podmazivanje u servisnoj
stanici u kojoj nekoga poznajete.
,;"
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
i'_-------------~==~~~==
I
I
!
57
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
j-;
IJ .,. ,
?
I IS'j I'='-__
Aka je zavojna opruga iznad gornjcg osci!ujuceg ramcna (lcyo) iii aka
vozilo ima vesanje prednjih tockova - tip Ma!<:ferson sa zavojnom
oprugom (desno), poduprirc automobil ispod rama.
"
I:
',!
Aka je zavojna opruga izmedu oscilujl.lCih ramena (leve) iii aka vozilo
ima modifikovani Si5[Cm vesanja (desno), podupritc automohil ispod
donjeg oscilujuceg ramena .
"'j'
,,
.Y
;"
lj,
~1
:!]
'i8
i~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Ako mlaznice postoje, ostavite prednji dec automobil a naslonjen na postolja, podignite zadnji
deo i upotrebite jos dva sigurnosna postolja da
poduprete automobii. Zatim otpustite rucnu koenicu i stavite menjae u neutralan polozaj. OkreCite pogonsko vratilo rukom da biste pronasli
mazalice i pumpajte mast sve dok ne pocne da
curi lz zgloba. Obrisite viSak masti sa mazalice i
povrsine lezajeva. Spustite zadnji deo automobila. Na vozilima sa prednjim pogonom, homokineticki zglobovi su iznutra zaptiveni zastitnorn
oblogom. Zglobovima nije potrebno podmazivanje ukoliko se obloga ne menja - a i tada sarno sa
posebnom maseu za homokineticke zglobove.
7. Spustite automobil tako sto eete postupiti obrnutim redom nego kada ste ga dizali (od tacke' 3
do 1).
S9
UDRZAVANJE AUTOMOBILA
Podmazivanje
lezajeva tockova
Alat i materijal'
Veliki odvijac
Dizalica i sigurnosna postolj a
Klinovi za blokiranje toekova
Klesta
Kljueevi
J5:asika za kocnice iIi dugacki, tanki odvijac
Cekic
Komad drveta
Lenjir
Momentni kljue
Klesta
Krpa
Zastitna maska za lice iIi respirator
Nezapaljivo sredstvo za Ciscenje
Unutrasnji i spoljasnji ldajevi tockova
Mast za podmazivanje'leiajeva tockova
Radijalni zaptivati (simerinzi)
Rascepke
Dobos-kocnice
De pregle~
lima sa prednjim pogonom moraju da se oddavaju leiajevi koji se nalaze na zadnjim totkovima.
Napomena: iako se sledeei postupak odnosi na
podmazivanje -lezajeva prednjih tockova kod
vozila sa zadnjim pogonom, u sustini je Isti I za
vozila sa prednjim pogonom. Ocigledna razlika je
u tome so se podize zadnji, a ne prednji dec
voziIa.
Potreba za periodicnim. odrzavanjem lezajeva
tockova ne moze da bude suvise velika. Jedna od
funkcija pravilno podesenih i servisiranih lezajeva
prednjih tockova jeste da omoguCi tiho, nesmetano okretanje tocka sa- mlnlmalnim trenjem.
Predvideno je da leiajevi izdrze ogromno optere-
60
, ='
Il-'~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
61
I:
UUKLAVANJE-AUTOMOBILA
62
p---
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
~~----------------------------------~--------~~~~~~~~~~~
p,-'-.'
63
.. ---.--------.
ODRZAVANJE AUTOMOBJLA
20. Ponovite postupak u pogledu ciscenja, provere i podmazivanja za unutrasnji lezaj kao sto je
naznaeeno za spoljasnji lezaj pod tack am a 15 do
18.
64
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
29. Posto su lezajevi oba prednja tocka podmazani, spustite automobil taka sto cete ponoviti
postupke 1-6obrnutim redom.
klesta.
27. Vratite. zastitnu kapu kao i sklop tocka i
pneumatika tako sto cete postupke iz tacaka 7-9
ponoviti obrnutim redam.
Napomena: neki tipovi vozila. opremljeni su
opruznim amortizerom koji se nalazi u zastitnoj
kapi. Pazite da krajevi rascepke ne dodu u dodir
sa ovim amortizerom.
28. Ponoyite postupkc 8-27 da bistc podmazali
kiajeye na drugom prednjem tocku.
Disk-kocnice
Po stupak za podmaziyanje i proyeru leia jeya
prednjih tockova na vozilima sa disk-kocnicom u
as no vi je isti kao i za dobos-kocnice. Jedini izuzetak je u tome da stega disk-kocnice mora da se
skine pre nego sto se skine sklap disk--kocnice sa
glavCine tocka.
Svaki proizvoaac ima razliCit sistem montiranja
stege. Postupak se U slistiTIi sastoji od pronalaze-
G.i;IH'
SVaki proizvodac ima razliCit sistcm montiranja stege, zbog toga treba
pronaCi i skinuti zavrtnje za priCVfsCivanje sIege i osovinica stega kako bi
se dosio do iclajeva. Ovde,u pribzani: (1) stega, (2) spoljasnja koCionll
ploCicll. (3) unutrasnja koCiona piocica, (4) gi<lYcina i disk. (5) prsten, (6)
ral'ftllnj 1:1 prievrsCivanjc sIege. (7) zllvrtanj za prievrsCivanje s(ilnika, (8)
sIilnik. (9) radijalni zaplivac i (10) rukav<lc prcdnjcg loCka i vn:lcno.
65
ODRZAVANJEAUTOMOBILA
Podmazivanje
karoserije
ne bi bila potpuno ako ne bi
P odmazivanje
ukljueilo i pojedine de love karoserije. VeCi
.!
dec karoserije treba podmazivati dva puta godisnje da bi se osigJlrao bezbedan rad. Ovo ukljucuje
sarke i brave na vratima, bravu na prtljazniku,
sarke na poklopcu motor a i prtljazniku, zatvarace
na poklopcu motora i prtljazniku, zatvarace na
vratima i yodice sedista.
Plasticne delove ne treba podmazivati, ali je
zato obavezno to Ciniti sa metalnim. Postoji veti
broj proizvoda koji se mogu koristiti za podmazivanje ovih delova kao sto su suvi grafit, mast za
sasiju, bela vodonepropustljiva mast, silikonski
sprej i obicno motorno ulje. Motorno ulje i mast
za podmazivanje sasije trebalo bi izbegavati zato
sto se na njih lepi prasina sto moze da stvori
nasnagu masne prljavstine. Delovi karoserije
podmazuju se na sledeCi naCin:
66
5. Sarke na poklopcu motora i prtljazniku. l)potrebite vodonepropustljivo mazivo kao sto su silikonski sprej, penetrant, bela mast iIi suv grafit.
Nanesite mazivo na sve ovrtne povrsine.
6. Zatvaraci na poklopcu motora i prtljazniku.
Najbolje se podmazuju belom maseu. Nanesite
tanak sloj na obe dodirne povrsine zatvaraca.
67
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
i sve ostalo sto zahteva podmazivanje. Iako navedeni delovi ne zahtevaju periodicno podmazivanje, ono ipak moze da bude potrebno ako se
primeti da zaglavljuju iii skripe. Najbolja sredstva
su penetrant, silikonski sprej, bela mast iii suvi
grafi t.
Da biste podmazati kabl za brzinometar iskljuCite
kabl iz brzinometra i izvadite unutrasnji kabl iz
cevcice. Posta proverite da na kablu nema ostece-
Celzijusovih, a kada se to dogodi, njena zapremina se siri za oko 10 odsto i pretvara u led. Ako
sistem za hladenje nije zasticen dovoljnom koliCi-
Osposobljavanje
vozila za rad u
zimskim uslovima
68
brisanje vetrobrana.
Mnogo stosta moie da se uradi da biste spreCili
probleme koje donos; hladno vreme i osigurali da
I
i,
I.{I?-
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
,.!,..':. .' '----------------~~===.!:!.::!..!..:==~
vas auto mobil startuje i radi uprkos niskim temperaturama. Priloien je spisak radova koji
pomazu da se vas auto mobil pripremi za zimu.
"."
'':
PRIPREMA ZA ZIMU
69
1
elementi vesanja veoma su podloini koroziji zbog
soli. Da biste zastitili automobil, namaiite
voskom karoseriju, a lajsne i toekove trajnim
zaptivacem kao sto su mnogobrojni visebazni ili
silikonski voskovi koji se dan as prodaju. Aka vas
gvozcia.
sllvise kasno.
Postoje dva naCina za sprecavanje pojave korozije: zastitno premazivanje ad strane proizvodaca
i antikoroziona zastita koja se abieno vrsi sarno na
zahtev kupca. Standardni fabricki premaz protiv
Zicana cetka
Elektriena busilica iii dleta
Dizaliea i sigurnosna postolja
Zastitne naocari
Krpe
Strucnjaei ee taj posoo obaviti veravatno temeljnije, a cesto daju i garanciju. Medutim, aka zelite
da to uradite sami, kupite sredstvo za antikoroziono premazivanje za oko jednu petinu cene koju
vecina struenjaka naplaeuje.
Kupljeno sredstvo za .antikorozionu zastitu
dovoljno je za automobil standardne veliCine, a
na samoj kutiji nalaze se i detaljna uputstva za
upotrebu. Posta automobil .operete i osusite,
posao mozete da obavite za 4-5 sati. Spremite bar
dva para starag odela koja na kraju, aka zatreba,
mozete i da bacite.
Nemojte pocinjati da nanosite antikorozioni
premaz aka je vlaznost vazduha velika posta su
70
1,,-,
C.ri
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
metalne povrsine tada prirodno ylaine. Ne nanosite antikorozioni premaz na deloye koji se zagrevaju kao sto su motor. hladnjak, menjae, kardanska osovina, diferencijal, kolektor, izduvne ceyi
itd. Pazite dobro da sredstvo ne dode u dodir sa
gumenim zaptivaCima i cevima i njihovim zaptivatima, posto od njega guma moze da postane krta.
Ako antikorozionim sredstvom poprskate obojene povrsine, gumene deloye iii sebe, skinite ga
kerozinom iii mineralnirn rastvaracem.
Zll
motor oCistite
operite u
71
--"
.------~
ODRZAVANJE
--
..
.1
11. Ponovo proCitajte uputstvo 0 koriscenju antikorozionog sredstva i premazite njime sve gornje
povrsine karoserije pomenute u tacki 3. Ne zaboravite da izbegavate gumene delove; pokrijte pneumatike pre nego sto pocnete da prskate unutrasnja kuCista blatobrana.
12. Skinite sve ukrasne lajsne koje se rnogu skinuti i premazite ih antikorozionim sredstvom, kao
i otvore i nosace na koje se montiraju, a zatim ih
sve vratite na mesto.
3. Koristite iicanu cetku za skidanje rde sa karoserije automobila, poklopaca tockova, nosaca za
akumulator, iz unutrasnjosti prtljainika, itd.
Obratite paznju na skrivene povrsine. Napomena: pre nego sto se nanese antikoroziono sredstvo, jako zardala mesta treba namazati hemikalijama koje ilLrastvaraju iii skidaju rdu iIi je neutralisu. Time ste mnogo produiili trajanje antikorozione zastite i sprecili sirenje korozije ispod povrsinskog sloja antikorozionog sredstva.
13. Stavite produinu cev na bocu sa antikorozionim sredstvom. PridriavajuCi se pailjivo uputstava, ubrizgajte preparat u suplje delove karoserije kroz otvore za ubrizgavanje antikorozionog
sredstva izbusene u, skladu sa ta<"korn 5.
14. Stavite zaptiva<"e od kudelje u izbusene
otvore da biste ih zatvorili.
15. OCistite visak antikorozionog sredstva sa sebe
i sa automobila kerozinom iIi mineralnim rastva- .
racem.
.
.. '21
tt
:~r~
i
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Odrzavanje
spoljasnjeg izgleda
vozila
rani delovi i prostirke. Da bi vas auto mobil izgledao sto je moguce novije, glavna briga treba da
yam bude redovno pranje, sezonsko podmazivanje voskom, popravka manjih iIi veCih ostecenja
karoserije, odriavanje unutrasnjosti automobila i
zastita protiv korozije.
Pranje automobila
Alai i malerijal
B astensko creva
Kofa
Sunder
Peskiri
Krpe
J elenska koza
Cetka za ribanje
Meka cetka
Lak karton
Usisivac za prasinu
Voda
Blag deterdzent iii sredstvo za pranje
automobila
Sredstvo za ciscenje pokretnog krova ad
vinila
lestivo ulje
od vinila
Sredstvo za glacanje automobila iIi sredstvo
za Ciscenje pre premazivanja voskom
A iZflutra,
stanovista. Takode se kaie da vozaci cistih automobila imaju manje saobracajnih nezgoda. Posedovanje i voznja cis tog automobila svakako priCinjavaju vece zadovoljstvo. Redovno nedeljno pranje treba da vam postane navika, naroCito zimi,
ako zivite u krajevima u kojirna se drumovi zasi-
73
;J
Ako je za pr3nje automobila potn:bno jos ndlo osim vode, koristete blag
teeni deterdzent za posude. lzbegavajle upotrebu SapUI13 iii jakih
deterdienata posta ovi mogu cia ostele boju na automobilu.
crevom
iii
74
____________________________'
I~"
L-__----------------------------------------~O~D~R=ZA~V~A~N~J~E~A~U~T~O~M~O~B~I~LA
6. Izglacajte povrsinu suvom tkaninom.
Napomena: postoje i sredstva predvidena da
obnove boju pokretnog krova od plastike. Njih
treba koristiti sarno za krovove koji su dugo bili
zanemareni. Ova sredstva se iIi rasprsuju iii
nanose cetkom. Ako je potrebno da upotrebite
takvo pigmentirano sredstvo, pailjivo se pridrzavajte proizvodacevih uputstava zato sto ova sredstva prodiru kroz plastiku i kada se jednom
nanesu, nemoguce ih je skin uti.
Glacanje automobila
2. Nanesite sredstvo za glacanje vlainom tkaninom. Velike rayne povrsine treba prvo namazati
kruinim preklapajuCim pokretima. Sredstvo za
glacanje se brw susi te je zbog toga najbolje
glacati deo po deo.
3. Kako se koji premazani deo susi, skinite osuseni ostatak cistom, suvom tkaninom. Meka cetka
je pogodna za skidanje osusenog sredstva za glacanje oko ukrasnih lajsni na karoseriji. Sredstvo
za skidanje katrana korisno je za skidanje mrlja
od katrana i drugih lepljivih materijala koji su se
mozda zalepili za donje delove karoserije.
4. Proverite da Ii ste premazali sve povrsine.
Osuseno sredstvo za glacanje u pukotinama maze
da se skine mekom cetkom. Ne zaboravite da
oCistite ivice poklopca na prtljainiku, poklopcu
metora i vratima.
Mazanje voskom
Najbolja zastita za vas auto mobil jeste dobar premaz voska. Proizvodi koji se dan as prodaju, stvaraju cvrst sloj koji stiti od loseg vremena, zagadenosti vazduha i jakih deterdzenata. Ti proizvodi ne zahtevaju vise mnogo rada kao sto je to
nekad premazivanje voskom zahtevalo.
Postoje dye osnovne vrste voska. Jedan je kar- .
nauba, pravi biljni vosak, a drugi sadrii razna
hemijska jedinjenja dobijena od silikonskih polimera. I jedna i druga vrsta prodaju se u obliku
tecnosti ill paste i obe mogu da izdrze 6 meseci
75
-]
pod teskim uslovima. Teean vosak iziskuje manje
pasti je trajniji.
Dobra operite automobil neposredno pre
mazanja voskom. Najpogodnije je to einiti kada je
vrcme prohladno (ispod 20C). Automobil se
na
unutrasnjim
zidoyima
guma.
76
.,~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Tri vrste sredstava bice yam potrebne za ciscenje unutrasnjosti automobila: sredstvo za ciscenje
tkanine u zavisnosti od vrste kojom Sll yam tapaci-
creva
kojim
mozete saml da se sluzite u perionicama automobila.
Medutim, motor moiete da ocistite i sredstvom
~a skid an):, masnoee; Ov.akva sredstva najcesee
ImaJu pnhcno Jak mms, ah obiono su nezapaljiva i
efikasna.
Upozorenje: sredstva za skidanje mCfsnoce koja
se koriste za Ciscenje motara iIi njegovih delova
sa~rie hemikalije koje mogu da OSlele boju l1a
vasem automobIiu. U ove skodljive hemikalije
spadaJu tnnatnJum sulfat, aceton, kausticna soda,
kao i razredivac laka (destilat nafte). Da biste
slgurno zastitili automobil od moguee a ostecenja
boje, svakako pokrijte poklopac m;tora. Ako
sredstvo padne na obojenu povrsinu, isperite je
vodom i prebri'ite.
Motor se, kupovnim sredstvima za skidanje
masnace, Cisti na sledeCi naein;
Ciscenje i pranje
motora
Alat i materijal
Cetka za bojenje
Bastensko crevo
Mali noi iii strugae
Plastika za pakovanje
Lepljiva traka, gumice iii kanap
.Sredstvo za skidanje masnote sa motora
Krpe
cistog matara.
77
OORZAVANJE AUTOMOBILA
CD
\
I i
Delove koji mogu biti poliveni vodom treba pOkriti pre pranja motora. Oni
ukljucuju (1) Imburator, (2) razvodnik paijenja, (3) indukcioni kalem i (4)
alternator.
7. Posta zavrsite sa pranjem motora, skinite plastieni pokrivac sa karburatora i drugih delova.
78
----------
- - _ . . ...
OTKRIVANJE
KVAROVA NA
AUTClM()mILU
tkrivanje kvara na sopstvenom 0utomobilu
mehanicara-amatera, pogotovu ako je istovremeno i sposoban da ga otkloni. Medutim, otkrivanje kvara moie da bude vrIo teSko, cak i za
iskusnog mehanicara. Ovo je posebno izraieno
kada radite na poslednjim modelima automobila
sa komplikovanijim elektricnim uredajima, kao i
sistemima za paljenje i dovod goriva.
Da bismo yam pomogli da utvrdite moguce
uzroke nekih najcesCih problema, prilatili smo
nekoliko tabela za otkrivanje kvarova. I u slucaju
da nemate namefU da sami apravljate automobil,
ave tabele ce yam pomoCi da se na pravi naCin
abratite strucnjaku.
SIMPTOMI
POGLEDAJTE
SLEDECE TABELE
A, C, G, H iii I
Motor
tesko startuje
C, H iii I
A, C iii I
A iii H
E iii G
A, C iii H
D
A, S, C, D, G, H, I iii
J
J
oteZana upravljivost
79
00
fi?
~
ru
9.
N
<
"'"
"~1
ij--l
"2::
2::
~~ ~0 ~
0
o
"
o
0. u0_ "
r
...,
....
'"'
ru
0.
2"
\';
-"
f1>
I"
"
rr
"
0
-"
N"
~"
P.l
0<
E"
III
"
'0
-ru"
ru
rr
'"0
i':'
ru
"
15
g<
0
'1
ru
~:"lf
!~!'
il g
;;.::J' 3
f1' ;:;
" 8
9:. ~.
-"u
3 -
*a
8 3
~fr
3o 00
3
~c ~
~---/< ~
r
rr
<Jq
..:::::
'1
;>;;
:0
~ l~l
0""_
~_
....." ....
.....
c..
m
l'h.."
,...-
;>;;
'h..
,...-
00
~
o
~
z
::::-
"
:0
2"
"
MOGUCI UZROCI
IzgoreJi iii istroseni ventili
c:
!!:
III
c:
-,--++--1-+----1---+----+--
o
r
+1---- - - " - - - - - - - - - - - - - -
I---------l----+----+-+--I------+----+---+------f--f---"
I--+-I-+-+--j-~--f-------l-------+I-------+I---
Vcntili se zagiavijuju
---------j
Slomljena opruga venti la'
~-"~--t:T-r-t
! Po~~:~~~ni razvodni uredaj, lanac iii
f-----+-----I-------II-=---l-----I-----.- - -----+----"-""
Slomljen pagan razvodnika paljenja
------I----f-----+--"---\------~-I-_____1------l----f------I-I
Slomljeni nosaCi motom'
I-------+--+-----+------I-I-f------\-------\-----+-----I---~------------_______I
Ostecen gJavni lezaj
~~-"-+--__+____+____-I------f--"-"
"~-----i
f------i-I-----i--+----f-~--+
LI I
1-------1-------1
_______________________ ,L----L_
t,
1-3
!;;;'
.,;;:., 'h..
sI.R
;:::
"'
ru
(ll
I
I
>-l
0
'"
-=:
"
g::
;:::
."
Q5Q
::J
~
~
g:ru
o"",
g,<
'"
ru
il'1
~.
~
~N~<~<O
3::l
,-,
'""'
0.
tE)
<:
1+----1
+------1
+---
-~
-,
en,
~
0
<
2.
"-.
""0
3
2.
"
"0
"
.:g
'0
"
2.
"0
'0
2.
"3
7<'
<
""o.
'0
:s
~.
"0'
0
:;.
""
f'!.
<
0'
".
"
0
2.
c
."
ro
0.
<'
~
ro
...;
0
X-
"0.f'!.
0.
0
r.;-
'0
.:g"
0.
0.
'0
"
<
X-
n,
0"
~,
"
G
"0
'"
"
2.
-6
"0"
"0
"0.
0,
or
8.
MOGUCI UZIWCI
._~.J.
0Q~
~.~ ~
~~
2.
g:g.~
~. ~~.
::; -- ~
&
~. 3
'" r;
2' g. ~
to
o~2
"'0
.. <
~ ~ 2.
;} .; :3
t3 ri 2.
~. ~ ~
Q
-+--I~'-
\\
'Ci
<
00
~
..~,-
;--1~-I=1~~~
--'----1--------1 -.~t--t-=~t--
II
=E
_ _._~~~.~~~lIrjta~_dobos !~tllice
_~__Neisprav~~~i~lli cililld~r
NeisprllVlln gbvni cilindar
1--1--1"-,,'-,,,-
~
~-I---I
1- :
-- ..--1
-----~
l>
;JJ
<
l>
_~syriv~~el~e_~i~~~otIlj~_=_
'<:"
Z
'-
1--j--j=rOI;b"iic,~ilii;OI,;ba';ide~OV;~~D'~"'Os!a_.
~labav!j~ll~stega dis~~~c~icc
l>
___~J--.-----...
r~ PreJIlJl [ockovi
celltrir-ani
- -nisu
- -..
-.--- ..
o
;JJ
.--4-----t------i~
2. '"
--.~.
"
~I--I-"
2. ;j
;, :3
S]
o 3
~g
o 0
---...!.I-I-I-.!.....I-I---I----<
Z>
-CT.'l
"c
c
I-++-I--..--~
I
""'(j<CT.'l
t"1-t"1
~Ot"
'0
3
'0
.~
V1~~
[;)0
...;
<
r.
-.
0-
"0
en
['.
;.0;-
0'
"
2.
0'
r,
"
:;
0'
;c
----~
Z
l>
l>
c:
-l
o
s:
o
III
c:.
TABELA C-l
SISTEM 7,1.
DOVOD GORIVA
MOTORI SA
KARBURATOROM
.~
":;-
'"
0
"
"
":;:
0
"
'n.
>~
"~ ..:;.::
" ""N
-.-o.u
u 0
.~
0.
=
.~
"
"
0"
>2. =
0:
c.
N
,
Teska startovanje hladnog motora
I,
"
"
"
~~
~~
'n.
eo
0.
0
"o.
';;
Z
"o "=
N.o
=
"
~ "
.""I
= "=
j;
'"N'","" ,-Z~~~
~
"
~"
!S:!
(':3
;;:
"
NO
>
.~
.~
"
"0.
"
"
0.
~
0
""
"
" ;;g
">= " E
"~ ,'2,
= '"
'",
0
>
0.
;u
;;
~
g-
"E
'U
-2
""
"05
.fa
"t.
Za.
>
:;I
(3
0
N
:;
g)o
"" ;~>
~ ;:
.s
'>
Q.
'"
"
"
.0
>
E
0
:0
"0
" !2>
";:
0
0.
0
":;"
'"
"'
"0
"
,0:
""
'U
"
~'2
"I
-"
.u = :~
"
Q.
'V
tl ~~ --- E
El: 5.
0: go
N
"
=
.u
:;1-:"
;:J
;:J
.0
"2
"
"0
LJ.M..
SIMPTOMI
"0
i
!
,
I
\
,
I,
;
I
I
\
I
I
:
I
i
,
I
I
;
I
I
;
I ;
,,
I
I
I
I I I
I
,
I
Prep!avljen karburator
I II
Detonacije u motoru-
.
-;;
It,
7
I",
-Dr
J)../;,
',1
i,
JI
',~
ffi
'tjpr
I
82
GJ
Obicno se prvo posumnja
na drugom meslU.
n1l
~~
'
I
I
I
I
karbur~tor ali problemi u vezi sa gorivom testo nastaju
=
ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
-----------------------~---=~~~~~~~~~~~
TABELA C-2
SISTEM ZA DOVOD
GORIVA BENZINSKI
MOTORI SA
UBRIZGA VANJEM
GORIVA
'U
'U
fJ ~
.D
,::; i b1
SIMPTOMI
.~
;::0
I
Motor ne startuje
Motor tesko startuje
II
Motor se zaustavlja
Grub prazan hod
Velika potro.snja benzina
Ie
I
I I
I I
I I I
I
\
I I
I
I
I I
I I
!
I
83
- VU"'KIVAN"t:~VAROVA- NAAUTOMOBILU
"
">
.;:"CO
'0-
TABELA C-3
SISTEM ZA DOVOD
GORIVA
DIZEL MOTORI
.D
"
.~
" ""
u
,~
0
N
0::
N
"
"""-
0
0-
Motor ne startuje
Motor tesko startuje
Motor se zaustavlja
30<>
"
,~
'u
'u
"
.~
.~
0";:::;'
<::l I
,~
.D
.::
:;
'"
0
,:5i
~
CO
"
>
0
"
0
""a
.~
"
'U
;0
e"-
:;;
0-
."
>
."
'.0
:e-"
""
"
S
0
;c:3
"C
,:;;
0-
0.
"
0
."
"
-""
0
84
C
,~
""
;:l
"- = .'-'::::
'r=
<:J ~
"e> -~! "2'"
'u
;:l
on
"S} """ " !7,-.~ ">
0
'";:l ;:l.D '0z=-D "0:
:;; z
'c0 ~
'u 2
-" u
,3 ISh
,0
'U
SIMPTOMI
."
TABELA D
PRENOSSNAGE
I POGONSKI
AGREGAT
SIMPTOMI
Kvacilo proklizava
I I I I
I -I I i
I...
I I
I i
--+-+-+-+-+--+--+--+--'+---i---+--+--1
Ii
I
i
I
I
I
i
I
prenosa
\
'I
I
I
I
i
Ii
!
I
I I I I i
I I
I
I
1
ss
00
0>
--- - 1-;:1;
r-
3
"
~
x-
B.
"
"
2.
0,
';i'
:::
0
-b
fr
.....
."
::1
~.
"8 ~ ~ :3
~a [~
~ 3
-0
t-t
"
fr ~
5. i:.0
<
<
"
II>
::0;
~i
Z'
c:
.---
-l
o
s:
o
OJ
=-::::,.
~~
r~
__ .__
._~
.-
f.
-+-
c:
na ~.~~yaku
._--
-.
__+--1 .
r-
--l
~I--~
<
:n
_. 0- 3
13
~N>
f.---I---i---f..---I-f
. .~,--l- ..l_-----t~~~javstina
'"
~ r.
~" 0
!(l
,.::
t;;>~
0"'0'
n.O
"
"
f ---1--+--
l-
g ~ ~
S 1:1.;;;-
~~I
'~M
~~t"""
i'!.
... cr -:
<
g~~.g.
~ 0
<:
zc...
t"""t;J>
>>-3c:;
-+---f--.j---+---I--~'---
n_
<;;"; 32.
I,
"~
~,
3 :" :3
f"2
:n
i:J::CI'lt-3
MOGUt! UZROC!
~ 1l \3 tj
"032::T
"
::::
f.---f--.--f-f..---.-I--+~~--~~-
~ ~~~.
J;:!" g.. <>
;3
,.::
~~
~.@ 3" ~
~-g
"
en
.....
"n
.. ..::::
$:
'g
""
c.
-!
---I
I,
~';:;;O'.
I
TABELA F
OSVETLJENJE I
u
SIGURNOSNI
o
N
"
UREDAJI
;:l
SIMPTOMI
Svetla su bleda
I
I
I
I
I
I
II
I
!
I I
~STi'
! (
lJtZ
treb~
87
--
~"~
U"
IZDUVNI
.;;
SISTEM
.S'
"u
!
i
I,
0
0::
;:,
,0
;:,
r.:l
0
SIMPTOMI
:;;
Veii4a buka
I
iz izduvne
I Sist.anje
ceVI
"
"-
"
"0
.~
>
;;:;;
! '=0-'"
.-
,->
~;:;;
0
"0
.~
'u
I I
I
I
I
.~
0.
-"
.-> .=.
.::;
>
u
u
,~
.~
""
:.;
'is
>
.n
"0
0"
.;;"
"u
u
u
~
~
~
.n
"
>
i
I
I,
I I
I I I
i Nedovoljna snaga
motora
Pregrejavanje motora
88
.-
0-
0.
IN
'u
;~
.~.
"a.0
"
I >~
,~
I :
:E'
;~
,~
,fi0
.-
I
I
I
I
- ._-- ---,-
i=-
...
ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
TABELA H
SISTEM ZA
PRECISCA V ANJE
IZDUVNIH
GASOVA
I I I
I i
Motor se zaustavlja
Nedovo!jna snaga motora
Velika potrosnja benzina
rvlotor ?>okleva prilikom ubrzanjn
!,
I,
I.
I I
g:l,OV;; iz
89
""o
,-------------------------,--.I--r
~
T
Q
i f~ 1 gf
2
cr
@.
. . qa
~n
" D'
""
"~.
o ~"
g
F; co"
~:[;
---I'!"
*grf
[~.}
" "
o~!!
.-
:-'E.:~
6
~
'0
~
"
~
a
~'O
--0
o ~
o
"
p;
n,
0-
<
(()
(()
o
o
IOI~
II
"
~~~~~
i:"'I~
==
:l
~~tg~
c..;
~t"rje!l~t"rj
;;... ....
'Z
....
__._.
"!
::Il
o
~
Ispraiojen ~kumlliator
Olabavljeni i1i prekinuti proyodnici
-------------~~--~
automat elektroookretaca
._.~ Neispravan kontakt-kljuc
__.____
---
_.
t---"--I-~~-j-1------I~-1
~.--- --~I
I-~-~_+
:2
MOGUCI UZROCI
"
1I
..........j
):I
<
"<
~_~
f---i-----I---;-t:
rol~
--l
-----1
Neispravan kondenzator
OsfecenpoklOpac iazvodriika paJjenja
iIi razvodna rucica
-------- - - - - - ----1
'C::Y
'If-
-.I
i--t-t _ _
t_t=_~~pokv"""'.~egUlat"'-""pona
(regier) __ ~
Regulator napona padden nll rusku
.
--- vrednost
-----~------------------
- - - - - - -----
Pokvaren alternator
I I
1---+----+----I---I-I-----1---f---I--I---+-~--
~i-----I--+--..j-I
T~trn~f'.n
;JkumuialOr
--------------J
I-~I-------I----l-- -----l-------1----~---------------.j
...L __
.~----L......._~L_.-_
t:
_.+.
"fl,
'8
gn,
'"
~
~
'0
t!1
sveCice
' I-Otlr-,,'nllf!
+_--1_---+_--+----_1_
I I
I I I I---------t----------.--.
_---+----+I ____
-
f":!j
~"
+--H---~
~_+-
~~.,;;,
l--...-.......
,___
0-0
00<
g.
""
gg
~
~
"~ ""
--+----i---t~
o "
s-:
J>!_
---+-I---------+--
[g
;:
. ., "8
~;;
'0
_____ 1
<
~ ~ 2.
2. ;; g.
"0 1r 0-
~
~
g ~-~
-g 6
otn
8:"
~s~
2_
~
~
r6
0-
R ~
n,
,----.--,'----------------------,
cr;,::
z
>
>
C
-f
o
:S::.
0'
OJ,
TABELAJ
SISTEM ZA
UPRA VLJANJE
I VESANJE
.;:
o
o
""
'"
N
SIMPTOMI
Automobil
~}vuce
u stranu
II
I I
I,
i
I. \
III
I' I I
1
I I I
I I
1~-V-ib-T-ir-a-nJ-'e-p-n-'-ve-l-in-'m--b-no-'-n-am--a----~1----Ir---r---~I---r---~li---rI---+---+i---+---+I---i---i--.--r-.--1
Automobil nema ravan poloiaj
91
SISTEM ZA
STARTOVANJE
amislite sebe kako jednog hladnog jutra pre
Zsezdesetak
godina prilazite svom automobilu, ,
Delovi sistema za startovanje automobila Sli akumulator, neutralni ~sigurnosni prekidac, glavni
ITI':~
1i! ,
;
;~
U
!,~j
I:',
::,'
;:
il:'
1'1
'"
~~il
:~I
;]11
'i:!
'l
,i
"'r
II
~I
"
\'1
:I
92
CD
gr~ska
nije
vanje kada je poluga menjaca u neutralnom poloiaju iIi u poloiaju za parkiranje. Ovaj prekidac se
naziva i sigurnosni prekidac za stanovanje.
3. GLAVNI
PREKIDAC
(KONTAKTKLJUC). Glavni prekida': ima obicno eetiri polozaja: neutralan, potrosaCi pod naponom, upravIjae zakljuean i pokretanje motora. Prva tri poloiaja glavnog prekidaca aktiviraju se automatski
kada se kontakt-kljue okrene u odgovarajuCi
poloiaj. Medutim, okretanje kljuca u poloiaj za
pokretanje motora deluje kao trenutni kontaktni
prekidae te mora kratkotrajno da se zadrzi u tom
poloiaju da bi se motor pokrenuo.
4. AUTOMAT
ELEKTROPOKRETACA
(ELEKTROMAGNETSKI
UKLJUIV AC).
Ovaj.automat radi na principu dejstva magnetnog
polja. U magnetnom jezgru, oko koga se nalaze
namotaji, smestena je gvozdena kotva. Kada se
kljue okrene u poloZaj za pokretanje motora, u
namotajima se stvara magnetno polje koje uvlaCi
93
SISTEM ZA STARTOVANJE
'II
"
(1) Pol, (2) zatvarac eelije, (3) poklopac kuciSta, (4) kuCisle, (5) dtiac
pola, (6) dno akumulatora. (7) pacini lim, (8) eelija akumu!alora, (9)
pregradni zid izmedu teiija, (10) talolnik, (11) separator, (12)
pozitivna plQ~a i (13) negativna pJoea.
Na akumulatorima kojima nije potrebno ocinav.mje, pokazivac stanja
napunjenosti (14) otkriva pomocu boje da Ii je akumulator u dobrom
stanju iii ga treba dopuniti Hi zamenitL
94
p""
I:1d~'
_~___________________......:::S.:.:IS:...:T-=E::..:M,-,Z=.:A::..-=S,-,-T!::A.:..:R,-,-T"",O.:..VA:::!!.!N=JE
C
1
akumulatora i elektropokretaca. Ova kotva je
preko poluge povezana sa zupcanikom elektropokretaca koji se spaja sa zamajcem matora i
pokreee gao
5. ELEKTROPOKRETAC. Eiektropokretac je
motor jednosmerne struje' koji proizvodi veliki
obrtni momenat u kratkim vremenskim periodima. Kada je ukljucen, elektropokretac dobija
iz akumulatora elektricnu struju jacine nekoliko
stotina ampera. Elektricna instalacija u elektropokretacu zbog toga mora da bude ispravna.
6. ELEKTRICNA INSTALACIJA. Elektricni
provodnici u automobilu su razliCitih tipova i
poprecnih preseka prema funkciji za koju su predvideni. Zbog toga, prilikom zamene elektricnih
provodnika treba upotrebiti odgovarajuee, tj.
istih duzina i preseka. Ako je neki od provodnika
95
i :
_~=====~==
-.=,.
"- .... -_ .. -.. -,_-.r'O . " _ y .............. _
___________--_'-_-_--_--_ _________"''i",'
-I
Odrzavanje
akumulatora
Ala! i materijal
..
Kljueevi
Klesta za akumulator
rzvlakac za kleme
Perorez
Cetkiee za Ciscenje polova i klema
akumulatora
Zicana eetka
Noz iIi testera za secenja kablova
akumulatora
Samolepljiva traka
Penetrant
Celicna vuna
Papir za glacanje (smirgla)
Soda bikarbona
Voda'
Posuda
Krpe
Vazelin iIi mast
Kabl za akumulatore
Kleme za kablove akumulatora
96
klestima.
unutrasnjosti akumulatora. Ova korozija predstavlja odliean izolator koji se cesto stvara izmedu
kabla akumulatora i polova. rako kontakt na prvi
pogled izgleda dobra, na njemu moze da bude
dovoljno korozije da spreei protieanje elektricne
energije.
Cisfenje akllmlliatora
SISTEM ZA STARTOVANJE
naCin:
1. Obucite staro odelo. Sredstyo kojim cete Cistiti
akumulator sadrii jaku kiselinu. Pazite da yam ne
dodirne kaiu, a ako se to desi, odmah to mesto
operite yodom. Upozorenje: nemojre pUSiti niti
zapoCinjati ovaj posao u blizini otvorenog plamena. Akumulatori mogu da budu veoma eksploZlVn!.
97
SISTEM ZA STARTOVANJE
\
\
\
\
Kablovi akumulatora
98
SISTEM ZA STARTOVANJE
sa
a zatim negativna
Ispitivanje
akumulatora
Alat i materijal
Hidrometar
'Y oltmetar
Kleme na kablovima
99
SISTEM ZA STARTOVANJE
A. Izmerena vrednost je 1,230, a spoljna temperatura iznosi -1 "C. Temperatura mora da se koriguje do 25 "C za 26C iIi za 5,2 tacke, a vrednost
(0,004 x 5,2
IS
........................................................
SISTEM ZA STARTOVANJE
akumulatora, usisajte malo teenosti iz akumulatora i pogledajte u loptiee. Aka sve tri loptiee
plutaju, akumulator je potpuno napunjen; ako
plutaju dYe loptice, stanje akumulatora je zadovoljavajuce, a aka pluta sarno jedna loptica, to znaCi
da je step en napunjenosti nizak; aka nijedna loptica ne pluta, akumulator je ispraznjen.
9. Proverite cepove na akuffiulatoru i ocistite sve
zapusene i prljave otvore. Ovim se sprecava nagomilavanje opasnih gasova ad kiseline u akumula-
101
-----ill
\
toru. Napomena: pri normalnim uslovima VQnje
i normalnim vremenskim prilikama, akumulator
moze da izgubi do 30 mililitara tecnosti na svakih
1000 kilometara. Ako je gubitak tecnosti veGi od
toga, proverite drug'e de love sistema za punjenje
u automobilu. Akumulatori kojima nije potrebno
odrzavanje konstruisani Sli taka da ne gube
mnago vade.
Provera kapaciteta
Pored osnovne provere hidrometrom. potrebni su
mnogi precizniji instrumenti da bi se utvrdilo
stanje akumulatora. SledeCi korak. provera kapaciteta akumulatora. jeste odredivanje funkcionisanja ak:amulatora pri velikom opterecenju. Ako
slucajno imate uredaj za ispitivanje sposobnosti
akumulatora za startovanje, iIi ako imate od koga
da ga pozajmite, moiete sami da obavite i ovaj
posao. U protivnom, najbolje je da pustite struenj aka da to uradi umesto vas.
Ispitivanje kapaciteta pokazuje sposobnost
II I I
Potpuno napunjen
Smnnjuje se
Skoro isprainjen
102
Prllzan
SISTEM ZA
Punjenje
akumulatora
erovatno da ne postoji gore iznenadenje nego
Vkada po hladnom vremenu pokusate da upalite automobil, a cujete sarno skljocanje, ako uop-
Ala! i materijal
Kljucevi iii klesta za akumulator
Izvlakae za kleme
Ceikice za cisccnjeklema i polova
akumulatora
Punjac akumulatora
Hidrometar
Voda - obicna iIi destilisana
elno. Ako moiete da vidite vrhove ploca u akumulatom ill ako je nivo tecnosti ispod oznake da
je napunjen, dodajte obicnu iIi destilisanu vodu.
Ako u vasem kraju voda irna veliki sadriaj minerala, koristite destilisanu vodu. Upozorenje:
pazite da ne prep unite akumulator.
3. Ako ne vadite akumulator iz automobila dok
ga punite, iskljuCite oba kabla (prvo negativan)
da biste spreCili ostecenje elektricne instalaeije u
automobilu (prvo prove rite da je kontakt-kljuc
izvaden). (Na automobilirna sa sisternom pozitivnog uzemljenja, kod kojih je pozitivan kabl prikIjucen za masu, prvo iskljuCite pozitivan kabI). Da
+
Kad punite konvencionalni akumulator, skinile zatvaracc tako dn
vodonik koji sc razvija moze da izidc.
104
SISTEM ZA STARTOVANJE
tak!.
5. Spojite pozitivan (+) kabl punjata akumulatara sa pozitivnim pelom akumulatora, a zatim
spojite negativan (-) kabl punjara sa negativnim
polom akumulatora. Ukljueite kabl punjaca u
uticnicu u zidu iii u neki drugi izvor za napajanje
od 220 V.
//~
6. UkljuCite punjae. Ako imate aparat za podesavanje, podesite ga na jaeinu struje od 5-15
ampera, iIi na sporo punjenje oznaceno od strane
proizvodaea. Takode po de site punjae na napon
akumulatora; on ce za sve tipove automobila
praktieno biti 12 V.
7. Ako punjae vaseg akumulatora nema automatski iskljuCivae. treba da imate hidrometar (instrument za ispitivanje akumulatora) sa term ometrom za proveru temperature elektrolita na svaki
sat vremena da ne bi presla 50C. Ako vidite da
iz celije izlazi suvise mehurica, smanjite brzinu
punjenja. Akumulator je potpuno napunjen kada
je specifiena tezina elektrolita u svakoj celiji 1,260
pri 25 'c. Pogledajte prilozenu tabelu gde su dati
tipicni rasponi specifiene {ezine (specifiena tezina
je odnos tdine elektrolita i iste koliCine - zapremme vode. Objasnjenje za hidrometar i speci-
fienu tdinu dato je u odeljku "Ispitivanje akumu1atora). Aka nemate termometar, moracete
pipanjem kutije akumulatora da odredite pregrejanost elektrolita. Kada primetite mehurice, treba
odmah da smanjite brzinu punjenja. Suvise visoka
temperatura moze da osteti unutrasnje delove
akumulatora.
Napomena: ako se na kontrolnom staklu pokazivaca na zaptivenom ak::umulatoru kame_ nije
specifi"cna tezina
specifiena tezina
specificna tezina
specificna tezina
specifiena tdina
specifiena tdina
od
od
od
od
od
od
1,260
1,230
1,200
1,170
1,140
1,110
do
do
do
do
do
do
1,280
1,250
1,220 .
1,190
1,160
1,130
100%
75%
50%
25%
skoro zanemarljiv
zanemarljiv
105
1
~ !
I; I'
1
I .
!j II
,
Upotreba
produznih
kablova za
startovanje
Alai i malerijal
3. Iskljutite glavni prekidac i sve ostale elektricne uredaje u automobilu da biste izbegli nepo'
trebno trosenje akumulatora. ZakoCite vozilo i
106
SISTEM ZA STARTOVANJE
-------
SISTEM ZA STARTOVANJE
obratno nego kod sistema sa negativnim uzemljenjem. U ovom sistemu, negativni produzni kabl
Sistem za punjenje.
nje~
van sa negativnim ..
torom.
7. Kada uspete da ukljuCite motor automobila,
skinite negativni pomoeni kabl sa bloka motora iii
rama, a zatim i sa pola pomoenog akumulatora
(kod sistema sa pozitivnim uzemljenjem, ova ee
biti pozitivan kabl).
8. Skinite pozitivan kabl sa ispraznjenog akumulatora, a zatim i sa pomocnog (kod sistema sa
pozitivnim uzemljenjem ovo ce biti negativan
kabl).
9. Na kraju vratite cepove sa akumuiatora oa
svoje mesta.
Neb novi modeli automobila imaju akumulatore sa bocno smestenim polovima. Kada se koristite ovim tipom akumulatora, budite veoma pazljivi da pozitivan produzni kabl ne sklizne sa pola i
dodirne masu, odnosno neb obliznji metalni deo
automobila. Ovi polovi mogu da budu tesko
dostupni i taka mali da se klema produznog kabla
ne ddi cvrsto. Meclutim, postoje adapteri koji
olaksavaju spajanje produznih kablova sa ovim
polovima.
Posta je motor auto mobil a pokrenut, trebalo bi
da radi najmanje 20 min uta sa povecanim brojem
obrtaja da bi se akumulator napunio. Uredaj za
ispitivanje akumulatora (hidrometar) moze da
pokaze da Ii je standardni akumulator dovoljno
napunjen da 'moze ponovo da pokrene motor
automobila. Proverite pokazivac stanja napunjenosti na akumulatoru kome nije potrebno odriavanJe.
Ako vas akumulator i dalje ne radi, iIi aka
lampiea alternatora pokazuje kvar, moraeete da
Izbor akumulatora i
zamena
ada kupujete nov akumulator, kupite takay
K
Ciji je kapacitet bar isti kao kod originalnog iii
onog koji menjate, osim ako ne nameravate da
'!utomobil prodate u relativno bliskoj buduenosti.
Cak i tada, veliki akumulator maze da poveea
cenu prilikom prodaje.
Akumulatori se cene prema ponasanju prilikorn startovanja rnotora po hladnom vremenu, tj.
.,
akumulator od 50 Ah (amper/casova).
.
Prilikom kupovine treba da odaberete akumulator sa kapacitetom neophodnim za startovanje
po hladnom vremenu. Za motore koji imaju
dodatne uredaje kao sto su upalj ac za cigarete,
jak stereo uredaj itd., treba predvideti akumulator veeeg kapaciteta. Ako imate problema sa
startovanjem po hladnom vremenu, kupite akumulator najveeeg kapaciteta koji fizicki moze da
stane u predvideni prostor. Zapamtite da ce na
-20C vas akumulator, iako je potpuno napunjen, koristiti sarno 40% kapaciteta. Ovo znaC! da
ee za isti motor mozda biti potreban akumulator
sa 2,5 puta veClm kapacitetom od nominalnog da
bi mogao da radi kada temperatura padne na
-20C.
108
:1
- -i I
.=
SISTEM ZA STARTOVANJE
Ala! i ma!erijal
Soda bikarbona
Antikoroziona boja
Silikonski sprej iii antikoroziono sredstvo
Mast iii vazelin
.
nja. Pai.ljivo rukujle metalnim alatom iii produinim kablovima da ne bi dodimuli pozilivan pol
akumulatora (iii metal u dodiru sa tim polom) ili
Aka imate star automobil i aka ste zamenili originalne delove kao 5to su pneumatici, amortizerl i
SISTEM ZA STARTOVANJE
/cjGc
~
OE-3
Teenast
~lutajno
udc II oko.
1
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - .. !
SISTEM ZA STARTOVANJE
\
'~'\
Ii
-',,1.---!
1--
111
SISTEM ZA STARTOVANJE
1
Zamena
elektroDokretaca
i
automata
elektropokretaca
amena elektropokretaca (aniasera) i automata
Z
elektropokretaca nije mnogo teska ako ste
spremni da se podvucete ispod automobila i izvucete napolje motor teiak oko 5 kilograma. S
obzirom na cenu zamene elektropokretaca u
veCini servisnih stanica, usteda ce biti znatna.
pokrece zupcanik prema zamajcu ":1 kraju r;\dilice matara. Postoje dva uobicajel1;J naeina UJ.
koji se zupcanik elektropokretaca spaja sa zamajcern - Bendiksov pagan i pogan sa uletanjem; u
oba slucaja koristi se inercija da bi se pogonski
zupcanik spojio sa zamajeem.
Pogonski zupcanik elektropokretaca pokrece
zamajac. Ovim se stavljaju u pagon unutrasnji
delovi motora i On poCinje da radi (sistemi za
paljenje i dovod goriva igraju podjednako vainu
ulogu u startovanju ali to ce biti podrobnije objasnjeno u poglavljima posvecenim tim sistemima).
Cim motor poene da radi, pogonski zupcanik se
odvaja od zamajea i, is to kao i elektropokretac,
vise nije pot reb an sve do sledeceg startovanja.
"
1.1
Skidanje elek(ropokretaca
Ala! i ma!erijal
Klinovi za tockove
Dizaliea i sigurnosna postolja
Pokretna lezaljka
Kljucevi
Klesta za akumulatore
Izvlakac za kleme
Elektropokretac
Automat elektropokretaca
Sigurnosne podloske i podloske sa
ozubljenjem
112
'1
:;;
I .;
,
!
i ~
i
r'"
.-"
SISTEM ZA STARTOVANJE
0------
113
i~ i '
114
1=
115
I;
SISTEM ZA STARTOVANJE
116
SISTEM ZA
PUNJENJE
ao sto je reeeno u prethodnom poglavlju, aku-
poene da radi, elektricnu energiju proizvodi alternator. Posto je skoro polovina svih teskoca u vezi
sa automobilom povezana sa elektrienom instalacijom,. potrebno je sto bolje shvatiti njenu funkdju i nautiti kako se vrse osnovne popravke na
sistemu za punjenje.
Osnovni delovi sistema za punjenje Sil akumulator, alternator, regulator napona (regler), kao i
potrebni prekidaei
elektrieni provodnici.
Kmulator obezbeduje poeetnu elektrienu energiju za startovanje motcra. Meautim, kada motor
CD
117
SISTEM ZA PUNJENJE
Ii
Na slid su prikazani prikljutci altcrnaloru: {ll prikljucak za pobudu, (2)
prikljutak za rdej, (3) prikljucak za akumulator i (4) pdkljucak za musu.
118
SISTEM ZA PUNJENJE
, .i
Zamena
pogonskog
remena
alternatora
Ala! i materijal
Mpostepeno da postaju sve vece. Stoga navodimo simptome koji ukazuju da sis tern ne funkeionise ispravno.
.
Prepunjen akumulator najcesce je znak da
treba obratiti paznju na sistem za punjenje. Prepunjenost akumulatora ogleda se u stalnoj potrebi
za dodavanjem vode. Ako se odmah nesto ne
preduzme, akumulator moze ozbiljno da se osteti.
Podjednako ozbiljan problem moie da predstavlja i nedovoljno napunjen akumulatoL Znaei
su sporo okretanje radiliee motora i bleda prednja
svetla.
Bez obzira da Ii vas automobil na tabli sa
instrumentima ima kontro]nu lampicu iii am permetar, oba uredaja ee signalizirati pocetak problema. Kontrolna lampica se pali sarno kada je
glavni prekidac ukljucen dok motor ne radio Ako
zasvetli dok motor radi, iii ako je glavni prekidae
iskljucen, onda u sistemu za paljenje postoji kvar.
Na ampermetru se oCitava da Ii je akumulator
prepunjen, nedovoljno napunjen iii prazan.
Ako je akumulator dobro napunjen i ako je
ispravan, treba proveriti pogonski remen i regulator napona. Ako je upaljeno crvenO svetlo upozorenja za nedovoljan napon alternatora ili visoku
temperaturu matora, to znaCi da pogonski remen
proklizava iii da je iskidan.
J edan od najeesCih uzro1:a otkazivanja sistema
za punjenje je labav, suvise zategnut iii neispravan pogonski remen. (Ako ovo nije u pitanju,
proCitajte odeljak rspitivanje alternatora i regulatora napona). Ako je pogonski remen labav,
on ,ce da proklizava zbog cega alternator nece
proizvoditi dovoljno elektricne energije za punjenje akumulatora. Kada se na tabli sa instrumentima pojavi erveno svetlo upozorenja za nedovoIjan napon alternatora, prednja svetla ce biti
bleda dok motor radi u praznom hodu, a akumulator ce staIn a otkazivati. Pogonski remen koji je
suvise zategnut, moze da osteti lezajeve alternatora i da optereti leZajeve pumpe Za vodu.
Pogonski remeni, kao veCina gumenih delova,
obicno traju 3 godine. Mnogi pazljivi vlasniei
automobila zamenjuju pogonski remen svake tri
go dine da bi jzbegji probleme i ostecenja elektriene instalaeije. Zvuk koji proizvodi labav
remen jeste povremena skripa iIi piStanje~< kada
se povecava brzina kretanja iIi broj obrtaja motora.
119
>.'
,.....
SIFt?
SISTEM ZA PUNJENJE
!
1. Olabavite kljucem vijak za prievrsCivanje alternatora koji se nalazina dnu alternatora i vijak za
podesavanje koji se nalazi na vrhu. Napomena:
120
'I
,.
I'
I
.-~-------
------
SISTEM ZA PUNJENJE
121
STSTEMZApUNJENJE
[.
~~~~~~~~--------------------------------------~
Ispitivanje
alternatora i
reg~latora
naf)ona
(reglera)
Alai i malerijal
Hidrometar
Kljucevi
Klesta za akumulatore
Izvlakac za kleme
Produzni kabl
Voltmetar
Odvijae
Papir za glacanje (smirgla)
Prove rite pomocu hidrometra step en napunjenosti standardnog akumulatora; proverite pokazivae
stanja napunjenosti na zaptivenom akumulatoru
kome nije potrebno odrzavanje. Ako nije potpuno napunjen, moracete da ga dopunite kao sto
je objasnjeno u poglaviju Sistem za srartovanje.
Kada je akumulator poptuno napunjen moze da
se obavi ispitivanje izlazne snage alternatora.
,\
'I
------- ._--------.-
---SISTEM ZA PUNJENJE
Ako yam je auto mobil pod garaneijom, proverite da li je njom pokriven ceo sklop ili sarno
pobude. Time' ste prekinuli vezu izmedu regulatora i sistema za punjenje i omoguCili altematoru
da napaja punim kapaeitetom. Spojite drugi kraj
produznog kabla na prikljucak za akumulator na
aiternatoru oznacen sa })BAT.
regulator.
5. Po novo spo]te negativan kabl sa polom aku3. Spojite jedan kraj produznog kabla za kontakt
mulatora .
123
SISTEM ZA PUNJENJE
,f
124
II
SISTEM ZA PUNJENJE
Zamena alternatora
za maSll.
Zamena
alternatora
i regulatora
napona
(regtera)
Alat i materijal
Kljueevi
Klesta za akumulatore
Izvlakae za kleme
Poluga
Odvijac
Alternator
Regulator napona (regler)
2. Odvrnite kljucem vijke za pricvrsCivanje alternatora. Ima ih obicno dva: jedan koji pricvrscuje
alternator za blok motora i jedan na vrhu za
podesavanje.
1.
.'
125
SISTEM ZA PUNJENJE
"l
126
i-=
SISTEM ZA
HLADENJE
otor
sa
unutrasnjim
sagorevanjem
koji
127
SISTEM ZA HLAf>ENJE
,
i
-,~
-------SISTEM ZA HLADENJE
..----
.-~-~-
----
-.-----'-.~--
SISTEM ZA HLAflENJE
I
I
Provera
sistema za
hladenje
AlaI i materijal
130
--------
!~
lIP
!
~.
- .'.
SISTEM ZA HLADENJE
131
I.
SISTEM ZA HLAflENJE
Ildll
LQJ
_1
...
IbdL
c;p
cf\::::.
,~
,I
\~
VeCina automobilskih motor" ima cetiri i\i v'lse cepova na bioku motom (l),
U slucaju da propustaju (2), mOle sc videti lecnost Zil hladenje mrkc koje
kako curi sa ivice cepa.
132
dva creva, Primeticete da iz ventila izlazi regulil,cioni kabl iii vakuumsko erevo. Proverite pazljivL"
ventil da ne propusta, narobto blizu spojeva
creva. Tragovi tecnosti za hladenje mogu da se
uoee oko malih ventilacionih otvora sa donje
strane ventila. Aka ih ima, zamena je neophodna.
To eete utiniti na sledeCi natin: ispraznite hladnjnk, skinite ereva spojena za regulaeioni ventil
grejaca i skinite venti! sa sedista. Ponovite ovaj
postupak obrnutim redosledom kada montirate
nOv ventil koji se moie nabaviti u svakoj prodavniei auto-delova.
6. HLADNJAK. Detaljna vizuelna provera hladnjaka je veoma vaina. Osvetlite ga jakom svetiljkom da biste proverili da bocne trake za nosenje i
nosaCi nisu olabavljeni. Lemljeni spojevi ne mogu
da se olabave i prouzrokuju odvajanje tih delova
ad hladnjaka. Pogledajte da Ii ima tragova propustanja na prednjoj iIi zadnjoj strani hladnjaka. To
cete primetiti po zelenkastobeloj koroziji na vrhu
hladnjaka iIi u njegovoj blizini. Sredstva za zapti-
I.. ~""--~
r~"
I
\
,. .
duhom.
Tecnost za hlade!lje mote da procuri ako zaplivke nft gJavi cilindra (1)
koja sluzi kao zaptivac izmedu gJave cilindra (2) i blob motora (3),
Poklopac glave cilindra (4) sc nalazi na vrhu g!nve ~i!indra. Vizue!na
provera da nem" tragova tecnosti za hladcnjc (5) moze ponekad da ukaie
na propusranje.
133
------- - - - - - . - - - - -
tora. Spojnica je ispunjena tecnostu na bazi silikana; kada se tecnost istrosl, spojnica ce stalno
proklizavati. Neispravnu spojnicu mozete da proverite na jos jedan naein: ukljucite motor i drzite
ga na praznom hodu sa povecanim brojem obrtaja
sve dok ne dostigne norm aInu radnu temperaturu
(ispred hladnjaka stavite komad kartona). Zatim
ubacite motor u brzinu i istovremeno osluskujte
kaka ventilator radio Ako ventilator ne ubrza svoj
rad kada se motor zagreje, znaCi da je spojnica
neispravna i da je treba zameniti.
10. ELEKTRICNI VENTILATOR. Neispravan
motor ventilatora iIi prekidac termostata koji ne
ukljucuje ventilator moie da dove de do pregrejavanja motora. Da biste proverili kolo elektricnog
ventilator a, stavite komad kartona ispred hladnjaka, ukljuCite motor i pustite ga da radi na
praznom hodu sa povec'anim brojem obrtaja sve
i]
I
Rcgu!acioni venti\ grejllc;1 U ;1ulomobilu - koji sc pokrece rui.:.om Iii
vakuumom - testa jc uzrok propu5lanja tccnosli za illadcnjc ,')" spoju
ereva grejata (1) i regulacionog vcntila grejabl (2). Ostali dclovi
regulacionog vernila grejata su hn::gaslu poluga (3), sponll za
poddavanje (4) i kubl (5).
134
~_--_-_
____________________________________~S~IS~T~E~M~Z~A~H~L~A~e~E~N~J~E
direktno za akumulator automobila pomocu produznih kablova. Ako je motor ispravan, ventilator treba da se okrece. Aka se ne okrece, zamenite motor. Ako ventilator radi, skinite prekidae
termostata i proverite ga taka 5tO cete kraj uroniti
u kljucalu vodu. Ommetar iIi kontrolna lampa sa
ugraclenom baterijom pokazace da Ii prekidae
fadi iIi ne. Aka je termostat ispravan, mazda
postoji problem u elektricnam kalu, releju ventilatora iii osiguracu kola. Aka termostat ima sarno
jednozilni provodnik i aka se prikljuCi za masu,
ventilator bi trebalo da radi aka je celo elektricno
kolo ispravno. Kod termostata sa dvozilnim
kablom, koristite produini kabl za spajanje. Ako
se nista ne dogodi pas to ste premostili termostat,
proverite pomocu ommetra osigurac kao i celo
elektricno kola. Pogledajte u fabricki prirucnik da
vidite gde se nalazi relej ve.ntilatora.
Ispitivanje sistema
za hlaCfenje na
pritisak
Ala! i materijal
instrumenta koji koriste profesionalni mehanicari. Taj ureclaj je mala rucna pumpa koja se
pricvrsti na hladnjak urnes to poklopca. Napunjen
sistem za hlaclenje pump a se sve dok se ne
dostigne pritisak oznaeen na poklopcu hladnjaka,
a zatim se posmatra da Ii sistem propusta.
Sistem za hlaclenje ispituje se na pritisak na
sledeCi naCin. Napomena: obavite ispitivanje
kada je motor hladan.
1. Otvorite poklopac motora. Skinite poklopac
hladnjaka. Ispitivanje treba da se obavlja kada je
motor hladan i iskljucen. Budite obazrivi kada
skidate poklopac hladnjaka.
2. Poglejte nivo teenosti za hladenje. Ona (reba
da bude do predvidenog nivoa - 2-3 em ispod
gomje ivice otvora za nalivanje hladnjaka. Ako
nije, napunite hladnjak vodom do predviclenog
nivoa.
3. Namestite na otvor za nalivanje hladnjaka ureclaj za ispitivanje sistema za hlaclenje na pritisak.
On se nameSta isto kao i poklopac hladnjaka.
Pumpajte sve dok se dostigne pritisak oznaeen na
poklopcu hladnjaka.
4. Posmatrajte pad pritiska na ureclaju za merenje pritiska. Trebalo bi da se drzi i da ne opada
bar 2 minuta. Veoma mali gubitak pritiska tokom
sledeCih nekoliko min uta moze da se zanemari.
SISTEM ZA HLADENJE
9. Skinite uredaj za ispitivanje sa poklopca hIadnjaka i po novo namestite uredaj na otvor za naIivanje hIadnjaka. UkIjuCite motor i pustite ga da
radi 15-20 minuta da bi dostigao normainu radnu
temperaturu. Ne iskljucujte motor.
136
10. Pumpajte uredaj za merenje pritiska do odredenog nivoa (ako vee nije na njemu).
11. Prove rite da Ii propusta oko vodene pumpe
(pogledajte pokretne delove) i regulacionog ventila grejaca. posto se na ovim delovima vidi da
propustaju sarnO kada su zagrejani. Isto tako.
proverite komande grejaca unutar automobila da
ne propustaju kod ventila.
ispitivanje je zavrseno.
SISTEMZA HLAE>ENJE
Provera
tecnosti za
hladenje
Ala! i materijal
SISTEM ZA HLAlENJE
4. Ako je rezultat dobijen na uredaju za ispitivanje antifriza -30"C. zastita ad zamrzavanja treba
da odgovara veCini vremenskih uslova. Medutim,
pri izuzetno hladnom vremenu, mazda ce biti
"
:~
138
,,'I
SISTEM ZA HLABENJE
-~----------------~------------~--~==~~====
6. Ukljucite motor da biste tecnost za hladenje
izmesali i proverite da Ii je nivo odgovarajuCi.
Ispiranje sistema
za hladenje
Alai i malerijal
Klesta
Odvijac
Noz
Bastensko crevo
Posuda
Krpe
Crevo hladnjaka
Hemijsko sredstvo za ispiranje
Antifriz
Voda
Pribor za ispiranje
1. Morate potpuno da ispraznite sistem za hladenje u automobilu. Da biste uprostili posao, stavite
ispod hladnjaka posudu koja moze da primi oko
10 litara tecnosti. Zatim skinite poklopac sa hladnjaka da bi se tecnost za hladenje lakse ispustila.
Upozorenje: nikada ne skidajte poklapac sa vruceg hladnjaka; aka se teenost za hladenje naglo
ispusti. a pritisak padne na atmosferski, pocece da
isparava. Stoga pustite motor da se ohladi. Zatim
Obujmice sa oprugom skidaju sa klestima. Jednostavno pritisnite krajeve obujrnice da biste sma~
139
"
;aM.
mIMem
SISTEM ZA HLA>ENJE
1,
I
donje crevo hladnjaka. Sipajte sredstvo za ispiranje (kupljeno u prodavnici auto-delova) u hladnjak. Koristite bastensko crevo da napunite hladnjak vodom do predvidenog nivoa. Taj nivo je
otprilike 2-3 em ispod ivice otvora za nalivanje
hladnjaka.
5. Vratite na svoje mesto poklopac hladnjaka.
6. UkljuCite motor i pustite ga da radi onoliko
koliko je naznaceno u uputstvima datim uz hemikaliju za ispiranje, obicno oko 15 minuta. Potpuna odvrnite komande grejaca; ova obezbeduje
da rastvor za ispiranje prode kroz ceo sis tern i
opere i jezgro gretaca.
Ovaj postupak ukljucuje upotrebu pribora za ispiranje koji postaje sve popularniji kako medu ama-
'!
,,
l
140
I !I?,
.
,1'.-
SISTEM ZA HLA)ENJE
.' --------------------~~:!....:!:!...!.!.!:=~
141
----
---~-."
---~------.
SISTEM ZA HLADENJE
Zamena remena
ventilatora
Alat i materijal
Remen ventilatora
7. 1skljuCite vodu i skinite bastensko crevo sa T-komada - nemojte jos da vracate poklopac na T-komad. Takode skinite usmerivac sa otvora za
nalivanje hladnjaka.
8. Ulijte dovoljno antifriza u hladnjak da se
napravi mesavina 1: 1 - na primer, 3 litra antifriza
za sistem za hladenje je 6 Iitara. Posto se ulije
antifriz, bistra voda ce isteCi iz T-komada tako da
ce mdavina biti u razmeri 1: 1 kada se doda
predvidena kolieina. Podatak 0 zapremini sistema
za hladenje nac; cete u prirucniku za vas automobil.
142
jos uvek u automobilu (motor treba da je isklju- cen). Ako je u losem stanju, zamenite gao Aka je
u ispravnom stanju, sledece sto treba da proverite
jeste da Ii je pravilno zategnut. Suvise labav
remen ne moze da obezbedi odgovarajuce hladenje pri malim brzinama kretanja. Suvise zategnut
remen moze da optereti lezajeve u pumpi za
vodu.
Napomena: skora svi poprecno postavljeni
I)
ij
!,
"
'i
NajceSca osteccnja zbog cega treba zameniti remen: (1) ispucan, (2) natop!jen
uljcm. (3) uglacan, (4) pocepan i (5) odvajanje slojcv3.
143
-;,;.
I
I
SISTEM ZA HLAElENJE
0-_--.1.' /.
za
SISTEM ZA HLADENJE
zategnutost remeha.
Alat i materijal
Klesta
Odvijac
Noz'
Posuda
Papir za glacanje (smirgla)
Creva hladnjaka
Crevo grejaca
Obujmice (selne)
Zaptivka
Skidanje
i namestanje
creva
evovOdi hladnjaka i grejaea obicno imaju vek
VeCina iskusnih
mehanicara preprucuje da se sva creva zamene
----.--...
-"--~
STSTEM ZA HLAElENJE
,i
r.J
~"""~
~;;;::==~~
I
S:
I
<
-i
\r! L
i:iu!
!In
146
Ukoliko je
i~te
Odrzavanje
termostata
crev~
na mesto i zategnite zavrtanj. Za opruzne obujmlee koristite klesta za stezanje zavrsetaka. Obuj-
0/
d'
C)
,-
Ii
Ii
i'~
\ ,!\11'II
\
,1'1
J
I _________________________
Ii
i
1III.__________ _
1m
"I!
t
II
!II
1\\
~ll
I
Ii
I[.n~
I i r r 1'1 I
, Illl
J
\ i
I"
'
--------------------------------------------------------~
147
_._.
_,.~
.~
U prescku su prikllZllni dci(l\'i lcrmoStJlll, (1) okvir. (2) klip. (3) cilindllf od
voska, (4) gumena membrana. (5) Z3vojnll opruga. (6) seog!!.: vcn!iill. (7)
zaptivka venlila, (8) zaptivka. (9) obodna zllptivka i (10) pflruomc3.
Termostati su osetljivi na promenu temperature tecnosti ZJ hl;ldenje. Oni se
zlltvaraju da bi sprecili prolazJk tecnosti kroz hladnjak bua je motor hladan.
a otvarllju s!.: da bi propuStili tecnost da cirkulise kana je motor Z;1[!rej3IL
Ala! i ma!erijal
Odvijac
Klesta
Kljucevi iii k1juc sa ozubljenjem i umecima
Cekic
Komad drveta
Posuda
Termometar
Komad zice
Strugac
Termostat i zaptivac
Voda
Krpe bez dlacica
Prstenasti zaptivac
Obujmice
148
hladan, Cime se ubrzava proces zagrevanja. Kasnije, kada je motor topao, termostat se sirom
atvara da bi omoguCio maksimalan protok tecnosti Za hladenje.
Kada je sistcm za hladenje Cist i radi pri normalnim tempcraturama, moze da traje godinama.
Mec!utim, on maze da izazove i pregrejavanje iii
probleme u vezi sa pregrejavanjem. Aka je termostat stalno otvoren, grejac u automobilu nece
proizvoditi dovoljno toplote po hladnom vremenu. Odnosno, ako se ne otvori, izazvace pregrejavanje. Lako je ustanoviti da Ii je termostat
ispravan. To se radi na sledeCi naCin:
I
I
!~
,;p;:a
SISTEM ZA HLA9ENJE
I
I
.I
.,
,
temperaturni raspon vaseg matora. Dobro proverite tehnicke podarke pre nego fro izidete iz prodavnice auto-de/ova. Na poslednjim tipovima
auto mobil a koji imaju motor sa elektronskim
komandama izuzetno je vazno zameniti termostat
onim koji ima odredenu ternperaturu. SuviSe
vruc termostat moze da izazove fijukanje i
detonacije u motorn, a suvise hladan, moze da
ometa rad komandi motora sto dovodi do povecane potrosnje goriva i povecane koliCine izduvnih gasova.
12. Skinite krpu.
13. Stavite termostat na sediste u bloku motora.
Neki termostati imaju prirubnicu koja se mora
staviti u poseban zleb. Na termostatu pise:
napred, gore i prema hladnjaku, Ovaj dec
termostata mora da se okrene prema hladnjaku.
Ako ne pogledate ove oznake, mogli biste da ga
naopacke postavite u kuCiste. Proverite da niste
naCinili ovu gresku. Kada 'niste sigurni u koji
polozaj treba da postavite termostat, pazite da
opruga i radni mehanizam ne budu okrenuti ka
hladnjaku (iIi dole u motoru).
14. Kad god montirate nov termostat koristite
novu zaptivku. Ona se obicno prodaje sa termo-
149
SISTEM ZA HLABENJE
150
SISTEM ZA HLAtJENJ
I.
Gore: delay] pumpe za vodu prikazani u'preseku 5U: (1) zaptivka, (2)
prcdnja caura, (3) nosac VentilalOra iii pagona. (4) .osovina. (5)
kuciSte. (6) zaptivcna prirubnica, (7) otYor za montaiu i (8) (urbina.
Pumpa omogucuje kruienje teenoSli za hladenje u motam. U sredini:
mnogi novi tipovi aulamobiJa nemaju zaptivke izmedu pumre za
vodu i mNora, a umcSl0 toga keristi se silikonsko sredstvo za
zaptiV3nje. Kada menjate pumpu za vocu, odlutite da Ii cete panovo
upotrebiti sillkonsko srcdstvo za zaptiv;mje iii zaptivku. Na dnu:
turbina vodene pumpe (9) usmerava tecnost za hladenje iz hladnjaka
ka motoru.
151
Ii
SISTEM ZA HLA>ENJE
~~~~~~~~-----------------------------------------T
r-----------------------------------~~5-------------~
I
CD
1. Kada se motor ohladi, skinite poklopac bladnjaka; to ce olaksati ispustanje tecnasti za bladenje. Klestama odvrnite ispusnu slavinu u blizini
dna hladnjaka. Aka zelite, pan ova da upotrebite
tecnast za hladenje, ispustite je u eistu posudu.
Kada je teenost za hladenje potpuno ispustena iz
hladnjaka, zavrnite slavinu. Napomena: neki stariji tipovi automobila nemaju ispusnu slavinu na
bladnjaku. Da biste ispustili tecnost iz takvog tipa
bladnjaka, moracete da skinete gornje crevo hladnjaka kako je opisano u postupku 3.
152
-------------------
,
i
~1
!=
1 ....."""""-~----.--. .
...".',
Il"""""'~-
SISTEM ZA HLAf)ENJE
ip,:;:.;'_----------~-------=:.=.:..::::!!!..!:=.!..===
,
,
I
I
. I
I
I
se moraju zameniti.
II
W~
tor za pumpu za vodu. Napomena: ako vas automobil ima elektricniventilator, mOIacete da iskIjuCite elektricnu instalaciju. Na automobilima sa
prednjim pogonom koji imaju poprecno postavljen motor, necete morati da skidate ventilator,
osim ako yam nije potrebno vise prostora da biste
dosli do pumpe za vodu.
5. Kljucem sa ozubljenjem i odgovarajuCim
umetkom skinite vijke koji pricvrscuju pumpu za
vodu. Treba da ih ima cetiri do sedam.
6. Izvucite pumpu. Napomena: u retkim slucajevirna moze da bude potrebno da skinete hladnjak
da biste dosli do pumpe za vodu, odnosno da
skinete masku, creva i nosace hladnjaka.
153
"'"
SISTEM ZA HLAf>ENJE
isecete, moracete da montirate nova prema uputstvima iz odeIjka Skidanje i narnestanje creva.
Obavezno koristite nove obujrnice za creva ukoliko stare nisu potpuno ocuvane. Izgrebite iIi ski-
Klesta
Kljucevi
Odvijac
Ostar noi
Kljuc sa ozubljenjem i umeeima
Grebac
Poluga
Uredaj za ispitivanje pritiska u sistemu za
hIadenje
Pribor za ispitivanje antifriza
Posuda
Krpa bez dlaCiea
Sredstvo za zaptivanje
Pumpa za vodu sa zaptivkom
Crevo grej aca
Crevo hladnjaka
Hartija za glacanje (smirgIa)
. ' Antifriz
Voda
7. Stavite krpu koja nema dlaCiea u olvor u kome
je bila pumpa. Grebacem skinite staru zaptivku i
sredstvo za zaptivanje sa nosece povrsine pumpe
nite hartijom za gIaeanje ostatke sredstva za zaptivanje sa povrsine na kojoj s'e crevo montira. Swvite oa svako crevo DOVil obujrnicu. Aka se
panovo koriste stare, pazite da ih stavite na creva
pre nego 5to ih montirate. Namestite svako crevo
Zamena cepova na
bloku motora
A bolje je da
i- pw
SISTEM ZA HLAlENJE
CD
IbJlI
CD
II
,I
Alat i materijal
Ii
Posuda
Klesta
Ceki':
Rucna svetiljka
_
Hartija za glacanje (Smirgla)
Probojac
Odvijac
Sredstvo za zaptivanje
Antifriz
Voda
1. Kadaje motor ohladen, skinite poklopac hladnjaka, a onda otvorite ispusnu slavinu na hi adnjaku da biste ispraznili sistem za hladenje.
s. Posta ste skinull cep, pailjivo otistite i pregledajte otvo[. OCistite sve tragove tecnosti za hlade155
--,
Ii
SISTEM ZA HLAE>ENJE
I
II
Zamena hladnjaka
AlaI i materijal
Posuda
Klesta
Kljucevi
Odvijac
Antifriz
Voda
156
SISTEM ZA HLADENJE
'I'
.I .
.I
Ii
1
157
SISTEM ZA HLADENJE
redom. Ponovo napunite sistem za hladenje svezorn mesavinom antifriza i vade, zatim ukljuCite
motor i proverite da negde ne propusta. Aka
hladnjak ima okvir za ventilator, ne zaboravite da
ga vratite na svoje mesta. Aka zaboravite, smanjice se ucinak ventilatora sto moze dovesti do
pregrejavanja. Napomena: aka se hladnjak menja
zato sto je star, trebala bi da pailjiva proverite
creva hladnjaka i grejaca, pogonske remene i
spojnicu ventilatora, kao i da zamenite sve de love
koji nisu ispravni.
Grejaci
AlaI i malerijal
OsiguraCi
Regulacioni ventil grejaca
Antifriz
Voda
Krpe
3. Aka vase vozilo ima automatski menjac, iskIjuCite vodove za hladenje ulja u menjacu sa hladnjaka i zatepite ih da teenost iz menjaea slueajno
ne bi iscunla napolje.
158
,:
ll~
_ ..~ i
Gn:janjc: (1) poklopac hladnjka, (1) ckspanzioni sud, (3) ventilator, (4)
hladnjak, (5) ventilatorski remen, (6) vod za rashladni fluid, (7) ispusna
s]avina, (8) donje crevo hladnjaka, (9) vodeni omotac, (10) creva grejaca,
(11) odvodna cev nn bloku matora, (12) motor ventila!ora grejaca, (13)
jezgro grejaca, (14) cep na bloku motora, (15) glava cilindra, (16)
termosfat, (17) gamje crevo hladnjaka i (18) pumpa za vodu,
~S!.::IS!.!T.!:Eo!!M~Z~A....!.H!!-L~A;fJ-;E~N~J~E=---_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-lli
r\,
!,
,i i,
, i
l
;
160
Ii.,
..
Provera rada grejaca
iIi je sarno toplo, mazda je jezgro grejaca blokirano. avo ponekad moze da se otkloni ispiranjem
eelog sistema za hladenje odgovarajuCim sredstvom koje maze da se nabavi u prodavnicama
'l,
3. Ako se sistemom upravlja preko kabla, proverite da Ii je kabl dobro spojen sa klapnama.
_ _ ...
,..
III
i .
c. . c:.
1~
'~
i
SISTEM ZA HLAf)ENJE
;1
f,
!
SISTEM ZA HLADENJE
\
o
Klima uredaj
driavanje i opravke klirna-uredaja u automo-
,-,;
SISTEM ZA HLAlENJE
Alat i materijal
Zastitne naocare
Radne rukaviee
Uredaj za ispitivanje remena
Okasti kljuc
Poluga
Pogo~nski remen klima-uredaja
Osiguraci
Krpa
dodir sa kozom, moze da izazove ozbiljne promrzline. Ako yam prsne u oei, magao bi da izazove
slepilo. Ako se odlucite da napunite sami klimauredaj, moracete da rukujete bas tim sredstvom.
Ako se ipak resite da kupite pribor za punjenje,
treba pailjivo da se pridrzavate uputstava proizvodaca (veCina nesrecnih slucajeva desava se zbog
nepostovanja uputstava). Mi yam ipak preporucujema da klima-uredaj prepustite profesionalnom mehanicaru. Paseban alat, merni instrumenti i vakuumska pumpa potrebni za ovaj
ozbiljni posao na klima-uredaju sllvise su skupi za
mehanicara-amatera koji ga koristi vrlo Tetko.
Ukoliko sumnjate da vas klima-uredaj ne radi
kao sto bi trebalo, ovih nekoliko osnovnih stvari
maiete da prove rite pre nego sto odvezete automobil na popravku. Upozorenje: kadkod radite
bila sra u vezi sa klima-uredajem, budite veoma
pailjivi i obavezno stavite zastirne naocare i
zastitne rukavice.
Provera pogonskog remena
Pogonski rem en klima-uredaja proverava se na
sledeCi narin:
eev, kao i kaisnik prema prednjem kraju. Kompresor je najvazniji dec klima-uredaja koji mora
da fadi odgovarajucom brzinom da bi sistem
radio.
2. Proverite pogonski remen klima-uredaja da
vidite da Ii je dobro zategnut. On ne bi smeo da
ulegne vise od 2-3 em kada ga pritisnete prstom
na otprilike polovini postrojenja izmedu kaisnika
kompresora i pogonskog kaisnika. Zategnutost
_remena moze da se proveri i pomoell instrumenta
za ispitivanje kaji se maze nabaviti u veCini prodavnica auto-deleva.
3. Ako je ulegnuce veee od 2-3 em, okastim kljucern olabavite vijke koji pricvfscuju kompresor za
nesace.
4. Posto ste olabavili vijke, povueite polugom
kompresor napolje da biste zategli kais.
S. Penovo pritegnite vijke Dasaca kompresora.
6. Dok to radite, prove rite remene ventilatora.
kaa i sve astale, da nisu naprsli, rasenjeni iii
pohabani.
7. Promenite svaki remen koji vam izgleda Slimnjivo. Uputstva za skidanje i montiranje nalaze se
u odeljku "Zamena pogonskog remena alternatora u poglavlju "Sis tern punjenja i U odeljku
Zamena remena ventilatora u aVOID poglavlju.
Kada su pogonski remeni zategnuti i ispravni,
ukljucite motor i ukljuCite klima-uredaj. Trebalo
bi da cujete spojnieu kompresora kako se ukljueuje. Kao sto je vee pomenuto, kompresor ima
pogonski kaiSnik na prednjem kraju. Ovaj kaisnik
se okrece dok motor automobila radio Kada
ukljuCite klima-uredaj, magnetna pogonska spojniea se aktivira (treba da se cuje skljoeanje) i
kompfesor pocne da radio
Provera spojnice kompresora
Da Ii je spojniea kompresora ispravna, moiete da
proverite na sledeCi naCin:
163
.,,,,,,,,,,,,,,,,, . ,,,,,,,,,,
["""""''''''''''''''''''''1
."" . ", . "",,,,,,,,,,,,,,,
~==.=============.~~.
164
Ii
..---------------------~~!j
SISTEM ZA HLADENJE
Punjenje klimauredaja
Alat i materijal
kompresora iii usisnom vodu kaji povezuje isparivac i kompresor. Aka uredaj jas radio usisni vod
pod niskim pritiskom mazete pronaCi ako opipate
kompresorska ereva. Ono hladnije je usisni vod.
Upozorenje: pazite da ne prikljuCite crevo za
punjenje na taj vod. VeCina prikljL/taka Srederovag ventila na usisnim i odvodnim cevima je iz
predostroinosti napravljena u razliCitim veliCinama da se slucajno ne hi pomesale.
nji ucinak.
Fkontrolog
!
I
~-
okceta
posebnim
instrumentom
165
'O:i
SISTEM ZA HLABENJE
6. Praverite panavo kontrolno okce iIi temperaturu vazduha koju klima-ureelaj izduvava. Ako je
,~
CD
~-/F====DL~---+--c::!'
- - - - - - ~~;!
---'-'I~
~_!I__ :I
I
l'
--1--'
.
I
I
I I
I
I
'~
I I
I I
I I
I
I
I
I I
Kada punite klima-uredaj, freon treba dodat! u usisno crevo pod niskim
pritiskom (J) ili u komprcsor (2). Ne pokusuvajte da prik!jutitc creVQ m
punjenje ni nll jcdan ad druga dva voda koji 5U vruci kad se dodirnu.
Osta!i delovi urectaja su kondenzator (3) koji se nalaz! ispred hladnjaka i
isparivac (4) koji je smdten ispod lable sa inslrurnenlima u Kubin! v(lziia.
166
SISTEM ZA
DOVOD GORIVA
! .
!
I
I
ob~irQm
opste:n
trosieete vise goriva jer naglo ubrzanje automobila zahteva i veti dovod goriva u motor. Potrosnja goriva raste i pri velikim brzinama. Medutim,
koliko god ogranicenja brzine oa putevima bila
nepopularna, Cinjenica je da veCina automobilskih motora radi mnogo efikasnije pri brzini od 80
nego 100 kilometara na sat.
Pretpostavicemo da je ree 0 benzinskom automobilskom motoru iako mnogi automobili trose i
dizel gorivo. Pre svega, upoznacemo se sa OSTIavnim delovima sistema za dovod goriva. To su:
Ii I
I
167
Ii
I
!
!;!
:;~
168
...
i
I.
169
.. SrSTEM-zADOVOD GORIVA
,,'i
"i
:i
Ala! i ma!erijal
Kljucevi
Jaka svetiljka (sijalica od 100 vati iIi praduzni
kabl)
Klesta
Odvijai'
Krpe
Uloiak preCistaca za vazduh
T-prikljucak
Dizalica i sigurnosna postolja (sarno za neke
tipove automobila)
cesee aka vozite po prljavim iIi prasnjavim putevirna. Zaprljan preCistac za vazduh ometa ulazak
vazduha u motor sto poveeava potrosnju goriva.
U svakom slucaju, preCistac bi trebalo proveriti
bar posie svakih 5000-6000 kilo me tara voznje i po
potrebi ga zarneniti.
PreCistac se nalazi u kuCistu koje je smesteno
na vrhu karburatora iIi leptira iIi odmah ispred
detektora protoka vazduha. Precistac za vazduh
se proverava i po potrebi zamenjuje na sledeCi
naCin:
L Otvorite poklopac motara i pronadite kuCiste
precistaca za vazdllh.
,,
Odrzavanje
precistaca za
vazduh
reCistac za vazduh obicno se zamenjuje prilikom svakog podeSavanja motora -iii bi bar
tako trebalo da bude. VeCina proizvodaca automobila preporucuje zamenu ovog filtra mnogo
170
4. U veCini automobila koriste se dva tipa preCistaca od hartije - okrugli iii pljosnati. Precistac od
hartije proverava se tako sto se iznutra osvetli
jakom svetiljkom (sijalica od 100 vati). Ako svetlost ne prolazi kroz precistac od hartije, znai'i da
ga treba zameniti. Nemojte duvati vazduh kroz
preCistac da ga ne biste ostetili; osteeeni preCistai',
ako ga vratite u kuciste, propustace jos vise
prljavstine u motor. Ako se u vasem automobilu
nalazi precistac ad poliuretana obmotan oko
metalnog noseeeg sita, proverite da Ii je ulozak
ostecen; ako je pocepan, treba ga zameniti.
'~
I~
I '~
I I\
I!
1 '.
~ij
---I~
CD
!,
I,
CD
II
il
II
'
fi
~I
P'1
Tipiean sklap preCistuca Z<I v:lZduh: (1) fluvnk::l Zll pricvr~Civanje, (2)
pokJop~c, (3) Ui01...1k. (4) senlOr:.m tcmperaturu, (5) kuCistc, (6)
vakuumska membrana, (7) usisni otvor, (8) raptivka. (9) goli vijak. (10)
crevo za usisavanje toplog vazduha i (11) pn:tist;lc uredaja Za cirkulaciju
bcnzinskih i uljnih isparenja.
171
.iI'.LIIIill_... ----------~--.
poklopac na mestu i da nije pritegao neki provodnik iIi crevo iz prostora za motor. KuCiste preCistaca za vazduh ne bi smelo da ima zazora oko
poklopca.
suvife je opasan.
Ako zbog podesavanja treba da skinete celo kudste preCistaca za vazduh sa motera, to se radi na
sledeCi nacin:
1. Skinite poklopac sa kuOista pretistaca za vazduh i ulozak na vee objasnjen naCin.
172
,!
!
i'
---..
~-~
SISTEM ZA DOVODGORIVA
5. Kada su sve obujmice i creva skinuti (zap arntite gde su se nalazili), podignite kuCiste precistaca za vazduh sa karburatora iIi leptira.
6. Kada zamenjujete kuCiste preCistaca za vazduh, ponovite postupke od 1 do 5 obrnutirn redosledorn. Prove rite da Ii su spojevi sigurni.
Zamena precistaca
za gorivo
a bi radio kako treba, motor u svakom tre-
173
-~------ "----"~
Alat i materijal
Otvoreni
Raseceni
PreCista,;
Crevo za
Krpe
kljucevi
i cevasti kljucevi
za gorivo
dovod goriva
gorivo. PreCistac se nalazi negde izmedu rezervoara za gorivo i karburatora, leptira iii ubrizgaca za
gorivo. Tacno mesta na kame se nalazi, nati cete
Sll
karburatora. Ovaj tip preCista,;a lako je identifikovati jer izgleda kao mala metalna iii plasticna
posuda spojena sa cevovodom za gorivo pomocu
gorivo. PreCistac moze da bude iii linijski iii pricvrseen zavrtnjima. Upozorenje: za sisteme za
'ubrizgavanje goriva lipiena je da rade pod visokim
pritiskom. Motor treba izvesno vreme da bude
iskljui'en pre.nega sto se olabavi prei'istae da hi se
prilisak u cevovodima za gorivo smanjio, kako je
10 naglaSeno i u postupku koji propisuje praizvodae i u postupku koji je apisan u ovomodeljku.
Kod automobila koji koriste dizei gorivo kuCiste precistaca za gorivo smesteno je u prostoru za
motor. KuCiste treba da se otvori da bi se precistac zamenio. Ovi preCistaCi cesto sluze i za prikupljanje vode, a kuCiste precistaca ima malu
slavinu koja omogucuje da se povremeno voda
ispusti iz kucista. Prisustvo vode ne znaci da
preCistac treba zameniti. Nekim sistemima je
potrebno premazivanje da bi se uklonili vazdusni
mehuriCi kada se preCistac zameni. I u ovom
174
preCistacu.
5. Preg1edajte da Ii na gumenim crevima ima
znakova propustanja goriva, naprslina i drugih
promena. Po potrebi ih zamenite (veCina preCistaca prodaje se zajedno sa novim crevima i obujmicama).
6. Montirajte nov preCistac za gorivo. Pazite na
I,
SISTEM ZA
~OVOD
GORIVA
i
'~
I :
I'
f :
i .
! ,
1'
! ,
!
-1
!, ,
"
.
-2) mehanicka pum pa za gariva, (3)
' rczcrvoara
:> karburator. , .
za...
gonYo,
t . I. (')
I) cevovod lZ
.
(4) limJsb
pre tistac
d vod gonva.
za gonvo I
. '"'' 0
.
,,," ,,',,(
PU~i:'"
('m,du pa
. re(':istat,
. lac se vrio
Linijski pretlSKada namestale novi P'anja goriva,
karburalOra.
preCistatu
kOla po kazuje pravac 51mJ
,,,ollou "
175
---~--------- -
staca. Namestite ga u odgovarajuci polozaj. Stavite creva na dovodni i odvodni otvor kucista
precistaca. Zategnite crevne obujmice da spreeite
propustanje goriva.
7. Ukljucite motor i proverite da gorivo ne curi
na spojevima. Po potrebi pritegnite obujmice.
8. Vratite kuCiste preeistata za vazduh na svoje
mesta.
Zamena fillra sa navojem
Kod vozi!a tipa "ford" obicno se koristi preCistac
koji se montira direktno na karburator na kraju
cevovoda za gorivo. Benzin ulazi u precistac iz
cevovoda za gorivo koji dolazi lz pumpe za
goriyo. Obieno se na kraju yoda nalazi malo
gumeno creVQ koje ga spaja sa preCistacem za
goriyo. Crevo je na krajevima obicno pricvrsceno
obujmicama. Takay precistac se zamenjuje na
sledeCi naCin:
1. Pre nego sto skinete stari preCistac za gorivQ,
nabavite odgoyarajuci u prodavnici auto-deloya.
2. Pronadite pretistai' za gorivo. On je okrugao i
liCi na posudu precnika od oko 2-3 cm.
1
f
I
~
Il
I
I
I,
'".'
"
176
~
~
(/
---0
________ I,I
,
i
............
f
(I) navrtka preCistaca, (2) zaptivke, (3) preCistac, (4) opruga i (5)
karburator.
VeCina vozila im3 prccisl<lc za gorivo koji je smesten u karburatoru
na spojcvima cevoyoda za gorivo. Potrebno je zarneniti sarno ulozak
koji je abicno ad bronze ili hartije.
177
;1
I
!
:ll
1
-.
r
+
Na vozilima sa sistemom za ubrizgavanje goriva, potrebno je smanjiti
pritisak u cevovodu za gorivo pre nego sto zamenite pretlslaC,. Ako.
vozilo irna sarno jedan kab!oyski prikljucak (I) na ubrizgatu, skinite gu
j spojite pomocu produtnog bb!a (2) sa pozitivnim po!om akumulatora
ako 10 sekundi kako bi 5e ubrizguc (3) napojio elek(ri~nom energijom.
178
!
<
1_1
~;;;_,~;_;_'
.....
,
,
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _;;;SI:.:=S..:..;TE::;M.:.:...=Z'-'A-=O:.;:O:...:V-=Oc.:O-::G::..:O:..:.R.:..:.IV..:..;....:A
I
I
I
p=p
!,
,I
179
-.,"~"'"-~'-----~--'---
Ispitivanje
I zamena
pumpe za
gonvo
Zadatak pumpe za gorivo je da salje u karburator gorivo pod pritiskom. Ukoliko ne moze to da
Ala! i ina!erijal
:;
naocare
Zastitne
Baterijska lampa
kljucevi
Raseceni
Otvoreni kljucevi
pumpa za pneumatike
Rucna
Manometar za pumpu za gorivo
oz iii strugac
NVoltmetar
i sigurnosna postolja
Dizalica
Cevovod za gorivo
Gumeno crevo
Posuda
- menzura ad 2 litra
Krpe
Pumpa za gorivo i zaptivka
za zaptivanje
Sredstvo
Osigurac
Hemikalije za ciscenje
nicka i elektricna.
, .
"'.1.
i',
.,.
,to
vine matora. Kako se tokom rada motora bregasta osovina okrece, osovina iii aktivirajuca poluga
..1:
180
i.
'I
i _I
181
1
..,~----
\\ i
'
mesta koja propustaju i po potrebi zamenili cevovade za gorivo, mozete da pristupite ispitivanju
pumpe za gorivo.
Ispitivanje protoka (odnosi se sarno na
mehanicku pumpu za gorivo)
Ovo ispitivanje treba da utvrdi da Ii je pumpa za
gorivo sposobna da u svakom trenutku isporuCi
odgovarajucu koliCinu goriva u karburator. Kapacitet pum]ie se ispituje na sledeCi naCin:
1. Skinite kuCiste precistaca za vazduh na osnovu
uputstava iz odeljka Odrzavanje precistaca za
vazduh.
1!
" '
I, ,
8. Proverite u prirucniku za vas automobil predvideni protok pumpe za gorivo i uparedite dobijeni rezuttat. Ako se kapacitet nalazi u granicama
predvidenim u speeifikaeiji, ponovo prikljucite
sekundarni visokonaponski kabl indukeionog
kalema i predite na ispitivanje pritiska pumpe za
gorivo. Aka kapacitet nije u skladu sa specifikacijama, uradite sledeee:
A. Kljucem odgovarajuee velicine po novo spojite
cevovod za gorivo sa karburatorom.
B. Iskljutite cevovod za gorivo sa pumpe za
gorivo koji vodi ka rezervoaru zn gorivo.
C. Spojite jedan kraj gumenog ere va sa slobodnim prikljuekom na pumpi za gorivo.
D. Stavite drugi kraj gumenog creva u posudu sa
bcnzinom zapremine od oko 2 litra.
E. Ponovite ispitivanje kapaciteta prema postupeima datim u tackama 6-8. Ako usisana koliClna
goriva iz posude odgovara naved~noj koliCini u
prirucniku za odrzavanje, znaci da Je mozda cevovod izmedu rezervoara za gorivo i pumpe zapusen.
9. Ako sumnjate da je cevovod za gorivo zapuen, obavite sledece ispitivanje:
A. Kljucem odgovarajuce veliCine skinite cevovod za gorivo sa rezervoara za gorivo taka da
bude otvoren na oba kraja.
B. Produvajte cevovod vazduhom. Ubaeujte vazduh u vod u praveu suprotnom od normalnog
pravea strujanja goriva. Za ovo moze da se upotrebi ruena pumpa za pneumatike. Upozorenje:
produvavanje voda duvanjem iz usIa nije preporuCljivo S obzirom da je benzin olrovan.
182
01...;111..1.'
____
y_ .... __ .............
! ,
--
-----L
1
!
',,'.
4. Ukljucite motor i pustite ga da radi na praznom hodu oko 15 sekundi. Ocitajte rezultat na
manometru tokom fada motcra.
5. Uporedite pritisak pumpe za gorivo naznacen
u vasem prirucniku sa rezultatom dobijenim na
manometru i iskljui':ite motor.
6. Ako je rezultat dobijen na manometru u
skladu sa predvidenim, iskljucite manometar,
ponovo prikljucite cevovod za dovod goriva sa
karburatoram i -panova montirajte kuCiste preCistaca za vazduh. Ako je rezultat razliCit od predvioenog, zamenite pumpu za goriyo.
,i
I ,
I
l
.... _ _ _
~.",.....
sledece:
1. Proverite osigurac koji stiti elektricno kolo
pumpe za gorivo. VeCina elektrienih pumpi ima
ovakav osigurac. On je obieno smesten u kutiji sa
osiguracima ispod instrument-table; tacno mesta
naznaeeno je u prirucniku za vas automobi1. Vizuelna provera ce yam pokazati da Ii je osigurac
pregoreo. Aka je pregoreo, zamenite ga novim
iste jaCine.
energijam.
Posta
185
l
'm
(1) dovod gOrin, (Z)'bdvod u karburator, (3) pumpa 1:a gonYo, (4)
zaptivka, (5) odstojnik, (6) zlIpdvka odstojnika i (7) vijak za
pricvrsCivanje.
186
.......-----------
,
:1
~1
pricvrstite kljucern
I iI
,.
CD
187
I"
rI
188
Podesavanja
karburatora
Alat i materijal
Klinovi za tockove
Kljui'evi
T-prikljucci
Tahometar
Odvijac
Ulozak precistaca za vazduh
,
t
ti.
VA
ski odrzava prazan hod u okviru predvidenih graniea, podesavanje praznog hoda nije moguce,
U zavisnosti od veliCine karburatora postoje
jedan iii dva zavrtnja za podeSavanje smese praznog hoda koji su smesteni pri dnu, Zavrtanj praznog hod a je jednostavan ventil koji podesava
koliCinu benzina koji se meSa sa vazduhom dok
protice kroz karburator pri malom broju obrtaja
motora, Ako se zavrtanj za podesavanje smeSe
praznog hoda okrene u praveu kretanja kazaljki
na satu, koliCina benzina se smanjuje i smesa
vazduha' i goriva postaje siromasna. Kada se
ovaj zavrtanj okrene u smern suprotnom kretanju
kazaljki na satu, protok benzin a se povecava i
smesa vazduha i goriva postaje bogata.
189
5. UkljuCite motor.
190
'='':\'''~
~~.~_'~_'___~----------------------------------~'S~IS~T~E~M~Z~A~D~O~V~O~D~G~O~R~IV~A
,
-i
9. IskljuCite motor.
10. Vratite kuCiste preCistaca za vazduh na meslo
ali ne iskljucujte tahometar.
1 L UkljuCile motor i proverite rezultat na tahometru. Aka se vrednost nalazi u okviru preporucene ( 20 obrtaja u minutu), postupite prema
uputstvu iz tacke 12. Ako nije, obavile finalno
podesavanje. Napomena: u slucaju smanjenja
broja obrtaja na praznom hodu motora posle
zamene precislaca za vazduh, proverite da ulozak
precistaca ne ometa protok vazduha (maida je
zaprljan) i po potrebi ga iIi oCistite iIi zamenite.
Uputstva su data u odeljku "Odriavanje preCistaca za vazduh.
191
l
(I
!
I
j
1
i
'i
'.I
192
m
I
~.
il,
,
I
,
'
16. UkljuCite motor i oCitajte cezultat na tahometru. Ako je rezultat u okviru predvidene vrednosti
( 20 obrtaja u minutu), predite na sledeCi postupak. Ako nije, izvrsite ovom prilikom konaeno
pOdeSavanje.
17. IskljuCite motor.
18. Iskljueite tahometar tako sto cete ponoviti
postupak iz taeke 4 obrnutim redosledom.
vazduh~<.
Napomena: zacepite
193
1
9. IskljuCite motor.
10. Vratite kuciste precistaca za vazduh na mesto
ali ne iskljucujte tahometar.
11. Ukljucite motor i oCitajte rezultat na tahometru. Ako se broj obrtaja motora nalazi u okviru
preporucene vrednosti ( 20 obrtaja u minutu),
predite na postupak iz tacke 12, a ako nije, podesite prazan hod kako je objasnjeno u ovom
odeljku.
I
!
}
i
-,~
Jii
Odrzavanje uredaja
za pai<:retanje
hladnog moiora
III.
Alat i materijal
Kljuc
Odvijac
Krpa
Sprej za Ciscenje karburatora i coka
Termostatska opruga
'lI
!
'!~
~,~
tava i otvara leptir za vazduh usled cega se propusta vise vazduha te smesa postaje siromasnija
gorivom.
11
I
195
. 1
'
L '- - - '
-"
--~--~.--
I
i
1
J
,,
J
~
~
..1
196
potrebna je zamena.
Odriavanje automatski podesljivog uredaja za
pokretanje hladnog motora
-,
~~_~
__----~--------------------------------~S~IS~T;E~M~Z~A~DO~V~O~D~G~O~R~iV~A
0-----7"1
_I
_-
197
'~
,
I
Ukoliko ste primetili neki od navedenih 'problema postupite prema sledeCim uputstvima:
.1
I
Mehanizam za
reJulisanje
ga+sa
mGtora
Alat i materijal
3. IskljuCite kabl sa poluinog mehanizma na karburatoru. Kabl je obicno osiguran pomocu rascepke iii obujmice u obliku potkovice. Skinite
klestima rascepku iii obujmicu.
s.
198
~.
i
I
"~l
Tipican poluzni mehanizam gasa motora: (1) poluga pedale ta gas, (2)
driac kabla (sajle) xa gas, (3) kabl"Za gas, (4) mehanizam za
startovanje. (5) povratna opruga, (6) mehanizam Jeptira karburatora i (7)
poluga meh:mizma ta stanovanje (sauh).
I
I~
I
I
Zamena
karburatora
AlaI i malerijal
arburatar je dea vozila kaji se maida najslabije paznaje. Njemu se cesta pripisuju problemi kaje je u stvari prouzrakavaa neki drugi
sistem u matoru. Grub prazan hod, oklevanje
tokom ubrzavanja, veliki utrosak goriva po kilometru iIi nedovoljna snaga magu da budu simptami kvara karburatora, ali testa potitti iz sistema
za paljenje. lednostavno podesavanje karburatora opisano u ovom poglavlju, ili cistenje karbufatora mogu da povrate motor u dobra radno
stanje.
Drugim retima, karburatori se testa neposredne zamenjuju. Dobar mehanicar ce proveriti
sve ostale mogucnosti pre nego sto zameni iIi
remontuje karburator.
Ako ste utvrdili da je vasem karburatoru potreban. remont iii zamena, njegovo skidanje sa
motora nije toliko tesko da ga ne moze obaviti
veCina mehanicara-amatera. Medutim, ne zaboravite da svaki proizvodac automobila ima
posebnu konstrukciju karburatora, tako da se
postupci oko skidanja i zamene razlikuju. Medutim, uputstva data u ovoj knjizi odnose se na
veCinu karburatora.
Garniture alata za remont karburatora uglavnom kostaju manje od fabricki remontovanog
karburatora, te se na tom poslu moze prilitno
ustedeti. Detaljna uputstva priloiena su uz alat za
popravku. Medutim, proizvodaCi automobila
testo vrse manje ispravke na modelima iii tamenjuju karburatore. Stoga nije uvek lako pronaCi
pravi alat taka da se cesto mnogim mehanicarima-amaterima desava da otkriju da imaju pogresnu
garnituru alata tek kad skinu karburator. Karburatori na najnovijim tipovima automobila postali
su komplikovaniji zbog stroiih propisa 0 izduvnim gasovima, tako da ce za njihovu popravku
200
l,
r,i
,i,
Ii
I
I
I,
zbog_ponovnog montiranja.
n
tt
~
i
ii
l
<!l
I
14. Po novo spojite kabl mehanizma za regulisanje gasa motora sa karburatorom.
loneetu karburatora. Ova razlika u pritisku usisava gorivo kroz dizne i kanale karburatora do
difuzora gde se mesa sa vazduhom i ulazi u usisni
vad.
Kad sistema sa ubrizgavanjem goriva, odmeravanje goriva ne zavisi od razlike u vazdusnom
osnovi sastoji od
202
latora pritiska (koji obezbeeluje podjednak pritisak goriva za svaki ubrizgac), kuCista sa jednim iIi
dva ubrizgaea i kompjuterom za regulisanje rada
metCTa i njegovih senzora.
UbrizgaCi su u stvari jednostavne mlaznice koje
se otvaraju kada pobudni napon stigne do solenoida ugradenog na ubrizgacu. Drugim reCima,
I.
1
I~
s!ucaju sa klapnom (2) koji meri koliCinu vazduha koja ulan u motor,
take da kompjuter moie da odredi taenu koJicinu goriva. Ostali
uObicajeni scozari 5U: za kiseonik (3). po!ozaj !cptira (4) i
temperaturu rashl<ldnDg fiuida (5).
203
@~+
CD
\
~ _________ J
I\'"
'..i
I I'
I'
r----------------------------------------------------~~~~~~~~~~~~
,
I
I
I
rlI
sanje rada motora dpk je sistem za paljenje ukljucen i nikada ne pokusavajte da premostite, uzemIjite iii ispitujete senzore ako to izriCito nije
receno u prirucniku za popravku. Kompjuter i
senzori su veoma osetljivi na naponska preopterecenja, a ukrstanje pogresnih provodnika iIi uzemljenje kola pod naponom moze lako da osteti neki
deo sistema.
Medutim, ako ne posedujete veliko znanje,
rnozete da steknete izvesnu predstavu
tome sta
Ubrizgavanje
dizel
goriva
nom hodu kod sistema sa direktnim ubrizgavanjem goriva. Ako se neki od ubrizgaca ne zatvara
potpuno, ispustace gorivo, sto dovodi do preterane potrosnje goriva, sllvise bogate smese i
moguceg grubog rada na praznom hodu. Kod
!
'I
;L'
.1'
205
privlacnim od benzinskih motora. Zbog povecanog propustanja ulja izmedu cilindara i klipnih
prstenova kod dizel motora, obicno se preporucuje cesca zamena ulja. Dizel motori mogu da
budu bueni, aida tesko startuju po hladnom
vremenu. Sistem za ubrizgavanje dizel goriva je
Za razliku od sistema sa ubrizgavanjem benzina gde se gorivo ubrizgava u usisni vod iIi u
kod dizel motora broj obrtaja regulise se iskljuCiva odmeravanjem goriva pomocu pumpe za
o
Tipiean sistem sa ubrizgavanjem diu! goriva: gorivo se ispumpava iz
rezervoara (1) pomocu elektricne pumpe (2), prolazi kroz precistac (3) i
ulazi u pumpu za ubrizgavanje goriva (4). Ova pumpa regulise
sagerevanje i broj obrtaja motom tako ~to ubrizgava odredenu kolicinu
goriva kroz S\luki ubrizgac (5) tacnim redosledom 'preke vodova za
ubrizgavanje (6). Visak goriva vmCa se nazad u rezervoar za gorivo kroz
povratni vod (7).
206
w---
I -
Kada se dizel motor startuje, naroeito po hladnom vremenu, toplota kompresije moze da bude
nedovoljna da up ali gorivo, te je stoga potreban
pomocni sistem za zagrevanje. To je sistem grejaca. Svaki cilindar ima po jedno grejno telo sa
navojem koje se zagreje do usijanja kada je pod
naponom. Elektriena energija se dovodi do grejaea kada se ukljuCi kontakt-kljue sistema za
paljenje, a grejaGi ostaju pod naponom sve dok ih
automat ne iskljuCi za otprilike jedan minut posto
motor startuje. To znaGi da problemi sa startova-njem cesto nastaju zato sto je sistem grejaca neispravan ili zato sto je neki od grejaea pregoreo.
Neispravni grejaCi se mogu zameniti kao i sveCice.
Njihova ispravnost se proverava merenjem elektriene otpornosti.
Posle startovanja, dizel motor ce nastaviti sa
radom sve dok pump a za ubrizgavanje goriva
dobija gorivo. Jedini naGin da se pumpa iskljuCi je
207
za gorivo i njegova zamena po potrebi. OdrZavanje preCistaca za gorivo je vee objasnjeno U oVom
poglavlju.
.
Sarna pumpa za ubrizgavanje goriva predstavlja
jedan precizan uredaj koji ni pod kakvim okolnostima ne treba da pokusavate da rasklopite. Mon-
naCin~
fabrickom prirucniku.
2. Spojite tahometar taka da registruje broj obrtaja radilice motora. Neki od ovih instrumenata
koriste magnetski iii opticki davac iii rotacioni
tocak za merenje broja obrtaja motora.
3. UkljuCite motor i pustite da dostigne norm aInu
radnu temperatuTu, a zatim akreCite zavrtanj za
;:1
,
11
.'
osnovi
Turbo punjenje
punjenje pastaje sve popularniji naCin za
Turbo
povecanje uCinka motora manjih kapaeiteta
I
I
'!!!
==
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
r
I
I
II
1/1
I
,I
~~
"'"
e'
rif
I
j
Ii
1
',>
209
..
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
.~
il
I
.1
~1
fl',
CD
GIUYili delay! turbo punjaea: (1) kuCiste, (2) [urbina koju pokrccu
izduvni gasovi, (3) kolo kompresora, (4) mehanizam za regulisanje
rada rasteretnog vcntila i (5) membrana za reglllisanje rada
rosleretnOg venti]a,
210
,~
ventila, olabavljen iIi zapusen cevovod rasteretnog ventila iIi naslage rae iIi ugljenika u kuCistu
rasteretnog ventila mogu da sprece njegovo otva-
Kompjuterska
regulaeija matora
istemi sa kompjuterskom regulacijom rada
motora nalaze se u sirokoj primeni kod veCine
S
automobila iz 1981. go dine i novijeg datuma,
mada mogu da se naau i kod nekih ranijih tipova
vozila. Proizvodaci automobila preSli su na kompjutersku regulaciju rada motora u cilju sniiavanja
emisije izduvnih gasova i bolje ekonomicnosti pri
sagorevanju goriva.
nim uslovima u cilju postizanja performansi, ekonomicnosti i niskog nivaa izduvnih gasova.
212
mesayinu vazduh-gorivo jer je (1) motor jos hladan i potrebna mu je bogata mesavina kako bi
neometano radio u praznom hodu, i (2) senzor za
kiseonik jos nije dovoljno zagrejan da bi bio u
stal}ju da emituje povratni signal.
Cim senzor za kiseonik dostigne temperaturu
od oko 300 'C, pocinje da emituje naponski signal
koji regulise koliCinu kiseonika u izduvnim gasovirna. Sto je naponski signal jaeilvisi, to. je mesavina bogatija. Kompjuter tada koristi OYU informaciju kako bi izvrsio potrebne korekcije mesavine vazduh-gorivo. U radu se dogada sledece:
ukoliko senzor za kiseonik pokazuje bogatu
mesavinu kompjuter vrsi kompenzaciju razblazivanjem mesavine; ukolika senzar za kiseonik
priblizno na idealnom nivou. Ovaj proces regulisanja sadriaja kiseonika u izduvnim gasevima i
.1
.:'
1
I
je uredaj duze ukljucen to je mesavina siromasnija. Cikliziranje solenoida za kontrolu mesa vine
maze se oCitati obicnim tahornetrom, s tim sto se
vrednosti mesavine goriva cesto izrazavaju u
broju stepeni. Bogata mesavina ce imati nisku
vrednost, dok ce siromasna mesavina imati visoku
vrednost.
Zbog moguCih razlika u sistemima za regulisanje rada motora od jednog do drugog proizvodaca
i promena koje se na njima vrse iz godine u
godinu bitno je raspolagati najnovijim infarmacijama prilikom pokusaja otklanjanja kvarova iIi
servisiranja jednog od ovih sistema.
213
CD
1
Glavne komponente fordovog sistema EEC-IV: (1) madul Zll paljenje (2)
solenoid tennoaktivatora, (3) venti! uredaja za recirkulaciju izduvnih gaSova.
(4) dcktronski sklop regulacije [3da motara, (5) relej snage, (6) scnzor
priti,ska u motam, (7) scnzar atmosfcrskog pritiska. (8) scnzor temperature
ulaznog vazduha, (9) pokretllc i senzorski dement venti!a un:daja za
rccirkulaciju izduvnih ga.mva, (10) scnrar polozaja radilice, (11) senzor
poloiaja gasa.
Otklanjanje kvatova
VeGina sistema sa kompjuterskom regulacijom
rada motora poseduje odreden stepen samodijagno'sticiranja koji omogucuje kompjuteru da
otkrije krupne greske u funkcionisanju senzorskih
elemenata motora, komandnih kola, pa oak i
samog kompjutera. Kada se problem Dtkrije upo-
214
I,
I.
215
roka.
216
I
._----_.
i=
!If
t'
SISTEMI ZA
KONTROLU
IZDUVNIH
a bi se bolje shvatili razlozi za uvodenje kon-
t,
seni su propisi
217
~I
L -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ [
218
-------- ------- ..
I ~.~_
.. _;_F_-____________________________~S~I~ST~E~M~Z~A~K~O~N~T~R~O~L~U~IZ~D~U~V~N~IH~G~A~S~O~V~A
rI__------------------------~--------------------------~--------~--------------------------------I
vozilo podleze godisnjem pregledu kao deo programa ispitivanja izduvnih gasOV3. Uklanjanje
katalitickog konvertora fadi reduciranja pritiska
I
J
buratora
2. Sagoreli nusproizvodi i pare iz kartera motora
3. Izduvni gasovi
Benzinske pare iIi ispareni izduvni gasovi, kako
se jos nazivaju, sadrie niz ugljovodonika (HC).
Ukoliko se oni ispuste u atmosferu reaguju s
vazduhom i suncevim svetlom i proizvode smog.
Ispareni izduvni gasovi mogu da predstavljaju
veliki izvor zagadenja posto se emituju i posle
prestanka rada motora. Medutim, ispareni
izduvni gasovi uveliko su reducirani kao izvor
aerozagadenja zaptivanjem sistema za gorivo.
Rezervoar za gorivo i karburator vise ne ispustaju
220
I
,
.~
, i
'~
1=
f
I
Z3
Predmet kontrole izduvnih gasova prilicno je slozen. Da bi se kontrola pravilno obavila bio bi
potreban dvostruko veti prirucnik nego sto je
ovaj, pa cerna se stoga ograniCiti sarno na osnovne
sisteme koje mozete sami proveriti. Za detaljno
otklanjanje kvaTOva izriCito preporucujemo koriscenje prirucnika u kome je detaljno obraden
sistem za kontrqlu izduvnih gasova za svako konkretno vozilo. Sto se tice sistema sa kompjuterskorn regulacijom rada motora tu je prisut"na
velika razlika menu proizvodacima automobila.
Ukoliko vam nisu dostupni pravi prirucnici ili se
ne oseeate sposobnim da opravku obavite sami,
onda je bolje da to prepustite profesionalcu.
221
I
!
Sistemi
-----------
Uredaj za
cirkulaciju
benzinskih
i uljnih
isparenja
Ala! i materijal
Klesta
Odvijac
Univerzalni noz
Kljuc
Crevo uredaja
Motorno ulje
Ventil uredaja
Odusni filter uredaja
2. Potreban radni zazor klipnih prstenova u njihovim lezistima. Kada ne bi postojao ovaj zazor
klipni prstenovi ne bi imali mesta za sirenje pod
uticajem toplote koja se normalno stvara pri radu
motora i ne bi pravilno zaptivali zidove cilindra.
3. Pomeranje klipnih prstenova u zljebovima u
kojima se zazori dva iii vise prstenova sabiraju.
Ovo je normalno stanje. Kako klipni prstenovi
nastave da se okrecu u svojim zljebovima stanje
ce se sarno po sebi popraviti.
i
I
vazduh-gorivo.
Protok vazduha kroz uredaj regulise se ventilorn. Ovaj ventil, zajedno sa potrebnim cevovodim a (metalne cevi iIi gurnena ereva) i usisni
odusni filter Cine uredaj za cirkulaciju benzinskih i
uljnih isparenja.
Ventil menja protok vazduha kroz uTedaj
pre rna radnom stanju motora, kao sto je prazan
hod, normal an rad, ubrzanje, itd. Sam ventil
sastoji se od spiralne opruge, ventila i dvodelnog
tela koji su delovi umetnuti jedan u drugi. Dimenzije ventila, zategnutost opruge i unutrasnje
dimenzije variraju prema tipu motora da bi se
dobili ieljeni parametri protoka vazduha. Iz tog
razloga, prilikom zamene ventila vazno je nabaviti ventil koji je konkretno konstru.isan za taj tip
motora.
I,
i
. i
1
Uredaj za cirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja ima tri vaine dobre osobine. Njime se eliminisll stetni gasovi iz kartera motora llsmerava-
222
-----,,-
I
,I
I
IP""""I I-
l----------~----------------~~~~~~~~~~~~~
11
~.
1
I
.,
223
ne odJaze u atmosferu. Isto tako njime s~ poboljsava ekonomicnost potrosnje goriva. Recirkulisani gasovi unutar sistema predstavljaju sagorivu
mesavinu. Ustvari, ana postane gorivo za motor
kada Se doda mesavini vazduh-gorivo ko;a ulazi u
.
usisnu granu iz karburatora. ~
Pre~a tome, ako uredaj ne radi dobra to skracuje radni vek motora jer se stetni gasovi zadriavaju u motoru sto dovodi do korozije i brzog
habanja.
Razmotrimo detaljnije naCin rada uredaja. Najpre, spoljasnji vazduh ulazi u kuCiste filtera za
vazduh kraz odusni filter uredaja u kuCiste
motora. On zatim ulazi u karter motora preko
cevi iIi gumenog creva provucenog kroz poklopac
ventila matara. Vazduh zatim cirkulise kroz kartef matGTa i mesa se sa produktima sagorevanja.
Vakuurn iz usisne grane matora izvlaCi vazduh iz
kartera matora kIOZ venti! u usisnu granu motara.
lake je prikazana instalacija generalne prirode
svi uredaji ovog tipa rade U sustini na isti naein.
fiI
224
i=
ProizvodaCi automobila daju razlieite pre poruke za servisiranje uredaja i zamenu ventila.
!vfedutim, opste pravilo vazi da treba vrsiti pro-
Provera uredaja
taeke 1.
i.
~
L~'''b",
Ispitivanje ventila
Posta ste izvrsili vizuelnu proveru uredaja i zame-
1. Dignite haubu i skinite kuCiste filtera za vazduh prema uputstvima iz odeljka Servisiranje
filtera za vazduh u ovom poglavlju. Za skidanje
navrtke poklopca kuCista filtera za vazduh mozda
ce vam biti potreban kljue iii kljesta.
2. Pregledajte prostor u podnozju karburatora.
Tu treba da se nalazi crevo preenika oko
15-20 mm. Ventil treba da bude lociran pri kraju
ovog creva uz karburator iii na drugom kraju koji
ulazi u poklopac ventihi motora kroz gumeno
lezi';te.
3. UkljuCite motor i pustite ga da fadi u praz-
nom hodu.
225
~S~IS~T~E~M~ZA~K~O~N~T~R~O~L~U~I~Z~D~U~V~N~IH~G~A~S~O~V~A____-_'~--_--'_"'__~~"_'_-_-_"____~____====\
1
.~
Ventil (1) moie da sc ugradi na kraj creva (2). Na kucistu motora (3),
ugradcflo je gumeno leziste (4), kao sto je prikazano nn slid. Kod nekih
tipava vozila venti! se ugraduje bliie llsisnoj grani motora.
226
i
I
~,
-0
U!oiak OdUSflOg filtera (1) moie se montirati u kuCistc (2). Skinite driac
(3) koji nosi odusku (4) i crevo (5) sa ku6sta kako bi se osi6bodio sklop.
'L
. .....
227
..
Uredaj za
regulisanje
isparenja
Mnogi uredaji za regulisanje isparenja konstruisani.su tako da sporije vrse proCiscavanje dok se
Ijena creva, zacepljen odusni vod izmedu rezervQaTa za gorivo i posude, iIi defektan ventil za
I.
i.
228
,
.I
zaglavio
do zacepljenja.
spoljasnjeg vazduha.
Nekoliko stvari moze da se dogodi na ovom
sistemu, a uticaj na voznju odmah je primetljiv.
Ukoliko do de do prestanka rada sistema (nema
dovoda toplog vazduha izmedu plasta izduvne
grane i preCistaca za v3zduh, kontrolni otvor
Ureaaj za
Za!:lrevanj e
vca,zGluha
Alat i materijal
Vi danasnji motori imaju termostatski kontrolisan uredaj za dovod toplog vazduha do preciS
staca za vazduh prilikom prvog startovanja
. motora iii prilikom voznje po hladnom vremenu.
Ovaj sistem ima ustvari dvostruku namenu. On
vakuu~om
nemaju samopodesive karburatore iIi ubrizgavanje goriva promena gustine vazduha moze da
poremeti mesavinu vazduh-gorivo 5tO dovodi do
229
l
11
i
CD
--I----@
@
Elementi uredaja za zagrevanje vu<'.duha kod poprccno montinmog
malOra (strelica pokazuje pravac - napred), (1) spoijni vazdusni kana!.
(2) sklap precistuta za vazduh. (3) crevo l<l dovod vazduha. (4) ku6ste
fillcra za vazduh, (5) vakuum ereva, (6) OciUSDO crevo, (7) nosac
preCistaca za vazduh, (8) loplotni bna!. (9) stitnik. (10) izduvna graDll
matara, i (11) slitnik poklopca mown.'!.
CD
Vazduh koji se zagrevu proiazi prcko izduvne grane motora (1) pod
poklopcem iii plaslom (2) ide vazdusnim kunalom (3) kroz olvor regulisun
temperaturom (4) zatim ulal! Il prcCistac za vazdah (5) nll PUIU do
karburatora (6), ReguHsanjc olvora zavisi od temperature unutar
precistaea za vazduh. Senzor propusla vakuum do mO!ora za rcguiis<lnje
Olvora (7) tek posto se motor zagreje.
230
i~
(>*J'-
otVOIU
moze se proveriti
Temperaturni senzorski element maZe se proveriti fla sliean naein. Mnogi senzorski elementi
Recirkulacija
izduvnih
gasova
Ala!,i ma!erijal
produzuje se u stezni element koji je obicno lociran na izduvnoj grani uz mali otvor. U normal-
,
,
!
)
232
=
!
iP".
1-
~,
t~
'~
I
I
Ispitivanje nredaja
Provera rada ventila vrsi se na sledeCi naCin:
1. Pri zagrejanom motoru' i normaln'oj radnoj
temperaturi dati gas tako da broj obrtaja bude
oko 2000 o/min. Pomocu ruene svetiljke odnosno
233
.--._-------
Kvarovi na uredaju
Ubrizgavanje
vazduha
i kataliticki
konvertor
istem za ubrizgavanje vazduha i katalitieki
kanvertor rade zajedno n? Ciseenju izduvnih
S
gasova iz matora od ugijavodonika (HC) i ugijenmonaksida (CO). Sistem to pastize ponovnim
sagorevanjem zagadivaca u samom konvertoru.
iI
. :
:1
,
"
234
.....
-----"--~----.
_____________.r
Alat i materijal
1 -
!----t::.....:.J
235
SISTEM
CD
i!
236
SISTEM ZA
onik, a da bi proces efikasno funkcionisao potreban je dodatni kiseoniL U drugoj komori sagorevaju ugljovodonici i ugljen-monoksid pa da bi se
proces okoneaa za to je potreban dodatni kiseonik, Za sredinu konvertora prikljucena je cev
kako bi vazduh mogao da se ubrizga na mestu gde
su izduvni gasovi upravo bili oCisteni od oksida
azota spremni za ponovno sagorevanje kako bi se
iz njih odstranili ugljovodonici i ugljenmonoksid.
Kataliticki dec konvertora sadrii bilo keramicko sace" bilo keramicke palete (kuglice).
Ovaj materijal kao podloga pruza veliku povrsinu
preko koje proticu izduvni gasovi - povrsina
ravria jedneHh futbalskom igralistu! Podloga ima
tanki premaz platine i paladijuma koji sluie kao
katalizator koji izaziva hemijsku reakciju kojom
se ugljovodonici i ugljenmonoksid pretvaraju u
vodenu paru i ugljendioksid. Reakcija stvara
ogromnu kolicinu toplote tako da konvertor
postaje mnogo topliji od ostatka sistema. Kod
kasnijih )trosmernih konvertora dalazi i do
redukcije oksida azota a prednja komora sadrii i
podlogu oblozenu rodijumom. Ovaj metal vrsi
razlaganje oksida azota u azot i kiseonik.
.,.nMTICn,
Problemi
Nekoliko problema mogu prakticno da onemogute ovaj veoma efikasan sistem. Jedan od njih
predstavlja primena poolovljenog benzina u
vozilu koje je konstruisano sarno za koriscenje
bezolovnog benzina. Olovo se talozi na povrsinu
katalizatora i moie potpuno da ga prekrije za
kratko vreme. Kad je katalizator unisten on vise
ne moze da inicira hemijsku reakciju kojom se
izduvni gasovi Ciste, od zagadivaca. Rezultat su
povecane kolicine izduvnih gasova"~ i verovatno
zacepljenje konvertora talozenjem ugljenika u
nekad aktivnom gorioniku. Uklanjanje katalitickog konvertora odnosno iskljuCivanje vazdusne
pumpe predstavlja jos dva naCina da se onemoguCi rad sistema. Postoji misljenje da te se uklanjanjem konvertora smanjiti pritisak i poboljsati
ucinak mot ora. Medutim, jedino ukoliko je konvertar zapusen iIi ostecen nekom drugom greskorn u sistemu, treba ga skinuti jer njegovo
uklanjanje nece dovesti do primetnijeg poboljsanja ekonbmicnosti potrosnje goriva. Izduvni
gasovi te stvarati i veliku buku kod mnogih
vozila. Konvertoru je potreban dodatni vazduh da
bi efikasno sagorevao zagadivace, pa iskljuCivanje
kaisnog pogona vazdusne pumpe moie takode da
dovede do znacajnijeg pogorsanja performansi
237
ventilu. Proverite da crevo nije labavo iii zaeepIjena iii maida pogresno postavljeno (povezano).
Kod sistema iz 1981. go dine i novijeg datuma
isti postupak se primenjuje kod prvog ventila (iii
kontrolnog vazdusnog ventila, kako se ponekad
naziva). Drugi vazdusni prekidacki venti I moze se
proveriti pracenjem puta kojim se pumpa vazduh,
zavisno od temperature motora. Kada je motor
hladan, protak vazduha trebalo bi da bude usmeren ka izduvnoj grani motora. Kada je motor.
vreo, vazduh bi trebalo da bude usmeren na
konvertoru. Protok vazduha moiete proveriti skidanjem jednog od ispusnih creva i proverom protoka vazduha dok motor radi u praznom hodu.
I
I
IIl'
l
I
!
Da bi se prove rio ueinak vazdusne pumpe, iskljuCite ispusno creva pumpe i pustite motor da radi
zameniti.
Sa zagrejanim mataram u praznom hodu proverite vazduh na izduVll usmernog ventila iii prigusivaea. Ne biste trebali nista da osetite posta bi say
vazduh trebalo da odlazi na izduvnu granu
matara. Trenutno ubrzajte rad matora i kako se
broj obrtaja vraca u prazan hod vazduh bi trebala
da istiee kraz usmerni ventil iii prigusivae. Vazduh bi trebala da istice nekoliko sekundi. Aka se
nista ne dagaela, proverite da Ii vakuum dolazi do
ventila u periodu usporavanja rada motora skidanjem vakuumskog cevovoda s ventila i proverom
vakullma pomocu prsta, a zatim po novo povecajte brzinu (gas) motora i pustite ga da se vrati u
prazan hod.Ako postoji vakuum, a usmerni ventil He reaguje onda je ventil neispravan i treba ga
zameniti (u ovakvoj situaciji bi trebalo da se
pojavi detonacija). Ukoliko ne asetite vakuum
238
I
---
ZA KONTROLU IZDUVNI
Ispitivanje
kvaliteta
izduvnih
gasova
(~
praznog hoda i malog gas a (brzine). Da' ponovirna, male ocitane vrednosti na vakuum-metru
Mobaviti, dajemo informacije ispitivanju izduvnih gasova kod vozila da bismo vam pomogli
0
Za ispitivanje izduv239
Ukoliko neko vozilo ne zadovolji proveru kvaliteta izduvnih gasova to znati da ispusta previse
ugljovodonika iii ugljenmonoksida_
.I
I
240
I..
,
,
I""
",
I
presije usled nezaptivanja ventila iIi progorela
zaptivka glave mogu takode da dovedu do propustanja nesagorelog goriva u izduvne gasove.
I
I
.1
241
LU IZDUVNIH GASOVA
CD
~~l
CD
Uzroci visokog
ugljenmonoksida. (1) niwk prazan hod (mala brzina). (2)
zecepljcn preCistac Z3 vazduh, (3) pokvaren urcdilj La slflrtovanje hladnog motora
(cob,), (4) ncispravni uredaji Z3 kontrolu izduvnih gasova, (5) bogata mes,wina
u praznOm hodu, (6) nepodeseno paljenje, (7) pokvaren karburator. (8) zaccpJjcn
venti! uredaja za cirkulaciju bcnzinskih i uJjnih isparcnja, i (9) pokvarena pumpa
Z3 vazduh.
11
II
I
, I
I
iJ,
I
I I
I~
242
I
I
~.
If
SISTEMZA
PALJENJE
,to
L_
mobilu jedan pol akumulatora je direktno povezan sa sasijom, karoserijom, podom iIi motorom
automobila. Za veCinu elektrienih uredaja kod
automobila kao povratni vod od akumulatora
sluie sasija, motor iii drugi metalni delo'!i jer su
svi oni povezani sa jednim od polova akumulatora. Provodnik koji se nalazi sa druge strane
elektrienog uredaja je povezan sa drugim polom
baterije eime se zatvara strujno kolo.
Uzmimo primer probne lampe koja se sastoji
od dva provodnika koja su vezana na sijalicu.
Ako jednim provodnikom dodirnete jedan pol
akumulatora, a drugim provodnikom dodirnete
drugi pol uspostaviee se tok struje i sijalica ee
zasvetliti. Probna lampa ee svetleti i tada ako
jednim od provodnika dodirnemo onaj pol akumulatora koji nije vezan sa karoserijom, motorom
i)i drugim metalnim delovima automobila, a drugim dodirnemo bilo koji od metal nih del ova koji
.
.
je povezan sa akumulatorom.
Primarno kolo sistema za paljenje
243
SISTEM
zA
PALJENJE
.i'
"I,
CD
I::
;, I
'I
I,,
1I
~)
"
~I
I
I
I-
,
,
1
,
244
---
..
SISTEM ZA PALJENJE
245
-------~---~--
--
SISTEM ZA PALJENJE
Sistem za paljenje
sa platinskom
dugmadi
246
-------
I.
<:I~TI=,M
mo~oru,
Alat i materijal
Odvijac
Kljucevi
Merni listiCi
Cista krpa
Sredstvo za Ciscenje (odmasCivac)
Mast otporna na temperaturu
(Za podmazivanje bregova)
Platinska dugmad i kondenzator
File za podmazivanje
Motorno ulje
ZA PALJENJt
kome kontakti platinske dugmadi ostaju zatvoTeni zove se vreme (ugao) zatvaranja i ima
sveCici. U takvom slucaju doci ce do neravnomernog rada motora. Ponekad se cak dogada da
motor ne moze da se pokrene iIi, nn primer, da
mozda ee yam kod prve zamene platinskih dugmadi, biti potrebna pomoe nekog ko je vee radio
ovaj posao.
Odredena pravila bezbednosti se moraju postovati uvek kada se radi na bilo kom delu sistema za
paljenje iIi elektricnog sistema. Pravilo koje ovde
vazi glasi da glavni prekidac mora biti iskljucen
uvek kada rukujete, iIi dodirujete komponente
unutar razvodnika paljenja. Ako je glavni prekidac (kontakt kljuc) ukljucen, primarno kolo
paljenja je pod naponom i struja ce da potece ako
se kola zatvori. Aka dodirnete metalni dec vozila
u trenutku kada u razvodniku dodirujete dec iii
provodnik pod naponom, svojim telom ee te
zatvoriti strujno kolo. PAZNJA: Moze yam se
dogoditi pa dozivite neugodan strujni udar. Aka
,i
SISTEM ZA PALJENJE
1
I
J
1
I
I
I
!
0--_.1
I,
i
-'<
I
~
CD
]
,i
P!atinska dugmad (1) se nalazi t! filZVoniku pal,jenja. Opruga (5) pritisk"
pomicnu polugu (3) i blok (2) na brcgastl deo osovine (4). Obrtanje
osovine razvodnika, odnosno pri nailasku brega na blck SIVilrn ~e rdZm<lk
izrnedu kontakta platinske dugmadi kojl se zove zazor platina, pritom
se vremcnski period u kome pl<1tinska dugmad ostaju zatvorena na:dva
"vreme (iii ugao) zatvaranja. Pr"lkazani provodnici (6) vode na prikljucak
hobine ;'(7) na kondenzator.
~
"~
a
iznenadenja u -tom momentu moi:ete udariti
rukorn iIi sakorn u ostar predrnet.
Objasnjenja data u ovorn odeljku iako tacna,
De mogu se primeniti na sve tipove voziIa pri
podesavanju platinskih dugmadi. Ako se kod
vaseg vozila kapa razvodnika pricvrscuje pomocu
navojnih kopci, bice yam potreban instrument za
podesavanje paljenja.
Predite na odeljak "Podesavanje zazora (ugla
zatvaranja) i pratite postupak: "Podesavanje
zazora kod razvodnika sa' otvorom.
Ovde je prikazano kako se vrsi zamena i podesavanje platinskih dugmadi ako se kapa na razvodniku paljenja vaseg automobila pricvrscuje
pomocu kopCi.
248
ruCicu.
3. Neki razvodnici paljenja. kod starijih tipova
automobila, opremljeni su stitnikam iznad platinskih dugmadi koji je tu postavljen da bi se uklo-
I
M
,u
SISTEM ZA PALJE
krpe oCistite masnoeu i prasinu sa nosaca platinske dugmadi i bregastog dela osovine. Pazljivo
osusite ceo sklop.
Hf{
249
I,
j
li,
l!
250
1-.
~I
SISTEM ZA PALJENJE
11. Neka yam neko pokrene motor pomoeu kontakt - kljuea dok se ispust na sklopu platinskih
dugmadi ne naele na vrhu jednog od bregova na
osovinl razvodnika. Kontakt-kljucem se mora
rukovati tako da se sarno takne, da bi elektro
pokretae tek pokrenuo motor, i postavio platinsku dugmad u zeljeni polozaj. Ne zaboravite da
iskljuCite kontakt-kljue kada dovedete platinsku
dugmad u pravi polozaj.
14. Pazljivo pomerite nepomicnu osnovu platinske dugmadi kako bi podesili zazar. Odvite zavrtanj za podesavanje zazora pomoeu odvijaca,
odnosno otvorite ili zatvorite prorez za po des avanje kako bi podesili zazar na pravu velicinu. Kada
merni list moze da klizi izmedu kontakta sklopa
platinskih dugmadi uz tek neznatan .otpor, zazor
platinske dugmadi je pravilno podeSen i sada
mozete zategnuti zavrtnje za pricvrseivanje.
NAPOMENA: Ako ste izvadili file za podmazivanje, ubaeite novi posto ste ugradili i podesili
zazar platinskih dugmadi. Kapnite sarno nekoliko
kapi motornog ulja na file. Isto tako kapnite sarno
_-
.....
kap ulja, iIi namazite tanak sloj maziva na asovinieu platinskih dugmati, uvek kada menjate
sklop.
15. Ako ste uklonili stitnik, postavite ga obrnutim redom od opisa datom u tacki 3.
16. Panova ugradite razvodnu ruCicu obrnutim
redom od opisa iz tacke 2.
----
---- - - -
l
,
l !
I)
,
L-----------------------------------------_________________________________________
.:~
~,j
zatvaranja i oeitava broja obrtaja na bazi otvaranja i zatvaranja platin$kih dugmadi tokom jednog
celog obrta osovine razvodnika, tj u zavisnosti od
toga koliko cilindara-ima motor. Na osovini razvodnika kod cetvoro cilindricnog' motoraima
cetri brega a kod sesto cilindricnog sest, i stoga bi
se dobio pogresanrezultat ocitavanja u slucaju da
je ovaj prekidac postavljen u pogresan polozaj.
Gotovo svi tahometri imaju jos.jednu funkcijuispitivanje stanja kontakta platinske dugmadi.
Obicno je ova skala postavljena na donjem delu
instrumenta. Ta skala ima najmanje dva podeoka
- Dobro i Lose. Kada je kontakt-kljuc ukljucen, i instrument podesen za ispitivanje platinskih
dugmadi, na skali se oeitava da li.je stanje platinskih dugmadi zadovoljavajute. Ako instrument
pokaze Lose a vi verujete da su platinska dugmad jos uvek dobra, pokrenite malo motor po
motu kontakt-kljuca. Ovim postupkom omoguGicete da se kontakti platinske dugmadi zatvore
tako da ce instrument dati ispravno oCitavanje.
Ako ovim postupkom ne mozete da dobijete oeitavanje Dobro, i posle nekoliko ponavljanja
prethodne procedure, to znaci da se platinska
dugmad moraju promeniti. I da ne zaboravimo,
merenje broja obrtaja motora i ugla zatvaranja
oCitavaju se dok motor radi, a stanje piatinske
dugmadi kada motor ne radi.
Povezivanje tahometra
S obzirom da postoji yeti broj razliCitih instrumenata ove vrste, neophodno je da tacno postujete
uputstvo za instrument koji koristite. U daljem
tekstu je dato osnovno uputstvo za povezivanje
ovog instrumenata.
l. Kod veCine ovakvih uredaj a postoje dva provodnika, crni i crveni. Crni treba povezati sa
uglom zatvaranja.
benzinskih isparenja.
SISTEM ZA PALJENJE
Podesavanje
zazora
(ugla zatvaranja)
AlaI i materijal
Osnovna procedura podesavanja ugla zatvaranja zavisi od tip a razvodnika koji se nalazi na
vasem vozilu. Postoje dva osnovna tipa razvodnika - prvi, kod koga je poklopac bez otvora;
drugi kod koga na poklopcu postoji otvor u obliku
prozorCica, kroz koji se spolja moze vrsiti podesavanJe.
Produzni kabl
Odvijae
Stezae za crevo
Daljinski prekidae
Tahometar
Sestougaoni (imbus) kljuc
platinskih dugmadi koja su koriseena i cije kontaktne povrsine imaju blage neravnine iIi nagorelost, zazor se mora podesiti pomocu tahometra;
isto vazi i za novu iIi koriscenu platinsku dugmad
kod razvodnika sa otvorom na kapi, koji omogucuje podesavanje zazora i kada razvodnik nije
rasklopljen.
Ako koristite daljinski prekidae elektropokretaca, podesavanje ugla zatvaranja mozete uraditi
bez pomoei sa strane. Ovaj prekidac yam omogueuje da pokreeete motor dok radite ispQd poklopea motornog proslora. Prekidac ima dva provodnika koji se povezuju sa solenoidom elektro
pokretaea. Postupite prema uputstvu koje je priloieno uz prekidae. U uputstvu je tacno nazoaceno kako treba povezati provodnike.
Tahometar, kao i daljinski prekidac elektropokretaca, ima dva provodnika koje treba povezati
i
!
,i
da bi se olaksalo povezivanje. Obicno je provodnik koji se povezuje na neki metalni deo motora
(masu) boie, dok crvenu stipaljku treba povezati
3. Skinite razvodnu rucicu razvodnika. U najvecern broju slucajeva ona se jednostavno podigne
!
I
254
=
SISTEM ZA PALJENJE
menta.
A. Kod veGine ovakvih uredaja postoje dva provodnika, crni i crveni. erni treba povezati sa
ne ustinete primarni iIi kondenzatorski provadnik. Ukoliko ne vratite ovaj uredaj na mesto
17. Odvojite tahometar za merenje ugla zatvaranja obrnutim redosledom od opisanog u tacki 6.
255
.-:-l.'
Podesavanje zazora (ngla zatvaranja) kod
razvodnika sa otvorom na pokJopcn
prekidac iskljueen, a pomocu uputstva proizvodaca. Medutim, ovde je navedena osnovna procedura za povezivanje tahometra.
A. Kod veCine ovakvih uredaja postoje dva provodnika, crrri i crveni. Crni treba povezati" sa
dobrom masom, na primer sa negativnim (-)
polom akumulatora iIi nekim delom na bloku
motora. Aka su provodnici vaseg instrumenta
druge boje postupite prema uputstvu proizvodaca.
Paznja: Nikada nemojte povezivati provodnik
sa nosetim zavrtnjima karburatora iii [iltera za
vazduh. To ne sarno da ne obezbeduje dobru
masu, vee moie stvoriti i potencijalnu opasnost postoji moguenost varnicenja u blizini benzina i
benzinskih isparenja.
B. PrikljuCite crveni provodnik na primani prikljucak na bobini. To je ovaj prikljueak koji je
povezan sa sklopom platinskih dugmadi u razvodniku. Kod nekih tipova automobila, posebno kod
Forda, bite yam potreban adapter da bi prikljucili
pomenuti provodnik, a pritom i dalje imali kontakt izmedu prikljucaka bobine i primarnog provodnika. Ovakvi adapteri se obicno isporueuju sa
tahometrom.
,
Ii
256
........-----------
SISTEM ZA PALJENJE
Elektronsko
paljenje
Alai i malerijal
Izolovana klesta
Voltmetar i ommetar iii Volt-ommetar
Produini kabl
Daljinski prekida,;
Odvijac
j\dapter za bobinu
Stroboskopska lamp"
Tahometar
Stezae za creva
P bila ona komponenta automobila koja je .zadavala najvise problema. Medutim danas su platin-
i
l
SISTEM ZA PALJENJE
if
I\
,,
,
Ii
.\
l'
\\
I
On bi tJ!vrdili da Ii su naslali problemi sa pokrctanjem motora !.l veli ~a
elektronskim paljenjem uklonite kabl sa svecice (1) i drzi!C ga na oka
6 mm od motora pomocu iwlovanih kljdta (2). Aka varnica preskoci sa.
kabla na motor u trenutku kada se motor pokrece, sigurno je da
elektronsko paljenje nije uuok problema.
I
!
k:lhl
25K
Pritom se maze cuti pucketanje. To je zvuk varnice visokog napona koja preskace zazor.
Aka varnica preskace zazor, uzrok sto motor
ne maze da pali nije u elektronskom sistemu za
paljenje. Ako va mica ne skate, problem u elektronskom sistemu za paljenje mozete naC!
pomocu voltmetra i ommetra, iii kombinovanog
instrumenta volt/ommetra. Bez obzira koji instrument koristite uvek cete imati dva provodnika crveni i croj.
SISTEM ZA PALJENJE
Bez obzira da Ii je vas automobil do mace proizvodnje iIi iz uvoza, osnovni tok ispitivanja pri
trazenju kvara je sliean:
1. Prvo cete proveriti napon akumulatora kako
biste ustanovili da Ii je dovoljno napunjen za
napajanje sistema za paljenje. Za veCinu sistema
za elektronsko paljenje patrebno je najmanje 9
volli.
259
SISTEM ZA PALJENJE
6. Sada ste problem sveli na dva moguca uzrocnika zbog kojih motor ne moze da upali iii sto se
varniea povremeno gubi: kontrolni modul paljenja iIi provodniei (instalaeija). Da biste proverili
provodnike potrcbno je da opet pogledate uputstvo kako biste odredili priljucke koje je potrebno
ispitati. Osnovno je da proverite elektrienu provodnost provodnika izmedu modula i senzora,
zatim provodnik koji napaja modul naponom sa
akumulatora kada je glavni prekidac ukljucen.
Mnogi moduli su i uzemljeni preko ovog provodnika. Ako vasa ispitivanja pokazu da nema prekida iIi kratkog spoja u provodnieima izmedu
modula i davaea, i ako modul dobija napon i ima
masu, on bi trebao da radi. Ako to nije'slucaj, iIi
ako motor ponekad radi a ponekad ne, najverovatnije je da je sam modul u kvaru i treba da se
zameni. Prove rite da problem nije u provodnieima tako sto cete pomerati i uvijati provodnike
prilikom ispitivanja. Provera rada jednog elektronskog sistema za paljenje nije taka teska aka
razumete osnovne principe onaga sto radite, i aka
imate prave podatke iz uputstva.
S obzirom na veoma velike razlike izmeoll
sistema i na slozenost koja je postala uObicajena
kod novijih tipova sistema za paljenje, ovde
necemo ni pokusati da navodimo sve pojedine
informacije, koje su i onaka prisutne u brojnim
prirutnicima.
Podesavanje
paljenja
Ala! i ma!erijal
Stroboskopska lampa
Racva, nastavak i nasadni kljuc
Krpe
Kreda
Stezac za erevo
Zbog dodatne opreme kao sto je uredaj za klimatizaciju, i uredaja za kontrolu izduvnih gasova
kod novijih tipova automobila ponekad je tesko
povezati stroboskopsku lampu sa svecieom prvog
cilindra. Medutim postoji i naCin da se prevazide
ovaj problem - reeiproeno podesavanje. Jedno-
stavnim recima, pravilno podeSavanje paljenja
moze se dobiti i metodom pridruzenog cilindra.
Ovo van i za podesavanje elektronskog paljenja.
Metoda pridruzenog eilindra omogucuje yam
da stroboskopsku lampu povelete i sa nekom
drugom sveCicom (osim svecice prvog cilindra, a
da ipak pravilno podesite osnovno paljenje.
Napomena: Ova vazi sarno za matoTe sa parnim
brojem cilindara i ne moze se primeniti na motore
F"'------SISTEM ZA PALJENJE
I
Odredivanje prvog cilindra
ItCD I
do
1::1
CD
010
~.oool
CD
looo.~
(0
~I
f0o~
000
.
o.
(9) ford V6
.0
OiO
00
@OO
@OO
0'0
00
Podesavanje paJjenja
Da biste podesili osnovno paljenje motora (iIi
pretpaljenje) na automobilima koji nemaju kompjutersko podesavanje paljenja, postupite na sledeCi naCin.
261
SISTEM ZA PALJENJE
(
i
,
!
.[
!
I
Napomena: Ako pianirate da kupite stroboskopsku lampu, pokusajte da nabavite onu kaja
dobija impuls sa provodnika svecice preko 5tipaljke. Ovakav tip prikljucka olaksava rad i
naziva se induktivna stipaljka stroboskopske
lampe. Bez obzira na tip prikljucka nikada
nemojte probadati kabl sveCice iii gumeni stitnik
sa ostrim prikljuckom radi povezivanja stroboskopske lampe!
4. Kod nekih matora creva vakuuma ostaje prikljuceno tokom podesavanja pretpaljenja, ali kod
veCine matara ono se skida i blakira. Ako je to
slucaj kad vaseg automobila, potrazite vakuumski
uredaj za pretpaljenje na razvodniku paljenja.
Odvojite gumeno ere va taka sto ga povucete sa
sklopa, i blokirajte kraj creva. Ako crevo nije
blokirano motor ce raditi neravnomerno i bice
nemoguce proveriti pretpaljenje. Ako razvadnik
ima dve vakuumskc membrane, oba creva se
":'::;j
Fi,"~'
SISTEM ZA PALJENJE
/--\
8. Dok motor radi, odvrnite znV'ftanj za pricvrscivanje rnzvodnika paljenja, koji se nalazi sa
spoljne strane donjeg dela razvodnika oa mestu
gde se razvodnik vezuje na motor. Ovaj zavrtanj u
stvari priteze nosac koji drzi razvodnik U pravom
poloiaju. Da biste odvrnuli ovaj zavrtanj potreban yam je odgovarajuCi kljuc.
9. Dok motor radi i dok je stroboskopska lampa
ukljucena i usmerena prema oznakama, lagano
zakreeite razvodnik u smeru kazaljke na satu, ili u
obrnutom smeru, dok se oznake ne poravnaju.
ObrCite ga u smem suprotnom od smera okretanja razvodne ruCice razvadnika aka zelite da
poveeate ugao pretpaljenja; okreCite ga u smeru
okretanja razvadne ruCice aka zeIite da smanjite
ugao pretpaljenje (da dobijete kasnije pretpaljenje). Ovim je osnovno podesavanje prepaljenja
zavrseno.
10. Pritegnite zavrtanj koji drii razvodnik paljenja. Po novo proverite pretpaljenje jer se prilikom
zatezanja zavrtnja moze dogoditi da se razvodnik
pomeri.
11. U gasite motor.
263
--.
---
SISTEM ZA PALJENJE
razvodnika paljenja da bi eliminisali kompjutersku kontrolu paljenja. Up alice se signalna lampica "Proverite motor (Check Engine), i ne
zaboravite da izbrisete iz memorije kompjutera
\i
iI!
. I,
!
pre nego pristupite proveri paljenja. Ovaj prikljucak u normalnom radu nema funkciju i sluzi sarno
za pomenutu svrhu. Ni u kom sIucaju ne pove-
I
\
paljenja.
FORD SA EEC-IIL Potralite kompjuter i
SISTEM ZA PALJENJE
2::'-i-"--~ I
~I
-.(
-f
\,
\\
"
1/
~===.jl
\\
} \\\.,
\
\
-;::1
J!
;11'
='J
nog ventilai solenoida invertnog ventila na desnom unutrasnjem blatobranu. Pustite da motor
radi u praznom hodu i pomocu ruene vakuum
pumpe napravite vakuum od najmanje 500 mm
na (jasno obeleienom) ventilacionom otvoru na
senzoru za merenje razlike u pritisku izmedu
zujuCi time da kompjuter prelazi u samodijagnostiku. Broj obrtaja praznog hoda motora ce se
poveeati (kompjuter aktivira leptir). Ugao pretpaljenja pri povecanom bwju obrtaja biee 27 do
33 stepena. FORD SA EEC-IV. Prikljucite voltmetar na prikljueak br 4 sestopolne dijagnostieke
prikljuenice i na pozitivan pol baterije. Zatim
kratko spojite prikljucke 2 is. Ovim cete prebaciti kompjuter u samodijagnostiku pri eemu
motor radi na praznom hodu. Voltmetar ce dva
puta zapulsirati i broj obrtaja motora ce se poveeati na2.000 o/min. U tom trenutku taeka paljenja ce biti izmeou 27 i 33 stepena.
265
SISTEM ZA PALJENJE
FORD SA Meu. Modul za paljenje ima ugradenu funkciju za vracanje paljenja unazad. IskljuCite kasnije paljenje vadenjem prikljueka sa crnim
i zutirn provodnikom i kratkim spajanjem dva
muska prikljucka. Potom mozete izvrsiti osnovno
podesavanje.
Osnovno pOdesavanje pretpaljenja obezbeduje
pravilno paljenje sarno pri jednom broju obrtaja.
Ako motor automobila treba da radi efikasno pri
svim brzinama i pri svakom opterecenju, neophodno je da svaka sveica pali smesu u tacno
odredenom trenutku. Posto se broj obrtaja i opterecenje motara menjaju, menjaju se i zahtevi za
pretpaljenjem. Da bi se postigao maksimum efikasnosti motora, u razvodnik se ugraauju dva
uredaja koja kontrolisu paljenje pri razliCitim
uslovima opterecenja i pri raznim brzinama - to
su vakuumski uredaj i centrifugalni regulator
paljenja. Da bi se dobio najveCi koeficijent iskoriscenja neophodno je da ova dva uredaja rade
pravilno. 1z tih razloga provera rada ova dva
uredaja treba da budu ukljueena u svaku proceduru podesavanja motora.
4. Posmatrajte polozaj oznaka dok ih osvetljavate pomocu stroboskopske lampe. Sada dodajte
gas pomeranjem po luge gasa iz motomog prostora. Aka to nije moguce neka neko sedi u
kolima i nagio pritisne i pusti pedalu gasa: Videeete da je oznaka dosla na gotovo isto mesto gde
je bila po pocetnom podesavanju, a zatim se
vratila u polozaj gde je bila kada ste je proveravali
pre dodavanja gasa. Ovo se desava zbag naglog
pada vakuuma u usisnoj grani kada se doda gas.
Smanjenje vakuuma omogueuje povratnoj opruzi
u vakuumskom regulatoru da vrati ploeu plat inske dugmadi u razvodniku na kasnije paljenje.
Ako oznaka paljenja ne promeni polozaj, veravatno se ploca platinske dugmadi zaglavila u kuCistu razvodnika, iii je oslabila povratna opruga
vakuumskog regulatora. Popravite razvodnik
paljenja odnosno vakuumski regulator paljenja
ako je potrebno.
Ako ste dobili prethodno opisane rezultate to
znati da vakuumski regulator paljenja pravilno
funkcionise.
Kao sledece, potrebno je proveriti jos jedan
vazan mehanizam za podesavanje paljenja - centrifugalni regulator.
266
~I
----- - ---------......,-
SISTEM ZA PALJENJE
prilom ugno
268
(momen~t)
p<lljcnja.
,l
SISTEM ZA PALJENJE
su:
pogreSno osnovno podesavanje pretpaljenja;
tegovi
centrifugalnog
regulatora
zaglavljuju;
Vakuumski
regulator paljenja
Ala! i ma!erijal
Traienje kvara
II Odvijac
II Klesta
Vakuumski regulator paljenja
267
-----
SISTEM ZA PALJENJE
Centrifugalni
regulator paljenja
uvodu ovog poglavlja objasnili smo kako pri-
"
i~/
4. Odvojite polugu vakuumskog regulatora palienja. Ova poluga povezuje vakuurnski regulator sa
plocom platinskih dugmadi u razvodniku. Kod
nekih automobila ova. poluga ie povezana sa plocom platinskih dugmadi preko zavrtnja sa urezom
iIi opruznog osiguraca, i u tom slucaju bite vam
potreban odvijac odnosno klesta da oslobodite
polugu. Kod drugih tip ova automobila poluga je
sarno postavljena u urez. Ako je kod vas taj
slucaj, ceo sklop se mora otpustiti da bi se poluga
odvojila (pogledajte tacku 5).
5. Skinite zavrtnje koje drte vakuumski regulator
na razvodniku. Obicno se ovaj reguiator pricvrscuje pomocu dva zavrtnja. Skinite ih pomoeu
odvijaca.
6. Ugradite novi vakuumski regulator palienja
sledeei tacke od 2 do 5 obrnutim redosledom.
269
SISTEM ZA PALJENJE
@---l
~,"'I
I;
~il\
-
1
1- , [,\
"
II/J
kl~IU"~
0---1
f----CD
Glavni delovi konvencionainog razvodnika sa platinskim
dtlgrnadima. (I) osovina, (2) kUciste, (3) vakumski rcgul<l.tor
paJjenja, (4) centrifugalni regulator paljenja, (5) bregovi, (6)
plata - nosac platinskih dugmadi. (7) platinska dugmad, (8)
kondcm:alOr, (9) razvodna ru';ic~ i (10) knpa razvodniku.
270
=
SISTEM ZA PAbJENJE
Alat i materijal
Odvijac
kada je sirenje tegova pocelo. Kompletan povracaj tegova nastaje pri oko 800 o/min.
Mehanicke osobine centrifugalnih tegova se
mogu vrlo lako ispitati .
1. Skinite kapu razvodnika. Pogledajtc odeljak
Sil U
I.
II.
II
razvodnika rotira, ona obree centrifugalni regulator, a preko njega i bregove. Pri broju obrtaja do
1000 o/min tegovi su skupljeni silom opruga.
Medutim i tu postoji neko malo pocetno pokretanje tegova. Ova mala pomeranja SU uzeta u abzir
prilikom pocetnog podesavanja motora i to se ne
odrazava na osnovno podesavanje paljenja.
Pri brojevima obrtaja motora od preko 1000
centrifugalni tegovi nadvladavaju silu opruga i
potinju da se sire. Centrifugalna sila, koja nastaje
kao posledica brzine ooctanja osovine razvodnika
potiskuje ih na spoljnu stranu. Dok se tegoyi
kreeu u tom smeru, oni pritom potiskuju bregove
unapred u odnosu na osovinu razvodnika. Ovo
pomeranje unapred izaziva ranije indukovanje
napona u namotajima, a time i raniji trenutak
paljenja. Kada se tegoyi kreeu ad centra ka periferiji, onda nastaje ranije paljenje (pretpaljenje).
Sa daljim poveeanjem broja obrtaja, tegoYi
nastavljaju da se sire sve dok ne dostignu krajnji
spoljni polozaj.
Kada broj obrtaja motora opada centrifugalna
sila koja deluje na tegove se smanjuje, opruge
pocinju da skupljaju tegove, a time i nastaje i
kasnije paljenje. Medutim potpuno sakupljanje
tegoya ne nastaje pri 1000 o/min, odnosno u tacki
JL
.
I
.
~---
~a~vedl'lik
paliel'lja
Alat i materijal
Odvrtac
Viljuskasti kljuceyi
Mala ,ieana cetka
Krpe
Rastvarac za cistenje.
Unutrasnji proyodnici razvodnika paljenja
Razvodna rutica
Kapa razvodnika paljenja
ziti na nckoliko mesta. Na nekim cetvorocilindricnim i sestocilindricnim linijskim motorima razyodnik se nalazi na boku motora, sa suprotne
strane od karburatora; na V6 i V8 motorima
razvodnik se nalazi na prednjoj iIi na zadnjoj
strani motora. Kod svih motora razvodnik i
bobina su ugradeni blizu jedno drugom. Pogledajte na slikama kako izgleda razyodnik paljenja i
onda eete ga bez teskoea prepoznati na motaru.
Kad radi pravilno, razyodnik u sebi kombinuje
rad primarnog (niskonaponskog) i sekundarnog
(visokonaponskog) kola sistema za paljenje. On
prekida i uspostavlja primarno kolo izmedu
271
SISTEM ZA PALJENJE
polje i oko primarnih i oko sekundarnih namotaja. Ovo magnetno polje deluje kao provodnik u
rnomentu prekidanja, i visestruko povecava
napoo u bobini. Kada su platinska dugmad otvorena primarno kolo se prekida i magnetno polje
nestaje. Tom prilikom se u sekundarnim namotajima bobine indukuje visoki napon. Ovaj visoki
napon prolazi kroz sekundarni provodnik bobine
ka kapi razvodnika i razvodnoj fUCici, koja ga
272
r!. '
~i
...
'e
SISTEM ZA PALJENJE
t
prenosi na prikljucke (stubice) u kapi razvodnika.
Odatle se napon vodi putem provodnika sekundarnog kola do sveCica gde se sekundarno kolo
zatvara preko varnice
n~
elekrodama sveCica.
Osim sto kombinuje rad primarnog i sekundarnog elektricnog sistema, razvodnik mora da obezbedi pravovremeno nastajanje varnice na elektrodama sveCice. Ova vremenska sinhronizacija je
veoma vazna - ana omogucava postizanje zeljene
~.
Kapa razvodnika je postavljena na vrh razvodnika paljenja. To je dec do Cijeg centralnog prikIjueka vodi jedan provodnik sa bobine, a cetiri,
sest iIi osam provodnika (u zavisnosti od broja
cilindara motora) vode sa prikljueaka rasporedenih oko centralnog prikljucka.
273
SISTEM ZA PALJENJE
..
I
::----0
274
:1
I,
SISTEM ZA PALJENJE
Id
i
I~
I~
~
II
i"
275
SISTEM ZA PALJENJE
vaino da razvodnik sve vreme radi ispravno. NajveCi dec provera i servisiranja razvodnika se moze
izvesti dok je razvodnik na motoru. U stvari
preporueuje se da se platinska dugmad, kondenzator, kapa razvodnika i vakuumski regulator
paljenja menjaju bez skidanja razvodnika paljenja.
.
Medutim, postoje situacije kada je skidanje
razvodnika neophodno. Ako, ria primer imate
problema sa centrifugalnim regulatorom paljenja,
iii u slueaju kada se iskrivi centraIna osovina, i
tako dalje, onda morate da skinete razvodnik
paljenja.
Skidanje i pravilna zamena razvodnika paljenja
nije jednostavan zadatak. Pravilan momenat
paljenja posle zamene zavisi od poloiaja razvodne
rucice. Aka i najrnanje sumnjate II svoje mogucnosti da zavrsite ovaj posao, bolje je da to prepustite kvalifikavanom mehanicaru u avlascenom
servisu.
Ako je skidanje razvodnika neophodno postupite na sledeCi nacin.
naCin.
1. Skinite kapu razvodnika na prethodno opisan
naCin.
2. Postavite novu kapu na kuCiste razvodnika i
pricvrstite je na prethodno opisan naCin.
3. SkidajuCi sa stare, odmah postavljajte na novu
kapu jedan po jedan kabl na odgovarajuce mesto.
Visokonaponski kablovi se skidaju tako sto ih
povueete rukom, drZeCi ih pritom za kraj kod
gumenog stitnika. Proverite da li ste gurnuli kabl
do kraja u stubic na novoj kapi.
Napomena: Mnogi profesionaIni mehanicari
menjaju i razvodnu rui'icu kada menjaju kapu
razvodnika. To je dobra praksa. Proverite da Ii
rutica i kapa odgovaraju za ugradnju oa motor.
Isto tako prove rite da Ii je isti proizvodac kape i
rutice. Na taj naCin ste sigurni da kapa i rui'ica
mec1usobno odgovaraju.
Skidanje i ugradnja
razvodnika paljenja
razvodnik paljenja je komplikovan mehaniR
zam. Posta vrsi nekoliko vainih funkcija, i od
njega zavisi rad matara automobila, veoma je
Alat i materijal
Odvijac
Nasadni kljueevi, raeva i produietak
Mali kljuc
Kreda
Stezae za crevo(a)
276
..
ad
i
SISTEM ZA PALJENJE
I!!'
("
~
~
I
~f
,
tf
II
I
i
, .
I'
0',",,,,
~"'po~m'.c;nih~d,~'~,~"~d~"'r:ucl.c~C:2:::~:::::':
.'"'-~'" ___ __
Obel";,, pO'O"i
_______________
277
SISTEM ZA PALJENJE
Pregled i ugradnja
svecica
paije~
278
Ala! i ma!erijal
Zastitne naocare
Zicana cetka
Turpija za platinsku dug mad
Alat za merenje zazora izmedu elektroda
sveCica
Moment kljuc
Svecice
Izolir traka
Krpe
Rastvarac
Penetrirajuee ulje
Kratak komad creva za grejanje
i
1
I,
SISTEM ZA PALJENJE
I
kratko se spaja sa masom. Kada se ovo javi onda
motor nepravilno radi (trakira). U nekim slucajevima sveCica nije uzrok sto nema varnice, vee
neki drugi dec sistema za paljenje, na primer
kablavi, platinska dugmad iii babina. U tim slueajevima napon koji se <!obija iz sistema je suvise
nizak.
Ponekad, i ako izgleda kao da sveCica radi
ispravno, u stvari je ana na granici neispravnosti.
avo je stanje koje veCina vozaea tesko ustanovIjava. Aka jedna iIi vise sveCica povremeno trokira, onda se nepotrebno trosi gorivo. Ispitiv<rnja su pokazala dC! veCina vGzaca ne moze da ascti
hokiranje~< sveCica pri normal no lakim uslovima
opterecenja i pri uslovima voznje na.otvorenom
putu.
.
'c,
SveCica je vitalni den kod odrzavanja motora, a
posebno kod automobila sa elektronskim paljenjem (nema platinskih dugmadi i kondenzatora)
svecica je glavni dec brige, bar sto se tice odrZ<lvanja sistema za paljenje. Kod podesavanja motora,
normalno postoje i drugi elementi izvan sistema
za paljenje koji zahtevaju painju, kao sto su filteri, provera sistema za napajanje gorivorn itd.
Ali sto se tice sistema za paljenje posebnu paznju
obratite na sveCice.
U sklopu normalnog odriavanja kad konvencionalnog sistema za paljenje, sveCice je potrebno
na svakih 15.000 do 20.000 km skinuti, oCistiti i
podesiti zazor izmedu elektroda, kako bi se obezbedile pravilne performanse motora. Ovaj interval zavisi od naeina voznje i modela automobila.
U gradskoj voinji cesca je potreba za Ciseenjem
sveCica. Isto vazi i za stariji automobil koji normaine tresi vise ulja. !v1nogi proizvoaaCi vozila
preporucuju
promenu "sveCica nn svakih
50.000 km ukoliko je vozilo opremljeno elektronskim sistemom za paljenje. Proverite sta je navedena u uputstvu za odrZavanje vaseg automabila.
Servisiranje sveCica
U sledeeem uputstvu prikazano je kako se skidaju
svecice.
iL
I .;. ---I
279
3. Pazljivo obelezite koji kabl ide na koju svecicu. Ako je potrebno, oznaCite ih komadima
izolir trake pre nego sto ih skinete. Kod nekih
tip ova automobila duzine kablova su priblizno
jednake i postoji mogucnost da ih pogresDo povezete. Obrisite kablove krpom.
4. Odvrnite svaku
~veCicu
u suprotnom smeru od
taka
kome
nastaje
varnica.
Od
ekstremno velikim brzinama i pod velikim opterecenjem sto trazi koristenje sveCica manje toplotne
vrednosti J prepofuka je da koristite sveCice 00[malnog obsega. Savremene sveCice sa bakarnim
jezgrom imaju izuzetno siIok opseg toplotne vrednosti i U stanju su da u normalnim uslovima
Pregled sveeica
Iskusni mehanicar moze vam dati mnago poda-
280
IE
SISTEM ZA PALJENJE
Prikazuni izglcdi veCica ukazuju nu tragove (1) pregn:vanja, (2) nasiage garcz.i, (3) naslage od
sagorevanja utja, (4) detonativnog sagorcvanja, (5) nabacenih flllsiaga. (6) kalcificiranih naslaga,
(7) glaziranog izolatora $vecice i (8) samopaijenja. SveCica na slid (9) je sarno imo5ena.
281
elektrodu. Pod odreclenim uslovima, komad izolatora se moze otkinuti usled jake detonacije. Za-
centralnoj elektrodi i masi sveCice pojave intenzivne naslage svetlosmecle iIi bele boje, moguce je
da ste koristiIi gorivo iii ulje neodgovarajueeg
kvaliteta. Zakljucak: u ovakvom slucaju mozete
sarno 06stiti iIi zameniti svecice i odmah promenite vrstu benzina da biste videli da Ii je problem
time resen. Ako rezultat izostane morate se pripremiti da promenite ulje i filter, kao i vrstu ulja, i
282
SISTEM ZA PALJENJE
I
vanje; zbgg vruCih tacaka u prostoru za sagoreva-
zbag previsake taplatne vrednasti svetica. Samapaljenje testa maze da osteti celo klipa i elektrode svetice. Zakljucak: uzrok se mora pronati i
otkloniti. Ostecene svecice se moraju zameniti.
I
I
I.
I
,
"
:1
i~
i~
identicnim taplatnim aznakama i jedina se razlikuju pa tame kaliki im je zazar izmedu elektrada.
Painja: Ne pakusavajte da sveticu predvidenu za
mali zazar padesite na veliki zazor, i abratna.
Osteticete eiektrode.
12. Istrosena svedca. Istrosena centralna elektroda kao i elektroda mase ukazuju na to da je
svetica adsluzila svoj radni vek i da je treba
zameniti. Izolator smede sive baje pokazuje do je
taplotna vrednost svetice adgovarajuca. Zakljucak: posta elektroda za masu nije po celoj povrsini centrirana U odnosu oa centralnu elektrodu,
ovakva sveCica se mora zameniti.
Ciscenje sveCica
3. Turpijam za platinsku dugmad izravnajte i atistite centralnu eleKtradu svake svecice. lsturpijajte elektrodu mase sa unutrasnje strane svake
sveeice taka da pavrsina postane sjajna.
Podesavanje zazora svecica
Bez obzira da Ii ugradujete nave iii aCiscene svetice, marate padesiti zazar izmedu elektroda
prema padacima kaje daje proizvodac motara.
Ovaj podatak se nalazi u uputstvu za rukovanje
vazilam. I pored taga sto proizvadac maze padesiti zazar na novim syeCicama, ipak ga proverite.
opsegu od .
PREPORUCENIMOMENT
PRITEZANJA SVECICA (Nm)
Dimenzija
navoja svecice
14 mm sa zaptivkam
14 mm kanusna
18 mm kanusna
Celiena
glava
Aluminijumska
glava
37-44
26-32
10-22
22-29
22-29
10-22
283
NJE
Kablovi za
svecice
Ugradnja svetica
Posta ste oCistili sveCice i podesili zazar izmeou
elettroda, iii kupili sveCice i proverili zazor, pri-
komad creva za grejanje, odgovarajuceg unutrasnjeg preenika, pa to crevo koristite kao savitljivu
ruCicu. ivlozete koristiti i ala1 za Ciscenje navoja,
koji moiete naCi u prodavnicaIT).a rezervnih
delova. Napomena: Neki proizvodaci preporucuju da se navoj namaze sredstvom koje sprecava
da sveCica zapece. Proverite to u uputstvu za
rukov~nje.
284
I,
------~~~-----
.-
-;t'w'
'iil"'W"
SISTEM ZA PALJENJE
Kljuc
o Set kablova za sveCice
Sapun iIi silikonski sprej
285
I ,
SISTEM ZA PALJENJE
3. Pocnite od sveGice koja je najdalje od razvodnika paljenja (kod motora V6 iii V8 moiete poceti
sa bilo koje strane motora), pazljivo uklonite
kablove povlaceCi gumeni stitnik, a istovremeno
ih lagano uvreete.
4. Pogledajte kuda je sproveden kabl do razvodnika.
5. Izvadite rukom drugi kraj kabla iz kape razvodnika. I kod ove operacije lagano uvrtanje pri
izvlacenju ce olaksati odvajanje.
286
,
;
c: I C::TI=M ZA PALJ
12. Izvadite drugi kraj kabla iz centralnog 'prikljucka na kapi razvodnika. I ovde se kabl lagano
uvrce pri izvlacenju iz prikljucka.
13. Zarnenite visokonaponski sekundarni kabl sa
novirn prateCi uputstvo iz tacaka 11 i 12, sarno
obrnutirn redosledorn. I ovde proverite da Ii su
gumeni stitnici - na svakom kraju se nalazi po
jedan - ugurani do kraja da bi se obezbedio dobar
kontak!.
"~'=~="~~,,=
CD
iii I
0
11
I
,I
II 1\,
-----
Il
I .
'
.'
tt,,_ _. _ _ .
287
SISTEM ZA PALJENJE
Energy Ignition), kapa razvodnika i nadn spajanja provodnika ce biti razliCiti. ISto tako, videeete
da je preenik kabla za sveCice veCi. Posto je u
ovom slueaju bobina integralni den kape razvodnika, ovde nema visokonaponskog sekundarnog
provodnika bobine.
Provodnici syeCica kod HEI sistema se menjaju
na sledeCi naein.
1. Skinite prstenasti nasac sa kape razvodnika.
avo se izYodi tako sto se kopee (oznaeene sa
"Latch" - zap or) gurnu od razvodnika, a kapa se
podigne. Svi prikljucci kablova za sveCice se
nalaze u prstenastom nosacll.
Napomena: Kod nekih HEr sistema kablovi za
sveCice provuceni su kroz dva nosaca. U tom
slucaju jednostayno izvucite kablove i nosace iz
kape razyodnika. Kod sistema Delco-Remy Unitized moraju se odvrnuti dva zavrtnja i skinuti
bobina pre nego sto se skinu provodnici sveCice i
visezilni kab!. Zavrtnje odvite odvijaeem. Zatim
,skinite bobinu i na kraju kablove za sveCice i
visezilni kabl.
. \
Indukcioni
kalem
(bobina)
Od veCine automobila bobina je ern, cilindri-
2. Izvadite prikljucak kabla za sveCice iz prstenastog nosaea kape razvadnika potiskujuCi pritom
pal cern prikljucak nadole.
Napomena: Kod Delco-Remy Unitized sistema
zavrsetak svakog od kablova za sveCice je pricvrscen pomocu zavrtnja. Odvite malo DVe zavrtnje
kada skidate kablove. a zategnite kada ih postavite.
3. Skinite drugi kraj kabla sa sveCice. Skidajte ga
pazljivo, drzeCi ga za gumeni stitnik i pritom ga
lagano uvrCite. Ne cupajte kabl jer ga lako mozete
ostetiti.
4. Odaberite iz kompleta kabl odgovarajuee duzine.
288
0,33 litra. Bobina se obicno nalazi u blizini razvodnika paljenja. Ako ne mozete da je pronadete, pronadite veliki sekundarni yisokonaponski
kabl koji je prikljucen na eentar kape razvodnika.
Bobina se nalazi na drugom kraju tog kabla.
Pri proveri bobine, prvi korak je yizuelni pregled. Proverite da Ii je bobina cvrsto pricvrscena
da bi imala dobru masu, i da Ii su svi prikljucci
Cisti i sigurni. Otpusten i prljay prikljucak izaziva
veliki otpor u kablovima. Takav veliki otpor je
uzrok slabog rada sistema za paljenje. Pogledajte
da Ii na vrhu bobine ima pukotina, da Ii je kuCiste
bobine ulubljeno, i da Ii euri ulje iz bobine. Ako
nadete bilo koje od pomenutih osteeenja, bobina
se mora promeniti.
Bobina je u stvari mali transformator koji
struju od 12 volti, iz primarnog sistema, pretvara
u struju sekundarnog sistema, kod koje se napon
penje i do 30.000 yolti. Ovaj visoki napon je
potreban da bi skoCila varnica izmedu elektroda
sveeica, i da bi se upalila smesa goriva i vazduha U
motoru.
r pored toga sto, spolja gledano, moie izgledati
da je bobina u dobrom. stanju, ona moze biti
neispravna. Neki od znakova da je bobina neispravna, odnosno u nekim slucajevima slaba, su
gubitak snage pri veeem broju obrtaja, zastoj
motora prilikom ubrzanja, iIi u ekstremnim slucajevima nemoguenost pokretanja motora.
;!
.,
r_-_
_ _----""~=
t_
f
SISTEM ZA PALJENJE
,
Ii
~
Ako ste osetili bilb koji ad pomenutih simptoma, najbolje je da bobinu odnesete kod majstora koji ima odgovarajucll opremu za ispitivanje. Aka yam to nije moguce, maiete kupiti novu
bobinu i zameniti staru. Medutim aka zamena
bobine ne resi .problem ne ocekujte da ce vam u
radnji zameniti bobinu koju ste vee jednorn ugradili. VeCina prodavnica delova ne prihvata da
vrati nOvae za elektricne komponente koje su bile
uoraclene. Medutim ako imate svoj, ali mogucn~st da pozajmite volt/ommetar, iii drugi instrument za analizu rada matcra kojim se moze ispitnti bobina, onda to mozete i sami da uradite.
Alat i materijal
Adapter za sveciee
Babina
Volt/ommetar
Viljuskasti kljucevi
nuein.
1. Postavite birae opsega volt/om metra u poloiaj
1-10 oma. Ako je potrebno povezite odgovaraju6 provodnik za ispitivanje na instrument.
2. Izvrsite kalibraciju instrumenta za ispitivanje
prema uputstvu proizYodaca.
3. Iskljucite glavni prekidac, odvojite dva provodnika sa primarnog prikljueka koji se nalazi pri
vrhu bobine. U nekim slueajevima ovaj prikljucak
se jednostavno svuce; drugi opet imaju navrtke na
prikljucnimstubiCima koje se skidaju malim viljuskastim kljucem. Prikljucei su obelezeni na razne
naeine. Najcesce oznakama "POS" iIi (+) za pozi(ivan, odnosno NEG" iii (-) za negativan prikljucak. Obeleiite gde koji kabl pripada da bi ste
ga kasnije lakse povezali.
,}
o
I
Tipicni delavi indukcionog kalcma - bobine. (J) :ta~tilna guma. (2)
sekundarni visokonaponski prikljucak, (3) primarni prildjucak, (4)
kapa. (5) slojcvi, (6) namotaji. (7) kuciS1C j (8) stakleni izolator.
289
'--.-.~----- ...- .. --.. ---- .. -..-
ENJE
sledeCi naCin.
I
CD
290
.....--------------
"
=
SISTEM ZA PALJENJE
-,
~_..;.rO-
rr:5J
CJ.... 0
'--_
Kou ,;iSlCma HEI kt1u i;Ojlh ~c oooin<\ nalazi u k;lpi r~l\{)dnib. Offim.,:tar
SC prikijucujc: {I) za i~piliv<lnjc primafnog nlpora. (:!) z:: bpiti\'anj~
sckumJarrHlg ntpora.
,
I
I
L....l....
I~li
I
Iii!
II
291
,
;
. -----IL
'
292
SISTEM ZA PALJENJE
Zamena bobine
I
I
Primarni
(balastni)
otpornik
paljenja
velikog broja automobila sistem za paljenje
Kjeodtako
konstruisan da, kada motor radi, funk-
Ispitivanje otpornika
I,
293
Ala! i ma!erijal
Provodnik za premoscivanje
KIjuc
Primarni otpornik
vero~
294
Glavni prekidac
(kontakt-kljuc)
o pre oekoliko godioa glavni prekidae oa
da
ukljuCi i iskljuCi primarno kolo. Danas ovaj preki-
SISTEM ZA PALJENJE
dac pored toga ukljueuje elektropokretae, povezuje alternator i potrosaee, zakljueava upravljae i
zuji ako zaboravite kljue u njemu. Kako su funkdje glavnog prekidaca postale sve kompleksnije,
isto se dogodilo sa njegovom konstrukcijom. Kod
pokretanje motora~ Kad novih tipova automobila postoji i uredaj protiv krade koji blokira
daje na automobilu koje se pokrecu pomocu elektriene struje, a da se pritom napon ne prikljueuje
na kolo za paljenje, sto ne sarno da bi nepotrebno
trosilo akumuIator vee bi mogIo da izazove pre gorevanje sistema za paljenje. Kod veCine automobila dodatni uredaji, kao.sto su elektrieni podizaei
stakla i pomeranje sedista, mogu se pokretati
sarno kada je prekidae paljenja u polozaju ukljuceno iz razloga bezbednosti.
Kada je prekidae paljenja u pOlozaju zakljueano svako napajanje koje ide preko njega je
prekinuto. Napajanje koje nije vezano preko prekidaea paljenja, kao sto su svetla i upaljae, je
stalno prikljueeno na akumulator. Kada je preki-
295
-------------------
296
~~--
-----
MOTOR
ehnicki giedano, motor pokrece automobil
motora, a posledica toga je da se povecava pritisak kada se smesa upali. Dalji rezultat povecanja
pritiska pri sagorevanju je povecanje snage
motora, sto omogucava da motor brie okreee iii
da bolje vuee. Ako se popusti pritisak na
pedalu gasa, smanjuje se koliCina smese, pritisak
u cilindrima pada i motor usporava.
Na neki naCin, motor sa unutrasnjim sagorevanjem moze da se uporedi sa pumpom za vazduh.
Otvaranje leptira za vazduh omogucava da motor
pumpa vecu kolicinu vazduha, a ukopliko je veea
koliCina vazduha (i goriva), to motor razvija vecu
snagu. To je i razlog sto po pravilu veCi motori
razvijaju i vecu snagu od manjih jer predstavljaju
pumpu veeeg kapaciteta.
Nazalost, motori sa unutrasnjim sagorevanjem
nisu narocio efikasni posmatrano sa aspekta iskoriscenja toplote koja se dobija sagorevanjem.
Samo oko jedne treCine toplotne energije se koristi za pokretanje vozila. Oko jedne treCine se
zagreva. Kad ne bi bila hladef)ja, motor bi nastavio sa sagrev,!ojem sve dok se ne bi istopio. Stoga
297
--------
~-~----~
.-..,-~----
MOTOR
(1) glava motora - ciJindra, (2) zaptiyka glave, (3) poluga podlzata, (4)
podizaci ventila, (5) bregasta oSQvina, (6) pampa za ulja, (7) k!ackalica
venlila, (8) opruga ventila, (9rventil, (10) proslor za sagorevanje, (11)
klipni prstenovi, (12) klip, (13) osovina male pesolee klipnjace. (14)
kHpnjata i (15) radiJica
MOTOR
ce i dalje biti vrlo neekonomican natin za pokretanje automobila. Medutim. ovaj motor je' i pored
toga najekonomicniji. najsnainiji i najjeftiniji
dan as poznat urec!aj za pokretanje vazila.
Kada je fec 0 snazi matara, Dna se izrazava u
kilovatima (kV/). Druga ve!icina koja se meri kod
I"
motoru
Sil
obradu. Na i pored toga moiete ustedeti nn trosku za fad taka sto cete
Posao koji mozete sami da obavljate je odriavanje propisanog zazora ventila. Ovo je yazno
kad matara sa cvfstim{< podizaCima vcntila iIi
se odriavati odredeno rastojanje izmeau vrha vretena ventila i klaekalice (iIi podizaca). To rastojanje se zove lazor ventila. U zavisnosti od legura
299
MOTOR
300
MOTOR
I,
Traienje greske
u motoru
motoru. Provera kompresije je korisna za otkrivanje losih ventila, istrosenih klipnih prstenoval
cilindara ilili curenje zaptivke glave motora.
Vakuum lest ce Yam pomoti da otkrijete propustanje vakuuma u usisnoj grani iii karburatoru,
nisku kompresiju motora, kasno paljenje, za('epIjen izduvni sistem, zaglavljene ventile iii cak
istrosene yodice ventila. TreCi test. ispitivanje
301
MOTOR
LL
302
Ostri metalni udarci koji se javljaju pri odreclenom broju obrtaja i pajacavaju sa povecanjem
brzine ukazuju na istrosene letece iii Idece leiajeve radilice. Istrosena asovinica klipa moze dati
slicnu buku. Ova vrsta buke ukazuje na to da je
patrebna generalna popravka motora.
ZveceCi iii kuckajuCi zvuci koji se cuju sarno
kad prvog pokretanja motora obicno nastaju zbog
hidraulicnih podizaca. Kada se podizaci istrose.
ani ispustajll ulje i time povecavaju zazor ventila
sta izaziva buku kada se motor prvi put pakrene.
Kada pritisak ulja poraste zazor se smanji. a
padizaCi utisaju. Ova je normalna situacija ako
motor nije radio. dUli vremenski period. ali ako se
desava svaki put kadn pokrenete motor to moie
biti indikacija da jc potrcbna zamena padizaca.
Stalno lupkanje odnosna kuckanje motara
ahicno ukazuje na preveliki zazar jednog i!i vise
ventila. To moie nastati usled nepravilnag podesavanja. zoog povecanja zazora venti!3. istroscne
k!acka!ice. iskrivljcne sipke podizaca. istroknog
podizaca iii kombinacija poslednia dva uZr0Ll.
Neispravan hidraulicni podizac izaziv(\ istu vrstu
buke.
TutnjClva koja se povecava sa povecanjem broja
abrtaja motora obicno nastajc zbog bucnih leiaja
pumpe za vodu. Aka Iciajcvi imaju veliki zazar,
iii aka pumpa pusta vodu l110raju se zameniti.
Ispitivanje
kompresije motora
spitivanjem
kompresije
otkriva
se
stanje
Ala! i materijal
sa
je
ga
na
motoru.
5. Posto ste samo malo popustili sveClee, i povezali sekundarni (visokonaponski) kabl bobine sa
masom, pokreCite motor stavljanjem kontaktkljuca u polozaju start, oko 5 sekundi. Ovo se radi
da bi se smanjila mogucnost ulaska prljavstine i
drugih necistoca u prostor Zll sagorevanje kroz
otvore sa kojih su skinute sveeiee. Kompresija iz
matora oduvace svu prljavstinu sa sveCica dok
pokreeete motor.
303
MOTOR
IZDUVAVANJE.
Za vreme tuklil usisuvanja alvan! se usisni venti! i usled krc!llnja klipa nadale
uviaci sc smcsu v:lzduha i goriva u prostor za sagorevanjc. Tokom lakla
sabijanja oba ventila ,1.1 zatvorena i usis,ma smcSil sc ~arwa. Po paljcnju smdc
5vccicom dolazi do pOliskivanja klipa nunize i w jt tab sagorcvanja, odnosno
radni lak!. Kada Idip potnc da sc krccc navisc, izduvni venti! jc OlvareD.
~<Ibijcni gasovi se i;:bacuju napoljc.
304
MOTOR
klipni prsteni istroseni. Ako je kompresija cilindra niska postupite na sledeCi naein.
A. Pomocu pumpiee za ulje kroz otvor za svefiee
naspite nekoliko kasiciea motornog ulja u motor.
B. Ponovite merenje kompresije. Aka se sada
kompresija poveea skoro do normalne, onda to
znaci da su klipni prstenovi istroseni. (Ulje koje
ste nasuli u cilindar zaptiva prostor oko prstenova
i time se poveeava pritisak.)
Aka je kompresija i dalje niska onda to znaei
da su najverovatnije u pitanju losi ventili.
Ako dva susedna eilindra imaju nisku kompTesiju, onda postoji velika verovatnoca da je zaptivka glave motora ostecena.
Ako je izmerena kompresija visa od preporucene vrednosti to ukazuje da u eilindrima ima
mnogo naslaga gareii.
Niska, visoka iii neujednacena vrednost kompresije ukazuju na ozbiljne kvarove motora. U
305
MOTOR
Ispitivanje
vakuuma
Alat i materijal
2. Podignite poklopac motarnog prostora i skinite kuCiste filtera za vazduh. Pogledajte odeljak
"Odriavanje filtera za vazduh u poglavlju
Sistem za gorivo.
306
-----._._""---,,.
__----------------------------~------~----------------~M=OTOR
I
!
~
I
I
8)
307
308
MOTOR
I,
Ispitivanje balansa
snage
Alat i materijal
309
MOTOR
prvo da iskijuCite kompjuter pa tek onda da pocnete sa ispirivanjem. To se mora izvrsiti sa iskljuce-
moiete i prevariti ako su ulje iii tecnost za hladenje sakriveni ivicama pre nega sto postanu vidIjivi. U tom slucaju mogu Yam biti od pomoCi
lampa, Cista krpa i pazljivi pregled da biste tacno
odredili mesto curenja.
Kada ste odTedili mesto na kome je doslo do
curenja, moiete pokusati da pritegnete okolne
zavrtnje i proverite da Ii ste time zaustavili curenje. To cesto pomaze kod poklopca ventila, kartera, donjih poklopaca transmisije i poklopaca
razvodnog mehanizma. Vodite racuna da zavrtnje
ne pritegnete suvise, jer se presovane metalne
kljueite provodnike sa uredaja za konrroiu praznog hoda malara, koji se, aka je ugraden, naIad
na mehanizmu gasa.
2. Pokrenite motor i pustite ga da radi na praz-
Ala! i materijal
Kljueevi
Odvijae
Strugac za zaptivku iii hemiski rastvarae
I,ampa
Ciste krpe
Zaptivka od plute/gume iii silikonski git
310
Obrisite
obe
povrsine
!t
I
.~J
MOTOR
I
4. Namazite zaptivku sa obe strane tankim slojem zaptivne paste i postavite je na mesto.
5. Ujednaceno i unakrsno pritezite zavrtnjeve
tako da dec legne ravnomerno na zaptivku. Drugim recima, prvo pritegnite jedan zavrtanj poklopea ventila, a zatim unakrsno drugi na drugom
kraju. Ovom tehnikom rasporedujete silu pritezanja ravnomernije i obezbedujete dobro zaptivanje.
6. Posto ste ugradili zaptivku i pravilno pritegli
sve zavrtnjeve, pokrenite motor i praverite da Ii
ima tragova curenja. Korisno je ako prove rite
pritegnutost zavrtnjeva nakon predcnih 1500 km.
Osnovna procedura za zamenu silikonske zaptivne mase koja se }}formira na lieu mesta je
sledeca.
1. Razdvojite delove.
2. Pazljivo uklonite sve tragove zaptivne mase sa
abe dodirne povrsine pomocu strugaca, i pritom
vodite raCina da ih ne ostetite.
3. Proverite da neka od povrsina nije ostecena.
Obe povrsine moraju biti relativno ravne i u
dobram stanju kako bi se obezbedilo trajno zaptivan)e.
4. Dobra obrisite obe povrsine pre nanosenja
silikonskog gita. lzuzetno je vazno da povrsine ne
budu vlazne iIi zauljene. jer to remeti prianjanje
zaptivne mase na povrsinu.
5. Pazljivo nanesite sloj silikona sirine aka 3 mm
po celoj duzini, i po sredini dodirne povrsine.
Kada dodete do otvora za zavrtnje, nanesite sloj
sa abe strane otvora dok ne formirate ceo krug
'
oko njega.
6. Spojite delove dok je zaptivna masa vlaina i
pritegnite zavrtnje ujednaceno i unakrst. kako
biste obezbedili da obe dodirne povrSine ravnomemo nalegnu jedna na drugu.
7. Ostavite zaptivnu masu da se susi 30 do 45
minuta pre nego sto nalijete teenost i pokrenete
motor.
Napomena: Ako se zaptivni sloj slucajno obrise
tokom ugradnje, spoj moie da propusta. Isto vaii
i aka se zaptivna masa izloii opterecenju pre nego
sto ocvrsne,
Upozorenje: Uvek postupajre prema prilozenam
uputstvu za upotrebu kada korisrite neki ad tipava
hemijskog zaptivaca. Neki tipovi hemijskih zaptivata su anaerobni, fto znaci da oGvrscavaju u
odsustu vazduha. U tahim slucajevima cesto je
potrebna priprema u dva koraka: zaptivna masa se
nanosi na jednu povrsinu a ocvrsCivac na drugu.
Zaptivna masa se ne steie sve d,ok se delovi ne
spoje i pricvrste. Mora se napamenuti i to da
311
Podesavanje
ventila: motori sa
podizacima
Ala! i materijal
Pre ugradnje nanesite tanak s!oj zaptivnog materijala na obe
strane nove zap!ivke. Ovim ce se ispuniti nerJ.\'nine na dodirnim
povrsinama i omoguCiti bolje zaptivanje.
Kljucevi
Merni listiei
Duboki nasadni kljucevi i racva
Daljinski prekidac za pokretanje motora iIi
odvijac
lilikonske mase ne zaptivaju dobra kada su izlo[ene dejstvu benzina. U takvim siucajevima siii!.conska masa omekSava i rasp ada se, i staga se ne
1reporucuje za zaptivanje prirubnice karburatora
:li spajeva na cevima za dovod gorivQ.
312
rastojanje izmedu vrha vretena ventila i klackalice, odnosno potisnika. Odredeno rastojanje je
neophodno da bi se kompenzovalo termicko sirenje delova motora. Vremenom se ovaj zazor smanjuje zbog istezanja ventila, odnosno zbog utiskivanja na sediste, iii se povecava jer se trosenjem
povecavaju toJerancije venti!skog mehanizma.
Posta zazor ventiJa utice na vrcme otvafanja ventila i trajanje perioda otvorenog ventila, to
zazor ventila ima znacajan uticaj na rad matora i
hladenje venti!a. Ako zazor postane suvise veliki
ventili postaju bucni i ne ostaju onoliko dugo
otvoreni koliko bi inace bili kada je zazor normaIan. Ovo utiee na prehranjivanje motora smesom i
time smanjuje snagu motora. Ako je zazor ventila
suvise mali onda se ventili ranije otvaraju, kasnije
zatvaraju i ostaju duze otvoreni (sve ovo moze i
poboljsati performanse), ali to znaci da ventil
neee prianjati na sediste, da ce segubiti kompresija i da ee se ventili slabo hladiti. Krajnji razultat
ee biti otkazivanje ventila i ozbiljan gubitak snage
zbog smanjenja kompresije.
. _________________
"1IIi"" ""'. " _____________~i
---1i
I
' [ I III
@h~=~_.
~.
Ii
MOTOR
'
I
!
I
I
,
I
I
I
i
I
i
Ii
I
I
I
rr
I
I
i
I
!
I
IL___
'ackalic~
ntila
i kraK:l K.1 Ov 0..rastojan]c
s~
jzmedu ve[er.
micko
Odn:de~o
r~ stojanje
di =nosirenJc.
proveravatl poddavat\.
postoji
se"\kompenzovalo
i mora se, peno
zove zazar venn a.
OJ hI
l.:
mora da
MOTOR
zagre~
stoji) .
6. Sada okrenite radilicu pomoeu daljinskog prekidaea za pokretanje motora, iIi taka sto premostite solenoid elektropokretaea pomocu odvrtaea
iIi vrlo kratkim ukljueivanjem glavnog prekidaca
u poloiaj za pokretanje, tako da sledeCi cilindar
po redu paljenja dode u gornju mrtvu tacku. Kod
eetvorocilindrienih motora jednostavno okrenite
radilicu za 180 stepeni. Kod linijskih motora sa
sest cilindra iIi V6 motora, okretanjem radilice za
120 stepeni davesce siedeCi klip u gornju mrtvu
taeku. Kod V8 motora ovo ee se dagoditi kada
okrenema radilicu za 90 stepeni. Ako niste
sigurni koji je sledeCi cilindar prema redu paljenja, jednostavno pogledajte kablove ad kape TaZvodnika dosveeica. Kabl koji je na redu posle
kabla sveCice prvog cilindra je povezan sa sveticom sledeeeg cilindra.
Drugi naein za odredivanje trenutka kada je
klip u gornjoj mrtvoj tacki takta sabijanja je da
skinete sveCicu i drzite prst na otvoru za svecicu.
grane.
4. Da biste mogli da podesite zazor, motor mora
da bude u takvom polozaju da se pOdizaCi
odnosno potiskivaCi nalaze na najniiem delu
brega. To se dogada kada jeklip u gornjoj mrtvoj
tacki pri taktu sabijanja. Ako motor postavite u
pOlozaj tako da se oznake paljenja poklope sa
nulom, klip prvog cilindra ce doti u gornju mrtvu
tacku i tada mozete da podesite zazor ventila na
prvom cilindru.
5. Otpustite kontra navrtku za osiguranje (ako
postoji) i uvucite odgovarajuCi merni listie u prostor izmedu vrha vretena ventila i kraka klackalice iIi potiskivaea. Ako je zazor suvise mali i
merni listie ne moze de ude, odvrnite zavrtanj za
podesavanje toliko da merni listie prolazi kroz
Podesavanje zazora
ventila: motori sa
bregastom'
osovinom u glavi
od motora sa bregastom osovinom u giavi koji
Kimaju klackalice vaii ista proeedura za podesavanje zazora kao kod motora koji imaju bregastu
314
'.'
f
J
..
--~
1M
iP -
MOTOR
f'iX
Proven, l:lZOr3 vcntilil kad motora kod kojih je bregasta osovina u gJO,Ivi
motam vriii sc tako sto sc mcrni listie uvucc izmedu brega i potiskivata,
Ked nekih motora sa bregastom osovinom u glavi konste Sf! klackalice (I)
sa zavrtnjima (2) za podesavanje zazora.
31.
MOTOR
AI at i materijal
Kljucevi
Merni listiCi
Daljinski prekidac elektropokretaca iii
odvijae
Specijalan alat za sabijanje opruga (za neke
tipove vozila)
Kalibrisane podloske za potiskivac ventila
316
MOTOR
Zupcasti kais
Alat i materijal
Kljucevi
Veliki odvijac iii poluga
Lampa
Zupcasti kais
Momentni kljuc
performanse motora, zupcasti kais radi dobro dok ne prokIizne. Tada nastaju problemi sa motorom. Ovaj kvar moze nekad izazvati teska ostecenja motora ako je motor tako konstruisan da se ne
Zbog toga neki proizvodaCi automobiia preporucuju periodic an pregled zupcastog kaisa (generaino podesavanje motora je pravi trenutak za to)
i zamenu na svakih 80.000 do 100.000 kilometara.
Cak i kada zupcasti kaisizgleda dobra, ako je
motor presao veliki broj kilometara postoji
318
I WP
MOTOR
\\
' \.
I~
,-
0)
'i
\ .
\\
j'i
\!
320
Lanac razvodnog
mehanizma
Alat i materijal
Kljueevi
Izvlakae za zupeanike
Momentni kljue
Veliki odvijac iIi poluga
Zaptivka poklopea razvodnog mehanizma (za
neke tipove motora)
Zaptivni prsten radilice
MOTO
Otkrivanje kvarova
Osim brze provere da.li je lanac prekinut, koja je
vee opisana, opusten Ianac ee izazvati neuravnoteieno paJjenje zbog toga sto razvodnik paljenja
dobija pogon od bregaste osovine. Ako provera
paljenja pokaie da paJjenje jako varira onda su
obicno u pitanju otpusten lanac iIi istrosen lancanik - a posebno ako je motor presao veliki broj
kilometara. Komadici najlona iIi plastike u ulju
iSIO taka ukazuju na istrosen laneanik.
Zamena lanca
Zamena Ianca razvodnog rnehanizma vrsi se
sledeCi naCin.
n2
321
._-------'--'- - - - - - - - . - - - - - - - . - -
MOTOR
I
I
;J
I.
322
IZDUVNI
SISTEM
zduvni sis tern na vasem automobilu je ustvari
stranu motora, koje se negde ispod motora spajaju u jednu izduvnu cev.
Sll
vazniji faktor.
Postoje dva tipa katalitickog filtera u najsiroj
upotrebi. Amerieke firme Ford i Chrysler (Krajsler), koriste takozvani monolitni tip filtera,
koji ima strukturu pcelinjeg saca, kroz koje struje
izduvni gasovi. Posto je saee prevuceno slojem
katalizatora, ustvari legure platine i paladijuma,
atrovni -izduvni gasovi pomocll ovog katalizatora
postaju bezopasni.
General Motors i neke druge firme koriste
paletizirani filter, koji se pravi tako sto se
hiljade malih keramickih jezgara, oblika slienog
zmu neke od zitarica, smelt a u kutiju od neroajuceg eelika. Keramieka zmea su prevucena slojem
katalizatora. Izduvni gasovi dolaze u dodir sa
323
--------------------------
~IZ~D~U~V~N~I~S~IS~T~E~M~________________________________________________~
.~
velikom povrsinom katalizatora na zrnima i pretvaraju se u bezopasnu vodenu paru i ugljen dioksid. Savremeni benzini, postiiu visoke oktanske
vrednosti dodavanjem aditiva koji sadrie olovo i
olovna iedinienia. Medutim. olovo unistava skuoi
katalizatorski sfoj od platine'-paladijuma, pa aut~
mobili, opremljeni katalitickim filterom, ne smeju
koristiti ovakav benzin, vee tzv. bezolovni benzini
postizu visoko-oktanske vrednosti pomoeu drugih
aditiva, a za pr.akticnu proizvodnju, postojeee
rafmerije moraju izvrsiti dosta skupa prilagodavanja svojih proizvodnih postrojenja.
Osim benzina sa olovnim aditivima, katalizator
se moze ostetitii nekim drugim sredstvima koje
vozati ponekad sipaju u rezervoar iIi spricaju u
karburator. Ako imate automobi! sa katalitickom
t
;
4. PRIGUSIV AC. To je limeni "Ionac cilindricnog iii ovalnog oblika, obieno duzine oko pola
metra. Postavljen je na sredini iii pri kraju izduvnog cevovoda. Unutrasnjost mu je ispunjena pregradama i cevima, koje omogucavaju prolaz
izduvnim gasovima, ali ne i buke iz cilindarskog
prostora. Buka iii prasak nastaju naglim otvaranjem izduvnog ventila, jer je u cilindru visok
pritisak (i do nekoliko bara), iIi najkrace, zbog
konstrukcionih karakteristika motora SUS.
;1
~
~i
~
~
~
i_~
'~
..A
11
<
~,
'.:1
17/
~
CCV,
(3)
324
Provera izduvnog
sistema
Ala! i ma!erijal
Pokretna leialjka
Zastitne naoeari
Baterijska lampa iii ruena svetiljka
Odvijac
I
zduvni sistem u vasem automobilu najvise mogu
/
j)
, I
!(
325
J---~--
IZOUVNI SISTEM
I
,
"
326
ISTEM
327
IZDUVNI SISTEM
Alat i materijal
e
e
e
e
e
e
Dleta
Kljuc za cevi
Mala turpija
Nasadni kljuc, nastavak, i naglavci
Rendisaljka za izduvnu cev
U1je
Fini })smirgl-papir
e Vesaljke, konzole i obujmice
Zavrsna cev
Sredstvo za zaptivanje izduvnog sistema
e
e
Prigusivac
Izduvna cev
Zaptivka
Mazivo koje sadrii grafit
Rastvarac
Odrzavanje
izduvnog sistema
ko izduvni sistem vaseg automobila postane
A suvise
bui'an, vreme je da ga popravite ..
328
IZDUVNI SISTEM
fL ...
329
IZDUVNI SISTEM
;.j
I,
I~.;
,
,,
.~
330
.~
t ~: : : : :- - - : - - - - - - - - - - - -: : : : : : : : : : : : : : : : : : : , , ~,: : : :- - if;
!
IZDUVNI SISTEM
I'
po~
,
skinut~ om"
ce:as~alnih
klesta gnp....
"'0 "ki'"
Aka s..
tim skinutl
k, ne mogu
presecI,
a za
cy uvrtanJcm.
""d,k
",,"
Namestite novu c
- _ _ _ _ _--;-_____
33
331:
-,
I,OUVNI SISTEM
13. Namestite zavrsnu cev u zadnji spoj prigusivaca iIi na njega u zavisnosti od yrste spoja na
vasem automobilu. Namestite cev tako da ne
dodiruje karoseriju, sasiju iIi delove zadnjeg
sistema vesanja.
1j
I
I,I
2. Da biste lakse skinuli navrtke i vijke sa obujmica i vesaljki - dobro namazite uljem sve spojeve
- od prednjeg do zadnjeg dela. Posto cete morati
da skinete prednji kraj cevi iz izduvne grane,
dobro namazite i ove navrtke.
~
I
IZDUVNI SISTEM
5C
upotrcblti za
I,
IZDUVNI SISTEM
ii
.~
"
~1
,
PailjivD skidajte vljke na spoju izduvne cevi (2) sa izduvnom
granom (3). Po!omljeni vijak ce moei da skine sarno profesionalni
mehanicar.
334
.,-
IZDUVNI SISTEM
11. Uklonite postolja i spustite automobil. Napomena: ako ste koristili platforme da biste poduprli
prednji deo automobila, sklonite ih.
12. UkljuCite motor i proverite da Ii tiho radi.
335
-------.-
IZDUVNI SISTEM
1
ecina putnickih automobila i lakih kamiona
Odrzavanje
katalitickog
filtera
..:-:
-.;:'~.:.:...":;,
./~'
~/
,
1
:1
336
Ii
Alat i materijal
pIVO
Zamena filtera
navlacenje cevi.
pritisak u izduvnom sistemu. To prouzrokuje primetan gubitak snage tako da motor radi samo na
praznom hodu iIi jedva radi iIi uopste ne radi kada
se Sltvori leptir karburatora.
Sta prouzrokuje blokadu? Na nekim "Dzeneral
motorsovim filterima sa paletiziranom dvoslojnom konstrukeijom, konstrukeija koja nosi ova
dva sloja propada sto dovodi do blokade. Ako je
filter pregrejan (sto moze da bude poslediea
suvise velike koIicine nepreradenog goriva koje
prolazi kroz filter, ako je svetica iskljucena iIi
neispravna, karburator propusta gorivo, itd.),
suvisna toplota moze delimicno da istopi kataliza-
-----'-----'1
~
PRENOS
SNAGE
ovom poglavlju upoznacemo se sa tehniekim
U
izrazom )}prenos snage, koji obuhvata mnago
stvari. Kod konvencionalnih automobila sa moto- .
rom nap red i pogonom na zadnje toekove, ovaj
izraz pokriva sve delove koji su potrebni da se
prenese snaga sa zadnjeg kraja radilice koja se
obrce do pogonskih lOckova - a to su kvaeilo
(tamo gde postoji), menjaeka kutija, kardanski
.~
j
L -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _- - j
338
ZA PREN
prenas snage. Osim sto omogucava pOlazak automobila, kvacilo omogucuje vozacu da razdvoji
motar ad prenosa snage tako da se promena
stepena prenosa abavi glatka, iIi da zaustavi
vozilo a da se pritom motor ne ugasi.
Na podu ispred vazaoa. kod vozila sa automat-
SNAGE
339
. _-:1
,1[
skog vratila, koje je u stvari jedna obiena -<,eliena
cev. Meclutim posto ulice i putevi nisu savrseno
ravni, kardansko vratilo sa obe strane mora bili
spojeno sa vezama koje se zovu kardanski zglobovi. Ovi kardanski zglobovi, populamo se zovu
i krst kardana, su tako konstruisani da se mogu
saviti i izduziti kada auto mobil prelazi preko
neravnih povrsina. Na taj naCin kardansko vratilo
moze da prihvati odstupanje od ose za bilo koji
trazeni ugao, a da pritom nastavi da prenosi snagu
sa menjacke kutije na zadnji most.
Uloga zadnjeg mosta je da prenese snagu
motora, koju dobija preko menjacke kutije, na
zadnje - pogonske tockove. Zadnji most to obavIja pomoeu diferencijala, posebnog ureclaja koji
340
Ked aUlomobHa sa pogonofll flU prcdnje tockove, 1.1 pre nos snage spadaju
(1) sklap mcnjaCidiferencijal. (2) unutrasnji homokineticki zglobovi. (3)
pogonska vratila j (4) $poljni homokineticki zgiobovi.
11
prenosi snagu, dobijenu od kardanskog vratila, na
pogonska vratila koja pokreeu pogonske tockove.
Zbog cega je tu potreban diferencijal? Kada
vozite pO pravom putu bez okretanja, oba zadnja
pogonska tocka se kreeu istom brzinorn. Ali sta se
desava kada skreeete? Ako razrnislite, shvatieete
da se prilikom, na primer, zaokreta u desno toc-
p.'
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
ono kretanje bez obzira na ugao za koji su zgJobovi zakrenuti. Ovo va;'i i za unutrasnje zglobove
jer su pogonska vratila relativno kratka, a pritom
njihov spoljni kraj ima veliki hod navise i nanize
jer prati hod ogibljenja. Obican kardanski zglob
bi u takvoj situaciji mogao da izazove jake vibracije, pa se i na unutrasnjoj strani pogonskih vratila
(poluosovina) koristi homokineticki zglob.
U sledecem odeljku ovog poglavlja data su
uputstva kao i instrukcije koje ce yam pomoCi pri
odrzavanju del ova sistema za pre nos snage.
342
"
Kvacilo
I
Alat i materijal
.,
Kljucevi
Klesta
Otvoreni kljucevi
Lenjir
Vodica
Moment kljuc
B1okovi za 'podupiranje tocka
Dizalica i sigurnosna postolja
Penetrirajuee ulje
Dizalica za menjac, iaba dizaliea iii podna
dizalica
ovom slucaju sa
ravnomerno.
Kmehanicki
343
~---
,--------
Tipicni de!ovi kvacila. (1) viijuska kvaciia, (2) polisni idaj, (3)
polisna plota i poklopac. (4) frikciona ploea iii lameia, (5)
zamajac i (6) prednji Jeiaj ulazne osovine menjaca.
Podesavanje hacila
Pedala kvacila je preko prenosnog mehanizma
vezana sa potisnim lezajem tako da se pritiskom
na pedalu kvaCila potisnim lezajem pritiskuju
pipei koji iskljueuju kvaCilo, Odreden prazan hod
pedale kvaeila (ne manje od 15, i ne vise od
25 mm) je neophodan da bi se kompenzovalo
trosenje obloga kvaCila i da bi se izbeglo proklizavanje, Izmedu potisnog lezaja i pipaka mora se
''.;
344
\~~
tQ:~~~gt;:.~
--'
IIII
,) I
(])
Delovi tipicnog KvaCila (1) potisni leiaj, (2) poluge potisne piece (pipei), (3)
potisna ploca, (4) plota kvacila (!ame!a), (5) opruga potisne place, (6)
zamajac, (7) deo 7.(1 poddavanje i (8) slobodan (prazan) hod kvaeila. Prazan
hod se obicno podesava na eko 20 mm, ali moie da bude razliCit u zavisnosti
od lipa vozila.
345
)---
346
4. Okrecite samokoeeeu navrtku za podesavanje pomoeu kljuea, drzeCi pritom potisnu polugu.
Pomeranjem navrtke za podeSavanje prema zadnjem delu automobila prazan hod pedale kvatila
se smanjuje. Slobodan hod se poveeava porn era-
I
I
-~
\
F. Dok je kontra navrtka u ovom polozaju zategnite cvrsto drugu navrtku uz usice.
10, Menjac postavite u neutral an polozaj i povucite ruenu kocnieu. UkljuCite i iskljueite kyaCilo
nekoliko puta.
Ako kvacilo zveCi, trese iii proklizava, a podesavanje praznog hoda kvaeila ne pomaze da se
problem resi, onda je verovatno vreme da se
kvaeilo zameni. Zamena kvaCila spada u ozbiljne
zahvate na automobilu, ali je u okviru mogucnosti
spretnog lTIehanicara amatera.
Kod vozi!a sa pogonom na zadnje toekove,
osnovni posao je u tome da se odvoji kardansko
vratilo, postave oslonci ispod motora i skine
menjae sa zvonom, Zatim se skidaju potisna ploea
i !amela sa zamajca. Ako kvacilo proklizava zbog
eurenja ulja po frikcionirn povrsinama (oblogama) onda je neophodno zameniti lamelu.
Potisnu ploeu ne morate menjati, ali se preporueuje zamena potisnog lezaja. Izvor curenja ulja se
mora uoCiti i kvar otkloniti pre ugradnje nove
lame!e, U suprotnorn, isti problem ee se javiti vee
posle nekoliko stotina kilometara. Ulje u ovom
slucaju rnoze da curi sa jednog od sledeea dva
mesta: zadnji zaptivniprsten radilice iii zaptivni
prsten ulaznog vratila menjaea, odnosno rnenjacai
diferencijala, Ako uoCite da bilo koji od pornenutih zaptivnih prstenova pusta ulje, zamenite gao U
tom slueaju preporucuje se obrada zamajea i
zamena leZaja ulaznog vratila koji se nalazi na
zadnjem kraju radilice.
349
U ovim slut<ljevima se vrSi obrada zamajca: (1) glazirane tacke. (2) urezi i
ogrebOlinc, (3) pukotine nastale od pregrcYanja .
!'
II 1/
.IV .rr
i
'//
JI
/!, I
..
350
~!
(
I
I,
nomerno pritegnuti metodom unakrsnog zatezanja, kako ne bi doslo do deformaeije iii krivljenja
poklopea.
Pri ugradnji menjaea kod automobila sa
pogonom na zadnie toekove, ne dozvolite da
menjae visi na ulaznom vratilu kada je postavljeno u glavtinu lamele. Time se lako moze iskriviti glaveina, sto izaziva uvijanje lamele, koje ee
ometati pravilno odvajanje.
Po ugradnji menjaealdiferencijala proverite
nivo ulja i dolijte ako je potrebno. Samo ovim
mozete ustedeti trosak zamene menjaeaJdiferencijala u slueaju ako je ostao bez ulja za podmazivanje.
Kod vozila kod kojih je veza izmedu pedale i
kvaCila hidraulicna, ovo je pravi trenutak za
zamenu ulja i ispiranje hidraulicnog sistema.
Mehanicki menjac
Alat i materijal
351
'j
@
Tipitan izg!ed unutrasnjosti cetvorostepenog menjacaldifercncijala ked automobila
sa pogonom na prednje totkove. (1) ulazno vratilo, (2) zuptanici CClvrte brzine
(3) pomocni snop zuptanika, (4) zupcanici [reee brzine, (5) zupeanici druge
brzine, (6) zupcanik hada unazad. (7) pomocni zupcanik hada unazad, (8)
zupcanici prve brzine. (9) izlazna pogonska \Tati!a (po!uosovine), (19) zaptivni
prsten diferencijala, (ll) vcliki zupcanik diferencijala, (I2) koCioni prstcnovi
uredaja za sinhronizaciju prve/druge brzine, (13) g!avCina (telo) sinhrona tretd
cetvrte brzine, (14) prsten sinhrona trece/cetvrte brzine i (15) mali zupcanik
diferencijala,
352
l
,
i
:..
J edan od takvih uredaja je i menjae. Vozat kontrolise obrtni moment pomocu pedale kvaCila i
rueice menjaca.
NajveCi broj menjaea ima najmanje tri stepena
prenosa za voznju (hod). unapred i jedan za hod
unazad. Neki sportskl 111 automoblh vlsoklh performansL kao i automobili koji imaju male
motore, imaju menjaee sa eetiri iIi pet stepena
------------
.. - .. ~-
zupeaniei osteceni iIi pohabani, da je caura osovine pohabana iIi da je nivo ulja u menjacu nizak.
Ako je nivo ulja u menjaeu dovoljan, iii aka se
dolivanjem ulja buka ne smanjuje, onda je verovatno potreban generalni rement rnenjaca (sto je
\
Nivo uJja u kiasicnom menjatu mozete proveriti taka sto stavilC
kaiiprst U otvor za dolivanje. Ako [livo ulja nije vise od 10 mm
i~pod OIvora za dOlivanje. onda ga im3 dovoljno.
354
",
J""""""r
"
._.-----"
i"-i-
."
!
i
-~
'lb!
9. Pre nego sto po novo postavite kardansko vratile prove rite da Ii kardanski zglobovi imaju veliki
zazor (sada je pravi trenutak da ih zamenite ako
nisu u redu) i podmazite ih ako imaju mazalicu.
!
klasicnih menjaca sipa se ulje za zupcanike
80-90 W, ali taj podatak proverite u uputstvu.
Zamena menjaca/diferencijala - vozila sa
pogonom' na prednje tockove
'I
.i
:~
-1,
356
=
-----------------------------
r
kove vozila_ Otpustite navrtke na glavCinama vratila, na oba prednja taeka, kao i sye navrtke na
rukaveima.
2. Podignite prednji dec automobila i postavite
oslonee. Ne postavljajte oslonee pod elemente
prednjeg vesanja, menjaC/difereneijal iii nosae
motora.
3. Skinite prednje toekove.
4. Skinite obe navrtke sa glavCina prednjih vra
tila. 5. Odvojite donji kraj spone volana sa rukavea
toeka. Kod nekih auto mobil a za stezanje se kori
sti zavrtanj, dok se kod drugih skida navrtka. U
nekim slueajeyima je neophodno da se koristi
izvlakae kraja spone, ako je nemoguce odvojiti je
pomocu poluge.
6. Kod nekih automobila potrebno je skinuti i
prednji stabiIizator da bi Se obezbedio prostor za
rad kod skidanja krajeva spone i rukavea.
7. Odvojite spoljni kraj poluosovine od glavCine
rukayea. Da biste ovo izveli moze vam biti potreban izvlakae kako biste vratili poluosovinu kroz
lezajeve u glavcini.
8. Kada ste oslobodili spoljni kraj poluosovine
okaeite ga pomocu uzeta. iIi slieno, dok ne izva
dite unutrasnji kraj poluosovine iz menjaea/difereneijala. Kod nekih vozila unutrasnja strana
poluosovine nije prievrscena (morate je izvuCi
polugom). Kod drugih opet morate otpustiti
zavrtnje. Na primer, kod prvib modela Chryslera,
sa pogonom na prednje toekove, (1982) mora se
ukloniti sigurnosni prsten u menjaeu/diferencijalu
pre nego sto se skinu poluosovine. Radi prist up a
ovim prstenovima mora se skin uti poklopae sa
menjaeaJdifereneijala, i priei im pomocu klesta za
skidanje sigurnosnih prstenova. Kod nekib automobila mora se skinuti i uze brzinomera. Ne
vueite poluosovine pri skidanju da ne biste razdvojili unutrasnji dec homokinetiekog zgloba.
9. Posto ste uklonili poluosovine, odvrnite
nosete zavrtnje menjaea/diferencijala. Kod nekib
automobila potrebno je da prethodno poduprete
motor. Za ovu svrhu moze vam posluziti dizaliea
za motor, iIi par dasaka iii metalne sipke koje su
oslonjene na blatobrane i za koje je prievrscen
Automatski menjac
utomatski menjae, pornocll hidrauIienog
A
sistema i pretvaraca obrtnog momenta, vrsi
automatski prenos momenta od motora do
pogonskib toekova. Automatski menjae, za
razIiku od mehaniekog iIi ruenog, ima bidraulieki
pogon. Pretvarae obrtnog momenta je sklop koji
357
Alat i materijal
II
Levak
Blokovi za podupiranje toeka
Dizalica i sigurnosna postolja
Nasadni kljueevi i kratki nastavak
Racva sa prikljuekom
Strugae
Odvijae
Moment kljue
Krpa koja ne ostavlja dlaCice
Vlje za automatski menjae
Posuda za ispustanje ulja
Rastvarae
Filter menjaea i zaptivka
kod ovog sistema vrsi onu ulogu koju kod mehanickog menjaca ima kvaCilo. Pretvarac obrtnog
momenta iroa mogucnost da uveca moment koji
razvija motor, sto nije slucaj ked mehanickog
menjaea.
S obzirom da
automatski menjae
lise izlazni momenat menjaea, potreba za kvaei10m ne postoji. Kada se menjae jednom postavi u
odreden stepen prenosa, vozae pritiskom na
pedalu gasa povecava broj obrtaja motora, Cime
se jednovremeno preko pretvaraca obrtnog
momenta - veca snaga prenosi nQ menjac. Kada
vozae smanji pritisak na pedalu gasa da bi smanjio
broj obrtaja motora, pretvarae automatski smanjuje snagu koja se prenosi na menjae.
menjaea ono mora biti na normalnoj radnoj temperaturi, sto se postize voznjom automobila u
trajanju od 15 do 20 minuta. Vlje i filter automatskog menjaea menjaju se na sledeCi naCin.
1. Postavite blokove iza zadnjih tack ova i povucite rucnu kocnicu.
2. Podignite prednji deo vozila.
intefvalima.
9. Operite karter eistim rastvaraeem, kao na primer kerozinom iii naftom, obr;site ga krpom kOj3
ne ostavlja dlaCice, i ostavite da se osusi na vazduhu.
358
---
-'---
:1
ceni pomocll uskocnih opruga. Drugi su pricvrsceni zavrtnjima, i u tom slucaju bite yam potre-
ban odvijae.
11. Ugradite novi filter prema uputstvu iz taeke
10, obrnutim redosledom.
12. Ako ste sa starim filterom skinuli i zaptivku,
obavezno ugradite novu zaptivku sa novim filterom.
il
em
/\
o
(1) radilica, (2) prelvarac obrtnog momer.ta, (3) planetami
diferencijal i pogonska vratili! (poJuosovine)
zurc~nici,
(4)
Ova ilustracija prikazuje 10k prenosa snage tad tipienog vozila ,,,
pogonom na prednje tockave i aUlOmatskim menjacem.
,,~i
na tom mestu. Zatim zategnite svaki drugi zavrtanj - 1, 3, 5, itd. Kada zavrsite vratite se na
pocetak i zatezite preostale zavrtnje - 2,4, 6, itd.
15. Uklonite sigurnosne oslonce ispod automobila i spustite ga sa dizalice prema taekama od 1
do 3, ali obrnutim redosledom.
16. Otvorite poklopac motornog prostora. Izvadite me rae nivoa ulja i pomocu levka ulijte onu
koliCinu ulja za automatske menjaee koja je navedena u uputstvu. Vodite raeuna da ne prepunite
menjae.
17. UkljuCite motor.
18. Dok motor radi na praznom hodu, i sa povueenom ruenom koenicom, prebacujte rueicu
menjaea iz jednog u drugi polozaj kroz sve polozaje, i vratite je u polozaj za parkiranje iIi neutra-
360
1r;;;;<Z
I,
--0
Filter u!ja (1) U ilutomatskom menjacu se moze zamen!ti kada je skinut
karter mcnjaca. Kod nekih vozila filter jc pritvr~ccn pomocu zavnnjeva,
361
SNAGE
Ovo moze biti komplikovan problem za odredivanje kvara ali se po pravilu svodi na neku od
sledeCih neispravnosti: neispravan senzor brzine
kretanja automobila, nepravilno podesen iIi neispravan senzor polozaja leptira gasa, iii neispravan senzor pritiska u usisnoj grani. Ako je solenoid u pretvaraeu obrtnog momenta u kvaru,
onda se zatvarae nikad ne ukljueuje i potrosnja
goriva pri putnim brzinama ce se povecati. Ako se
ovo desava kod menjaea koji nemaju zatvarae,
onda potraiite pomoc profesionalnog mehanitara.
Zamena automatskog menjaca/diferencijala
Sigurnosni prekidac
igurnosni prekidac, koji se na automobilima
S
predvidenim za prodaju na trziStu SAD nalazi
kao standardna oprema, je tako konstruisan da
362
prekidac istrosen, i mora se zameniti. U prirucniku za vozilo je dat opis i uputstvo za zamenu
ovog prekidaca. Ova je mali, ali veoma vaian
Kardansko vratilo,
kardanski zglobovi i
homokineticki
zglobovi
Od automobila sa klasienim rasporedom,
motor. nap red - pogon na zadnje tockove,
K
kardansko vratilo sluzi za povezivanje menjaea i
diferencijala. (Vozila sa pogo nom na prednje toekove imaju dva pogonska vratila - "poluosovine,
Alat i materijal
Blokovi za tockove
Dizaliea i sigurnosni podmetaci
Cekic i probojae
Okasti kljuc
Veliki odvijac
Posuda za isplistanje ulja
Izolaciona traka
Rastvarac
Mast zn podmazivanje sasije i pumps za
podmazivanje
Izvlakac za tockove
z~lobovi
363
--~--------
-.----------~-.---
----
prslen.
364
:l
,\
(1) kard;msko v,atilo, (2) usicc kard;mskog vratila. (3) nosec::! polutka
leiaja. (4) krst kardanskog zgloba, (5) usice na prirubnici ulazllog ... ratila
difercncijalJ, (6) oznakc za spajanje i (7) Liiferencijal.
----
,J
2. Zauzmite udoban poloiaj koji ce vam omoguCiti da driite vratilo sa prednje strane kod kliznog
aksijalnog zgloba.
3. Postavite klizac aksijalnog zgloba uz uiljebljeni otvor na izlaznom vratilu menjaea. Okrenite
vratilo tako da se ilebovi na otvoru i na klizacu
uklope.
4. Gumite napred vratilo i nastavite da ga lagano
365
--.-_._----
l
I.~
CD
\
,.
.~
.~
~'
~
/
CD
(1) kardansko I'r~[i!o, (2) usice kardanskog vratila. (3) CaSic<1leza.!a J..:rsta
kardanskog zgloba. (4) krst kurdanskog zgloba, (5) tasica IciaJll, {(i) u5icc
na prirubnici ubznog vnniia diferencijala, (7) oznah za sklapanje i (8)
difcrencijai,
366
-------
12
_._J~
I:
Homokineticki zg!obovi se nalaze sa oba kraja svakog pogonskog vratila
(po!uosovine), i pokriveni su zaSlilnim gumama (~tllnicima).
367
1
!
I
,0
,i
.i i
368
: I_~.
369
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
)-
I
I
1
I
'I
I ~
I .~
I~
II
:1
1[.'..
~i
~
~
::,
-',;
~=========================~
.~
"t
,_'1
'~
J11
"
---=::::--
370
6. Odvojite spoljni kraj pogonskog vratila sa centralnog del a upravljacke glavcine. Za to yam
moze biti potreban izvlakac kako bi potisnuli
pogonsko vratilo unazad kroz lezajeve u glavCini.
Tu Yam moze pomoCi i blago udaranje cekicem po
',d
371
372
".~
3. Na kraju pogonskog vratila nalazi se mali osigurac. Njega treba zameniti novim pre ugradnje
novog zgloba. Nemojte skidati veliki osiguravajuCi prsten koji se nalazi dalje na pogonskom
vratilu, jer on sluii kao granicnik kod postavljanja
zgloba na vratilo.
4. Ako ste zglob skinuli zbog pregleda i Ciscenja,
proverite u kakvom su stanju kuglice. Ovo
mozete uCiniti tako sto nakrenete kavez kuglica i
zatim vadite, pregledate i vraeate jednu po jednu
kuglicu.
-----
.,,4
373
-------i
~S~IS~T~E=M~ZA~P~R~E~N~O~S~S~N~A~G~E~__________________________________
GI!i
m/;~--
~"'\----0
nite prema uputstvu proizYoclaea i posto ste spustili automobil sa dizalice. Isto vazi za zavrtnje na
tockovima.
2. Ako se zglob menja sarno zbog pregleda, oznacite medusoban polozaj krsta i spoljnog kuCista
kako biste mogli da sastavite zglob bez promene
poloiaja.
3. Obrisite mast sa kraja pogonskog vratila. Krst
je pricvrscen na vratilo pomocu malog sigurnosnog prstena i moraeete da ga uklonite pre skidanja krsta sa vratila.
4. Skinite krst sa vratila pomocu tekica i probojca od mekog materijala (mesing, bakar ... ).
Za skidanje mozete koristiti i izvlakae za male
zupcanike.
374
Diferencijal: pogon
na zadnje
tockove
ad bi se automobilom vozilo sarno pravo, bez
skretanja, onda diferencijal ne bi bio potreK
ban. Kada automobil skrece, spoljni tockovi prelaze duzi put nego unutrasnji tockovi. Da je
pogonsko kardansko vratilo, kod konvencionalnog pagona na zadnje tockove, kruto uzupceno sa
vratilom iz jednog deja, na koje su vezana oba
L__------------------------------------------~S~IS~T~E~M~ZA~P~R~E~N~O~S~S~N~A~GEE
,I
Ala! i ma!erijai
Blokovi za toekove
Dizalica i sigurnosni oslonci
Nasadni kljuc iii podeSljivi kljuc
I,
,I
,
~
375
~S~IS~T~E~M~ZA~P~R~E~N~O~S~S~N~A~G~E~________________________________________
'~~
dva leiaja. Ovi ldajevi omogucuju da kavez diferencijala slobodno rotira u svom kuCistu. Tanjirasti zupcanik i kavez se pokrecu pomocu konusnog
zupcanika koji je preko kardanskog zgloba povezan sa kardanskim vratilom.
Kada se automobil krece prava, tanjirasti zupcanik dobija pogon od konusnog zupcanika i
pokrece kavez diferencijala. Obrtanje kaveza
diferencijala prenosi se i na osovinu trkaca. avo
kretanje osoyine trkaca prenosi obrtanje na zupcanike diferencijala, i dalje pogonska vratila i
tockove. Tockoyi se pritom okrecu istom brzinom
i u istom smem kao ikavez diferencijala. Kada se
auto mobil krece kroz zavoj onda se spoljni tocak
okrece vecom brzinom od unutrasnjeg. Zupcanici
diferencijala se okrecu razlicitim brzinama.
TrkaCi u ovakvoj situaciji ne deluju kao cvrsta
I
I,
376
Zadnji
pogonski
most
Alat i materijal
Blokovi za tockove
III Odvijac
iii Nasadni kijuc
-Qizalica i sigurnosni podmetaci
Cekic i izvlakac
Racva, nasadni kljuc i nastavak
Spoljna zaptivka
Mast za podmazivanje
377
pritisak koji nastaje pri skretanju. Pritom pogonsko vratilo mora da nosi jedan dec lezine vozila.
Kao rezultat toga pogonsko vratilo kod krutog
pogonskog mosta nosi velika optereeenja.
VeCina kvarova zadnjeg pogonskog mosta
manifestuju se neobicnom bukom, koja abieTIo
nastaje u zupcanicima diferencijala iii u leiajevirna na krajevima kuCista mosta.
Buka koja nastaje u zupeanicima je obieno
visoko-frekventno zujanje koje se poveeava i smanjuje sa promenom brzine kretanja automobila.
Buka se jace cuje pri nekim brzinama, a manje pri
drugim: Pri nekim brzinama moze potpuno da
nestane. Ponekad je vrlo tesko odrediti koji zupcanik stvara buku.
Buka koja dolazi od neispravnih lezajeva je
sasvim drugaCija. lavlja se kao tandrkanje iii zavijanje niiih frekvencija koje je priIicno ujednaceno, i ima tendenciju da postaje glasnije kada
auto mobil ubrzava pri velikom optereeenju u
odnosu na nivo buke kada se automobil kreee
ravnomernom brzinom. Najeesce je problem u
leiaju na izlazu vratila iz kuCista pogonskog
mosta. Buka koju stvaraju lezajevi se moze otkriti
pri voznji u hug na nekom sigurnom mestu kao
sto je slobodan prost or za parkiranje, kao i naglim
skretanjem u jednu, a zatim u drugu stranu. Ovim
manevrima se stvara dodatni boeni pritisak na
leZajeve tocka, a time se i buka pojaeava. los je
bolje ako, dok vi vozite neko sedne na zadnje
sediste i pokusa da odredi sa koje strane dolazi
buka. Postoji moguenost da je neispravan lezaj
koji se nalazi kod diferencijala, iIi lezaj ulaznog
vratila diferencijala (konusnog zupeanika). Meelutim lezajevi u diferencijalu mnogo reele stradaju nego lezajevi tocka.
Postoje i drugi kvarovi pogonskog mosta koje
je lako odrediti. ledan je ako je polomljeno
pogonsko vratilo: automobil se nece kretati. Slab
zaptivac je drugi: uvek ce se stvoriti fleka ispod
parkiranog automobila. Zaptivke se nalaze na
leiajevima tocka, sa spoljne strane mosta. Zaptivni prstenovi kiaja tocka su tokom Yoznje izlozeni mnogim udarima, pa kvar na pogonskom
mostu vremenom postaje sve tezi i zbog toga ga je
lakse uociti.
Uz malo speeijalnog alata neke popravke zadnjeg mosta mozete sasvim bezbedno izvesti. Najjednostavniji posao je izvlacenje pogonskog vratia
(poluosovine) i lezaja toeka. Zamena polomljenog pogonskog vratila ipak zahteva nesto strpljenja i znanja. AIi kod veCine auto mobil a mozete
izvuci vratilo, leiaj i zaptivni prsten pomocu
eekica i obicnog alata.
378
,
L-____________________________----~
I
3. Pomocu odvijaca iii poluge dizalice skinite
ukrasnu kapu tocka. Pomocu kljuca malo odvrnite navrtke tocka sa one strane automobila na
kojoj cete vrsiti radove.
379
:1
~~~~~~~~~~~~~------------------------~------------------------~
lZ
kuCista zadnjeg
4. Ugradite navrtke nosaea prema taeki 7 iz uputstva za: "Skidanje zadnjeg pogonskog mosta
koje se nalazi u ovom odeljku, ali obrnutim redosledom.
tila.
5: Ugradite dobos koenice.
11. Pazljivo izvadite sklop vratila iz kuCista.
12. Posto ste skinuli pogonsko vratilo i lezaj proverite da Ii su istroseni, korodirali iii napukli.
Lezaj koji je u losem stanju lako eete prepoznati.
Grub rad leiaja se oseea - to znaCi da je spoljni
prsten labav na kuglicama. Ponekad su kuglice
ojedene, a i centralni kavez moze biti labav. Ako
imalo sumnjate u dobro stanje leiaja, obavezno
ga zamenite. To ponekad zahteva specijalan alat,
a u nekim slueajevima i presu da biste skinuli i
zamenili lezaj vratila. Ovaj posao eete verovatno
prepustiti profesionalnom auto mehaniearu.
obrnutim redosledom.
8. Izvezite auto na probnu voznju.
AlaI i materijal
Poluga
Kljueevi
Nosaci motora,
menjaca i
menjacal
diferencijala
Nosac za zamenu
Dizalica
Ugradnja zadnleg pogonskog vratila
380
ei
~I
"
i
i
"
nosac.
Zamena nosaca
381
---'-~
-----------------------------------------------------------i
UPRAVLJANJE I
VESANJE
v
\1
(1) Gomje osci1ujuce fame, (2) Donje oscilujuce fame. (3) zavoina
opruga, (4) amortizer, (5) kuglasti zglobovi, i (6) osovinica rukavc;! tocka.
Prednji tockovi se
ve~aju
382
I,
, !
(1) Sklap makfersonovog Sluba, (2) zavojna opruga, (3) donje oscill.ljuce
rame, (4) letiSte oscilujuceg ramena, (5) Sklep zuptastc !etye, (6) boena
spena, i (7) kraj boene sponl'!.
Kod makfersonovog vesanja, stubovi zamenjuju i gemjc oscilujuce rame i
kuglasti zglob, konvencionainog sistema Zll vesanje.
Tipicno zadnje vesanje pomocu lisnatih opruga. (\) Usnale opruge, (2)
Uzengija lisnnte opruge, (3) Stega zavnnjima oblika "U, (4) amonizer,
(5) zadnja osov!na, i (6) diferencijaL
383
t
Zadnjc vdanje sa krutom osovinom, lakode na vozilu sa
prednjom vucom, (1) osovina. (2) osciiujucc rame. (3)
zavojna opruga, (4) Granienik opruge, (5) roluga za
rcgulisanje traga lQckova (6) nosac Sk!Op3 Z<l regulisanje traga
lockova, (7) amortizcr, (8) Gamja veza amortizcra sa
karo~erijom (9) osovinica tatka i (10) nosac osovinic:e locka.
384
_J
Kuglasti
zglobovi
Alat i materijal
Klinovi za tockove
Dizalica
Ukrucenja (celicna sipko 6x 50 x 130 mill)
nate gibnjeve.
Ove razlike u vesanjima, imaju uticaja na stabilnost voznje, sigurnost upravljanja i komfof, Da
bi se zadovoljili svi neophodni zahtevi, ocekujemo da vesanje i upravljnje omogueuju lako
rukovanje vozilom, da dobro drzi pravac, da na
zaokretima ne proklizava, da amortizuje sve
udare od neravnina kolovoza, da iskoristi svu
snagu motora, i da lako podnosi udarna optereeenja izazvana naglim kocenjem. Sve ova mora biti
ostvareno taka da jc upravljanje lezerno, voznja
tiha i udobna.
Pogon na prednje tockove
stu gredu iii krutu osovinu. Prednji most je izveden kao kombinacija pogonske i nosece funkcije,
koja se odlikuje po tome sto sadrii homokineticke
zglobove, koji su jednovremeno ideo upravljackog sistema i sistema vesanja. Ovi zglobovi obezbecluju konstantnu brzinu obrtanja tockova,
posmatrano sa strogo strutnog stanovista. Za
obicnog Citaoca i vozaca imaju zoacaja sto utiCll
na sigurnost voznje i trosenje pneumatika
i upravljanja.
. Kada dodete u situaciju da vam se cini iii sarno
posumnjate da vas mehanizam za upravljanje vise
nije u najboljem stanju, i to u bukvalnom smislu,
vreme je da sistematski ispitate moguce uzroke.
vrtkom.
Postoje U osnov1 dva tipa kuglastih zglohova:
optereceni iIi noseCi i ne6ptereceni. Prvi nOS1
385
'4>:t(
!
,
-I
1
~
!
I
'J
Delovi tipicnog gornjcg zgloba u sklopu. (1) Casica, (2) kugla. (3)
mazalica, (4) Gamjc oscilujute rame (ili kraj spone) (5) Spoljnja
zaptivka, (6) drill':: spoljnje zaptivkc. (7) konusno stablo. (8) krunasta
nllvrtka, (9) rascepka, i (10) vrat osovinice rukavca (aeka
386
=
~
...
-~
i
)
ramena
Postupak je sledeCi:
387
==~~fI-
\
,
'{I
i~
osciJujuce rame.
388
tiFF
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
t
8. Uklonite blokadu zadnjih tockova.
9. Izyadite ukrucenja, ponavljanjem tacke 1.
Stabilizaciona
poluga
Ala! i ma!erijal
Platforma
PodmetaCi za tockove
Okasli kljucevi
Nasadni kljucevi sa skakayicom (gedore)
Testera za metal.
Penetraciona tecnost (moze koCiona)
Stabilizaciona poluga, sa pripadajucim
delovima
Bela mast
:~
pripadajuCih
389
"'
Lie
CD
VeCina aUlomobila ima ugradenu stabiiizllcionu ro1ugu (1). ad dcbljeg
ceiika, IX1S!avljeno u poprccnom polozaju, isprcd iii ira osciiujucih
ramcna (2). Prikazani su i flo,aei (3) stabilizacione poluge kao i veZlli
e1ementi (4).
izvucite Je
390
SICTCM
Granicnici
oscilovanja
tockova
konstrukcije.
4. Montirajte novi granicnik obrnutim post upkorn prema tacki 3.
5, Spustite kola obrnutim postupkom iz tacaka 1 i
2.
Alat i materijal:
Zamena prednjih granicnika
Podmetaci za tockove
Dizalica i sigurnosna postolja
Okasti kljucevi
Granicnici (novi)
Ii
I,
I I:I";'
"
,if
,i
II
'
:'
II
I
I
,I
I
j
II
il
I
'j
dec vozila.
Prednji tockovi obicno su opremljeni granicnicima montiranim oa karoseriju vozila. Na vozilima koja imaju gibnjeve na zadnjem mostu, graDicnici Sli postavljeni izmedu zadnje osovine i
sasije iIi karoserije voziIa, a vezani su za jedno iIi
nOVl
prema tacki 3.
5. Spustite vozilo. obrnutim postupkom tacaka 1
i 2.
Opruge
i torzione
sipke
sluze za ublazavanje udarnih optereceO pruge
nja usled nail ask a tockova na neravnine na
------_._._----_
..
-_.. _---
Torzion~
Torzione opruge
Torzione opruge. koje ugraduju Chrysler na prednjim vdanjima, svojih automobila, su obicne
sipke od opruinog celika, jednim krajem pricvrseene za sasiju vozila da se ne bi mogle okretati.
Drugi kraj je pricvrScen za donje oscilujuce rame
prednjeg vesanja. Vertikalno pomeranje tocka,
izaziva uvrtanje (torziju) ovih sipki u granicama
elasticnosti, tj. opruznog dejstva.
Torziona opruga odrzava potrebno rastojanje
izmedu vozila i podloge, i omogucuje vertikalni
pomeraj tocka kada naic!e na neravnine na kolovozu. Visina vozila iznad !la, posebno se specifi-
I
I
392
i
) i
I
i
If
II
I
1
\Ilj,'
"
~F
I
'l
'oj
~
'r;
!~
I'
~
'i
~,
"
B!
~1
,""
I, "Ii
f:I'"
~).
i
iii
f'.
~5
~
~
~
~i~
I~
iii
I~
~
I',Ii
I
J~
Ovaj tip makfersonovog siuba (1) ima teflonski klip (2). Stubovi nose i
zavojne opruge (3) a pricvrsccni su zavrtnjima za osovinicu rukavca.
"I
J
I
393
_________________________________ '
"",,~
~~~~~~~~~~~~~
\
~
.~
'lJ
'-po
~
I
Z
riI
!P
....,...
.
\!,QJ~
\f
c-
I! (0
III 111I
IT
. IB~I)FHI\
,
~'
~~
"'1Ii:.~
II
""""'
"-r
l
I,
M
dra od strane proizvodaca i zove se konstruktivna visina voznje. Kad Chrysler-ovih automobila to je obiono prva stvar koja se podesava u
postupku centriranja prednjeg trapa. Za podesavanje je potreban specijalan instrument za merenje, pa se ne preporucuje za amaterski rad.
Zavojne opruge
NajveCi broj danasnjih automobila ima zavojne
opruge na prednjem veSanju, a cesto i na zad,
njem. Kod prednjeg vesanja, zavojne opruge se
postavljaju izmedu gornjeg i donjeg oscilujuceg
ramena, izmedu gornjeg ramena i sasije iIi karoserije, iIi oko Makfersonovog stuba. Elasticna sila
iIi sabijanje, izmedu elemenata vesanja iIi izmedu
ovih i karoserije odri3va konstruktivnu visinu
voznje.
Zavojna opruga se ne moze regulisati (kao
naprimer torziona). Ako izgubi svoje karakteristike, mOra se zameniti. Ovo je posao za profesionalnog mehanicara.
Lisnate opruge (gibnjevi)
Dejstvo Iisnatih opruga moie se uporediti sa uronjenom daskom.
394
j
~
I
!
~,
t:
Provera opruga
Ako zapazite da yam outomobil proklizava u
bocnom pravcu za vreme voznje, uzrok maze biti
izazvan skracenjem opruga iIi uvijanjem torzionih
sipki. Proverite da Ii su Yam obe strane automo,
bila podjednako udaljene od tla. Izmerite sva
rastojanja ad blatobrana do tla, uporedite to sa
drugim autamobilima istog tipa.
Ako zakljuCite da su opruge popustile. jedino
resenje je da ih zamenite. jer su izgubile svoje
I
1
I
i
I.
Amortizeri i
Makfersonov
stub
1\
Ii
Ala! i materijal:
,
I~
: I~
, .,
"I;
I ~I~
IJ
"1
1
:
'1
IIi
,I ,
i
PodmetaCi za tockave
Dizalica i sigurnosna postolja
Okasti kljucevi
Cekic i probojac (izbijac)
Cevasti kljuc
Nasadni kljucevi sa skakavicom
Univerzalni podesivi kljuc
Amortizeri
Pentraciona tecnost
Alat za sabijanje opruge (na Makfersonovim
stubovima)
IIL__ _
395
povrsine cevi amortizera su fino obradene i predstavljaju neku vrstu hidraulicnog cilindra. Cilindar amortizera, kao i svaki drugi cilindar sadrii
klip. Klip ima otvore iii ventile za prolaz hidrauliene teenosti, a vezan je preko klipne po luge u
obliku sipke sa zastitnom cevi amortizera.
Zastitna cev se vezuje na karoseriju iIi sasiju
vozila, a cilindar na oscilujuce fame iIi osovinu.
klipu amortizera.
Postoje amortizeri, abieno namenjeni trzistu
----
--'
~.
i'
CD
'i
I1
. }I
1.
III:
II
ji
II
III
IIII I,
II
I
0)
IIII1
396
Tame.
TUpU
amortizera.
Napomena:
Ako morate zameniti jedan amortizer, preporucljivo je da zamenite i njegov parnjak na istoj
osovini. Pre pocetka rada uverite se da Ii ste
Donji krajevi
prednjih
Olaksacete
demontaiu
starog
397
1
oSQvine, da biste prisli vezama amortizera. UCi-
398
-----
-----
If
I.
I
I:
Odvajanje donje veze amortizera okastjm kljucem.
I
399
prievrstite donje
veze.
.~
su predvideni za opravku. Ako menjate kompletan stub, moraeete po svoj priliei da vrsite
ponovno centriranje trapa, jeT otvori zn pricvrsCivanje na navorn rezervnom delu mogu dosta da
~.'
t~.
starOffi.
,
\
=
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
!i
F=========~~
CD
401
!---@
i
\
;'1:...---@
)
Pailjivo postavite ala! za sabijanje opruge nll oha kr~ja i sabite je
{aliko da se njeno gornje sedistc rastereti. Sigurnije je da posta~'ite
stub u stegu pri sabijanju opruge.
Morate skinuti oprugu i ako je u pitanju popravljiva varijanta. Pailjivo postavite alat za sabijanje opruge na oprugu i sabijte je toliko da gomje
sediste opruge ostane slobodno, tj. neoptereceno
naponom opruge. Alat sa stegom je najbolji jer
drie potpuno sigurno oprugu u sabijenom stanju.
Ako koristite alat koji se sastoji od dva zavrtnja sa
hvataljkama, pazite da hvataljke budu tacno po
sredini opruge, na suprotnim stranama. Zavrtnje
priteiite ravnomerno, tako dane dode do iskosenja, koje moie izazvati iskakanje opruge.
Upozorenje: Opruga je pod znatnim napanom i
morale biti izuzetno paz/jivi i apremi.
402
kuCiste.
skinite gornju nosecu plocu, pripadajuce montazne elemente, i sediste opruge, zatim pazljivo
skinite i oprugu. Ostavite oprugu zajedno sa alatom za stezanje, kako jeste.
.JL
13. Posle ubacivanja patrone, uspite ca,ieu starag ulja aka patrone_, Postavite novu gumenu
..... 1\1
Pitmanov
.
me h__ anlzam
za
upravljanje
Alat i materijal:
Podmetai'i za tockove
Dizalica i sigurnosna postolja
Klesta
Okasti kljucevi
yiljuska za demontaiu (pajser)
Gekic sa poluloptastom glavom
Celicna cetka
Zabravljiva klesta (grip klesta)
Komad metal a tdine 3-4 kg
Okasti kljucevi
Pentrirajuca teen os!
Krajevi spona
Krpe
Osnovna iIi pokrivna boja za metal iii drvo
Raseepke
Prenosna poluga
Sklop pratece poluge i zavrtnji za pritezanje
na kojoj bocne spone povezuju direktno vra! osoviniee rukavea (tocak) i prenosnu polugu. Ovo je
uobicajeno ali ima i drugih resenja. Ponekad Pitmanova poluga ima dva otvora, jedan za prenosnu polugu. a drugi za levu bocnu sponu. I
prateca poluga moze biti sa dva otvora, jedan za
prenosnu polugu a drugi za desnu bacnu sponu.
Mehanizam za upravljanje prikazan na sliei
izveden je tako da se postavlja iza osne linije
prednjih tockova. I ovo je najcesCi slucaj, ali ima
konstrukcija gde je citav mehanizam smestem
ispred ose tockova.
Zglobovi upravljackog mehanizma ne smeju
imati zazora iIi ce tockovi igrati u voznji i
izazvati vibracije upravljackog mehanizma.
Napomena: Pojam levi i desni u ovom slucaju
404
~
I
Ret je
~----~
I,'I,I
II
)L
CD
ra;;:s
8)
CD
-,
f;
r
Rasccpkom (1) osigurava 51! krunasta navrtka (2) koja pritetc
konusno stablo kugJaslog zgJoba (3) kraja spone (4),
406
r
1
Upravljacka kutija
lake i sami mozete da ustanovite da Ii je upravIjaeka kutija u stanju zadovoljayajuce ispravnosti
iii ne, ne pokusavajte da sami izvrsite popravku iii
zamenu, upravljacke osovine, upravljacke kutije
iii Pitmanoye poluge. Za ovo su potre hni spec ijalni alati za demontazu. lstina' ovi sklopovi retko
se kvare.
407
Upravljacki
mehanizam s-a
zupcastom letvom
Alat i materijal:
PodmelaCi za loekove
Dizalica i sigurnosna poslolja
Viljuskasti kljueevi
Klesta
Okasti kljueevi
Demontazna viljuska
Poluloptasti cekic
Zabravljiva klesta (grip klesta)
Odvijac
Krajevi boenih spona
Zastitne rebraste gume
Litijumska maziva mast
Rascepke
408
=
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
I
!
CD
\
" \.,
II
':/
y'
1-;,",/--0
/
II
Zupcanik (1) postavljcn fia kraju upravljacke orovine (2) pokrecc
ZUPC3StU letvu (3) !evo i desna.
409
.1I_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ._
Servo
upravljac
ervo upravljac u stvari bi trebalo da bude naziv
S
upravljaea sa servo pojacanjem, jer hidraulieni
sistem ovog uredaja sarno olaksava vozaeu okretanje upravljaea. Rad hidrauliene pumpe prenosi
se kroz sistem ventila i hidraulicnih cilindara (sa
klipovima) i drugih pripadajuCih del ova na mehanizam za upravljanje i tako smanjuje naprezanje
vozaea. Opravka servo uredaja je prilieno komplikovana stvar i zahteva specijalne alate i veStinu
410
Ala! i ma!erijal:
Podesljivi kljuc
Viljuskasti kljueevi
Odvijae
Okasti kljueevi
Teenost za servo uredaj
Pogonski kais
Krpe
Creva hidraulicnog servo uredaja
Obujmice za creva
Posuda za ispustanje teenosti
Pumpa hidraulienog servouredaja
'1
r
F,
1:
1
~/
_---~/L-----o
I
II
ILI~
vestine. Medutim tri operacije mozete i sami uraditi. To su pomenuta popravka iii zamena
remena, creva i curenje pumpe.
Zamena creva visokog pritiska
Ako creva Cure i ne moze se nista postiCi dotezanjem prikljucaka ria mestu curenja, creva se
moraju zameniti, posledecem postupku: Napomena: Ovaj po stupak je istoveten i za zamenu
creva niskog pritiska u najvecem broju slueajeva.
411
1
1. Postavite krpe ispod prikljueaka creva.
2. Pomocu pOdesivog kljuea, skinite prikljueke
creva visokog pritiska poCinjuCi ad upravljacke
kutije. Na nekim instalacijama trebace yam i
viljuskasti kljue da pridrzavate susedni element
prikljucka, kako se ne bi okretao.
3. Oslobodite crevO i drzeCi krajeve nagore, da
ne bi curila teenost, izvadite ga iz motorskog
prostora i bacite.
412
?
l'
8.
Zamena hidraulicne pumpe
odeljku Sistem
za punjenje{(.
15. Skinite poklopac za punjenje na pumpi i
naspite odgovarajuce ulje (hidraulicnu tecnost).
16. Vratite poklopac na otvor za punjenje.
17. Startujte motor i ostavite ga da radi najmanje
jedan minut.
18. U gasite motor.
19. Skinite pDklopac otvora za punjenje uljem i
proverite nivo. Dodajte ulje ako je potrebno.
413
SISTEM ZA
KOCENJE
v
r.
414
SISTEM ZA KOCENJE
Glavni koeioni cilindar i njegov rezervoar ispunjeni su koCionom teenoscu. Ovaj cilindar ima
klip i klipnjacu povezanu sa pedalom koenice.
Hidraulicnim vodovima ovaj cilindar pave zan je
sa satelitskim ureclajima na svakom tocku (koCioni cilindri). Ovi ureclaji najbolje se mogu opisati
kao cilindar s klipom na svakom kraju. Kad vozac
pritisne pedalu noine koenice glavni cilindar istiskuje fluid kroz vodove do svakog koCionog cilindra sto dovodi do izvlaeenja klipova koCionih
cilindara i pritiskanja koCionih papuea i obloga 0
dobos koenice. U tom trenutku hidraulieni pritisak je podjednak na svim cilindrima. Koeioni
pritisak se ne moze preneti na bilo koji toeak
pojedinacno sve dok koCione papuee na svim
toekovima nisu u dodiru s odgovarajuCim koeionim dobosima. Ovim se obezbeduje ravnomerna
raspodela koeenja na tockove.
415
SISTEM ZA KOCENJE
Svi koCioni sistemi frikcionog tipa u sustini predstavljaju toplolne sisteme. Prilikom zaustavljanja
vozila razvija se velika koliCina toplote na oblogama i dobosima kod sistema sa dobos-koenicama. Ova toplota mora se kontrolisano smanjiti,
a tu je vrlo vazna uloga materijala koeione
obloge. On mora biti trajan a ipak treba da odgovara materijalu samog dobosa, tj. mora da odrfava koefieijent trenja kroz Citav ciklus kocenja a
da ne dovede do prekomernog habanja kocionog
dobosa. Svako prisustvo uija iii vode izmedu
obloga i dobosa dovodi do poremecaja odgovarajuceg koeficijenta trenja.
Hladenje sklopa dobos-koenice je tesko. Zaustavljanje vozila pri velikoj brzini onemogucuje
dejstvo rashladnog sistema koenica da efikasno
odvodi razvijenu (oplotu. Svojstva dobosa od
gvozdenih odlivaka zavise od cirkulacije rashlad~og vazduha. Ovo se tesko postiie u prilieno
ogranieenom prostoru u toekovima. Protok vazduha moze se poboljsati ubacivanjem vazduha u
supljine izmedu tocka i dobosa, rebrastim dobosima i kombinacijom obloga od Iivenog gvoida sa
aluminijumskim kucistima dobosa. Kod vecih
vozila obieno se koristi jedan iii vise ovakvih
rashladnih sistema.
KoCiane obloge takode pomaiu odvodenju
dela toplote ali potreba za podloznim plocama
otezava unutrasnje hladenje. Pored toga sto drii
sklop koCione papuce, podlozna ploea je konstruisana tako da smanjuje mogucnost da voda iIi
abrazivna neCistoca dospe u prostor izmedu koc;one papuce i dobosa. lake je relativno efikasna u
sprecavanju da manje kolieine prasine iIi vode
dospeju unutar sistema za kocenje, ako do toga
ipak dode, koeniee ostaju blokirane. Ovaj stetm
uticaj prasine iIi vode na efikasnost sistema za
kocenje prakticno je eliminisan sistemom disk-koenica sa stegom.
ij
I~.__----------------------------------------~S~IS~T~E~M~Z~A~K~O~C~vE~N~J~E
,
i
I
'1
I~
l.
C"" "":W':'
I ..
417
-------
."~----- - - ---
_._-.-
SISTEM ZA KOCENJE
Pregled prednjih
kocnica
etaljni pregled kocnica treba da obuhvati vizi-
1!
Ala! i materijal
OdvijaCi
Podmetati za tockove
Dizaliea i sigurnosna postolja
Klesta
Podesljivi kljuc
~)Kasika kocnice
Maska za lice iIi respirator
Cetka iIi usisivat
Merilo
Momentni kljue i nasadni kljue
Krpe
Raseepke
,~
[Li_ _
----------------------------------------~S~IS~T~E~M~Z~A~KO~C~EN~J=E
CD
-~1
CD
Sklap prednjeg dobo~a; (1) znplivni prsten iii osigur<lc, (2) unulrasnji
ldaj. (3) poklopac iii obloga unutrasnjeg ieiaja, (4) dobos. (5) Olvor
gbvCine, (6) poklopac iii oblog~ spoljasnjeg lezaja, (7) spoijaSnji iebj, (8)
podloska, (9) kontranJ\'rtka iii navrtka prstena. (10) rascepka. i (11)
poklopac za zastitu ad prasine iii masli. Navrtkc (12) dde lOeak (13) n~
golim vijcima (14).
roku koji se preporucuje u prirueniku, vidite odeIjak "Podmazivanje IeZajeva toekova u poglavlju
Qdrzavanje automobila.
13. Svucite sklop dobosa i glavcine. Vodite
raeuna da unutrasnji Idaj ne kIizne na vreteno.
UkoIiko se pojavi otpor pri skidanju sklopa
mozda je potrebno iza tocka za podesavanje kocnica stavite "kasiku za kocnice. Kod vozila sa
bice potreban
samopodesivim
kocnicama
dugaeki, tanki odvijacda bi se samopodesiva
poluga odvojila od zaustavnog tocka. Upoiorenje: Dok je sklop dobosa i glavCine odvojen ne
sme se dozvoliti da mast iii prljavstina dodu u
dodir s povriinom doboia iii obloge koenice. Prisustvo prljavtine iIi masti na ovim povrsinama
'l,"~ii H%
ob'o"
SISTEM ZA KOCENJE
Kod disk-kocnica frikcione piotice (I) u stezi (2) pritisbju disk (3) da bi
zaustavjie okretanie locka aka g!avCine osovine (4). Frikcione ploCice (5) su sarno
u delimitnom dodiru s ukupnom povrsinom diska (6) oSlavljajuCi veti deo
povrsine za hladcnjc. Sklap di~ka jt testO lzraden iz dva dela. ostavljajuci izmcdu
njih prazan prOSlar za vcntiiaci,iu i ~oljc hladenje.
B. Posta ste izvrsili pritezanje navrtke za podesavanje na odredeni moment okrenite navrtku za 11
6 do 1/4 obrtaja kako biste osigurali odgovaTajuce
centriranje rascepke kroz otvor u vretenu i
navrtki. Ukoliko postoji navrtka za osiguranje
(kontTanavrtka) vratite je na svoje mesto i centrirajte tako da se otvor za rascepku poklopi s
otvorom na vratilu.
'"'
SISTEM ZA KOCENJE
r
I,
,
!
,,
!~
!
:i~
0,
I,,
,
~
"
,if
~t~,
'l
'iii
U~
m.
~,
~:
~;:"
"i
~i
I.:..
i~
I~!
Ii
I~
~
I
I
~,
II
:1
,i
Tipicni sklap prednjeg diska: (1) nosac siege, (2) vretena, (3) zaptivni prsten ili
osigurac, (4) unutrasnji lezaj, (5) prsten lefaja, (6) disk iii retor, (7) otvor
glavcine; (8) spoljasnji letaj, (9) podloska. (10) navrtka vretena iii kontranavrtka,
(ll) rascepka, i (12) stitnik od pruSine iii masti.
-------------
421
SISTEM ZA KOCENJE
Pregled zadnjih
dobos-kocnica
Alai i malerijal
Veliki odvijae
PodmetaCi za toekove
Dizalica i sigurnosna postolja
tylaska za lice iii respirator
Cetka iIi usisi vae
422
Zamena plocica
disk-kocnica
od veCine vozila zamena plocica disk-koeniea
predstavlja prilicno lak posao za mehanicareamatere. Ustvari, verovatno cete oceniti da je to
lakse nego zamena obloga dobos-kocniea. Skida-
III
.
~
9j1
SISTEM ZA KOCENJE
t
I
!
I
I
I I
I
I
J
1 "" g'"',"I~~,""~~""
''',.
Ala! i ma!erijal
Podmetaei za toekove
Dizaliea i sigurnostna postolja
Kljue za navrtke
15ljueevi
<;:ekic i meki izbijac
Zieana "etka
Klesta
Odvijac
Moment-kljue i nasadni kljuc
Ulje za podmazivanje ili silikonski sprej
PloCice disk-koeniea
Montaini alat za stegu koeniee
SISTEM ZA KOCENJE
II
I
I
Pomoko 'ck"" , pmboj" ,k'oo<' klio 00,"'" '''go koj' fib" ;tego,
Skid<lnjem kiina i opruge kuckanjem po njima s jedne stranC pomocu
cck\ca i probojca oslobodite se stega. Cekic se moze koristili i za
skidanje osovinica stege.
otvor za klip u stegi nije jako zagreban iIi korodirao, a stege' nisu pretrpele bilo kakvo drugo ostecenje (kao sto su naprsline iii jaka korozija),
Amaterska popravka ce verovatno dati zadovoljavajuce rezultate. Ali ukoliko je otvor za klip u
losem stanju, ukoliko je prisutno jako curenje
tecnosti za kocnice iii se klip vadi, onda yam
ostaje jedino da zamenite stege kocnice novim iii
fabricki popravljenim delom,
Delove koji drze stegutakode treba pazljivo
pregledati. Ovde glavni problem lezi u koroziji.
Ukoliko su delovi korodirali to ce sprecavati
stegu da pIiva tj. da se sarna centrira iznad
diska. To dovodi do neravnomernog pritiska frikcionih plotica na disk usled cega dolazi do neravnomernog habanja plotica. Stoga, ukoliko
demontirate disk-kocnicu i utvrdite da je spoljasnja ploCica malo istrosena, a unutrasnja istrosena
do metalne podloge (iii obratno), onda je to znak
da stega ne pUva kako treba, sto ukazuje na
koroziju pa stegu treba zameniti.
424
II
'
;j
SISTEM ZA KOCENJE
I:
i
I
i
j
"
,~
425
SISTEM ZA KOCENJE
I
(2)
/ (-1/ \
~ , __ -.J r--~
,
@
Sklop sIege disk-kocnicc. (1) osiguravajuCi vijak, (2) caure_ (3)
rukavac, (4) kuCiste stege, (5) odusni vijak, (6) montazna konzolanosaC, (7) podmetaci. (8) obujmice, (9) u!jni zaptivni prslcn, (10)
klip, (11) kapil. (t2) osiguravajuca opruga paptite, (13) unutrasnja
papucu, i (14) spo!ja~l1ja papuca.
trasnjih i spoljasnjih plotica kotnice. Neravnomemo habanje je znak da stege nisu dobro centrirane u odnosu na disk, pa treba proveriti sasravne
delove u cilju otkrivanja korozije iii ostecenja.
Proverite stegu kocnice kad sre je odvojili od
ploCica da nema tragova curenja. Proverite stitnik
klipa (od prasine) da nema tragove naprslina iii
habanja (ostecenja). Ukoliko izgleda da su stege
ispravne i da nema znakova proklizavanja kocnice, onda ne moraju da se zamenjuju - osim ako
vozilo nije mnogo staro. U tom slucaju preporucuje se rekonstrukcija srega kao preventivna mera
odriavanja. Posto ste rastavili kocnice sada
mozete vrsiti sve potrebne popravke. SledeCi
korak je provera stanja diska. I ovde, ukoliko
povrsine nisu relativno glarke i raYne, treba ih
'I
=
SISTEM ZA KOCENJE
'iJ.
,.
:L
427
~S~IS~T=E~M~Z~A~K~O=C=E~N~JE~_____________________________________________~
!
I
I
I j! '
I~
--0
i
~
Fh.
SISTEM ZA KOCENJE
Zamena obloga
dobos-kocnica
Alat i materijal
Veliki odvijae
PodmetaCi za toekove
Ruena dizalica i sigurnosna postolja
. Klesta
Podesljivi kljue
Kasika za kocnicu iii dugacak tanak
odvijae
Maska za lice iii respirator
Cetka iii usisivac
Stezae koCionog cilindra
Montazno-demontazni alat za oprugu papuee
koenice
Merilo
Moment-kljue i nasadni kljue
Krpe
Olovka i papir
Sredstvo za podmazivanje
KoCiane papuce i abloge
Rascepke
I.
Ii
--
3. Pomocu nasadnog (gedore) kljuea odgovarajuee veliCine odviti navrtke na oba prednja
toeka za oko jedan obrtaj.
4. Postavite podmetaee za blokiranje tockova iza
zadnjih toekova kako bi se spreeilo pomeranje
vozila.
5. Pomocu ruene dizalice podiCi prednji deo
vozila dok se toekovi ne odvoje od tia.
429
SISTEM ZA KOCENJE
430
SISTEM ZA KOCENJE
~
'~
if
,"
1.1
~dugacak
tanak odvijac da bi
431
.~---~
SISTEM ZA KOCENJE
~~~~~~~------------------------------------------i
1. Aktivirajte ruenu koenicu.
2. Skinite "radkapne sa zadnjih tockova
pomocu velikog odvijaea iii zaostrenog kraja
drske ruene dizalice.
3. Pomocu nasadnog kljuea odgovarajuce velicine odvijte navrtke na oba zadnja tocka. za oko
jedan obrtaj.
4. Postavite podmetaee za blokiranje tockova
ispred p'rednjih tockova kako biste sprecili pomeranje vozila.
5. Pomocu ruene dizalice podignite zadnji dec
vozila dok se tockovi ne odvoje od tIa.
6. Postavite sigurnosna postolja ispod okvira
sasije vozila da biste ga cvrsto poduprli.
7. Skinite navrtke najpre sa zadnjeg tocka dijagonalno od vozaca ostavljajuCi navrtke u radkapnu radi cuvanja. VeCina navrtki moze se
skinuti okretanjem u ?meru suprotno od smera
kretanja kazaljke na satu. Na manjem broju
vozila. medutim, mozda postoje navrtke s Ie vim
navojem. U tom slucaju, uske mogu biti obelezene slovom L. Ukoliko na vasem vozilu
postoje navrtke s levim navojem odvijte navrtke u
smeru kretanja kazaljke na satll da biste ih skinuli.
8. Skinite sklop tocka i pneumatika.
9. Oslobodite dobos sa golih vijaka pomeranjem
unapred okrecuCi gao Napomena: Na jednom od
golih vijaka mozda postoji opruzni celicni osigurac. Oslobodite osigurac pomocu odvijaca a zatim
skinite dobos.
10. KoristeCi masku za lice iIi respirator uklonite
prasinu koja se nakupila na sklopu koenice i
unutrasnjosti dobosa pomocu cetke iIi usisivaca.
Upozorenje: Izbegavajte da udisete ovu prasinu!
Dna sadri.i azbest.
11. Pregledajte frikcionu povrsinu dobosa da
nema tragova zaseka iIi vidljivih naprslina. Proverite da Ii je povrsina glatka. Ukoliko je povrsina
pohabana treba je ponovo obraditi u masinskoj
radionici.
Podesavanje
dobos-kocnica
cilju
maksimalne
efikasnosti
koeenja
"~I
,~
SISTEM ZA KOCENJE
Ala! i materijal
433
!
..--------------------
.-I
SISTEM ZA KOCENJE
I.
---0
1_ _
Kod veCine sistema sa dobos-kocnicama obez. beden je pristup navrtki za podesavanje zaustavnog tocka kroz otvor - pristup za podesavanje na podloznoj ploCi kocnice. Kod ovih sistema nije
neophodno skidanje tocka da bi se izvrsilo podesavanje. Kod drugih sistema obezbeden je otvor
za pristup navrtki za podesavanje zaustavnog
tocka - pristup za podesavanje - na samom
dobosu. Kod ovih sistema da bi se izvrSilo podesavanje potrebno je skidanje tockova.
Ukoliko na vascm vozilu dejstvo kocnice nije
onakvo kako bi trebalo da bude, pedal a kocnice
dejstvuje u nizem polozaju iii se cuje skripanje
prilikom zaustavljanja i aktiviranja kocnica, prvo
bi trebalo da izvrsite podesavanje kocnica. To bi
moglo da resi problem.
Podesavanje bez skidanja tockova
Evo kako ce se izvrsiti podesavanje kocnica kod
sistema gde ne moraju da se skidaju tockovi.
434
SISTEM ZA KOCENJE
r
dok ne osetite otpor zbog dejstva opruge. Kada
osetite dejstvo opruge to je znak da ste odvojiii
samopodesavajucu polugu od navrtke za podesavanje zaustavnog toeka. Sada se zaustavni tocak
moze okretati U SllProtnom smeru.
):
Kod nekih lipova vozila pristup navrtki za podesavanje zaustavnog tocka obezbeden je kroz
dobos. U ovom slucaju moracete da skinete tocak
da biste izvrsili podesavanje koenica. Primenite
sledeCi postupak.
1. Postavite podmetaee zapodupiranje toekova
iza zadnjih toekova. Napomena: Ruena koenica
ne sme da bude aktivirana.
2. Skinite poklopce (radkapne) sa svih toekova
pomocu yelikog odvijaea ili kraja drske ruene
dizalice.
3. Pomocu nasadnog kljuea odgovarajuce veliCine odviti navrtke na svakom toeku za otprilike
jedan obrt.
4. Pomocu rucne dizalice podiCi prednji deo
'
vozila sve dok se tockovi ne odvoje do tla.
5. Posta viti sigurnosna postolja ispod sasije kako
biste cvrsto poduprli vozilo.
J ....
11. Ubacite kasiku kocnice u otvor za podesavanje da biste okrenuli navrtku za podesavanje
zaustavnog locka.
12. Pogurajte slobodan kraj "kasike kocnice na
gore kako bisle rasirili papuce. Ponoyite ovaj
po stupak istovremeno okrecuCi dobos unapred
sve dok se ne oseti jak otpor pri okretanju.
13. Na jednom kraju krute iice klestima napraviti
kuku (slicnu kuki na vdalici za odelo).
14. Ubacite savijeni kraj zice kroz otvor za podesavanje, na gore. ZakaCite kuku 0 polugu za
podesavanje i blago je povucite da bi se poluga
odvojila od navrtke za podesayanje zaustavnog
tocka.
15. Postavite kasiku kocnice na navrtku za
podesavanje zaustavnog tocka, pa istovremeno
odvajajuCi polugu za podesavanje pritisnite
"kasiku kocnice na dole, kako biste okrenuli
navrtku.
16. Ponovite operaciju iz tacke 15 jos tri puta.
17. Skinite alat.
18. Okrecite dobos da bi videli da Ii je prisutan
otpor pri okretanju. Ukoliko je otpor jos prisutan
ponoviti operacije iz tacaka 15 i 18 sve dok se
otpor ne eliminise.
19 .. Vratiti zastitni poklopac na olv~r za podesavan]e.
20. Ponovo montirajte tocak.
21. Vratile navrtke na svoje mesto ali ih pritegnite sarno [ueno.
22. Ponovite operacije iz tacaka 8 do 21 na ostalim doboskocnicama.
23. Spustiti voziio na tlo, obrnutim redosledom
operacija iz taeaka 4 do 7.
24. Prilegnuti navrtke na svim tockovima.
25. Vratite poklopce tockoya na svoje mesto.
26. UkljuCite motor.
27. U bezbednom podrucju voziti unapred, na
kralkom potezu, pa cvrsto pritisnite koenicu.
435
SISTEM ZA KOCENJE
D~ .bi ~e izvrsilo
sklOanJ~ lotkov~:
Servisiranje
glavnog kocionog
cilindra
Alai i materijal
Odvijat
Nasadni kljut
Cevasti kljut
Kljuc za navrtke
KoCiona teenost
Glavni koeioni cilindar
Krpa
436
. - - -----~
SISTEM ZA KOCENJE
437
SISTEM ZA KOCENJE
AlaI i materijal
Mali odvijae
U niverzalni nai
Krpa
Vazdusni filter vakuum uredaja
Vakuum crevo
sledeCi postupak.
1. Sa iskljueenim motorom polako pritiskajte
pedalu koenice do kraja kako bi se ispustia
vakuum iz rezervoara uredaja.
stanja vakuuma.
Utvrdivanje mesta ispustanja
Pregled servokocnica
Vakuum uredaj iii uredaj servo-koenica montiran je na pregradnom zidu koji deli prostor za
motor od kabine i predstavlja posudu preenika
izmedu 150-300 mm, a debljine 70-250 mm.
Vakuum uredaj koristi vakuum motora iz
usisne grane i time obezbeduje dodatnu koCionu
silu. Pod normalnim okolnastima, vakuum uredaj
se ne moie popravljati. Ukoliko je u kvaru mora
se zameniti. Medutim, mogu se vrsiti izvesne
438
SISTEM ZA KOCENJE
-~
SISTEM ZA KOCENJE
Ispustanje vazduha
iz instalacije za
kocenje
Alat i materijal
PodmetaCi za tockove
Rucna dizalica i sigurnosna postolja
Okasti kljue
Crevo za ispustanje vazduha
Zastitne naocare
Posuda
Kociona teenost
Kinstalaciju
440
Postoji i silikonska koeiona teenost kao prvoklasna zamena. Silikorrska kotiona teenost je
nehidroskopna tako da se praktieno eleminise
problem vlage i korozije unutar koCione instalacije. Medutim, ona je skupa i staje nekoliko puta
vise nego standardna koeiona tecnost. Ipak, ukoliko ielite da koristite najbolje i produzite vek
svog sistema za koeenje silikonska teenost predstavlja pravo resenje.
Rueni metod ispustanja vazduha kako iz dobos
tako i iz disk-koenica zahteva dYe osobe. Jedna ce
morati da sedi u kolima i komanduje pedaJom
kocnice dok ce druga otvarati i zatvarati ventile
na svakom toeku.
Vijci za ispustanje vazduha se nalaze pri vrhu
svake podloine ploce toeka. direktno iza koeionog cilindra. Na svakom toeku nalazi se po jedan
odusni venti!. Upozorenje: Korisrite zasritlle
naocare prilikom rada. POllekad moie da dode do
nepredvidenog prskanja koCiolle leenosti.
Ispustanje vazduha iz kotione instalacije se vrsi
na sledec; naCin:
1. Parkirajte vozilo na ravuO tIo.
2. Blokirajte zadnje toekove podmetaeima za
tockove.
3. Rucnom dizaJicom pOdignite prednji dec
vozila i postavite sigurnosna postolja ispod sasije
kako biste cvrsto poduprli vozilo.
4. Ruenom dizalicom podignite zadnji deo vozila
i postavite sigurnosna postolja is pod osovine na
obe strane.
5. Uklonite podmetace za toekove.
6. Pomocu okastog kljuca otvorite i zalvorite
svaki odusni vijak za pola obrta. U istalaciji
postoji izvestan pritisak pa manja kolicina teenosti treba da iscuri. avo ce biti dokaz da vijci
funkcionisu.
7. Okastim kljueem odvijte najpre vijak koji je
najdalji od glavnog kotionog cilindra. Obieno ce
to biti desni zadnji toeak.
.
8. Poveiite odusno crevo na vijak, a drugi kra]
stavite u posudu delimieno ispunjenju koCionom
tecnoscu.
9. Vas pomocnik treba da pritisne pedalu koenice
i da je stalno drii pod pritiskom (noge).
SISTEM ZA KOCENJE
i'.
0"'\-_.....
(
Da bi se ispuslio vazduh iz koCionih cevovoda poslaviti okaSli
k1juc: (1) na odusni vijak (2) iza gJavnog cilindra (3) i povezati
creVQ Zil ispustanje vazduha (4), stavljajuCi drugi kraj creva u
:L""
0
5O<.~ k""5 .b'" PO"ObOO~"! ;0""". _~~~'5" P""'OM*O P''''~'" PO~:
SISTEM ZA KOCENJE
O(vorili
odu~[]i
442
.~.
SISTEM ZA KOCENJE
Kocioni
cevovodi
Alat i materijal
Podmetaei za tockove
Ruena dizaliea i sigurnosna postolja
Otvoreni kljue
Kljuc za navrtke
Cekic sa loptastom glavom i probojae
KoCiona creva i cevi
j:
J
.~
'7
l~'
SISTEM ZAKOCENJE
II'!
I
i..
II
Rucna kocnica
444
.~
1
SISTEM ZA KOCENJE
I
pritegnuta da ruena koenica koCi u nIzem polozaju. Navrtke za podesavanje obieno su postavIjene na mestu gde su veoma izlozene dejstvu rde i
prljavstine pa se savetuje koriscenje nekog penetrirajuceg ulja -pre nego 8tO se pokusa bilo kakva
intervencija na sistemu za kocenje.
6. Pritegnite navrtke za podesavanje okretanjem
u smeru kretanja kazaljke na satu sve dok se ne
oseti slab otpor kod okretanja zadnjih toekova
rukom. Zatim olabavite navrtke dok se raj otpor
ne izgubi . .
7. Pritegnite navrtke za podesavanje jednu 0
drugu pomoeu dva kljuea tako da uiad De mogu
da se olabave.
8. Proverite da na zadnjim tockovima nema apsolutno nikakvog otpora pri okretanju. Svaki otpor
na tockovima maze da dove de do preranog habanja papuea i stvara se nepotrebno opterecenje
motora.
9. Spustite vozilo na tlo obrnutim redosledom
operacija iz taeaka 2 i 3.
Alat i materijal
PodmetaCi za toekove
Rucna dizalica i sigurnosna pos!olja
Pokretna leialjka
Otvoreni kljueevi
Penetrirajuee ulje
Postavite sigurnosna postolja ispod zadnje osovine kako bi se kola evrsto poduprla.
4. Pratite smer celicnih uiadi ad zadnjih tockova
do mesta gde se susreeu, negde na sredini vozila s
donje strane. Pomoeu pokretne lezaljke podvucite se pod vozilo.
5. Na mestu spajanja uiadi postoji neka vrsta
uredaja za podesavanje. Najcesce se ovde radi 0
dugaekom vijku sa dve kantra navrtke. Posta
pritegnete navrtke sa kljucem uzad ce biti taka
445
....._----------
<_.'-
SISTEM ZA KOCENJE .
Prekidac
za stop
svetla
Alat i materijal
Ispitna lampica
Odvijac
Prekidac za stop svetla
Kljuc
cesce je u pitanju pregorela sijaliea. Kada, medutim, ne radi nijedno stop svetlo mozda su u
pitanju vise del ova instalaeije koji su u kvaru.
Problem moZe da leii u sijalieama, grlima sijaliea,
provodnicima, prekidacu signala iIi prekidacu za
stop svetala.
Postoje dve vrste prekidaca koCionih svetala
- mehanicki i hidraulicki. U prirucniku proverite
koja vrsta prekidaca je ugradena na vase vozilo.
Servisiranje mehanickog prekidaca
Na siedeCi naCin eete utvrditi da Ii je vas mehanicki prekidai' koCionih svetala pokvaren i kako
ga treba promeniti ukoliko je potrebno. Za ovo ce
vam biti potrebna ispitna lampica.
1. Pogledajte ispod instrument-table u vozilu, u
blizini poluznog mehanizma pedale kocniee. Trebalo bi da vidite taster-prekidai' veoma blizu ili
gotovo u kontaktu sa poluznim mehanizmom
pedale kocniee.
2. Ispitajte prekidai' i uveriti se da taster radi
gore-dole kada je pritisnuta pedala kocniee. Ukoliko to nije slucaj, mazda se prekidac savio i ne
dodiruje poluini mehanizam kocnjce. Uhvatite
prekidac rukom ! vratit! ga u prvobitni pOlozaj.
Pored toga, i sam taster se mozda zaglavio. U tom
slucaju, prekidac se mora zamcniti.
3. Ukoliko izgleda da prekidac pravilno funkeionise pomoeu ispitne lampice proveriti elektricno
kolo. Jedan kraj ispitne lampice povezati sa odgovarajuCim uzemljenjem, kao sto je sarka na vratima iii vijak za montazu instrument-table. Drugim krajem ispitne lampiee dodirnite kontakt prekidaea. Pri dodiru jednog od dva kontakta lampica bi trebalo da zasvetli.
4. Rukom pritisnite pedalu koeniee i svaki kontakt dodirnite krajem ispitne lampiee. Pri dodiru
oba kontakta lampiee bi trebalo da se upalL
5. Pustite pedalu kocniee i iskljuciti ispitnu lampicu.
446
SISTEM ZA KOCENJE
\,
Sklop pedaJc kocnice. (1) pedala, (2) elektro provodnici kocnice. (3)
kOlltakti, (4) prekidac, (5) podloska, (6) caura, (7) klipnjaca glavllog
cilindra, i (8) osigurac.
447
SISTEM ZA KOCENJE
prekidac
6.
rekao da
kocnice.
,
"
,
j
Ii
I
,
448
PNEUMATICI I
TOCKOVI
"V
Anatomija pneumatika
Pre razmatranja izbora, odrzavanja i popravke
pneumatika trebalo bi da upoznate del ave pneumatika.
KORD. Kord se sastoji od slojeva gumom
ilT'pregnirane tkanine ili kordova, koji su povezani u cvrstu celinu.
RUB. Rub je dec pneumatika koji po maze da
pneumatik bude u kontaktu sa naplatkom tacka i
I;,
Sklap pncumatika i tatka. (1) poklopac tocka (radkapna), (2) navrtka,
(3) venti!, (4) tocak, (5) rub pneumatika, (6) bo~ni zid pneumatika, (7)
protektor pneumatika. i (8) sklap koCionog dobosa.
Pneumatici imaju velikog uticaja na sigumost kola
ani jedini delavi koji dolaze u dodit s koJovozom.
rukovanje, posta su
449
PNEUMATICII TOCKOVI
obezbeauje zaptivanje vazduba kod tjubles pneumatika (bez unutrasnje gume). Rub je izraoen
od jake trake celicne lice uvucene po unutrasnjem obimu slojevite strukturc pneumatiku.
PROTEKTOR. Protektor iIi kruna predstavlja
dec pneumatika kojI dolazi u kontakt s povrsinom
druma. On predstavlja sistem sara i rebara koji
obezbeauju trakciju. Debljina protektora varira
zavi~no od kvaliteta pneumatika.
"SARE<,- Na nekim pneumaticima u rebra pro-
Vrste pneumatika
CD
450
1
,
~'Ii
"Jj..
PNEUMATICI I TOCKOVI
Tn
-----------~--------~~-----~------'..--~--,-
-----------------_.,--,-----,
._,--
PNEUMATICI I TOCKOVI
Dimenzije
pneumatika
imenzije pneumatika nekad su predstavljale
O
jednostavno stvar brojeva. Pocetkom dvadesetih godina ovog veka dimenzije su odredivane
452
Sirina
protektora
x precnik tocka
6,00 X 13
6,50 x 13
6,95 x 14
7,35 x 14
7,75 x 14
8,55 x 14
8,85 x 15
9,15 x 15
Alfanumericki
pneumatici
Metricki
radijalni
pneumatici
A78-13
B78-13
C78-14
E78-14
F70-14'
H60-14"
178-15
LSD-IS"
165J80R13
175J80R13
175JSOR14
185JSOR14
195170R14*
215J60R14 *
22517SR15
235J50R15*.
;
r
l ,
PNEUMATICI I TOCKOVI
t
i
I
j
iu
:n
o
Pored trgovackog naziva i nazlva modela pneumatika na bocnim zidovima
su dati podaci 0 opterecenju pneumalika (1), konstrukciji i materijalima
(2), veliCini (3), i jednoobrazna klasifikacija kvaliteta pncurnatika (4).
traje 40% duie od onog sa oznakom 100, u proseku. Vrednost trakcijc izrazava se slovima A, B
iIi C s tim sto A oznaeava najbolju a C najlosiju
sposobnost pneumatika za zaustavljanje na vlainoj povrsini. Vrednost tempeJ;aturne atpornosti
takode se izrazava slovima A, B iIi C. Pneumatik
oznaeen sa A imace bolje hladenje pri brzoj voznji
na autoputu od pneumatika oznaeenih sa B iIi C,
sto znaei da postoji manja verovatnoca da ce
pneumatik A puei iIi pretrpeti odvajanje protektora zbog zagrevanja.
Zamenu pneumatika vrsiti uvek sa pneumaticima istih dimenzija kao prethodnim i nikad ne
mesati radijalne s ,bias', posto radijalni pneumatici imaju razlicite karakteristike rukovanja, trakdje i temperaturnog otpora. Ukoliko kupujete
pneumatike veeih dimenzija proverite da jos uvek
ostavljaju dovoljno zazora pri okretanju, zaustavIjanju i pri punom opterecenju vozila (s putnicima
i prtljagom).
453
_._--_._-
PNEUMATICI I TOCKOVI
Odrzavanje
pneumatika
Alat i materijal
me',
ravnomerno. Prenapumpani
protektora po sredini.
454
pneum~ltici
4. Prislonite kraj meraea pritiska.na venti I pneumatika. Pritisnite merae kako biste oeitali pritisak.
5. OCitati vrednost pritiska u pneumatiku na me-
PNEUMATIC) I TOCKOVI
racll.
Centriranost tockova
Kada su tockovi rescentrirani pneumatici vuku.
U stvari, vi pokusavate da usmerite kola u jednom pravcu dok ga pneumatici vuku u drugom.
Tako u nastojanju da odrzite pravac vi gulite
gumu s protcktora.
J
J
Kadgod se vrsi provera pritiska u pneumaticima treba takode pazljivo proveriti da nema
tragova ostecenja, zaseka iIi neuobicajenih znakova habanja pneumatika. Najpogodniji trenutak
za to je kada je automobil podignut radi podmazivanja. Ne treba sarno proveravati stanje protektora i spoJjasnjeg boenog zida. Treha proveriti i
unutrasnjost hoenog zida. Ukloniti eksere.
kameneice iii druge predmete koji su se zavukli u
sare protektora. Ne zaboraviti da se pregleda i
ventil pneumatika da nije ostecen. Sve ventile
treba opremiti nastavcima, po potrehi. a kapicama kako hi se onemoguCio prod or prljavstine i
vlage.
MoguCi problemi napumpanosti pneumatika
mogu se otkriti vizuelnom proverom. Nedovoljno
napumpani pneumatik pokazuje znake brzeg
habanja na spoljasnjim ivicama protektora. Ovo
zbog toga sto sllvise meko napumpani pneumatik
barima.
455
I TOCKOVI
(=-
IF
('
~ire
kada su pravilno
pojasom
456
PNEUMATICI I TOCKOVI
I
I
Premestanje
tockova
457
PNEUMATICI I TOCKOVI
Alat i materijal-
Veliki odvijac
Rucna dizalica i sigurnosna postolja
PodmetaCi za blokiranje
Gumeni iii obicni cekic
nova mesta.
458
-----------
PNEUMATICI I TOCKOVI
'i'
6
CFri':.
(j0(1l1(JJ
ilustr~ciji
J\
!:
Zamena tocka
Ala! i ma!erijal
NEUMATICII TOCKOVI
460
,
!
PNEUMATICI I TOCKOVI
veravate pritisak u ovoj vrsti rezervnih pneumatika da biste utvrdili da Ii je propisno napumpan
kada yam je potreban.
Treca vrsta privremenog rezervnog pneuma-
tika je tanak" rezervni pneumatik. Ovaj pneumatik bliii je po veliCini pneumaticima koje
sitnijih protektora. Kao i kod rezervnog pneumatika pod visokim pritiskom spreman j e za upotrebu i obicno je napumpan preko pritiska pneumatika na tockovima vasih kola. Moze da bude
napumpan na 2,5-3 bara. Treba povremeno proveravati da nije izgubio nesto vazduha.
461
----------------~-----------------i
POPRAVKA
KAROSERIJE
koliko posedujete automobil 6 iii vise meseci
ce
462
Koriscenje
maskirne trake
koliko nameravate da vrsite bila kakvo boje
!II,
,.
POPRAVKA KAROSERIJE
Alai i malerijal
463
---
...
POPRAVKA KAROSERIJE
..,,
~i
"
I
I
tl
464
~'i'
:
.......
.,
'
---Priprema metalne
povrsine za bojenje
Alat i materijal
~-
od razlika izmeclu dobro i rclavo obavljenog bojenja leii u pripremi povrsine koja treba
Jda edna
se boji. Kod manjih intervencija na karoseriji
vasih kola vrsicete jednu od dye vrste bojenja preko metalne povrsine sa koje su uklonjeni svi
slojevi boje i osnovnog premaza iii bojenje povr- sine na kojoj ima slojeva osnovnog premaza i
boje.
POPRAVKA KAROSERIJE
POPRAVKA KAROSERIJE
Koriscenje
osnovnog premaza
I boje
Pre nanosenja boje na povrsinu obradcnu osnovnim premazom rosie
brusenja. aprati ostatke prasine iii prljavlitine. Zatim otistiti po\'r~inu
rast\iaracem i istrijati je krpom natoljcnom lakom.
,
\
466
-'
POPRAVKA KAROSERIJE
Alat i materijal
"
I;
.~--.~-~-~------
POPRAVKA KAROSERIJE
,,
468
,
,
i
_6"",,",
'
I
POPRAVKA KAROSERIJE
I
!---I
I!----i
Ir
I
,
I
;'
/
,/
Popravka zardalih
delova i otvora
da na auto karoseriji ce se prosiriti ukoliko se
R
ne zaustavi. Svaka rda pocinje kao tackica
uglavnom zato sto je izvesna gola metalna povrsina bila. izlozena dejstvu vlage iIi nekih drugih
korozivmh supstanci. Do toga moze da dode i u
toku proizvodnog procesa, pre bojenja metalnog
lima. No uprkos uzroku tacku rde treba popraviti
pre nego sto pre de u otvor. Tacke rde daleko je
lakse popraviti.
469
,I
J_,. ._,_ _
--.--.----
-- ._--'-'--- --'------
POPRAVKA KAROSERIJE
i
//
[seCi komad tbnine od fiberglasa zn aka 5 em viSe od Olvora koji
lreba da sc popravlja. Po potrcbi. opkrojiti gao
Alat i materijal
Zastitne naocare
Elektricna busiliea i prikljucak brusnog diska
Rotaciona zicana cetka
Nosai' brusnog papira
Plasticni strugac
Cekie s lopta~tom glayom
Makaze
Uniyerzalni noz
Brusni disk, #50, i brusni papir
Destilisano bela siree
Krpe
Alkohol (izopropil) za glacanje
Ispuna
Brusni papir, #80, i brusni papir
Kit
Rastvarac na bazi petroleja
Krpa natopljena lakom
Komplet za popravku
Deterdzcnt
Voda
Hemikali j a za obrad u rde
470
-----------.~
POPRAVKA KAROSERIJE
It
I
I
Ii
Posta je rub ispune otvrdnuo, strugacem naneti jos ispune preko ce\e
tkanine od fibergJasa (1). Kada ispuna otvrdne romotu brusnog
diska, #50, ugl<H:ati popravljeno mesta take dOl ana bude poravnato
sa akalnim meta!om (2). U slucuju specijalnih obllka nn mcmlnoj
povrsini savill dva tabako smirgl.papira u ro!nu, #50, U obliku cevi
pa rukom izbrusi!i povrsinu (3). Ukoliko sa osta!e nc.:ke neravnine,
popuni!i ih korekturnim khom (4).
471
----
-----~-----
----------.
POPRAVKA KAROSERIJE
2. Krpom natopljenom u rastvarae na bazi petroleja obrisati eitavu povrsinu koja treba da se
popravi. Sarno dobrim brisanjem uklonice se svi
tragovi masti, katrana i vosku.
3. 1zbrusiti ostecenu povrsinu krupnozrnim brusnim-papirom, #50. Koriscenjem elektriene busilice s prikljuckom sa brusnim diskom ustedecete
vreme i trud. Nastaviti s operacijom smirglanja
sve dok se ne ogoli bar 5 em oko rupe od rde.
Upozorenje: Prilikom sm;rglanja ko,.;st;t; zast;rne
naocare.
4. Pazljivo izbiti iviee otvma cekicem s loptastom
glavom sve dok se ne obore sve ostre ivice za eko
1 em.
9. 1zmesati dovoljnu koliCinu ispune i otvrdnjivaea kako biste napravili prsten oko rupe. 1z
uputstava koja se daju uz komplet za popravku
znacete koliko vam je potrebno otvrdnjivaea.
10. Naneti ispunu taka da se oko otvora stvori
sloj (oko otvora koji ste cekicem ulubili nadole).
11. Odseeeni komad tkanine od fiberglas a posta-
472
POPRAVKA KAROSERIJE
rub nanete
dva
I' ,
! .
pre-
Popravka
ogrebotina i
udubljenja
Ala! i materijal
Slikarska cetkica
Cekic i komad dryeta
}Clesta "Grip"
Cekic s tupim celom i podmetac
Zastitne naocare
Elektricna busilica, burgija i brusnidisk prikljucak
Plasticni strugac
Krpe
Vada
Sredstvo za trljanje/glacanje
Auto vosak
Sunder
Vlaini-suyi brusni (smirgl) papiL *400
Rastvarac na bazi petroleja
Krpa natopljena lakom
Korekturna boja
Polir-pasta
Vijak za metalni lim
Brusni disk, *80
Ispuna
Korekturni kit
473
J
,.1
---
-------- '---
~----------.------ ..
POPRAVKA KAROSERIJE
I,',
\
'\
ogrebotine.
6. Pustiti boju da se osusi u toku oko 30 minuta.
7. Ukoliko je tako obojena ogrebotina jos uvek
vidijiva kao udubljenje, naneti drugi sloj/premaz
korekturne boje kako biste iznivelisali udubljenje
pa pustite boju da se osusi u toku oko 30 minuta.
Ukoliko je korigovana povrsina visa od okolne
boje s malo sredstva za glacanje pomocu pro vlazene krpe izravnajte povrsinu.
8. Naneti polir-pastu preko popravljene povrsine
kako biste bolje zastitili novu boju.
9. Premazati vozilo voskom.
,r.
ii
, ,-J
~',
474
,c-'..".'r' ,
_",;
i
.J.r
.
.~
-.--.-... -.-
~-
.. --~~
.;\
~~-.
r':,' !
;,_
.!I
POPRAVKA KAROSERIJE
,~
Popravka
plasticnih delova
vozila
nogi noviji tipovi vozila imaju meke, plasticne delove iIi fleksibilne delove prednjeg
M
dela karoserije, kao sto su odbojnici, faro vi i
rdetka hladnjaka. (radi se 0 oblogama ovih
delova). Standardna ispuna za karoserijn ne
Alat i materijal
Brusni papir iIi busilica i brusni disk
~oO ,"'-J"
~18n
~O"O1 {';tv
~,'no)
( "-"-noc"
J\.lUY J
d. Z-D'
11(1"""-0
v , -r-.:...'
Krpe
Krpa natopljena lakom
Specijalna plasticna ispuna
Maskirajuca traka
Novine
Limenka sa bojom spric-dizna
.~
.~
POPRAVKA KAROSERIJE
~~~~~~~~~~~~~--------------------------------------------------------------~
I
\
II____--------------------------------------~P~O~P~R~A~V~KA~K~A~R~O~S~E~R~IJ~E
Popravka
ostecene boje
AlaI i malerijal
Univerzalni noz
Brusni papir, #80 i #400
Rastvarac na bazi petraleja
Krpa natopljena lakom
Limenka boje sa spric-diznom
Karton
Maskirajuca traka
Novina
Limenka boje sa spric-diznom
Krpe
Sredstvo za glacanje
novinu.
,;L"'"
I
Restauracija
izbledele boje
Alat i materijal
Krpe
Voda
Sredstvo za glacanje
Auto vosak
--~
-----~---
--
~--
~PO~PR~A~V~KA~~K~A~R~O~S=E~R~IJ~E~________________________________________~
. -w
&1
Ukoliko je vas automobil izgubio originalnu
boju mozete mu vratiti veCi dec prvobitnog sjaja, i
to jeftino. Potrebno yam je sarno sredstvo za
. glacanje; a one je u sustini abrazivni vosak. On
prakticno skida slojeve, nadajmo se sarno izbledele slojeve, boje. Upozorenje: sredstvo za glacanje ne treba koristiti na vozilima Ciji je gornji sloj
boje zaJticen bezbojnim premazom. Taj bezbojni
premaz daje boji njen sjaj. Skidanjem ovog sloja
gubi se sjaj zavrsnog sloja boje.
Da biste povratili dec sjaja izbledeloj boji vaseg
automobila primenite sledec; postupak.
1. Operite i osusite vozilo. Videti odeljak
Izgled u poglavlju Odrzavanje automobila.
2. Zguzvajte meku Cistu krpu i zamocite je u
vodu iscedivsi visak vade.
3. Zamocite vlainu krpu u limenku sa sredstvom
za gJacanje.
4. Stedljivo nanesite sredstvo za glacanje na
vozilo, cvrstim pokretima napred-nazad, a nikako
kruzno, i to redovno ispirajuCi i cedeCi krpu.
Radite po delovima utrljavajuc; sredstvo sve dok
ne skinete dovoljno izbledele boje. Zatim predite
na sledec; dec karoserije.
Napomena: Budite strpljivi. Rezultati se ne
postizu brzo, narocito ako treba istrljati ceo automobil. A kako je sredstvo za glacanje abrazivnog
.~
Ukrasni i zaptivni
elementi
~.
iii
IJ
Alat i materijal
Stolarska libela
Olovka
Univerzalni noz
Notic za brijanje s jednom ostricom i drzac
nozica
Rastvarac na bazi petroleja
Krpe
Ukrasni iii zaptivni element - lepak
Karton
Brusni (smirgl) papir, #600
Sredstvo za glacanje
Ukrasni profil
Maskiraj uca traka
Vezni elementi ukrasnih profila
Sredstvo za ;,kidanje smole
Zaptivni elementi
Sredstvo za zastitu zaptivnog elementa
Uod sarno ornamentalne uloge. Neki su predvideni da stite vozilo od grebanja i ulubljivanja.
Ponekad ovi ukrasni profili znaju da se olabave.
testo mozete i sami da ih lako pricvrstite. U
osnovi, postoje dye vrste profila. Jedna se lepi na
karoseriju dok se druga pricvrscuje plasticnim iii
metalnim veznim elementima. Uvek mozete da
popravite prom koji se lepi. Mnoga danasnja
vozila imaju ovu vrstu profila. Profili koje drie
vezni elementi mogu da budu teii za popravku.
Popravka profila
478
1 -
-1
i'"
...
I.
-.-.---------
Maskirajucom trakom (1) obeleziti gornju ivicu profila (2) duz vozila.
Na spojcvima vrata, aberiti ivicu tupih ivica profila (3).
479
---
..
_.. __._----_.-
...... --_._------
---
POPRAVKA
5. PoCinjuCi s jedne strane vozila odmerite i obelezite svako pan:e pro fila.
6. Univerzalnim nozem odseci profil na odreaenu memo Proveriti da dec profila dolazi do spoja
vrata. Treba mu oboriti ivicu pod uglom od oko
45 ukoliko odpire do samog spoja.
7. Naneti tanku liniju lepka za ukrasne lajsne iIi
zaptivne elemente po sredini poleaine profila da
biste ga cvrsto nalepili na karoseriju. Napomena:
Koristiti sarno tanak sloj lepka. Kada pritisnete
profil 0 karoseriju pod pritiskom ce se lepak
razliti. Previse lepka dovesce do curenja preko
ivice profila.
8. Pritisnuti i drzati profil 0 karoseriju. Voditi
raeuna da je profil pravilno postavljen. Lepak se
brze stvrdnjava.
9. Odmah proveriti stanje profila da biste utvrdili
da li je lepak procureo ispod profila. Ukoliko je to
slucaj. uzmite mali komad kartona, veliCine vizitkarte, i savijte ga u obliku. V. Dno V profila
provucite zmeau karoserije i profila kako biste
skinuli visak lepka. Napomena: Ova morate uraditi odmah iIi ce se lepak stvrdnuti pa ce posle biti
veoma tesko da se skine. Ukoliko se lepak
stvrdne uzeti komad smirgl-papira, #600, da
biste skinuli visak lepka. Zatim istrljati povrsinu
sredstvom za glacanje nanetim na meku, Cistu
krpu. Upozorellje: Karistiti sarno onoliko
:fmirgl -pap ira i sredstva za trljanje koliko je
0
480
POPRAYKA KAROSERIJE
I
I.
u dobrom stanju mozete ih ponovo zalepiti lepkom za zaptivanje. Ukoliko je dec iii svi zaptivni
elementi oko vrata ili gepeka, na primer, izgubio
~svoja svojstva ili je ostecen, postupite na sledeCi
naCin.
i
!
3. Ukoliko su zaptivni elementi osteceni, odlepite ih. Skinite say preas tali lepak na zaptivnim
elementima. Ne koristite nozic za brijanje s jednom ostricom da biste skinuli lepak. Koristite
skidac mastika.
4. OCistite povdinu krpom natopljenom u rastvarae na bazi petroleja pa je osusite cistorn krpom.
5. Na Osnovu velicine starog zaptivnog elementa
Skidanje
oznaka i
nalepnica
l. Stavite nakvasenu krpu na gornji dec instrument-table ispod mesta gde je nalepljena oznaka;
ovo obicno nije potrebno u slucaju nalepnice.
Krpu stavite tako da pri skidanju svi sitniji delovi
oznake padnu na krpu, a ne u tesko pristupacne
pukotine ili otvore za odmagljivanje vetrobrana.
Alat i materijal
Uklanjanje nalepnica sa hromiranih povrsina zahteva veeu painju i vise pos!a. Primeniti sledeCi
postupak.
1. Ovlazite nalepnicu rastvaracem na bazi petroleja tako da dobra natopi nalepnicu.
2. Kad je nalepnica dobra natopljena rastvaracern plasticnim strugacem ostrugati omeksalu
nalepnicu sa hromirane povrsine. Napomena:
Ukoliko je nalepnica zasticena sa spoljsnje strane
481
---
-------_._----
...
POPRAVKA KAROSERIJE
.i
!
I
482
DODATNA OPREMA
I UREDAJI
ko biste pogledali katalog standardnog autootkrili
biste da nudi vrlo malo dodatne opreme iIi pribora. Opremu koju danas smatramo standardnom - radio, grejae pa cak i signalizaeija - kupae
je morao posebno da narucuje.
Dodatnu opremu kao sto je klima-uredaj, servo
upravljae iIi servo koeniee, automatski menjae,
uredaj za automatsko otvaranje prozora, i automatsko blokiranje vrata, jos uvek kupae vozila
mora da porucuje, ali ona brzo postaje standardna na veCini novijih vozila.
Sve popularniji postaje i ostali pribor, ukljucujuCi AM/FM radio (ponekad u stero Izvedbi),
automatska kontrola brzine i drug a svojstva
udobnosti iIi zabave.
Bilo da je ovu elektrienu dodatnu opremu I
pribor ugradlo prolzvodac vozila kao originalnu
(prvu ugradnju) bllo da je kasnlje dodao prodavae
iIi neb samostalni monter, I oni zahtevaju povremeno servisiranje i popravku.
Ovde necemo ni pokusavatl da objasnlmo
razne vrste servisnih usluga koje se mogu izvrsiti
na dodatnoj opremi i priboru. U ovom poglavlju,
medutim, objasnicemo neke postupke provere,
servlsiranja I popravki nekoliclne korisnih stavki
iz ove oblasti.
Brisaci
i uredaj za pranje
vetrobranskog
stakla
Ala! i materijal
Knom
483
.".--~-----
REMA I UREE>AJI
~..' \
.f'1/"""1111"1",,
\
II. \
___ _
484
I,
Krakovi brisaca ne traju vecno. ani su konstruisani da pritiskaju metlicu brisaca 0 vetrobransko
staklo odredenim pritiskom. Medutim, vreme i
prirodni uslovi Cine svoje na oprugu i obrtne
elemente krakova brisaca pa se moze desiti da
bude potrebna njihova zamena. U servisnoj staniei iii radnji auto delova mozete nabaviti odgovarajue krak brisaca za svoje vozilo.
VeCina krakova brisaca fiksira se na nareckanu
osovinu sa uredajem za blokiranje koji se nalazi
na kraku brisaca. Krak brisaca moze se skinuti
odvajanjem kraja kraka brisaea od vetrobranskog
stakla i osiobadanjem uredaja za blokiranje i
povlacenjem kraja brisaca koji je povezan sa osovinom koja daje pogon brisaCima. U nekim slueajevima, potrebno je koriseenje specijalnog alata
za skidanje kraka brisaca. Ukoliko je to slucaj,
obratite se mehanicaru koji ima ovu opremu. Ali
pre nego sto pocnete bilo kakvu intervenciju na
kraku brisaca (povlacenje, skidanje) proverite da
nije fiksiran za podlogu vijkom iii navrtkom.
Mozda eete prvo morati da odvijete vijak iIi
navrtku pomoeu odvijaca iii kljuca.
Drugi tip je krak brisaca tip a bajoneta. On Se
skid a pritiskom na dugme koje se nalazi na ramu
brisaca.
-~,
,Ii
CD\,
0)
485
Po
potrebi, doliti.
4. Proverite gumena creva u sistemu. PolazeCi ad
rezervoara tecnosti proveravajte da nema tragova
5. Proverite sito filtra, ukoliko postoji. u rezervoaru da nema taloga iii stranih cestica. Da biste
ovo obavili skinite~poklopac s rezervoara. VeCina
njih se skida povlai'enjem nagare. Sito filtera
nalazi se na kraju creva povezanog s poklopcem.
Obrisite ga krpom.
6. Proverite osigurae sistema za pranje vetrobranskog stakla u osigurackoj kutiji u kolima i sve
elektro veze s prekidaeem na instrument-tabli ili
pumpi za pranje vetrobranskog stakla. Osigurac
se obieno nalazi u osigurackom bloku ispod instrument-table.
Ukoliko ni posle svih provera ne otkrijete nikakay problem mozda ce biti potrebno da zamenite
pumpu ureaaja za pranje vetrobranskog stakla.
Pumpe za zamenu mogu se nabaviti u radnji auto
delova, ali to je vee po sao za profesionalnog
mehanieara. Neka vas mehaniear ispita sistem i
izvrsi neophodne popravke iii zamenu delova.
Problemi s brisacima vetrobranskog stakla
i njihovo resenje
486
"
,,--~----
!.
Grejaci zadnjeg
stakla
Alai i materijal
Voltmetar
Boja za popravku grejne resetke
Produzni kablovi
Maskirajuca traka
I/!
'
Iff
,I
.#
Prikazano je ele:ktricno kola klasicnog uredaja
Zll
grcjanje/
487
I
j
vozilima mozda cete morati da skinete den instrument-table iii ventilacioni kanal kako biste doSli
do njih. Sve zavisi od marke i tipa vaseg vozila.
Zamena farova
Sijalice, osiguraci i
migavci upozorenja
Alat i materijal
Krstasti odvijac
Debele rukavice iIi stezaCilhvataci sijalicnog
grla
Baterijska lampa
Alat za skidanje osiguraca
Sijalice fara iIi ostale sijalice
Smirgh-papir, smirgl-tkanina iii celiena
vuna
Osigurae
Migavci
Sdesetine sijalica -
488
______________________________________~DODATNAOPREMAIURED~
suprotnom
StilJ1darlil1i ~klr)p fara, (1) uticni prikljucak, (2) vijak Zil podeSavanjc
tara, (3) far, (4) navrtka za osigllranje, i (5) dekorauvni prsten.
~I
(
I
Pristup zadnjem svetlu ponekad je moguc kroz prtljainik vozila
umesto spolja.
svetla koenice ili signala za okretanje je standardna. Postupite po sledecem opstem pravilu:
1. Proverite svetlo. Plastieni stitnik moida dTie
dva iii vise krstasta vijaka. Skinuti vijake i poklopac (stitnik) fara kako biste stigli do sijalice.
Napomena: Kod nekih vozila, pristup zadnjim
svetlima omogucuje se preko gepeka. U tom slueaju, skinite grlo sijaliee iz kuCista u kome se
nalazi okretanjem kuCista u smeru suprotnom od
smera kretanja kazaljke na satu, za cetvrtinu iii
pola obrtaja.
2. Skinite pregorelu sijalieu. Kod zadnjih svetla,
koCionih svetla i signala okretanja koriste se
bajonet-sijalice. Ova vrsta sijalica ima dve igle
pri osnovi. Uhvatite sijalicu rukom, lagano je
uvucite i okrenite za 'cetvrtinu obrta u smeru
I-~
I\ ~
I
"
i
II'I \
I
I
CD
CD
490
Radio i antena
Alat i materijal
PodmetaCi za toekove
Ruena dizaliea i sigumosni podmetaCi
Kljucevi
Klesta
Odvijaei
Krstasti odvijae
Antena i kabl sa montaznim delovima
Osigurac
Masbrajuca traka
M putpuno tranzistorizovani i njihovo servisiranje treba da obavljaju samo kvalifakovani radio-tehnieari. Mada ne preporueujemo da sami pokusavate da servisirate radio, dec troskova mozete
da ustedite ako sami skinete i kasnije ponovo
ugradite radio u svoje vozilo. Posto skinete radio
na njemu ce verovatno biti nalepniea proizvodaea
radio prijemnika. Tada moiete da odnesete radio
servisnom eentru te firme iii kod Iokalnog servisera auto-radio aparata.
Pre nego sto pokusate da skinete radio. budite
sigurni da Ii je problem toIiko ozbiljan da zahteva
njegovo skidanje.
J edan od uobieajenih problema su smetnje u
prijemu. Vozila su opremljena kondenzatorima
za prigusivanje smetnji. Normalno, ovi uredaji se
nalaze u altematoru iIi osiguraekom bloku ispod
instrument-table. Na nekim vozilima za spreeavanje radio smetnji koristi se metalni stitnik u razvodniku paljenja. Na mnogim (ameriekim)
kolima koriste se i opruge u stitnieima od prasine
na prednjim toekovima metalne trake za uzemljenje izmedu haube motora i poklopea vozila kako
bi se prigusile smetnje u prijemu. Ukoliko je na
vasem auto-radiju prisutna pojava prekomernih
smetnji, u prirueniku prove rite koja je od ovih
metoda prigusivanja smetnji primenjena.
I
I.
I
r
I;
Brzinomeri
i "
Alat i materijal
Odvijac
Klesta
Kljue
Celicno uie (sajla) brzinomera
Krpa
Ulje za podmazivanje sajle br'zinomera
=D~O~D~A~T~N~A~O~P~R=E~M~A~I~U~R~E~D~A~J~I
________________________--------------___ 1
1
,I
Sklap prikljucka kabla bn:inometra na krajzlerovim vozilima tipa K,
dodi omrus'" i plimut ..horizon; (l) smer prema rnenjacu, (2) mali zupcanik
brzinomera, (3) uljna zaptivka, (4) podlmka, (5) uljni prsten, (6) adapter.
(7) obujrnica za osiguranje. i (8) kraj eelitnog ufeta ("sajle),
,
"L
\
\.:
j
,t
~--
494
I;...-___________________---!DODIATNA OPREMA I
URElAJI
f
i
i,
Ugradivanje svetla
u motorni prostor iii
u prtljaznik
Alat i materijal
Grebac
Elektricna busilica i burgija
Komplet svetla za montazu u motorni prostor
iii u prtljaznik, sa priborom
Yijcana roba za elektricnu instalaciju
Zicani prikljucak
Krstasti odvijac
Z nom
I
j
juee veliCim, izbu; liti otvor za montazu. Upozorenje: Vrsite slab a li stalan pritisak na burgiju ali
voditi racuJ'a da burgija ne probije naglo lim
haube i osteti je.
4. Fiksirati svetlo raspolozivim delovima iz kompleta, prerma uputs tvu proizvodaca. Proverite da
Ii je svetIo, u horizontalnom polozaju kada se
hauba zatYori. Uk :oliko nije u horizontal nom
poloiaju svdlo se n ece gasiti.
5. Pratiti v'odenje k abla od svetiljke dUl ukrueenja haube pa nanize do pregradnog zida sa strane
motora, ostavljajuCi ga malo labavo na mestu
zatvaranja haube.
6. Pricvrstite kabl e,lektro trakom iii vijcima za
oiicenje stirn da nt' dodiruju motor iIi da ne
zapinju za bilo koju I wmponentu kada je hauba
zatvorena.
7, Provucite kraj kab ,la kroz poslOjeCi otvor za
elektricne vodove u pI 'egradnom zidu.
8. Ispod instrument-table utvrdite mesto koje je
stalno pod naponom.
9. Poveiite kablove sv, etIa pod haubom sa prethodno utvrdenim mes 10m, prema uputstvima
proizvodaca. Mozete ko ristiti i specijalan prikljucak koji ne zahteva ogolj avanje izolacije na kablu.
Ove prikljucke mozete nabaviti u radnji auto
delova.
10. Pokrijte sve nastavkl ; iIi spojeve zice elektro
trakom.
11. Prove rite funkcionisa nje sverla pod haubom.
Ugradnja svella u prtljazllI iku
Komplet svetla koje je prel jvideno za osvetIjavanje prost ora motora moze Sl; koristiti i za osvetljavanje prtljainika kadgod se poklopac prtljainika
podigne, Da biste ugraclili svetlo u prtljazmku
koristite isti po stupak ka,o i kod ugradnje svetla
pod haubom motora. Jedina razlika lezi u naCinu
vodenja kabla kroz kalbinu za putnike, ispod
pokrivke na podu vozila i ilj, :bove u podu.
Ugradnja
-metra
1vak~uum
495
--ii
Alat i materijal
trajna ugradene u vasem v( nilu. Ukoliko se pravilno koristi. on moze da pokaze vozacu kada
motor maksimalno efikasr 10 radi i da ukaze na
lose vozacke navike, kao c ,to je naglo startovanje
vozila. Lako mokte da ut, "dite kola je najefikasnija brzina voznje prover om pokazivaca na meraCll.
496
-.~~,
I!
"
-i
RECNIK POJMOVA
A
AC: Naizmcnicna struja
Adiliy: RastvDr, rrah iIi uru,g.:l !ll<llerij;l koja SI.: df)(bje bCllzinu, ulju.
masti iIi drugim proizvodima bko bi 5C njihovc karakteristike
poboljsule.
Akermanov princip: Spoljn! krajevi upravljackih poluga zakrenuti su
prema unutra, tako da kada automobil skrece, unutrasnji toeak se
zakrenc za veti ug.lQ nego spoljn!.
Aksijalna podloska: Podloska ad lvrdog ce\ika iIi bronze koja St;
postavlja izmedu dva pokretna dela. Podloska sprceava poduzn<l
krcranja j stiti hoene povrsine Id3ja.
Aksijalni (potisni) le:i:uj: Lei8j koji jc tako kOf.lStruisan da pounosi
~ ..
baeni pritisak.
Aksijalno: U istam iii u smcru pamklnom osi obrlanja.
Akumulator: Ur<:daj koji moze da uskl<.Hlisti elektricnu cnergiju u
hemijskom obliku.
Alat za rormiranjc: Alar koji ~luzi zu oblikov:mje krajevLI eev! wdi
spLI]anja.
Alat za vadenje vijaka: Uredaj pomocu kojeg se po!omljeni vijei
i zavrtnji vade iz otvora.
I'I
497
RECNIK POJMOVA
B
Balastni otpornik: Otpornik naCinjen od posebne vrste provodnika
koji tezi da paveca odnosno smanji napao u zavisnosti od temperature.
Crvena linija: Najveci preporuceni broj obrtaja motara. Ako automobil ima ugraden merae braja obrtaja, na njelTIll ce se nalaziti
oznaka. odnosno crvena linija koja oznaeava maksimalni broj obrtaja motara.
Celo klipa: Deo k!ipa koji se naiazi iW<ld gomjcg k!ipnog prstena.
Cep hladnjuku: Poseban cep za hladnjak. Ovaj cep adrz:ava prethatlno odreden pritisak tecnosti u sistemu za hladenje. Time se
omogucuje da teenos! bez kljucanja radi na tempcraturam:l iznad
taeke ktjucanja.
O~o\"ina
c
Centralni mehanizam upraYJjaca: Sistem za upra\'ljanjc u kojem
postoje dye spone povezane sa upravljackim polugama i sa central
nom spanam. Cemralna spana se pakrece pomoeu spone upravljaea
koja povezuje cenlralnu spanu sa upf8vljackim prenosnikom (mchanizam sa zupeaslOm ietvam iii Pitmanov).
Celija akumulatora: Za!voren e1emenat koji sadrii jed::lD par negativnih i pozitivnih ploea kaje sa elektrolitom proizvode elektricnu
energiju kada se zatvori strujno kola.
D
DC: JednosmerniJ struja
Detonadja: Pretenmo burno paljcnje smde. prakticno nekontrolisana eksplozija.
498
:~
,----
RECNIK POJMOVA
Diferencijal sa ogranicenim proklizavanjem: Sklap difcrcncijaJa koji
jc taka konstruisan da omogucuje boljc vucne karaktcfistike na taj
naCin lito knda jedan toeak proklizava, prena:;! obrlni momena{ na
drugi weak koji nc proklizava,
Dijafragma (membrana): Savit!jiva folija od gume-platna. koja je
zategnuta poprcko unulm nckog suda i na wj naCin razdvaja taj sud
(zaprcminu) na dV<l dda.
E
Elektricitet: Tok elektrona sa jedoog atoma na drugi.
Elektricni otpor: Svojstvo elektricoog provodnika da spreei iIi srnLinji
tok e!ektricne struje.
Z<l
hla.uenje
F
r
i
Ii
j~
Ii
"
Fijukanje motora: Metalni zveccCi zvuk koji daje motoT pri ubrza
nju. bd je ugao predpaljenja isuvise velik za oktansku vrednost
goriva koje se koristi.
Filter: Uredaj koji je konstrllisan tako da uklanja strane materije iz
lIlja. vazduha. bcnzina itd.
Freon-12: Gas ko]i se Korist! kao sredstvo za hladenje u friziderima i
klima uredOljima.
Fuzija (topljenje.l: Kada dva meta!na deb dostignu tacku topijeoja i
kada se spoje odnosno zavare.
Garei: Ovaj izraz se koristi da apise tvrdi ili meki nanos u proslOru
Z8 sagorevanje, oa sveCicama, ispod klipnih prstenava i na pecurci
(seSiru) ventila iii ispod nje.
499
RECNIK POJMOVA
Generator: Uredaj koji mehanicku cnergiju prctvara u e!cktriCnu.
kretanju thida.
'\\,
\j~----
~
\\
\ \
Glavni kocioni cilindar: Deo hidraulicnog sistema za koccnje u kome
se stvara pritisak.
GMT: Gomja mrtva tatka.
Goli vijak: Metalna sipka sa navajem nr! oba.kraja.
Granifni vakuum: Ovaj izraz sc odno~i oa trefllitak kada je klip
kocnice sa servo pojatanjem dostigao maksimalnu silu kocenja sa
raspoJozivim vakuumOffi.
H
Helikoidni zupcanik: Zupeanik u kojcg su zubi izvedn'l pod uglom u
odnosu na osu zupcanika.
500
RECNIK POJMOVA
Kapa razvodnika paljcnja: Kap<l iii poklopac od izolatorskog materijala koj~ lml) centralni priktjucak j seriju (po jedan za svaki cilindar)
prik!juc<lka koji su ravnomerna rasporedeni po krugu aka centralnog prikljucka. Sekundarni napan se dovodi do centTa!nog prik!jucka, a zatim pamocu rucice razvodnika do odgovarajuceg prikljucka.
Kolo: Dea taka elektricne struje od izvora preko potrosaca i prikljucaka nalad uo izvora.
1\010 (otYOrclloj: Hila koji prekid iii razdvojeni kontakt u eid_!riL:'
kalu, ba obzira da Ii je namerar, (pn:kiu,-,-c), iii ncnamer<lJl (los
k~m~
.
110m
Ispiralljc: Cisccnje sistema za hladcnje upumpavanjem jakog sredstva za C;iiicenje kroz sislem u smcru suprotnom od norm;.l!nog
kretanja tccnosti u sistemu.
ispustanje vazduha iz kOCionog sistema: Postupak kojim se potiskuje
koCiono ulje iz glavnog koCionog cilinOrLI. taka da se otvaranjem
odusnog ventila nn koCionom cilindru svakog tack:! izbacuje vaztiuh
iz sistema za kocenje.
Izduvni vod: Cevi koje spajaju izduvnc otvore na glavi lOo{Ora sa
glavnom izduvnom cevi.
Izolaciju: Materiju! kroz kllji elektroni teSko proJaze. Sluzi kao
spoljni zastitni sloj n(l provodnicima i elektricnim dclovima i lime
sprec:1va nastan:1k kratk0.Jl ~pnja i spajanja sa masom.
Izolator: Mnterijal iii Ido od materi.1a1a koji ne rwvndi e!ektricnu
struju. Takvi materijali su porculan, stakln. bake!it. i s1.. koji sluze
kao izolacija na provodnicima u c1ektricnom kolu radi sprecavanja
odvodenja e1ektriciteta.
J
Jacina struje (amperaia): KoliCin:1 struje potrebna za pokretanje
nekog dektricnog apcHata.
lahanje kvacila: Kada vazae u toku voznje odi nogu oslonjenu na
pedalu kvaCila.
Jcdnosrnerna struja: Elektricna struja koja teee sarno u jednom
smeru.
K
Kalem: Spirala napravljcna od provodnika: urcdaj koji se kod
automobi!a koristi za povecanje napona na ~veCicanm, iIi da obezbedi elektromagnctnu silu.
j
50!
~ili
,
I
Krunasta nantka: Navrtka koja na jednom svom kraju ima niz un::za
kroz koje moie da sc provuce rasecpka koja osigurava navrtku od
odvrtanjLl.
kojom
5'
II
100(1
meri
In
.=
0.62 milje.
~naga
motora
Kilonlt/teiina: Odnos izmcdu ukupne tdine automobila i raspoloiive snage. Deljenjem leline brojcm kilovala odrectuje se tczina koju
pokrecc 1 kw snage matara. Ovaj adnos lOla veiiki uticaj na ubrzanje. pouosnju i opste perfarmanse automobi\a.
Klip: Okrugli ccp. otvoren na jednom kraju, koji klizi kroz eilindar
motora. Klip jc pricvrsccn na klipnjacu. i kada se smda goriva i
vazduha upaii. klip prenasi silu eksplozijc na klipnjacu i !.lulje n;1
radWeu.
502
r-----
RECNIK POJMOVA
Magnetno poljc: Prostor u kojcm postoje magnctne linije, odnosno
magnetn! Ouks.
Meduosovinsko rastojanje: Rastojanje izmedz centra prednjih i centra zadnjih tockova.
Mcduzupcanik: Bilo koji zupcanik u menjacu. izmedu prve i
direktne brzine.
Mehanicka kocnica: Radna kocnica koju se aktivira pomocu mehunizma koji povezuje pedalu kocnice sa kocnicama.
L
Lamcla kvaCila: Dw skiopa kvaCila koji je uzupcen sa kvaCilom
menjaca iii sa ulaznim vratilom. Obloien je frikcionim materijalom.
Kada je kvaCilo ukljuccno (spojeno), lame!a je stisnuta izmedu
zamajca i potisne place.
'SU
J:
,ii
M
Magnet (stain i): Komad namagnctisanog cciiku koji privlaci sve
fericne metale. Stalni magnet funkcionise bez elektricne struje i
zadriava svaj magnctizam dugi niz godina.
Merni listie: Tanka traka ad tvrdog celika obradena na taenu dcbljinu. koja se kori~ti za proveru zazora izmcdu raznih delon.
503
RECNIK POJMOVA
Metricke mere: lcdinice metrickog sistema mera.
Mikrometar: Precizni mewi aint koji pri merenju daje taenost u
opsegu 0.001 mm,
ii
N
Nagib tocka: Naginjanjem vrha ccntralne linije lOcka prema spoljnoj
strani dobija sc pozitivni nilgib tocka. Naginjanjcm vrha centralne
!intjc locka prema unutrasnjoj strani dabija se negalivni nagib.
Kada je nagib lotka pozilivan, tockavi su na vecem rastojanill pri
vrhu nego pri tlu.
Naumenicna struja (AC): E!ektritna struja koja se krece u jednom
pa u drugom smcru (ad pozitivnog ka negativnom, zatim od negalivnog ka pozitivnom).
Napon: E!ektricni napon koji izaziva tok struje
1I
kolu.
504
,~r~:<:""'
,,-c---~"-
'"
RECNIK POJMOVA
Opruga ventila: Spiralna opruga koja zutvara venti!.
!.
''/
i,~
'\.1...
\
I'
i'
O~ovin;)
505
j
---
RECNIK POJMOVA
Poduina listasta opruga: Listasta opruga koja je tako ugradena da je
paralelna poduznoj as! automobila.
Pogonski most (palu iii cetvrt slobodan): Vr<ltilo koje sluzi za pogon
tockon, nasi i sluzi za pricvrsCivanje tockova.
Poluga: Cvrsta sipk<:l iti nosac koji se moze obrtati oko jedne tacke
koj;} se ZO\e oslonnc iii upoma tacka.
Poluga platinskih dugmadi: Pokretni deo platinskih dugmadi koja sc
nalaze u razvodniku paijcnja.
Poprecna listasta opruga: Ustast;:! opruga koja je postavljena
popreko U odnosu Oil poduznu asu 3utomobila.
Poprecno vratilo (upravljuc): Vratilo u upravljackom prenosniku
koje je vezano sa osovinom uprav!jaca. Poprecno vratilo je ozJeb
ljeno na delu koji ulazi u upravijacki prenosnik.
Posuda sa aktivnim ugljem: Urcdaj za kontrolu zagadenjil koji se
obiCno nalazi u motornom prostoru. Ovaj uredaj sakupJju i zadrzava
u sebi benzinska isparcnja iz rczervoara i kurbufZl.lOra. bda motor
nc radio Kontrolni ventil se otvara poste motor pocoe da nIdi i
zagreje se, a zatim spravodi isparenjc do usisnc grane tako cia mogu
da sagorc u motoru.
Potima plata hacila: Dea sklopa kvacila koji putem pritiska opruga
steze iamelu uz zamajac. 1 na tal nacin prenosi vucnll silu. Da bi se
kvaCilo iskljucilo, potisna ploca se odvoji od 7.11majC<l pomocu nozl1e
komanae.
Potisne poluge hacila sa centrifugalnim tegovima: Potisnc poluge
kvaCila koje na sebi imaju regove, tako da pri visokom broju obrtaja
pofuge vrse dodatni pritisak na lamelu.
Potisni leiaj: Leiaj koji se potiskuje prema polugama potisne ploce
da bi se iskljucilo (odvojilo) kvacilo.
Povratna regulacija karburatora: Karisti se u kombinaciji sa kompju!erskom regulacijom motora. Elektromagnet koji se nalazj u karburatoru. reguJise smesu goriva i vazduha kaka hi se odrzala najmanja potrosnja goriva i kvalitet izduvnih gasova. Regulacija se vrsi
pomoeu kompjutera koji ulazne podatke dobija ad scnz.ora za kiseonlk u izduvnom vodu motora.
"
1j
",
!
506
RECNIK POJMOVA
tesko startovati, a u nekim slucajevima necc uopste moei da stanuje
pre ncgo iito sc smoje ne popruvi.
':
,j
II
R
Radijalnc gllme: Automobiiske gume ciji su slajevi baka pam!elni
jedan sa drugim i stoje pod pravim uglom U odnosu ria gazni sioj.
Radijalno: Kretanje pravo od centra.
Radijlls okret:mja: R::lz!ika u ug!ovima koje zaklapaju prednji tockovi sa sasijom tokom kreranja automobiia kroz krivinu. Unutrasnji
toc3k se vise zakrece, odnosno ima vece negativno gaienje.
1\
[I
,I
SVOJU,"
Ram (sasija): Sklap od metal nih profila i delova koji nasi motor i
karoseriju, a oslanja se na tockove i sistem za vesanje.
507
RECNIK POJMOVA
Rasccpka: PoJuZrlO razdvojcna mctalna civija. Po provlal'cnju Civijc
kroz otvor iii urez njcni krajcvi 5C ra!iirc 6mc se sprcc<Jva ispadanic
Civijc.
Rashilldni nuid: Teenos! koja sc koristi U f<Jshladnom sislclllu <lU[Omobila. Sluzi Ja ukloni loplotu Sil ccvi isparivilca i prcnesc jc na
kondcnzator. kod klima un:Jaja. Za h!adcnjc motora sc obii:no
koristi rustWlf antifriza i v()dc.
-
Rukavac prcdnjeg locka: Osoyina koja se n::llazi na prcdnjoj upraYIjackoj puluzi i preko koje se vrsi zakretanje tocka.
Redno iii serijskn kolo: E!cktricno koio sa civa iii vise potrosaca koii
su tako po\,cz;lni J:! slruj;l mor~1 cia rrnJe kl"02 jedan. da bi dO$la do
drugug p(ltrnsilea.
Redosled puljenja: Redoslcd po kome mura dnCi do paijenja
eilindrirna mutor:J - 1. 5. 3. 6. 2 . ..\ itd.
Re~u!ator
i il.i:une
\l
~truje.
./-., . >
.~
,
-'---
S~D.
'~",,_i
508
RECNIK POJMOVA
Servo.kocnice: Dobos-kocnice kojc su tako konstruisanc da sc pri-
Srcdstvo za podma:r.ivanjc: Bilo koja materija, omcno naftnog porekla (kao slO su u/jc iIi mast), koja se ubacuje izmedu dvu pokretna
llcla da bi sc smanjilo trenjc.
a sprec;]v(l
l,1
prekidanjc
()(i
I1Cophl1dnc. u
" r.~~
\
..... .
il
II"
Speciticna teiina: Odnos izmedu Idine nekog leta odredene zapremine i teiine iSle zaprcmine vode.
'I
j{
Il
L_
509
- - - - . - - -.. - - .
RECNIK POJMOVA
Svecica sa otpornikom: Svedca koja u sebi Ima otpornik koji jc tako
konstruisan da skrati i kapacitivnu i induktivnu fazu varnice. Time se
smanjuju radio smetnje i produzuje radni vek elektrode.
T
Tabometar: ViSenamenski instrument za ispitivanje rada motara.
KODsti se za merenje ugla zatvaranja (zazora) platinskih dugmadi,
koji se izraiava u stepenima. Tahometrom se takode moze meriti
i brej obrtaja matera.
Takt kompresije (sabijanja): Dea ciklusa kretanja k!ipa kada kllp u
cilindru motom sabijn smesu goriva i vazduha.
Takt usisa"'anja: Dea ciklusa krctanja klipa u
vazduha i goriva u ciiindar mot ora.
kam~
se usisava smesa
u
Ubrizgavanje goriva: Sistem za gorivo 6ji je karburator zamenjen
uredajem koji ubrizgava gorivo iii direktno ispred svakog usisnog
ventila, iii u usisnu granu.
Ubrizgavanje vazduha: NaCin na koji se vazduh ubacuje u izduvnu
granu iIi kataliticki filter radi smanjenja zagadenosti izduvnih
gasova. Vazduh se ubncuje u izduvnu granu pomocu pumpc za
vazduh i obilazoog ventila.
Udaranje tocka: Tcndcncija locka da se krccc goredole taka da
ucesw.ia i jako udara a podlogu. Ova pojava se ponckad zove i
podrhtavanje (poigravanje) pri veliko] brzini.
Udarni kljuc: Kljue koji ima pneumatski iii elektricni pogon, a sluii
za otpustanjc iii stezanje navrtki, zavrtnjeva i sL. i tini to s-erijnm
kratkih, ostrih udaraca.
Ugao zatvaranja (pri paljenjul: Broj stepeni za koji platine u razvod~
niku paljcnja ostaju zatvorcne (spo.ienel.
Ugljen~monoksid: Zagadivac iz izduvnih gasova, koji se stvara bJd
nema dovolino vazduha da se obavi potpuno sagorevanje goriva.
Prebogata smda povecava koliCinu ugljen-monoksida u izduvnim
gasovima. KoliCina ugljen-monoksida u izduvnim gasovima sc sma
njuje striktnom kontrolom odnosa goriva i vazduha, naknadnim
sagorevanjem j pomoeu katalitickog [iltera.
Ulje z:a kocnice: Md3vina hidraulicnih ulja koja imaju visoku tacku
kljucania i nisku tacku mrznienja. a i druge karakteristike potrebne
za pouzdano koceoje.
Ulozak sediSta ventila: Sedistc vcntila od tvrdog cclika kojc se maze
menjati.
510
RECNIK POJMOVA
Upravljacke poluge: POiuge koje su pricvrscenc zavrtnjima iIi z~ml~
rene na rukavuc prednjeg toeb. One pre nose silu upravljanja sa
spona na rukavac i na luj nm':in zakrecu laCkoye.
Upravljacki mehanizam: Urcdaj koji 51! sastoji od puznog i scgmenlnog zupcanika iii od popTee-ne osovine i kuglica pomocu kojih se
prenosi i uvccava sil:l kojom vazae uprav!ja vozilom.
Upumpavanje ulja u cilindar: Stanjc pri kojern SUViSOil kolicina utja
prolazi pored k!ipnih prcstcnova i sagorcva u prostoru za sagorevanJe.
Urez: Gruba povrsina koja Se dobija rezanjem pomocu ostrog kruznog noza knji rcic metal take da svojim o;trim ivic3ma zadirc u
povrsinu metala.
Urezi za prstcnove: Urezi naCinjeni u klipu da hi se u njih post:.\'yili
kiipni prstcnovi.
Urezivanje navoja-ureznica: Rczanje nuvoja u otvoru odnosno
nazubljen alat koji sc koristi zu rezanjc navoja.
Usisni vod: Cev kojil spaja donji deo karburatora sa otvorima us is nih
ventila na glavi mOlora.
v
Vakuum: Zatvoreni prostar u kojem je pritisak vazduha ispod
okolnog atmosferskog pritiska.
Vakuum-rnetar: Instrument kaji se koristi za merenje vakuuma.
Vakuum 5e meri u barima iii u mm zivinog stuba (mm Hg).
Vakuum-posuda: Rezervoar u kojem vlaJu vakuum. Obicno se
koristi za obezbcdenjc vakuuma za servo-kocnice u situaciji kada
motor ne maze da obezbedi vakuum. U rezervoaru ima doveljno
vakuuma za nekoliko koeenja pre nego sto sc isprazni.
\I
L_~_
511
RECNIK POJMOVA
Vreteno: Osovin<.l aka kaje rotira drugi deo.
,. VruCi.. kabl: Provodnik koji je vezan za <lkumulator iii deo clcktricnog sistema taka da je u dircktnoj veZI sa akumulatorom.
z
Zadnja izduvna cc'\': Dea izduvnog sistema od zadnjeg prigusivaca
do zadnjeg del a automobila.
Zadnji. prigu.sivac: Uredaj koji podseca oa prednji prigusivac i koji se
512
Zupcanik radilicc: Zupcanik knji je postavljen na prednii (lLt) radilice. Sluzi za pogon zupcanika brcgaste osovine.
Zupcanik sa pruvim zupcima: Odn05i se na zupcanikc Ciji su zupci
seeeni paralelno u odnosu na ost! vralila.
Zupcanik za hod ullazad: Zupcanik koji sluzi da sc u l1lcnjacu dobijc
suprotan Smer okretanja izlaznog vratilll menjaca.