STANDARDIZACIJA (NORMIZACIJA) I TIPIZACIJA

Standardizacija i tipizacija su procesi iji je osnovni cilj sistematsko nastojanje da se uklone

raznolikosti izmeu pojedinih predmeta i pojmova koji su inae predvieni za istu svrhu.
Provodi se na taj nain da se izmeu odreenog broja proizvoda, dijelova, predmeta i
pojmova, odabere jedan ili vie njih koji najbolje odgovaraju potrebama te koji ujedno mogu
preostale predmete, proizvode, dijelove i pojmove potpuno opisati odnosno nadomjestiti. Ne
treba shvatiti da pod pojmom standardizirati treba stvarati neke nove proizvode ili dijelove
ve prije svega odabrati u prosjeku najbolje ili najprikladnje za neke postavljene zahtijeve.
Sam standard meutim je strogo definiran prema odreenim pravilima. Standardiziraju se
najee sirovine, poluproizvodi, proizvodi, mjere, pojmovi, nain dimenzioniranja i td.
Standardizacija se sprovodi u svim ljudskim djelatnostima. Tehnika standardizacija, kao dio
te ope standardizacije ima za cilj da:
smanji zalihe materijala na skladitu, zalihe gotovih proizvoda, rezervnih dijelova i alata,
ogranii broj tipova i dimenzija poluproizvoda, alata, gotovih proizvoda, rezervnih
dijelova,
omogui velikoserijsku i masovnu proizvodnju kroz smanjenje broja razliitih
proizvoda. Ovime se smanjuje broj tehnolokih procesa.
povea kvalitetu proizvodnje openito
olaka i ubrza tijek konstruktivnog procesa
olaka radne uvjete
omogui smanjenje potroka energije
snizi trokove kontrole
zatiti ljudsku okolinu
U podruju distribucije i prodaje standardizacija omoguuje bru i toniju isporuku, uklanja
mogunost zabuna, olakava transport te smanjuje broj sporova odnosno trokova iz toga
proizalih.
U podrujima koje zahvaa standardizacija postoji potreba da se jedna ili vie karakteristika
koje se izraavaju brojanim vrijednostima (duine, promjeri, tlakovi, naprezanja i td.)
poredaju u redove veliina sreene na odreeni nain. Cilj je da se sa to manjim brojem
lanova tih brojanih redova zadovolje sve potrebe
Za brojane vrijednosti gore navedeni veliina (duljina, tlakova, snaga itd.) po odreenim
pravilima formiraju se s t a n d a r n i b r o j e v i (HRN A.A0.001 - 1983, DIN 323, ISO
3,17,497). Po svim vaeim standardima, standardni brojevi su zaokruene vrijednosti
lanova geometrijskih redova sa stupnjevima 5 10 , 10 10 , 20 10 , 40 10 ili 80 10 . Razvrstani
su u o s n o v n e redove , kojih ima etiri: R5, R10, R20 i R40 te jedan i z u z e t n i red :
R80 (R- prema predlagau Renardu). Njihove brojane vrijednosti za decimalni interval od 1
do 10 vide se u tablici 2.1.
Tablica 2.1. Normni brojevi (HRN A.AO.001 183)
Temeljni redovi
R5
R10
R20
R40
1,00
1,00
1,00
1,00
1,06
1,12
1,12
1,18
1,25
1,25
1,25

Iznimni red
R80
1,00
1,06
1,12
1,18
1,25

1,03
1,09
1,15
1,22

1,32
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,12
2,24
2,36
2,50
2,65
2.80
3,00
3,15
3,35
3,55
3,75
4,00
4,25
4,50
4,75
5,00
5,30
5,60
6,00
6,30
6,70
7,10
7,50
8,00
8,50
9,00
9,50
10,00

1,40
1,60

1,60

1,60
1,80

2,00

2,00
2,24

2,50

2,50

2,50
2,80

3,15

3,15
3,55

4,00

4,00

4,00
4,50

5,00

5,00
5,60

6,30

6,30

5,30
7,10

8,00

8,00
9,00

10,00

10,00

10,00

1,32
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,12
2,24
2,36
2,50
2,65
2,80
3,00
3,15
3,35
3,55
3,75
4,00
4,25
4,50
4,75
5,00
5,30
5,60
6,00
6,30
6,70
7,10
7,50
8,00
8,50
9,00
9,50
10,00

1,28
1,36
1,45
1,55
1,65
1,75
1,85
1,95
2,06
2,18
2,30
2,43
2,58
2,72
2,90
3,07
3,25
3,45
3,65
3,87
4,12
4,37
4,62
4,87
5,15
5,45
5,80
6,15
6,50
6,90
7,30
7,75
8,25
8,75
9,25
9,75

Ovako odabrani geometrijski redovi objedinjuju prednosti dekadskog sustava i

geometrijskog reda. Obuhvaeni su svi temeljni brojevi dekadskog sustava (1, 10, 100, ). U
svakoj dekadi imaju jednak broj lanova odnosno jednaku gustou lanova reda. Jednako
poloeni lanovi pojedinih dekada razlikuju se samo u poloaju decimalnog zareza:
1
10
100

1,6
16
160

2,5
25
250

4
40
400

6.3
63
630

10
100
1000

Svaki gui red sadri sve lanove prethodnog reda koji ima manji broj lanova. Svaki vii
red sadri dvostruki broj lanova prethodnog reda. Odnos bilo koga lana unutar reda prema
najbliem manjem lanu je konstantan i prema zakonu geometrijskog reda iznosi:
q r = r 10
( 2.1)

gdje je r oznaka reda (5, 10, 20, 40). Za razliite redove taj porast iznosi:
R5
R10
R20
R40
R80

1,6
1,25
1,12
1.06
1.03

Pri odabiru standardnih brojeva treba uvijek nastojati upotrebljavati red sa sa najgrubljim
skokom (R5). Ako taj ne zadovoljava ide se na finiji red (R10) itd.
Izvedeni redovi standardnih brojeva dobiju se tako da se od osnovnog reda uzimaju samo
odreeni lanovi, ali pravilno odabrani naprimjer svaki drugi ili svaki trei itd.lanovi
takovog reda se mogu dobiti i direktno preko jednadbe za razmak lanova tako da se
potkorjenoj vrijednosti , 10, dodaje potencija 1, 2, 3, 4,Ako, naprimjer, tvorimo izvedeni
red koji ima svaki trei lan reda R10 tada e biti q r = 10 10 3 , pa e mu lanovi biti za
raspon od 1 do 1000 : 1, 2,4,8,16,32,63,125,250,500,1000. Oznake ovakovih izvedenih
redova tvore se tako da se uz oznaku osnovnog reda doda koji svaki lan osnovnog reda
uzimamo za izvedeni. Za gore navedeni primjer oznaka reda bi bila R10/3.Mogue je i tono
precizirati da neki lan u tako formiranom nizu mora biti sadran u tome nizu. Naprimjer red
10/3(...80...) sadri svaki trei lan reda R10, ali mora sadravati i standardni broj 80.
Ponekad redovi ne moraju biti iste gustoe u cijelom opsegu, pa se opseg reda dijeli u
nekoliko intervala standardnih brojeva. Mogu se kombinirati i osnovni i izvedeni
redovi.Naprimjer red R20(1425) + R40/3(25.50) + R10(50.100) sadri lanove
14,16,18,20,22.4, 25, 30, 35.5, 42.5, 50, 63, 80, 100. Redovi su u pravilu rastui, a ako su
padajui onda se uz oznaku reda to naznai. Naprimjer ako elimo da red bude padajui onda
uz oznaku reda to naznaimo: R40(300.75). To znai da je prvi lan reda 300 a zadnji 75.
Isto tako npr.:R10/3(...80...) je red koji sadri svaki trei lan iz osnovnog reda R10, ali mora
sadravati standardni broj 80.
Na slian nain se tvore i ogranieni redovi koje oznaujemo graninim lanom u zagradi,
npr. R5(16...)
R10(...400)
R20(2,5...5).
Produkti i kvocjenti normnih brojeva su opet normni brojevi dok zbrojevi i razlike u pravilu
to nisu ( izuzetci postoje).
Osnovni redovi imaju prednost pred izuzetnim ili izvedenim redovima.Ako je upotreba
standardnih brojeva potpuno iskljuena, upotrebljavaju se takozvani prilagoeni brojevi :
1,05
1,1
1,2
1,3

2,1
2,2
2,25
2,35

2,4
2,6
3,2
3,4

3,5
3,6
3,8
4,2

4,8
5,5
7,0

2.2.1. Uporaba standardnih brojeva

U inenjerskoj praksi se esto proizvode konstruktivni nizovi odnosno serije proizvoda koje
su gemetrijski slini to jest razliitih veliina (tipizacja). Zahvaljujui zakonitostima
standardnih brojeva mogue je za samo jedan primjer ( original ) u tom nizu proizvoda
izvriti detaljno dimenzioniranje i oblikovanje, koje e onda vrijediti za itav niz. Naravno

ovo vrijedi uz ispunjenje odreenih uvjeta vezanih uz fizikalne veliine openito, odnosno
zakonitosti njihovih slinosti koje proizlaze iz geometrijskih slinosti. Najjednostavnije je
definirati omjer duljina (standardne duljinske mjere za podruje od 1 do 1000 mm vide se u
tablici 2.2.).
Ako postoji geometrijska slinost onada omjer doljina mora biti jednak faktoru porasta
duljina odnosno
ql =

q n +1
qn

(2.2)

( q n +1 ) 2
= q l2
q n2

(2.3)

Omjer povrina bit e tada:

qA =

Omjer volumena bit e:

(q n +1 ) 3
qV =
= q l3
3
qn

(2.4)

Na isti je nain definiran i omjer masa ( q m = q l3 ).

Omjer vremena:
qt = ql

(2.5)

Omjer ubrzanja:
qa =

a n +1 q l
1
= 2 =
an
ql
qt

(2.6)

Tablica 2.2. Standardne duljinske mjere u mm ( HRN A.A0.010 - 1959)

1 ... 10 mm
R5
R10
R40*
1,00 1,00 1,00

1,06 1,05

i.v.

R5
10

10 ... 100 mm
R10
R40*
10
10

10,6 10,5

I.v.

1,12

1,1

11,2

11

1,18

1,15

11,8

11,5

1,25

1,25

1,2

12,5

12,5

12

1,32

1,3

13,2

13

1,40

14

100 ... 1000 mm

R5
R10
R40*
100 100 100

106 10
5

112 11
0

118 11
5

125 125 12
0

132 13
0

140


1,60

1,60

2,00

1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,12

2,1

16

16

20

15
16
17
18
19
20
21,2

21

160

160

200

150
160
170
180
190
200
212

2,24

2,2

22,4

22

224

2,36

2,35

2,4

23,6

23,5

24

236

2,50

2,50

3,15

2,50
2,65
2,80
3,00
3,15

3,2

2,6

25

25

31,5

25
26,5
28
30
31,5

32

26

250

250

315

250
265
280
300
315

3,35

3,4

33,5

34

335

3,55

3,6

3,5

35,5

36

35

355

3,75

3,8

37,5

38

375

4,00

4,00

4,00
4,25

4,2

40

40

40
42,5

42

400

400

400
425

4,50
4,75

4,8

45
47,5

48

450
475

6,30

5,00

6,30

8,00

5,00
5,30
5,60
6,00
6,30
6,70
7,10
7,50
8,00
8,50
9,00
9,50

50

63

80

50
53
56
60
63
67
71
75
80
85
90
95

500

630

800

500
530
560
600
630
670
710
750
800
850
900
950

10,00

100

100

100

100

55

65
70

630

10,00

5,5

6,0
6,5
7,0

63

10,00

1000

1000

1000

desno su prilagoeni brojevi; i.v. izuzetne vrijednosti

Omjer sila e biti:

21
0
22
0
23
5

32
0
34
0
36
0
38
0

42
0

48
0

qF =

mn +1a n +1
1
= q l3
= q l2
mn a n
ql

(2.7)

Omjer naprezanja:
q F q l2
=
=1
q A q l2
Omjer momenata (fleksionih i torzionih):
q =

q M = q T = q F q l = q l3

(2.8)

(2.9)

Omjer brzina:
ql
=1
qt

(2.10)

q P = q F q v = q l2

(2.11)

qv =
Omjer snaga:

Vidi se da su omjeri brzine i naprezanja jednaki jedinici. To znai da e svi proizvodi jedne
familije imati priblino ista naprezanja i brzine. U ovim se razmatranjima zanemaruju vlastite
teine . Ako se eli projektirati konstruktivni niz (familija) proizvoda sa nekom radnom
karakteristikom X sa x lanova, omjer porasta te karakteristike e biti:
qX =

x 1

X max
X min

( 2.12.)

Primjer 1

Potrebno je razviti konstruktivni niz zavojnih torzijskih zavojnih opruga izraenih od

jednakog materijala a koje se mogu opteretiti silama od 10 do 1000 N . Potrebni broj opruga u
nizu je 11. Materijal opruga je elik koji ima dop = 260 N / mm 2 .

U ovom primjeru je zadana karakteristika niza ( X ) sila koja djeluje na oprugu. Prema
( 2.7.) je
1000 10
= 100 = 1585
.
10
Ovaj se rezultat moe zaokruiti na qF =1.6 pa veliine sila rasporeujemo po pravilu reda
R5. Naprezanje materijala opruge u cijelom konstruktivnom nizu mora mora biti priblino
jednako pa e porast duinskih veliina biti:
q F = 111

q l = q F = 16
. = 125
.
Iz ovog proizlazi da e vrijednosti polumjera opruge R i promjera ice d od koje se namata
opruga biti lanovi niza R10.
Proraunom originala po jednadbi

d =3

16 FR

dop

uz Rmin=5 i Fmin=10 N (zadano), dobije se konani izgled konstruktivnog niza koji se vidi u
donjoj tablici.
Veliina
F (N)
d (mm)
R (mm)

Red
R5
R10
R10

Izvedba
10 16 25 40 63 100 160 250 400 630 1000
1 1.25 1.6 2 2.5 3.15 4 5
6.3 8
10
5 6.3
8 10 12.5 16 20 25 31.5 40
50

Primjer 2

Treba projektirati konstruktivni niz jednostupanjskih prijenosnika-reduktora za snage od

P=1 kW do P= 30 kW sa 11 lanova niza. Materijali u cijelom nizu su jednaki,kao i ulazne
brzine vrtnje. Na temelju prorauna jednog od prijenosnika iz niza dobivene su vrijednosti
svih parametara.Jednostavno je provjeriti da vrstoe boka i korjena u cijelom nizu ostaju
skoro konstantne.

q P = 111

30 10
= 30 = 1405
.
1

Na temelju prorauna jednog od prijenosnika iz niza su dobivene vrijednosti svih

parametara. Takoer su i vrstoe zuba u cijelom nizu priblino jednake.

Niti jedan od dobivenih omjera nije faktor porasta niti jednog osnovnog reda pa tvorimo
kombinaciju redova.
Veliina
P (kW)
a (mm)
H (mm)
B (mm)
modul (mm)

1 1.4
50 60
56 67
132 160
1 1.25

2
71
80
190
1.5

2.8
85
95
236
1.75

Izvedba
4 5.6 8 11.2 16 22.4
106 125 150 180 212 250
112 132 160 190 236
280
280 335 400 475 560 670
2 2.5 3
3.5 4.25 5

31.5
300
335
800
6

Vrijednosti u gornjoj tabeli su date kao izvedeni red a po vrijednostima reda R20/4 za snage,
te reda reda R40/4 za duljinske veliine. Moduli su dati po ISO54-DIN780, prioritet I i II,
koji predstavlja kombinaciju osnovnih, iznimnog i izvedenih redova.