ORGANIZACIJA

STRUNI STUDIJ
ODRIVI RAZVOJ

Pojam organizacije

Starogrki organon
orue, alat, glazbeni instrument, pravljenje,

U Aristotelovoj filozofiji organon oznaava

unutarnju povezanost
organization spajanje dijelova u
cjelinu, stvaranje, ureenje, sustav, sklop,
drutvo, organizam

Pojam organizacije

Organizacija = sustav koordiniranih aktivnosti

= struktura veza i odnosa, uloga, aktivnosti i

drugih imbenika u nekom procesu

= svaki oblik udruivanja ljudi radi

ostvarivanja bilo kojih zajednikih ciljeva

= skladno povezivanje ljudi i sredstava

ovjek i organizacija
Znaenje organizacije
Znaenje organizacije:

Organizacija poinje
s pojavom ovjeka
ovjek stalno pripada
raznim organizacijama
sva ivotna pitanja
rjeava organizirano

ovjek

Djelatnost

ivot i rad

Realizacija

Zadatak

Napredak

Drutvo

Rast

Znaenje organizacije proizlazi iz prirode samog ovjeka kao

drutvenog bia koji ima potrebu uporabe svojih sposobnosti u
zajednici i stalnoj komunikaciji s drugim ljudima

Uloga i vanost organizacije

u drutvu

ovjek provodi itav ivot u organizacijama....

Gospodarske i drutvene (obrazovne, kulturne,
zdravstvene,sportske.)
Broj organizacija neprekidno raste...
Velike koristi od organizacija...?
Vanost organizacije obuhvaa svekoliku
ljudsku radnu i ivotnu aktivnost

Znaenje organizacije

ORGANIZACIJA omoguuje
realizaciju najsloenijih zadataka,
proiruje opseg ovjekove individiualne
snage jer od tih snaga stvara drutvenu
snagu,
ubrzava proces ostvarivanja zadataka,
skrauje vrijeme potrebno za njegovo
izvrenje,
smanjuje utroke za postizanje istog
rezultata.

Svaka organizacija je
dinamian,
otvoren
i svrhovit sustav
koji ima osnovni zadatak postizanje cilja,
u svrhu zadovoljavanja korisnika.

Uloga i vanost
organizacije u drutvu

Organizacije obavljaju najsloenije zadatke

Sinergijsko djelovanje pojedinaca
- drutvena snaga koja ubrzava procese i
proiruje ljudske mogunosti
Negativni kontekst organizacije - organizacijska
stega, silom nametnuta, moe negativno utjecati na
ovjeka

Organizacijska znanost i njezin

drutveni karakter

Organizacija se afirmirala kao vana

znanstvena disciplina
Ukljuena u nastavne planove visokokolskih
ustanova
Znanstvenici i strunjaci organizacije
Veze s tehnikim i ekonomskim znanostima

DRUTVENA ZNANOST

Uloga i vanost organizacije u drutvu Organizacija kao znanost?!

Na temelju lanka 115. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04,
174/04 i 46/07), Nacionalno vijee za znanost donijelo je 2008. g.
Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama.
Znanstvena i umjetnika podruja jesu:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

PRIRODNE ZNANOSTI
TEHNIKE ZNANOSTI
BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
BIOTEHNIKE ZNANOSTI
DRUTVENE ZNANOSTI
HUMANISTIKE ZNANOSTI
UMJETNIKO PODRUJE
INTERDISCIPLINARNA PODRUJA ZNANOSTI
INTERDISCIPLINARNA PODRUJA
UMJETNOSTI

2.PODRUJE TEHNIKIH
ZNANOSTI (1.)
2.05. Graevinarstvo
Grane:
2.05.01 geotehnika
2.05.02 nosive konstrukcije
2.05.03 hidrotehnika
2.05.04 prometnice
2.05.05 organizacija i
tehnologija graenja

Polje
2.01. Arhitektura i urbanizam
2.02. Brodogradnja
2.03. Elektrotehnika
2.04. Geodezija
2.05. Graevinarstvo
2.06. Grafika tehnologija
2.07. Kemijsko inenjerstvo
2.08. Metalurgija
2.09. Raunarstvo
2.10. Rudarstvo, nafta i geoloko
inenjerstvo
2.11. Strojarstvo
2.12. Tehnologija prometa i transport
2.13. Tekstilna tehnologija
2.14. Zrakoplovstvo, raketna i
svemirska tehnika
2.15. Temeljne tehnike znanosti
2.16. Interdisciplinarne tehnike
znanosti

2.PODRUJE TEHNIKIH
ZNANOSTI (2)2.15 Temeljne tehnike znanosti
Grane:
2.15.01 automatika
2.15.02 energetika
2.15.03 materijali
2.15.04 mehanika fluida
2.15.05 organizacija rada i
proizvodnje
2.15.06 tehnika mehanika
(mehanika krutih i deformabilnih
tijela)
2.15.07 termodinamika
2.15.08 inenjerstvo okolia

Polje
2.01. Arhitektura i urbanizam
2.02. Brodogradnja
2.03. Elektrotehnika
2.04. Geodezija
2.05. Graevinarstvo
2.06. Grafika tehnologija
2.07. Kemijsko inenjerstvo
2.08. Metalurgija
2.09. Raunarstvo
2.10. Rudarstvo, nafta i geoloko
inenjerstvo
2.11. Strojarstvo
2.12. Tehnologija prometa i transport
2.13. Tekstilna tehnologija
2.14. Zrakoplovstvo, raketna i
svemirska tehnika
2.15. Temeljne tehnike znanosti
2.16. Interdisciplinarne tehnike
znanosti

4. PODRUJE BIOTEHNIKIH ZNANOSTI

Polja:
4.01. Poljoprivreda
(agronomija)
4.02. umarstvo
4.03. Drvna tehnologija
4.04. Biotehnologija
4.05. Prehrambena tehnologija
4.06. Interdisciplinarne
biotehnike znanosti

4.03. Drvna tehnologija

Grane:
4.03.01 drvni materijali
4.03.02 drvno tehnoloki
procesi
4.03.03 konstruiranje i
oblikovanje proizvoda od drva
4.03.04 organizacija
proizvodnje

5. PODRUJE DRUTVENIH
ZNANOSTI
Polje
5.01. Ekonomija
5.02. Pravo
5.03. Politologija
5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
5.05. Sociologija
5.06. Psihologija
5.07. Pedagogija
5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske
znanosti
5.09. Logopedija
5.10. Kineziologija
5.11. Demografija
5.12. Socijalne djelatnosti
5.13. Sigurnosne i obrambene
znanosti
5.14. Interdisciplinarne drutvene
znanosti

5-01 Ekonomija
Grane:
5.01.01 ekonomika
poduzetnitva
5.01.02 financije
5.01.03 kvantitativna
ekonomija
5.01.04 organizacija i
menadment
5.01.05 meunarodna
ekonomija
5.01.06 opa ekonomija
5.01.07 trgovina i turizam
5.01.08 poslovna informatika
5.01.09 makroekonomija
5.01.10 mikroekonomija
5.01.11 ekonomska
matematika i statistika
5.01.12 marketing
5.01.13 raunovodstvo

5. PODRUJE DRUTVENIH ZNANOSTI (2 )

Polje
5.01. Ekonomija
5.02. Pravo
5.03. Politologija
5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
5.05. Sociologija
5.06. Psihologija
5.07. Pedagogija
5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske
znanosti
5.09. Logopedija
5.10. Kineziologija
5.11. Demografija
5.12. Socijalne djelatnosti
5.13. Sigurnosne i obrambene
znanosti
5.14. Interdisciplinarne drutvene
znanosti

5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
Grane:
5.04.01 arhivistika i
dokumentalistika
5.04.02 informacijski sustavi i
informatologija
5.04.03 knjiniarstvo
5.04.04 komunikologija
5.04.05 odnosi s javnou
5.04.06 leksikografija i
enciklopedistika
5.04.07 muzeologija
5.04.08 masovni mediji
5.04.09 novinarstvo
5.04.10 organizacija i
informatika
5.04.11 informacijsko i
programsko inenjerstvo

Organizacija kao znanost

-

ukljuena u nastavne programe

visokokolskih institucija

Izdaju se publikacije, odravaju seminari,

simpoziji, kongresi

Organizacija se nalazi u veini tvorevina

drutvenog ivota i privrede

Najvra veza organizacijskih

i ekonomskih znanosti

Suvremene teorije
(20.-21. st.)

Razvojno stablo
ekonomije

Keynesijanizam
(20. st.)
Marksizam
(19.-20. st.)

Neoliberalizam
(19.-20.st.)

Institucionalizam
(20. st.)

Njemaka povijesna kola

(19.-20. st.)

Klasina ekonomska teorija: Smith i Ricardo (18.-19. st.)

Fiziokrati
(18. st.)
Srednjevjekovni filozofi
(12.-14. st.)

Merkantilisti
(16.-19. st.)
Socijalisti utopisti
(16.-17. st.)

Biblija
Stari zavjet
Novi zavjet
Antika grka filozofija
(4.-5. st. prije Krista)
Najstariji zapisani izvori u razliitim kulturama (3000.-1000. g. prije Krista)
Babilon, Asirija, Egipat, Indija, Kina

Tragovi
organizacijske
teorije

Slika 2. Prikaz kola organizacije s

Bihevioristika
kola

najznaajnijim autorima prema M. ugaju

Meuljudski Socioloki
odnosi
sustavi

Empirika
kola

kola teorije
odluivanja

Weber

1900.

Kvantitativna
kola
Taylor
Gilberth

Fayol

Gannt

1915.
Hawthorne
eksperimenti
Mayo
Roethlisberger Maslow
1945.
Argyris
McGregor
Simon
1960.
Herzberg
Likert

Urwick
Gullick

Barnard

1930.

1975.

kola
upravljakih
procesa

Oruane snage

Dale

Simon
March
Cyert

Von Neumann
Schlafier
Hitch

Koontz

Frederic Winslow TAYLOR

Upravljanje pogonom 1903.
Principi znanstvenog upravljanja, 1911.
Otac Znanstvenog Menadmenta
znanost umjesto tradicije, harmonija
umjesto proturjeja, suradnja umjesto
individualnog rada, maksimalna
proizvodnja umjesto ograniene i
svakom radniku uiniti dostupnim
maksimalnu produktivnost i
blagostanje
primjenom znanstvene metode elio je
poveati proizvodnost: veom
efikasnosti u proizvodnji i veim
radnikim plaama

Henry Fayol

Administration Industrielle et
Generale (1916.)
Otac moderne teorije
operacijskog menadmenta
Podjela privrednih djelatnosti u
est skupina (poslovne
funkcije)
Sastavio je etrnaest naela
menadmenta

Max Weber

Poznatiji kao sociolog nego kao

organizator
Utemeljitelj tzv. birokratske
organizacije, u trenutku razdvajanja
vlasnitva od upravljanja idealan tip
koji omoguuje maksimalnu efikasnost
Usklauje rad velikog broja pojedinaca;
vladavina znanja uz visok stupanj
podjele rada
ovjek mora izvravati zadatke
temeljem unaprijed propisanih
procedura

Organizacija rada

Organizacija rada svjesna ovjekova djelatnost kojom se

usklauju svi imbenici proizvodnje (materijalni i osobni)
radi postizanja optimalnih rezultata

Sredstva za rad trajna imovina

(zemlja, zgrade, oprema, )
Predmeti rada (sirovine i materijali, )
Ljudski rad
Znanje
Informacija
Poduzetniki talent

Poslovna organizacija

Starost organizacije = starosti ljudskog roda

Svaki stupanj razvoja ovjeka
odreeni oblik
organizacije rada
Razvoj proizvodnih snaga
razvoj organizacije
rada
Poslovna organizacija poduzea = starosti poduzea
Razliita u pojedinim vremenskim razdobljima
Organizacija rada je DIO poslovne organizacije

Gospodarske organizacije

Oblici ustroja za obavljanje

poduzetnikih
djelatnosti propisani zakonom
samostalne i povezane cjeline osnovane
voljom pojedinca ili veeg broja osoba
Usmjerene na stvaranje profita
Proizvodna ili usluna djelatnost
Pravni subjekti pravne osobe...?
upis u Trgovaki registar

Vrste gospodarskih
organizacija

1. Obrt

2. Trgovaka drutva

1. Obrt

oblik gospodarskog djelovanja pojedinca, obitelji,

bliskih srodnika ili manjeg broja ljudi
Najee se obavlja u kui ili radionici u dvoritu
Djelatnost proizvodnje, prometa ili pruanja
usluga
u svoje ime i na svoj raun s ciljem stjecanja dobiti
Naziv obrta - naziv djelatnosti, ime i sjedite
fizika osoba
Obrtnica
Ureen Zakonom o obrtu

1. Obrt

Slobodni obrti nije potrebna struna

osposobljenost
(izrada naljepnica)

Vezani obrti - potrebna struna osposobljenost ili

majstorski ispit (brijanica, bravarija)

Povlateni obrti potrebna jo i posebna dozvola

koju izdaje nadleno ministarstvo
(njega bolesnika)

2. Trgovaka drutva

Poseban oblik gospodarskog udruivanja

pravna osoba - bez obzira na broj osnivaa

Javno drutvo upis u Trgovaki registar

- objava u Narodnim novinama

Tajno drutvo ne upisuje se u trgovaki registar

- nema naziva ni sjedite
- Ugovor izmeu poduzetnika i tajnog lana

2. Trgovaka drutva

Upis u Trgovaki registar

- tvrtka, sjedite drutva i predmet poslovanja
TVRTKA
- IME znak raspoznavanja, nedvosmisleno
- na hrvatskom jeziku (izuzeci)
- isti registar nema dva ista ili slina imena
- skraeno ime (HRAST d.d.)
- puno ime (HRAST dioniko drutvo za promet
na veliko i malo)
- Tvrtka se istie na poslovnim prostorijama i svim
slubenim dokumentima

2. Trgovaka drutva

Upis u Trgovaki registar

Sjedite trgovakog drutva
- mjesto na kojem trgovako drutvo obavlja djelatnost
- promjena sjedita upisuje se u trgovaki registar

Predmet poslovanja
- sve djelatnosti koje drutvo obavlja
- Utvruje se jedinstvenom klasifikacijom
- neke djelatnosti trebaju odobrenja nadlenih organa
(poslovi s lijekovima, orujem,promet vrijednosnim
papirima, revizija, bankarske institucije)

2. Trgovaka drutva

Drutvo kapitala:
Drutvo s ogranienom odgovornou
Dioniko drutvo
Drutvo osoba:
Javno trgovako drutvo
Komanditno drutvo

Dioniko drutvo (d.d.)

Ulaganje kapitala osnivaa

Najee velik broj dioniara
Zakonom propisana najmanja
vrijednost uloenog temeljnog kapitala
Temeljni kapital je jamstvo za obveze
i podijeljen na dionice (= iznos
obveze)
Skuptina, nadzorni odbor i uprava

Stoeri gospodarskog razvoja zemlje

Drutvo s ogranienom
odgovornou (d.o.o.)

Malo i srednje poduzetnitvo

Mali osnivaki ulog temeljna
glavnica
Osniva pojedinac ili manja skupina,
fizike ili pravne osobe
Jedan ili vie lanova uprave, direktor ili
prokurist
Idealan partner velikim tvrtkama
Dominantne brojem u gospodarstvu

Pitanja

1. Obrazloite vae miljenje o terminu organizacija!

2. to se sve naziva organizacijom?
3. U kojima znanostima je zastupljena organizacija?
Po emu se prepoznaje organizacija rada?
U kojem trgovakom drutvu je potreban vei temeljni
kapital?
Da li je poduzetniku povoljnije otvoriti obrt ili vlastito
poduzee?
Objasnite pojam tvrtka i djelatnost trgovakog drutva!
to je trgovaki registar?
Kako se osniva trgovako drutvo?
Jesu li sve trgovine trgovaka drutva i jesu li sva
trgovaka drutva trgovine?