02. 02. 2013.

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA - Tomislav Budak

Home
Teajevi
Tretmani
Predavanja
Dogaanja
lanci
Kontakt
Knjige

NAJAVA DOGAANJA
VELJAA
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca - Zagreb, 2. i 3. 2. 2013.
RE-KREIRANJE ZVJEZDANOG TIJELA - Energetski Intenziv - Zagreb, 16. i 17. 2. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Drugi stupanj - Kreiranje skladnih odnosa - Zagreb, 23. i 24. 2. 2013.
OUJAK
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Osmi stupanj - Demontiranje nieg uma / Centriranje skupne toke - Zagreb, 2. i 3. 3. 2013.
INTENZIV DIREKTNOG ISKUSTVA ISTINE - Neposredan doivljaj svoje izvorne prirode - Volavje, od 15. do 17. 3. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca -

Beograd, 30. i 31. 3. 2013.

NAJNOVIJI LANCI
POLJE
KAMBO
2012 - BITI ILI NE BITI
SVAKODNEVNE OVISNOSTI
DIMENZIJE POSTOJANJA
ARHETIPOVI, peti dio
ARHETIPOVI, etvrti dio
ARHETIPOVI, trei dio
ARHETIPOVI, drugi dio
ARHETIPOVI, prvi dio
SMRT, peti dio
SMRT, etvrti dio
SMRT, trei dio
SMRT, drugi dio
SMRT, prvi dio
OSOBNA MO, etvrti dio
OSOBNA MO, trei dio
OSOBNA MO, drugi dio
OSOBNA MO, prvi dio
SUDBINA, etvrti dio

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/kriteriji-duhovnog-dusevnog-i-tjelesnog-zdravlja.html

1/5

02. 02. 2013.

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA - Tomislav Budak

Direktna unutarnja manifestacija traumatskog iskustva kao osnovnog uzroka ljudskih problema jesu negativna duevna stanja, odnosno patoloki procesi u naoj psihi ili
dui. Patoloki procesi u psihi proizvest e patoloke procese u tijelu, a takoer e stvarati patoloki odnos prema duhovnoj dimenziji. Veina razliitih terapijskih sustava
sustava bave se prouavanjem i tretiranjem najrazliitijih vrsta patolokih procesa na nivou due i duha, ali malo je toga reeno o tome to je to zdrava dua, a to zdrav
duh. Zato bi, prije negoli se krenemo baviti patologijom, bilo bi dobro definirati koje je to zdravo stanje naeg tijela, nae due, odnosno naeg duha.
ZDRAVO TIJELO
Nije teko definirati zdravo tijelo jer se zdravlje tijela moe izmjeriti materijalnim instrumentima. Tako bi zdravo tijelo obino bilo ono koje nije pod utjecajem patolokih
procesa koje nazivamo bolestima. No, ja bih zdravim tijelom nazvao ono koje funkcionira u bilo kojoj dobi. Imati upotrebljivo tijelo u svim razdobljima ivota, ali u skladu s
dobi, predstavljalo bi zdravo stanje fizikog tijela. Neka duhovna uenja po mome miljenju prenaglaavaju vanost tjelesnih sposobnosti pa se ide i do ideje o besmrtnosti
fizikog tijela kao znaka duhovne ostvarenosti, a starenje se smatra boleu. Starenje je po mojem miljenju prirodan proces, ali nije prirodno u starosti imati potpuno
nefunkcionalno tijelo, barem za aktivnosti koje prilie dobi u kojoj se osoba nalazi. I u dubokoj starost prirodno je imati barem pokretno tijelo. Ono moe ostati savitljivo i
snano, premda e se objektivne tjelesne sposobnosti starije osobe uglavnom znatno razlikovati od onih u mlade.
Tijelo, naime, ne mora izgledati oronulo i uvenulo ni u kojoj dobi pa ipak mnogi ljudi izgledaju onemoalo i u mladosti, a kamoli u starosti. Tijelo takoer ne mora biti
deformirano. Preveliki trbusi, izborana koa i poutjeli ten patoloki su procesi. Oni su odraz velikog broja neoienih traumatskih iskustava i njegovih posljedica koje
blokiraju energetski protok u energetskim tijelima, a takvi se blokovi automatski odraavaju na fizikom tijelu. Zato e zdravo, protono i nabijeno energetsko tijelo
omoguiti fizikom zdravu boju, savitljivost, pokretljivost i snagu. Dakle, imati tijelo koje funkcionira u bilo kojoj dobi i tijelo koje nije znaajno deformirano u odnosu na ono
koje smo imali kad je na razvoj bio zavren, dakle u trenutku odrastanja, znailo bi imati zdravo tijelo.
ZDRAVA PSIHA
Kao i kod fizikog tijela kod kojeg zdravlje nije samo odsutnost bolesti, zdrava dua nije samo ona koja je slobodna od negativnih misli i emocija. Model zdrave due koji
je u sustavu osobnog razvoja zvanom "Soulwork" iznio njegov kreator Martyn Carruthers prilino je cjelovit model koji najpriblinije opisuje jedno subjektivno unutarnje
iskustvo kao to je doivljaj due. Ja u ovome modelu dodati jo nekoliko karakteristika koje smatram izuzetno bitnima. Evo koje e karakteristike imati osoba zdrave
due ili psihe.
1. Svijest o svom izvornom identitetu
Osobu zdrave due prije svega karakterizira svijest o tome tko ona uistinu jest. Takava se svijest moe najdirektnije izraziti frazom "Ja sam Ja". Osoba je svjesna da ona
jest ona, neovisno o ulozi koju trenutno igra. Ona zna da je ona dua, jastvo ili atman pa kada kae "Ja sam Ja", ona ne misli na prolazne ili privremene identitete koje
koristi kao uloge, ve na izvorni identitet koji je nepromjenjiv. Dua je neovisna o fizikom tijelu i osoba ima osjeaj da oduvijek postoji kao dua. Ukoliko znamo tko smo,
moemo ivjeti i djelovati iz sebe i neemo imati potrebu identificirati se s lanim ili neodgovarajuim identitetima. Osoba koja zna tko je takoer je u stanju prihvatiti sebe
onakvom kakva jest.
2. Mogunost voljnog utjecaja na stanja svijesti
Kod osobe zdrave due neemo naii na otpor prema bilo kojem sadraju svijesti, niti prisilno boravljenje u nekom nepoeljnom stanju. Duevno zdrava osoba nema tenji
koje sama blokira, ciljeve ija bi neostvarenost imala uzroke unutar njene psihe. Svijest psihiki zdrave osobe ispunjena je poeljnim sadrajima svijesti, pozitivnim
mislima i emocijama. Kada se u njoj pojave negativna duevna stanja, takva osoba znade kako e ih pretvoriti u pozitivna. Zato psihiki zdrava osoba ima sposobnost
voljnog utjecaja na sadraje vlastite svijesti.
3. Unutarnja povezanost
Zdravu duu takoer karakterizira stanje unutarnje povezanosti koje omoguuje neometanu komunikaciju izmeu svih njenih aspekata. To konkretno znai da osoba lako
komunicira s vlastitom podsvijeu i nadsvijeu. Ona takoer lako komunicira s okolinom jer sebe doivljava kao neodvojiv dio okoline. Ona komunicira jasno i u stanju je
prilagoditi se tipu realnosti osobe s kojom komunicira. Takva e se osoba potruditi da saslua i razumije tuu komunikaciju te e biti u stanju prevesti tue modele
realnosti na vlastiti jezik. Takva osoba, naime, ne ograniava sebe jezikom i rijeima i shvaa poruku neovisno o formi kojom je ona izraena.
Duevno zdrava osoba povezana je sa svojim istinskim osjeajima preko kojih se povezuje i s vlastitm izvorom. Ona je takoer u stanju na zdrav nain sebe povezati s
drugim ljudima. Zato ona kontinuirano radi na povezivanju i ne prekida vezu sa bliskim osobama jer je svjesna neminovnosti odnosa. S obzirom da je dobro povezana s
bliskim osobama, ona je istovremeno povezana s itavim ovjeanstvom i smatra sebe integralnim dijelom Svemira.
4. Cjelovitost
Zdrava dua jest cjelovita dua. Potpuna svijest o svim aspektima svoga "Ja" te mogunost integracije svih identiteta ili fragmenata osobnosti u jedinstvenu cjelinu pratit e
iskustvo cjelovitosti. Uravnoteenost mukog i enskog principa te roditeljskih ili uiteljskih figura, odnosno osvijetenost svih ostalih karakteristinih praslika ili arhetipova
svojeg individualnog nesvjesnog znailo bi imati zdravu duu ili psihu. Cjelovita osoba takoer je samostalna i sposobna donositi odluke. Ona je u stanju razrijeiti konflikte
izmeu svojih dijelova i pronai u sebi odgovarajue osobine potrebne za ostvarenje najrazliitijih ciljeva.
5. Integritet
Pored svijesti o vlastitom identitetu, zdrava psiha omoguuje osobi stvaranje pozitivne svijesti o vlastitoj vrijednosti. Takva je osoba svjesna svojeg odnosa prema okolini i
promatra ga u svjetlu vlastite samosvijesti. Osoba je takoer svjesna svojih granica u prostoru, potuje sebe i isto zahtijeva od drugih ljudi. Zato e postupke i odluke koje
takva osoba donosi karakterizirati jasnoa, odgovornost i potenje, odnosno jednom rjeju - integritet.
6. Svijest o ciljevima i smislu vlastitog ivota
Zdravu e duu pratiti svijest o tome da sama kreira vlastiti ivot, odnosno preuzimanje odgovornosti za vlastiti ivot. Ona zna da kreiranje vlastiog ivota poinje od rada
na ostvarenju vlastitih ciljeva. Zato je takva osoba svjesna svojih ciljeva i kontinuirano radi na njihovom osvjetavanju. Ona je takoer svjesna da se smisao njenog ivota ne
moe nalaziti izvan granica njenog bia ili biti neto to ona sama ne bi eljela. Takva je osoba svjesna svojeg najvieg potencijala i radi na njegovom ostvarenju.
7. Ljubav prema sebi i drugima
Duevno zdrava osoba bit e ona koja voli sebe. Takva je osoba u stanju voljeti i druge ljude. Ovdje nije rije o ljubavi koja bi bila izvjetaena, namjetena ili na bilo koji
nain neprirodna. Rije je o ljubavi koja predstavlja samu sutinu due kao tvorevine. Kao i svijest o izvornom identitetu koji jednostavno postoji oduvijek, takva se ljubav ne
moe niime dovesti u pitanje, ona jednostavno jest.
8. Mogunost ispravnog vrednovanja vlastitih iskustava, ponaanja i ivota
Da bi naa svijest bila ispunjena pozitivnim stanjima, naa e podsvijest morati biti oiena od potisnutih negativnih sadraja. Istovremeno e i naa nadsvijest morati biti
povezana sa svijeu kako bismo mogli ostvariti ivot ispunjen smislom i vodstvom te imali sredsvo putem kojeg emo izvriti ispravno i prirodno vrednovanje naih
iskustava i postupaka. Tako je dua jedna vrsta savrene matrice koja omoguuje vrednovanje naeg ivota u skladu s uzorom koji se nalazi u nama, a ne izvan nas. Zato
dua ima praktinu vrijednost u terapijskom procesu jer predstavlja uporinu toku od koje kreemo na terapijsku intervenciju ili je njome zavravamo.
9. Svijest o izvornoj sutini vlastite due kao praznini
Pored svijesti o svom izvornom identitetu, o ciljevima, o ivotnom smislu te mogunosti da ispravno vrednujemo vlastiti ivot, zdravu duu pratit e i svijest o njenoj izvornoj
sutini kao k reativnoj praznini. O tome da je kreativna praznina ona konana, izvorna sutina nae due govore mnoge duhovne kole. Vjerojatno najpoznatija pria o

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/kriteriji-duhovnog-dusevnog-i-tjelesnog-zdravlja.html

2/5

02. 02. 2013.

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA - Tomislav Budak

spoznaji izvorne sutine due kao praznine jest ona iz tradicije kineskog Zen-budizma. Ova anegdota govori o tome kako je Hui Neng (637-713), esti patrijarh kineskog
Zena, proao put od nepismenog seljaka iz okolice Kantona do poglavara budistikog samostana.
Hui Neng je svoje prvo duhovno iskustvo doivio spontano, dok je radei na polju sluao nekoga kako recitira sutre, svete budistike tekstove. Ubrzo nakon toga on odlazi
u oblinji samostan kako bi provjerio svoj doivljaj i dobio daljnje upute. Poglavar samostana ga kao novaka skromnog porijekla postavlja da radi u kuhinji. Nakon
odreenog vremena poglavar je objavio da trai nasljednika kojem e predati slubu, zajedno sa svim oznakama njegovog poloaja. Ta se ast trebala ukazati onome koji
e kroz nekoliko kratkih stihova najbolje izraziti sutinu svog shvaanja Zena. Jedan od redovnika, za kojeg su svi smatrali da e biti poglavarov nasljednik, bio je prva
osoba koja se uope usudila neto napisati. Njegovi stihovi glasili su otprilike ovako:
"Nae je tijelo drvo spoznaje,
a naa dua ogledalo istine.
Moramo ih briljivo istiti
da se na njih ne bi nahvatala praina."
S obzirom da je bio nepismen, Hui Neng je zamolio nekog redovnika da mu proita to je njegov suparnik napisao i zatim mu rekao da napie slijedee:
"Niti je nae tijelo drvo spoznaje,
niti je dua ogledalo istine.
Kad je sve to postoji samo praznina,
na to e se praina nahvatati?"
Proitavi Hui Nengove stihove, poglavar samostana prepoznao je u njima istinsku spoznaju nasuprot knjikom znanju i postavio Hui Nenga za svog nasljednika. Naime,
dok je njegov suparnik svojim stihovima elio opisati procese duevnog proienja i meditacije, Hui Neng je shvatio konanu istinu o samoj sutini vlastite due. Ona je
po svojoj izvornoj prirodi ve ista, a osim to je ista, ona je i prazna. Zato su, s tog nivoa gledano, i meditacija i procesi ienja suvini.
Meutim, svijest o izvornoj sutini naeg bia obino ne znai i potpunu proienost od negativnih modela realnosti. Postii odreen stupanj svijesti jedna je stvar, ali biti
u potpunosti proien i realiziran neto sasvim drugo. Prema svojoj izvornoj prirodi naa dua jest ista i prazna. No, sa stanovita dualnog, manifestiranog ili relativnog
svijeta naa je dua ispunjena sadrajima, mislima i osjeajima od kojih su mnogi izrazito negativni. S ovom se neugodnom injenicom suoavaju mnogi Zen redovnici ili
praktikanti Intenzva direktnog iskustva Istine koji su postigli satori ili takozvano trajno, odnosno stabilno prosvjetljenje. S obzirom da su probojnim tehnikama ostvarili visok
stupanj prosvijetljenosti, ali na relativnoj razini nisu proistili svoju duu od negativnih karmikih modela, oni e se i dalje suoavati s negativnim duevnim stanjima. Prie
o Zen redovnicima koji nakon prosvjetljenja padaju u depresivna stanja nisu nimalo neobine kada uzmemo u obzir karakter karmikih problema i procesa koji e snano
ispuniti naizgled ispranjenu i "prosvijetljenu" svijest. Zato treba dobro poznavati karmike modele te znati kako se s njima nositi, a svijest o izvornoj sutini vlastite due
koristiti na maksimalno praktian nain.
Spoznaju izvorne sutine nae due kao kreativne praznine u tehnikom smislu omoguuje rad s metodom dizajniranja duevnih sadraja, poznatijom pod marketinki
atraktivnijim imenom Excalibur. Kroz inicijaciju na samom kraju teaja prvog stupnja koja se naziva "zavrni proces", svakom se sudioniku na prirodan i neposredan nain
omoguuje uvid u izvornu sutinu njegove due kao kreativnu prazninu. Ovo e iskustvo znaajno promijeniti svijest osobe i omoguiti joj da tehnike stvaranja i rastvaranja
duevnih sadraja koristi na znatno efikasniji nain. Rekli smo da prazninu istovremeno krasi i kreativnost. Naime, iskustvo prazne, iste svijesti omoguuje brzu i laku
deidentifikaciju od bilo kojeg sadraja svijesti. To nadalje omoguuje slobodno stvaranje i rastvaranje sadraja svijesti. Jedino e potpuna nevezanost za unutarnja stanja
omoguiti utjecaj na takva stanja. Ukoliko smo za neto vezani i prilijepljeni, neemo moi biti kreativni jer takav sadraj ima vlast nad nama. Zato emo u takvom sluaju
ili teiti odreenom tipu kreativnog rjeenja ili bjeati od nekog drugog rjeenja. Tako je svaka kreativna blokada posljedica unutarnje krutosti, odnosno napetosti koju
proizvodi vezanost za ishod. S druge strane, kreativna praznina donosi spontanost i neoptereenost. Ona e osobi koja radi na ienju sadraja svijesti omoguiti
kvalitetno proienje od negativnih stanja te neometanu rekonstrukciju pozitivnih unutarnjih stanja kao preduvjeta za uspjeno ostvarenje ciljeva. Treba, naime, znati da
su stanja svijesti promjenjiva, da iza njih lei prazna, ista svijest koja ima i praktinu, upotrebnu vrijednost u procesu unutarnje transformacije.
ZDRAV DUH
Duevno zdravlje stvara temelj za duhovno iskustvo. Nije dobro pretjerano teiti duhovnom iskustvu bez ostvarenog duevnog zdravlja, odnosno bez paralelnog rada na
duevnom zdravlju. Naime, neke duhovno ostvarene osobe koje su preuzele ulogu duhovnih uitelja ili iscjelitelja zaboravljaju periode koje su provele stjeui vlastito
duevno zdravlje pa previe naglaavaju vanost duhovnog iskustva. injenica jest da je duhovno iskustvo nadreeno iskustvu due - ono je mnogo dublje i sveobuhvatnije
te vri znatno snaniji utjecaj na svijest osobe. Meutim, osoba koja nije stekla cjelovitost na nivou due nee moi ispravno razumijeti niti prezentirati duhovno iskustvo.
To konkretno znai da motiv za stjecanje duhovnog iskustva ne moe biti ostvarenje duevnih motivacijskih potreba kao to je skladan odnos s vlastitom obitelji,
partnerom ili prijeteljima, odnosno oslobaanje kreativnosti, ienje mentalnih blokada ili negativnih identifikacija.
Ukoliko je osoba duevno zdrava i ima zadovoljene osnovne ivotne potrebe, moi e se, ako to eli, posvetiti radu na stjecanju duhovnog iskustva. Meutim, u sluaju da
osoba nije zadovoljila kriterije duevnog zdravlja koje sam naveo u prethodnom odjeljku, ona mora dati prednost onome to je primarno, a tek se potom moe posvetiti
neemu to je u svojoj sutini jedna vrsta ivotne nadgradnje. Karmiki problemi svakako imaju svoje uzroke i u duhovnim neistoama pa e u odreenoj fazi razvoja
osoba koja radi na karmikom problemu morati poraditi i na stjecanju duhovnog iskustva te na ienju duhovnih neistoa. Do tada bi bilo bolje da svoje probleme tretira
kao psiholoke i ne uplie previe Boga u njih. Tek ukoliko problem nastavi ivjeti i onda kada oistimo traumatsko iskustvo i njegove psiholoke posljedice, moemo
prijei na duhovno ienje.
Pretjerano bavljenje duhom bez ostvarenog duevnog zdravlja ponekad moe izgledati prilino komino i groteskno, a veoma je esto i opasno. Mnogi su ljudi svojim
preuranjenim petljanjem u duhovni svijet sebe prilino destabilizirali u psiholokom smislu. Ne kae se uzalud da ovjek od bavljenja duhom moe poludjeti. Meutim,
problem nije u duhu, ve u nedovoljnoj psiholokoj spremnosti. Ljudi se esto zalijeu u svijet duhovnosti kako bi im duhovno iskustvo posluilo kao sredstvo
kompenzacije za vlastite psiholoke komplekse. Meutim, istinsko duhovno iskustvo veoma brzo na povrinu iznosi sve psiholoke neistoe koje osoba u sebi nosi i ako
ih ona tada krene potiskivati, njena psiha to moda nee izdrati i doi e do unutarnjeg sloma. S druge strane, ukoliko za njega postoje dobri temelji, duhovno e
iskustvo ljudima predstavljati vrhunski cilj i najvee ivotno ispunjenje. Bez dobrih temelja duhovno iskustvo ponekad moe posluiti kao opravdanje za izbjegavanje
svakodnevnih odgovornosti, za dogmatizam i fanatizam te u ekstremnim sluajevima za najrazliitije oblike destruktivnog ponaanja. Zato jo jednom naglaavam vanost
duevnog (i tjelesnog) zdravlja kao pravog preduvjeta za bavljenje duhom.
Karakteristike duhovnog iskustva
Koliko se god tjelesno zdravlje moe izmjeriti, a duevno barem rijeima opisati, toliko je duhovno zdravlje izvan svih dualnih kategorija jer pripada svijetu jedinstva. Zato je
teko opisivati zdravo stanje duha. Mistici su se stoljeima trudili da rijeima prenesu i opiu duhovno iskustvo, ali nisu otili dalje od nagovjetaja, a esto su duhovnim
aspirantima uinili i medvjeu uslugu stvorivi svojim iskazima brojne predrasude. Duhovno je iskustvo u pravom smislu rijei subjektivno, jednako kao to je to i iskustvo
due. Razlika je u tome to kod iskustva due jo uvijek postoji proces jer je duu mogue spoznati putem procesa. Kod iskustva due takoer redovito nailazimo na
centar, odnosno nosioc svijesti (Ja), dok kod iskustva duha centar ponekad postoji, a ponekad ne. Iskustvo duha mnogo je ire od iskustva due i u nedostatku boljeg
izraza takvo iskustvo obino zovemo iskustvom Boga.
Iskustvo due ogranieno je na individualnu tvorevinu koju zovemo svijeu ili duom. S druge strane, iskustvo duha ukljuuje doivljaj same sutine cjelokupne realnosti,
itavog manifestiranog i nemanifestiranog svemira. Iskustvo duha je takoer i znatno suptilnije od iskustva due pa upravo zato nije lako o njemu govoriti. No, ja bih ipak
pokuao rei neto o zdravom stanju duha jer smatram da je potrebno izvriti distinkciju izmeu due i duha. Ove se dvije razine preesto trpaju u jedan te isti ko te se
time stvaraju odreene nejasnoe ili ak negira postojanje jedne od dviju navedenih dimenzija, obino duha.
Iskustvo due jo uvijek spada u domenu procesa. Duu je, kao i svaki drugi objekt percepcije, mogue doivjeti i direktno, bez procesa, ali duh nije mogue doivjeti

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/kriteriji-duhovnog-dusevnog-i-tjelesnog-zdravlja.html

3/5

02. 02. 2013.

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA - Tomislav Budak

nikako drugaije nego direktno. Direktan doivljaj nekoga ili neega jest onaj kod kojeg dolazi do pretapanja izmeu objekta i subjekta, izmeu svijesti osobe koja neto
percipira i objekta percepcije. Svi ostali doivljaji jesu posredni jer u njima jo uvijek postoji proces, bilo da je rije o gledanju, sluanju, razmiljanju, opipu, njuhu ili okusu.
Ista je stvar i s najrazliitijim tipovima natulne percepcije kao to su intuicija, vidovitost ili telepatija koji, koliko god suptilni bili, jo uvijek spadaju u domenu procesa.
Tako direktan doivljaj nije doivljaj koji bi ukljuivao proces, ve je rije o unutarnjem stanju koje karakterizira potpuna odsutnost bilo kakvog procesa. Zato je teko
govoriti o neemu to nije proces jer na um smatra da tamo gdje nema procesa, nema niti doivljaja.
Direktan doivljaj duha poznat je pod popularnim nazivom prosvjetljenje. Razni ljudi razliito interpretiraju tipove i stupnjeve prosvjetljenja, ali ono ima etiri osnovna tipa,
ovisno o njegovoj stabilnosti i sveobuhvatnosti. Ukoliko je takav doivljaj kratkotrajan, ostvaren u djeliu sekunde nakon ega osoba ispada iz stanja jednosti, tada je rije
o kratkotrajnom prosvjetljenju (u Zenu poznatom pod nazivom k eno). Ukoliko je rije o stabilnom iskustvu duha, kada vie ne dolazi do spontanog ispadanja iz stanja
jednosti i osoba ga moe po volji zadrati, njega zovemo trajnim prosvjetljenjem (u Zenu satori, u Yogi samadhi). Takoer, ukoliko je rije o tipu doivljaja koji ukljuuje
svijest o sebi kao centru doivljaja ("Ja" kao nosioc svijesti) tada je rije o takozvanom "stanju jedinstva sa sjemenom" ili sabidja samadhiju. Ukoliko ne postoji svijest o
centru, odnosno ako doivljaj duha ukljuuje sveopu realnost u kojoj vie ne postoji pojedinano "Ja", tada je rije o nirbidja samadhiju ili "stanju jedinstva bez sjemena".
Meutim, koje god vrste ili dubine, sutina prosvjetljenja je upravo u direktnom doivljaju duhovne realnosti ili Boga.
Do sada su mistici koristili najrazliitija sredstva kako bi prenijeli sutinu mistinog iskustva pa su se koristili utnjom, paradoksom ili metaforom. Pri tom su se mnogi od
njih osjeali prilino glupo jer direktno iskustvo nije proces pa se o njemu nema nita posebno za rei. Meutim, danas je poznato da je sutina mistinog iskustva,
ukoliko je elimo rijeima izraziti, u direktnom doivljaju nekoga ili neega. Ukoliko kod iskustva ne postoji nikakav proces izmeu neije svijesti kao subjekta percepcije i,
na primjer, drugog ljudskog bia kao objekta percepcije, tada je rije o doivljaju duhovne realnosti. Samo je direktan doivljaj nekog objekta doivljaj duhovne realnosti. Svi
ostali doivljaji kojima se duh percipira putem procesa nisu doivljaji duha, ve vlastitih predodbi i predrasuda o duhovnoj realnosti. Nae predodbe o duhovnom svijetu
mogu odraavati nae najvie vrijednosti ili najapstraktniju realnost koju poznajemo. Takvi posredni doivljaji duhovnog svijeta mogu izazvati pozitivne posljedice, ali
ponekad e takve predrasude biti prilino iskrivljene i izazvati nepoeljne posljedice. Koliko takve posljedice mogu biti negativne dovoljno govore ratovi kod kojih je razlika u
vjeri motiv za ratovanje. Naime, direktno iskustvo duha ni kojem sluaju nee osobu potaknuti ni na koji oblik negativnog djelovanja. Zato se upravo prema ponaanju
osobe koja tvrdi da je doivjela duhovnu realnost moe zakljuiti da li je rije o istinskom doivljaju ili o predrasudi.
Evo koja unutarnja stanja, vrijednosti i ponaanje, izmeu mnogih drugih, upuuju na postojanje zdravog duha:
-nevinost (nepostojanje krivnje),
-jednost (nepostojanje sumnje),
-jednostavnost (nepostojanje neuroze),
-spontanost (nepostojanje inhibicija),
-sveope dobro (nepostojanje zla),
-milosre i suosjeanje (nepostojanje egoizma),
-univerzalna ljubav (nepostojanje otuenja),
-hrabra ljubav (nepostojanje straha),
-sveznanje (nepostojanje gluposti),
-predanost i preputanje (nepostojanje otpora),
-istinitost i iskrenost (nepostojanje lai),
-fleksibilnost i tolerancija (nepostojanje rigidnosti),
-snaga i vrstina (nepostojanje slabosti),
-mir (nepostojanje konflikata),
-kreativnost (nepostojanje ropstva),
-sloboda (nepostojanje patnje).

Svaki komentar ovim unutarnjim stanjima smatram sasvim suvinim. Ona su ionako samo posljedice duhovnog iskustva koje se ne moe opisivati sredstvima dualnog
svijeta (rijeima). Posljedice duhovnog iskustva mogu se opisivati, ali bitno je naglasiti vanost samog doivljaja. Teiti, na primjer, sveznanju ili nevinosti bez konkretnog
duhovnog iskustva koje lei u pozadini i izvor je navedenih osobina i sposobnosti, nee nas daleko odvesti. Dakle, posljedice duhovnog iskustva mogue je opisivati, ali ja
bih elio naglasiti vanost samog iskustva, o kojem se pak ne moe govoriti. Zato, barem za sada, neu nita vie rei, ve upuujem itatelja da sam doivi vlastito
iskustvo. Nain na koji je mogue ostvariti mistino iskustvo opisan je u odjeljku o duhovnim tehnikama pod nazivom Intenziv direk tnog isk ustva Istine.

Tomislav Budak (svibanj 2000.)

< KARMA I OBITELJSKI ODNOSI

OVISNOSTI >

Knjige

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/kriteriji-duhovnog-dusevnog-i-tjelesnog-zdravlja.html

4/5

02. 02. 2013.

KRITERIJI DUHOVNOG, DUEVNOG I TJELESNOG ZDRAVLJA - Tomislav Budak

Novo izdanje upravo je izalo iz tiska.

Za predbiljebe kliknite na sliku knjige.

Korisnici online
Imamo 11 gostiju i nema lanova online

Newsletter
Name
E-mail
Subscribe

Linkovi
Kevin Booth
Bill Hicks
Disclosure Project
We Are Change
Enlightenment Intensives
David Icke
Michael Tsarion
Jay Wiedner
Alex Jones
Stewart Swerdlow
Neil Hague
Enigma TV
News for the Soul
Galaksija BiH
Conscious Media Network
Project Camelot
Ellis Taylor
Leonard Horowitz
Planet ReiKi
Jordan Maxwell
Brian Haw
Znanje HR
Deek Jackson
Martin Luther King
Planetarna vizija
Metro-portal HR
Nova Politika HR
Pseudo Occult Media
The Vigilant Citizen
John Pilger
Esoteric Tube
The Freeman Perspective
Mystical Theatre
4 D Portal
Project Avalon
Artha Mala blog
Alex Constantine
Zen Gardner
Teledisk
Copyright Tomislav Budak

Svi tekstovi na ovoj stranici zatieni su copyrightom kod "Hrvatske agencije za zatitu autorskih prava" i mogu se prenositi ili citirati samo uz pismenu dozvolu
autora!

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/kriteriji-duhovnog-dusevnog-i-tjelesnog-zdravlja.html

5/5