02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Home
Teajevi
Tretmani
Predavanja
Dogaanja
lanci
Kontakt
Knjige

NAJAVA DOGAANJA
VELJAA
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca - Zagreb, 2. i 3. 2. 2013.
RE-KREIRANJE ZVJEZDANOG TIJELA - Energetski Intenziv - Zagreb, 16. i 17. 2. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Drugi stupanj - Kreiranje skladnih odnosa - Zagreb, 23. i 24. 2. 2013.
OUJAK
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Osmi stupanj - Demontiranje nieg uma / Centriranje skupne toke - Zagreb, 2. i 3. 3. 2013.
INTENZIV DIREKTNOG ISKUSTVA ISTINE - Neposredan doivljaj svoje izvorne prirode - Volavje, od 15. do 17. 3. 2013.
TRANSFORMACIJA KARMIKIH OBRAZACA - Prvi stupanj - Simptomi, uzroci i izvor karmikog obrasca -

Beograd, 30. i 31. 3. 2013.

NAJNOVIJI LANCI
POLJE
KAMBO
2012 - BITI ILI NE BITI
SVAKODNEVNE OVISNOSTI
DIMENZIJE POSTOJANJA
ARHETIPOVI, peti dio
ARHETIPOVI, etvrti dio
ARHETIPOVI, trei dio
ARHETIPOVI, drugi dio
ARHETIPOVI, prvi dio
SMRT, peti dio
SMRT, etvrti dio
SMRT, trei dio
SMRT, drugi dio
SMRT, prvi dio
OSOBNA MO, etvrti dio
OSOBNA MO, trei dio
OSOBNA MO, drugi dio
OSOBNA MO, prvi dio
SUDBINA, etvrti dio

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

1/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Kada promatramo evoluciju ovjeka, tada je mogue uoiti da razliiti aspekti ljudskog bia ne evoluiraju na isti nain, niti istom brzinom. Naime, danas je mogue vrlo
brzo intelektualno napredovati. kole i sustavi obrazovanja omoguuju intelektualni razvoj koji ograniavaju samo individualne sposobnosti svakog pojedinca. Pored
intelektualnog razvoja, u zadnje se vrijeme takoer pojavljuju i kvalitetni sustavi duhovnog razvoja koji ljudima omoguuju brz i neometan duhovni razvoj, odnosno razvoj
svijesti. Meutim, koliko god napredni, sustavi intelektualnog i duhovnog razvoja ne dovode automatski i do emotivne zrelosti. Dugo je vremena vladalo miljenje da
intelektualno znanje automatski dovodi do emotivne zrelosti. Kasnije se ustanovilo da tome nije tako pa su mnogi znanstvenici i umjetnici svoj rad posvetili raskrinkavanju i
demistificiranju intelektualaca, kao i drutva utemeljenog na glorifikaciji razuma i intelekta. Ta je kritika s vremenom poprimila tolike razmjere da je izraz "intelektualac"
danas gotovo postao sinonimom za krutost i beskrvnost, odnosno impotenciju i nesposobnost.
Kao i nekada s intelektualnim znanjem, danas mnogi ljudi misle da duhovno znanje automatski dovodi do emotivne zrelosti te da su osobe koje imaju odreena duhovna
iskustva utjelovljenje mudrosti i emotivne stabilnosti. Meutim, svjedoci smo naizgled neobjanjivog iracionalnog ponaanja mnogih duhovnih voa, uitelja i instruktora.
Neki su opsjednuti novcem, drugi seksom, trei vlastitom veliinom, a neki svima trima stvarima odjednom. Neki imaju vie problema od svojih klijenata, a mnogi pokazuju
znakove izrazito djetinjastog ili nezrelog ponaanja koje djeluje razoaravajue na ljude s kojima rade ili se privatno drue.
Na primjer, jedna osoba vodi duhovnu organizaciju utemeljenu na celibatu njenih lanova te na financiranju dobrovoljnim prilozima, ali odjednom se oeni svojom
mlaahnom sljedbenicom i od novca skupljenog dobrovoljnim prilozima lanova sekte kupuje mondenu kuu u egzotinom krajoliku. Voa jedne duhovne organizacije i
pisac duhovne literature odjednom pone glorificirati autoritativnog politikog vou, zabranjuje svojim sljedbenicima prakticiranje i promoviranje duhovnih tehnika kojima nije
dao osobni blagoslov, a u svojim se knjigama obruava na svoje uitelje, umanjujui njihovu vrijednost i znaaj, premda svoj rad u potpunosti temelji na njihovim otkriima.
Jedan je "veliki duhovni uitelj" iz Indije osobno posjedovao ni manje ni vie nego devdesetitri (93) automobila marke Rolls Royce, koji spadaju u najskuplje i najluksuznije
na svijetu, iako u njegovoj zemlji vlada strahovito siromatvo i glad. Sline se stvari dogaaju i manje poznatim osobama duhovne orijentacije pa se stoga postavlja pitanje
koji su izvori takvog ponaanja i da li je mogue neto poduzeti kako bi se takvo ponaanje ispravilo.
Model kojim u se posluiti prilikom analize svake od faza emotivne i spiritualne zrelosti bit e model ljudske motivacije koji je kreirao ameriki psiholog Clare W. Graves.
Naime, koliko god netko mislio da su njegovi ciljevi slobodno odabrani te da ne podlijeu nikakvoj strukturi, ipak nai ciljevi odraavaju nae potrebe, a ljudsko bie svoje
potrebe ispunjava odreenim redoslijedom. Stoga je Graves tijekom ezdesetih godina prolog stoljea definirao prirodni redoslijed ljudskih potreba. Graves se nadovezao
na rad Maslowa koji je utvrdio da svi ljudi imaju identine potrebe i da ih zadovoljavaju na predvidiv nain, odnosno predvidivim redoslijedom. Pod utjecajem Maslowa
Graves je zapoeo istraivanje ljudske motivacije i stvorio model koji je kasnije posluio kao temelj sustavu zvanom "Spiralna dinamik a"(1). Ovaj su sustav razvili
Gravesovi studenti Don Beck i Chris Cowan, a njihov su pak sustav preuzeli i razvijali mnogi drugi istraivai ljudske svijesti, izmeu ostalih i Martyn Carruthers i Janelle
Doan(2). Model ljudske motivacije koji u ovdje iznijeti kombinacija je navedenih izvora te mojih vlastitih zapaanja. Dakle, prema Gravesu i Spiralnoj dinamici ljudske
potrebe, a s njima i ciljevi, evoluiraju na predvidiv nain i mogu se hijerarhijski poredati ovako:

1.

1.

potreba za biolokim opstankom

2.

potreba za opstankom obitelji ili plemena

3.

potreba za manifestacijom osobne moi

4.

potreba za drutvenom sigurnou

5.

potreba za osobnim uspjehom

6.

potreba za uspjehom zajednice

7.

potreba za osobnim razvojem

8.

potreba za globalnim razvojem

9.

potreba za potpunim ispunjenjem

Ovu bismo hijerarhiju ciljeva mogli nazvati osobnom jer se tie potreba kojima netko ispunjava i izraava vlastitu osobnost. Svaka osoba zadovoljava svoje potrebe
navedenim redoslijedom i u skladu sa svojim potrebama oblikuje vlastiti svjetonazor. Na primjer, osoba koja je zasnovala obitelj i time ostvarila jednu od osnovnih ljudskih
potreba, zamijenit e svoj dotadanji primarni cilj (obitelj) nekim drugim ciljem (npr. materijalno blagostanje) i s njime e usuglasiti svoj sustav vrijednosti i svoja ivotna
uvjerenja. Njene e se emotivne reakcije takoer mijenjati i sada e biti najosjetljivija na informacije koje dolaze s burze dionica, a manje e je privlaiti osobe suprotnog
spola jer ve ima skladnu vezu.
Iako je Gravesov model izrazito irok, napravit emo kratku analizu svakog od navedenih stupnjeva. Ovu u analizu dopuniti hijerarhijom ljudskih emotivnih potreba jer je u
samome korijenu ljudskog razvojnog procesa, pored biolokog, upravo njegov emocionalni razvoj, a ne toliko intelektualni ili duhovni. ovjek je onoliko duhovno zreo koliko
je emotivno zreo, a do sada je malo toga reeno o stupnjevima emocionalne zrelosti. Naime, svi oblici ljudskih emotivnih potreba jesu razliiti naini na koje ovjek
izraava ljubav. Ljubav se moe manifestirati kroz najrazliitije oblike ponaanja, ali i oni evoluiraju na predvidiv nain, odnosno odreenim redoslijedom.

1.

Potreba za biolokim opstankom

Nije mogue raditi na ciljevima koji su vieg tipa ili koji su apstraktni ukoliko neke veoma konkretne potrebe nisu zadovoljene. Zato sve poinje od fizikog opstanka
pa se prva razina ljudskih potreba tie bioloke sigurnosti. U cilju ostvarenja ove potrebe osoba se koristi svojim temeljnim instinktima i navikama karakteristinima
za vlastitu vrstu. Uzaludno je razmiljati o bilo kojem drugom cilju dok osoba nema sklonite, dovoljno hrane ili novca za preivljavanje. Osjeati se sigurnim,
zatienim, samodovoljnim te ispunjenim tjelesnom ugodom koja je znak fizike zatienosti prva je i osnovna ljudska potreba. Stoga se, dok ne zadovoljimo ovu
potrebu, ne treba se baviti niim drugim.
Evo jednog primjera. Osobe koje su postale rtvama rata - izbjeglice te ljudi s unitenim domovima i bez ikakvih materijalnih sredstava, svakako su i osobe pod
snanim psihikim stresom, odnosno istraumirane osobe. Tijekom rata u Hrvatskoj, godine 1993, pojavila se u Zagrebu grupa amerikih i njemakih terapeuta koji
su hrvatskoj vladi ponudili obuku strunjaka na temu posttraumatskog stres sindroma kako bi oni kasnije radili s rtvama rata i pruili im psiholoku pomo. Vlada
je projekt prihvatila, seminari i teajevi su odrani te su obueni strunjaci poeli posjeivati izbjeglike kampove nudei traumatiziranim osobama psihoterapijske
intervencije. Meutim, pokazalo se da je itav projekt bio neprimjeren potrebama izbjeglica. Oni su eljeli hranu, adekvatno sklonite (stan) i novac. Nije ih niti
najmanje interesirala psihoterapija. To je zato to potreba za psiholokom stabilnou dolazi na red tek kad je ovjek fiziki zbrinut. Stoga je bilo daleko bolje da je
hrvatska vlada, zajedno s nevladinim organizacijama koje su na tom projektu s njome suraivale, utroila materijalna sredstva na elementarno zbrinjavanje
prognanika. Ono bi do osjeaja zatienosti i sigurnosti dovelo daleko prije od bilo kojeg oblika psihoterapije, koliko god ona uinkovita ili napredna bila.
Emocionalna potreba koju bia na ovom stupnju imaju jest potreba za fizikom manifestacijom ljubavi, za tjelesnom bliskou - dodirom, zagrljajem, njenou te
ispunjenjem kroz seksualne odnose. Da bi dijete steklo ovaj stupanj emotivne zrelosti treba ga maziti i nahraniti. Fiziko kanjavanje ili zlostavljanje proizvodi velike
probleme, ne samo zbog traumatskog iskustva, ve i zbog neutaene gladi za fizikom bliskou i njenou koja kasnije moe poprimiti najrazliitije oblike
kompenzacije - rije je uglavnom o ovisnostima najrazliitijih vrsta. Stoga svi oblici tjelesnih aktivnosti koji ispunjavaju osobu tjelesnom ugodom, od sporta do yoge,
ukusne hrane ili dobre masae, spadaju u ovu razinu ljudskih potreba. Tjelesni aspekt ovjekovog bia nije odvojen od emotivnog, mentalnog ili duhovnog - rije je
samo o specifinoj manifestaciji ljubavi koja se ovdje, umjesto na apstraktan ili suptilan, izraava na vrlo konkretan nain.

2.

Potreba za opstankom obitelji i/ili plemena

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

2/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Nakon to je osoba sebi osigurala bioloki opstanak, njena se pozornost prebacuje na potrebe vlastite obitelji ili grupe kojoj pripada. Sada obiteljske vrijednosti
dolaze u sredite pozornosti, one preuzimaju prioritet i dobivaju znaaj koji ponekad dosee i mitske dimenzije. Osoba ima potrebu za emocionalnom sigurnou
koju nastoji ostvariti tako to se vrsto pridrava obiteljskih ili plemenskih obiaja i rituala. Ona potuje starije, odaje poast duhovnim biima koja doivljava kao
zatitnike svoje obitelji i plemena. Ona se bori za ouvanje plemenskih obiaja i u stanju je postati agresivna ukoliko se osjeti ugroenom od strane drugog
plemena. Ona nema vlastito miljenje, ve svoj svjetonazor usklauje s miljenjem plemenskog ili obiteljskog poglavara te smatra da je za nju dobro ono to je
dobro za njenu obitelj. Narodna izreka "bolje da propadne selo nego u selu obiaj" ukazuje na ovakvu realnost i nain razmiljanja.
Ukoliko osoba ima obitelj, a potrebe njene obitelji nisu zadovoljene, takva osoba treba znati koji su joj prioriteti i njene bi odluke trebale odraavati njene prioritete.
Stoga je briga za vlastitu obitelj, odnosno sreivanje odnosa s lanovima obitelji cilj koji se ukazuje odmah nakon biolokog opstanka. Gledano s psiholoke
strane, velik dio traumatskih iskustava koje ljudi doivljavaju tie se upravo nedostatka emocionalne podrke od lanova vlastite obitelji. Sreivanje traumatskih
iskustava koji su nastali kao posljedica nedostatka podrke u stvari predstavlja rad na ostvarenju potreba koje spadaju u drugu razinu. Tako je u pozadini druge
razine ljudskih potreba upravo tenja prema emocionalnoj sigurnosti koja se ostvaruje dobivanjem podrke od lanova obitelji. Djetetu treba dati podrku, njegovim
ciljevima, idejama, ponaanju ili planovima. Treba podrati ak i one oblike ponaanja koji su naizgled negativni. Na primjer, ako ulovimo dijete da potajno pui treba
mu jednostavno dati da pui. Ono redovito samo od sebe naputa devijantne oblike ponaanja ako ga roditelji i u njima podre.

3.

Potreba za manifestacijom osobne moi

Nakon bioloke i emocionalne sigurnosti slijedi potreba za samopotovanjem koja se ostvaruje kroz procese samodokazivanja. Osoba ima potrebu osjeati se
cijenjenom od strane drugih, ona eli biti ono to jest i kao takva eli biti prihvaenom od okoline. Ona se eli izboriti za sebe i svoje ciljeve pa stoga naputa
obiteljska ogranienja ili dominaciju plemena i plmenskih vrijednosti. Ona se nastoji sama brinuti za sebe, eli postati mona, utjecajna, samostalna i potovana.
Odrastanje i prolazak kroz adolescentsku dob jesu psiholoki procesi koji se nalaze u pozadini ove potrebe.
Svi ljudi imaju potrebu otvoreno izraziti sebe te dobiti potvrdu i priznanje od drugih. Osoba koja je u stanju nesputano izraziti sebe moi e kasnije na prirodan nain
prihvatiti i oblike ponaanja koje pred nju postavlja drutvo, odnosno sudjelovanje u skladnom drutvenom ivotu. Bez toga ona je ili poslunik ili buntovnik. Naime,
ukoliko osoba ne dobiva potvrdu svoje vrijednosti od okoline, ona se ili povlai u sebe, ili eli takvu potvrdu pridobiti nasilnim sredstvima. Obiteljski ili plemenski
odnosi u kojima stariji kontinuirano omalovaavaju mlae zbog njihove "gluposti, nesposobnosti ili neotesanosti" ne mogu voditi prema emotivnoj zrelosti i zdravlju.
Potvrda od strane bliskih osoba iz vlastite okoline izuzetno je bitno sredstvo emotivnog razvoja, ali je vjerojatno najvie zanemareno. Tendencija prema pretjeranoj
skromnosti ili nastojanje da od djeteta ne nastane bahata ili egoistina osoba time to mu se uskrauje potvrda dovodi kasnije upravo do bahatosti ili egoizma. U
emotivnim vezama se ovakav nedostatak manifestira kroz suptilne igre kontrole i nadmoi koje od jedne veze uine bojno polje na kojem se partneri meusobno
bore za prevlast. Iste oblike igara ovakva osoba kreira i na svim ostalim poljima ivota, unutar svakog ivotnog sustava u kojem se nae. Takvim se oblicima
ponaanja samo kompenzira nedostatak potvrde u fazi razvoja u kojoj je potvrda bila od posebne vanosti za osobu.

4. Potreba za drutvenom sigurnou

S ostvarenim biolokim opstankom, emocionalnom sigurnou te osobnom afirmacijom, osoba pomie svoju pozornost prema iroj drutvenoj zajednici u kojoj ivi.
Njena je prva potreba da se u takvoj zajednici osjea sigurnom i zatienom. Stoga ona ima potrebu za sudjelovanjem u izgradnji takvog drutvenog sustava koji e
pojedincu moi dati osjeaj sigurnosti. Sredstva koja se pri tom koriste jesu rad, disciplina, red, poslunost, svijest o vlastitim dunostima i odgovornostima,
potivanje drutvene hijerarhije, autoriteta, zakona ili religijskih pravila. Izgradnja pravne drave, ekonomska stabilnost i besprijekorno funkcioniranje dravnog
aparata jesu ciljevi kojima osoba tei.
Ista se stvar dogaa na osobnom nivou - osoba nastoji izgraditi vlastitu obitelj i pri tom polazi od tradicionalnih vrijednosti te unosi u vlastiti ivot red i disciplinu,
dunosti i odgovornosti kao vrijednosti na kojima e se temeljiti obiteljski odnosi. Ljudski ivot mora imati odreenu strukturu koja odraava ivotne ciljeve. Potreba
je ovjeka da takva struktura bude izgraena na razumnim temeljima te da daje predvidive i oekivane rezultate u koje se ovjek moe pouzdati. Svaka osoba koja
ima vlastitu obitelj eli sigurnost za svoju obitelj. Odatle i potreba za doprinosom izgradnji drutva koje je u stanju pojedincu pruiti elementarnu zatitu, drutva
koje e biti utemeljeno na vladavini razuma, prava, sigurnosti banaka i politikog sustava.
Emocionalna potreba koja se javlja na ovoj razini jest emotivno ispunjenje kroz skladnu ljubavnu vezu. Osoba eli izraziti svoju ljubav konkretnoj osobi suprotnog
spola, ona eli voljeti i biti voljena. Dok je u adolescentskoj fazi osoba teila samopotvrivanju kroz emotivne veze i stoga ih nije shvaala previe ozbiljno, ona sada
trai partnera s kojim e ui u stabilnu vezu, temeljenu na zajednikim potrebama i vrijednostima, zajednikom pristanku na vezanost, na ravnopravnosti te na
zajednikoj tenji prema cjelovitosti. Takva veza postaje temeljem za kasniju izgradnju skladne obitelji.
5. Potreba za osobnim uspjehom
Na temeljima pravne drave ili obiteljske sigurnosti mogue je ostvariti osobne uspjehe. Stoga e slijedea potreba osobe biti djelovanje u osobnom interesu,
odnosno osobni prosperitet. Prethodnu motivacijsku razinu karakterizirala je odgoda nagrade jer je osoba rtvovala vlastite potrebe kako bi doprinijela uspostavi
drutvenog reda. Zato se ona sada okree preuzimanju rizika koji donosi privatno poduzetnitvo. Ona planira strategiju i taktiku koja vodi uspjehu kako bi sebi
omoguila osobni prosperitet. Ona koristi odgovarajuu tehnologiju, prirodne i ljudske resurse, management, kreira kanale distribucije vlastitih proizvoda i time
nastoji postii osobni materijalni uspjeh, odnosno uzeti "svoj dio kolaa".
Takva se osoba voli okruiti i raznim vrstama "igraaka" koje predstavljaju statusne simbole - skupom odjeom, autima, jahtom, luksuznim stanovima ili kuama.
Ona sudjeluje u stvaranju kapitalistikog drutva temeljenog na ideji progresa, slobodnog trita, razvoja tehnologije te konkurencije. U takvom drutvu pojedinac
ima neograniene anse za uspjeh. Potreba je takve osobe da sebi i svojim blinjima omogui ugodan i uspjean ivot ije domete odreuje pojedinac sam, bez
utjecaja ili ogranienja koje bi nametalo drutvo.
Na ovoj se motivacijskoj razini takoer javlja potreba za kreativnim radom. Ponekad ona preuzima oblik neke konkretne kreativne aktivnosti, a ponekad se
manifestira kroz potrebu za djecom, odnosno potomstvom. Osoba je do tada stvorila preduvjete za stvaranje vlastite obitelji i sada se javlja tenja da se emotivno
ispuni kroz ljubav koju e pruiti vlastitoj djeci. Emocionalna potreba osobe na ovoj motivacijskoj razini jest ponjeti plodove vlastitog rada, a takvi plodovi mogu biti
najrazliitijih vrsta - od materijalnih do emotivnih ili spiritualnih. Ona, naime, eli raditi, ali samo ako radom moe i zaraditi. Dok je prethodnu motivacijsku razinu
karakterizirala odgoda nagrade, sada osoba eli im prije biti nagraena za vlastiti rad. Ona takoer tei odgovarajuem drutvenom statusu i osjea se loe
ukoliko ga ne ostvari. Potreba je ove osobe uivati u plodovima svoga rada, podijeliti svoje ispunjenje s blinjima i stei drutveni status koji joj odgovara. Na taj
nain ona stjee samopotovanje i drutveno priznanje. To joj omoguuje da se osjea vrijednom, uspjenom i ostvarenom.
Peta je razina, prema mojem iskustvu, kljuna i centralna razina koja zadovoljava sve kriterije osobne ispunjenosti i stabilnosti. Naime, materijalna sigurnost i
skladna obitelj jesu jedan od pokazatelja duevnog zdravlja, a duevno je zdravlje temelj za kasniji duhovni razvoj. Emotivno zrelom osobom se tradicionalno smatra
ona koja koja ima skladnu emotivnu vezu, obitelj, posao i dovoljan izvor prihoda koji joj dozvoljava da samostalno kreira vlastiti ivot i ne ovisi ni o kome. Ukoliko se
ovakva osoba nastavi dalje razvijati, njen e je razvoj neminovno voditi prema duhovnim vodama. Dobro pripremljen teren za duhovni razvoj ogleda se kroz
zadovoljene potrebe s pete razine.
6. Potreba za kreiranjem humanog drutva
Osoba koja je zadovoljila vlastite materijalne potrebe te potrebe svoje obitelji pronalazi nov ivotni smisao u kreiranju humanog drutva. Prema mojem iskustvu,
esta je razina via oktava etvrte. Stoga osoba eli sebe opet staviti u slubu zajednici, ali sada tako to e raditi na eliminaciji destruktivnih drutvenih procesa
kao to su rat, glad, zagaenje ili siromatvo. Ona se eli boriti protiv vjerskih, moralnih ili rasnih predrasuda te protiv drutva koje karakterizira pohlepa i
destruktivno iskoritavanje prirodnih resursa. Stoga ona nastoji doprinijeti takvoj globalnoj strategiji prema kojoj e svi ljudi imati jednaka prava i socijalnu zatitu, a
drutvene konflikte nastoji rjeavati politikom pregovora ili konsenzusa. Ona tei naputanju hladnog racionalizma te kreiranju drutva koje e se prema pojedincu
odnositi s ljubavlju i suosjeanjem.
Emocionalna potreba osobe na ovome stupnju jest bezuvjetna ljubav, prema bliskim osobama te prema drutvu u cjelini. Stoga je ona sklona davanju bez odnosa
kupoprodaje. U praksi ova tenja veoma esto preuzima oblik humanitarne aktivnosti. Osoba tei kreiranju harmonije u drutvu i zato se kod nje javlja interes za
spiritualno. Sada metafizika i osjeaji zamjenjuju hladni znanstveni racionalizam karakteristian za etvrtu razinu. Naputa se svijest o razlikama i zamjenjuje je

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

3/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

svijest o jedinstvu u raznolikosti. Ideja prema kojoj "svega ima dovoljno", pogotovo ukoliko se ravnomjerno rasporedi, zamjenjuje bjesomuno bogaenje i
nepromiljeno iskoritavanje prirodnih resursa. Takoer se javlja ideja o odrivom razvoju prema kojoj treba staviti odreena ogranienja na koritenje prirodnih
resursa te ulagati u otkrivanje nove tehnologije koja e transformirati industrijsku civilizaciju u takvu koja nee unitavati planetu.
7. Potreba za osobnim razvojem
Idealizam prethodnog nivoa sada zamjenjuje svijest o vlastitoj nesavrenosti, odnosno osobnim nedostacima. Sedma je razina via oktava tree pa osoba opet tei
osobnoj afirmaciji, ali na znatno drugaiji nain. Ona se okree unapreenju vlastitog ivota time to e se pozabaviti unutranjom transformacijom te razvojem
vlastitih potencijala. Kontinuirano uenje, stjecanje novih iskustava, pronalazak smisla vlastitog postojanja, istraivanje odnosa te stjecanje najrazliitijeg znanja
karakteristino je za ovaj motivacijski stupanj. Sada se osoba otvara na nove informacije, razvija prilagodljivost, postaje fleksibilnijom, spontanijom i tei
funkcionalnosti. Nju zanima znanje i kompetentnost te je sklona primanju informacija iz najrazliitijih izvora, a ne vie samo od ljudi koji imaju status, mo ili
autoritet. Osobu takoer zanima napredak, ali ne vie motiviran ambicijom ili materijalnim posjedovanjem, ve napredak u ijoj je pozadini svijest o neogranienosti
i velianstvenosti ivota.
Osoba na ovom stupnju razvoja doivljava ivot kao paradoks, kao kaleidoskop prirodnih hijerarhija, sustava i formi, no istovremeno je svjesna njihove promjenjivosti.
Ona razvija vlastitu kreativnost i ima sposobnost sintetikog miljenja pomou kojeg moe integrirati razlike u smislenu cjelinu. Ova osoba po prvi puta postaje
svjesna svoje dotadanje identificiranosti s vlastitim potrebama te konano stjee mogunost odmaka od same sebe. Time ona razvija sposobnost
samopromatranja. Ona je takoer u stanju prilagoditi se bilo kojem niem nivou i djelovati kroz njega, a istovremeno ostati neovisna i neupletena. Takva osoba
zahtijeva da svi ivotni sustavi budu otvoreni te da informacija bude dostupna svima kojima je potrebna.
Emotivna potreba ove osobe jest potpuna emocionalna neovisnost. Stoga ona zahtijeva neovisnost za sebe i podrava bliske osobe u njihovoj tenji prema
neovisnou. Tako se ljubav ovdje izraava kroz potivanje vlastite i tue neovisnosti. "If You love somebody, set them free", refren je Stingove pjesme koja izraava
ovakav oblik ljubavi. Napominjem da ispravno shvaanje ljubavi izraene na ovaj nain moe uslijediti tek kad osoba zadovolji emotivne potrebe s prethodnih nivoa. U
suprotnom, mnogi e ljudi ovaj tip ljubavi doivjeti emotivnu hladnou. Meutim, nije tako. Ovdje je samo rije stupnju svijesti prema kojem se svako ljudsko bie
doivljava kao zasebna individua, s ciljem vlastitog postojanja koji smo otprije definirali kao "kreativno samoostvarenje". Stoga je okretanje vlastite pozornosti na
sebe te na proces osobnog razvoja, praeno naputanjem ovisnikih odnosa, emotivna potreba koja se javlja na ovom stupnju razvoja. Rije je o ljubavi koja se
ponekad izraava kroz emotivnu bliskost, a ponekad kao udaljavanje, kao aktivna ljubav te kao ne-ljubav, odnosno ljubav u mirovanju.
8. Potreba za globalnim razvojem
Nakon ostvarene emotivne neovisnosti te stupnja svijesti koji osobi omoguuje nesputan razvoj, ona tei staviti svoje sposobnosti u slubu svijetu u kojem ivi. Ona
eli sudjelovati u velikim globalnim projektima iji je cilj mijenjanje svijeta. Naime, takva je osoba svjesna da je planeta ivi organizam, ona je svjesna jedinstva
materije i energije, odnosno univerzalne jednosti. Ona je takoer svjesna da svi dijelovi koji tvore cjelinu svojom meusobnom povezanou ne gube vlastitu
neovisnost. Stoga ova osoba tei globalnom miljenju, ona se osjea graaninom svijeta i tei tihom djelovanju iz pozadine, nastojei uspostaviti i odravati red koji
se nalazi u pozadini naizgled kaotinih zbivanja.
Ova je razina via oktava druge razine na kojoj je temeljna potreba osobe bila ouvanje obitelji i plemenskih obiaja kako bi se odralo vlastito pleme. Na osmoj
razini osoba doivljava itavu planetu kao globalno selo. Ona se osjea koz mopolitom i zalae se za ouvanje planete tako to potuje prirodne planetarne
zakonitosti i procese. Takva je osoba svjesna ugroenosti planete koju stvaraju kratkovidna rjeenja za temeljne ljudske probleme. Stoga se ona ne obazire na
trenutne politike ili drutvene barijere i djeluje neovisno o sistemu. Ona takoer nastoji pronai tip novi tip spiritualnosti, neovisan o religiji te onakav kakav e
uistinu osloboditi ovjeka. Zato ova osoba djeluje neovisno, ponekad kao duhovni uitelj, ponekad kao voditelj organizacija usmjerenih stvaranju svjetskog mira. Ona
je ponekad glava neke tajne organizacije, a ponekad upravlja materijalnim sredstvima koja se koriste za razvoj znanosti i umjetnosti, promociju demokracije ili
razvoj slobodnog trita.
Emocionalna potreba ove osobe jest sloboda, odnosno nadvladavanje patnje. To znai da ova osoba doivljava emotivno ispunjenje u trenutku kada sebe ili druge
oslobodi patnje. Njena je osobna potreba djelovati u takvom smjeru upravo zato to joj takvo djelovanje donosi najvee ispunjenje. Stoga su njene aktivnosti
usmjerene u pravcu oslobaanja svijeta od ogranienja i problema. Ona podrava sve osobe koje su takoer usmjerene ovome cilju, ali nastoji djelovati neovisno te
zadrava maksimum kreativne slobode.
9. Potreba za potpunim ispunjenjem
Tvorci Spiralne dinamike spominju postojanje devete motivacijske razine, ali je do sada nisu obradili niti su (prema podacima koje trenutno posjedujem) o njoj ita
napisali. Martyn Carruthers takoer navodi devetu razinu i govori o njoj kao o potrebi za potpunom ispunjenou ljubavlju. Ja bih rekao da je ovdje rije o osobi koja
je proiena i prosvijetljena te nastoji sebe nesputano kreativno ostvariti na najdirektniji mogui nain. Ona je svjesna da je korijen svih ljudskih problema u
odvojenosti od vlastitog izvora. Stoga ona nastoji osloboditi sebe i druge tako to se koristi sustavima znanja, tehnologijom ili energijom pomou koje povezuje ljude
s njihovim izvorom. Zato je ona duhovni iscjelitelj, umjetnik, prorok ili pustinjak.
Koliko god ova motivacijska razina izgledala statino ili zaokrueno, osoba koja se na njoj nalazi jo uvijek ima odreenu vrstu emotivnih potreba. Tako je
emocionalna potreba osobe na ovom stupnju razvoja ostvarenje potpune nevinosti. Ona tei nadilaenju svakog, pa i najsuptilnijeg osjeaja krivnje koji se nalazi u
korijenu iluzije odvojenosti od Boga. Stoga ona tei to je mogue potpunijoj povezanosti sa svojom izvornom prirodom, odnosno nevinosti kao sredstvu koje joj
omoguuje da sebe i druge im dublje ispuni Bogom. Nju vie ne zanimaju duhovne tehnike, psihologija, uzroci ljudskih problema, ostvarenje kroz obitelj, novac,
stabilnu ekonomiju ili humano drutvo. Ona je usmjerena na samu sr svih ljudskih problema, a to je odvojenost od Izvora ili Boga. S obzirom da je deveta razina
via oktava prve, ova osoba tei potpunom ispunjenju - fizikom, kao i na prvoj razini, ali i duevnom te duhovnom. Ona tei povratku u stanje jedinstva s Bogom na
najdirektniji mogui nain, a to je povratak u stanje djeteta, odnosno u stanje potpune nevinosti.
Gravesov model i emotivni razvoj
Jo u jednom navesti kako izgledaju stupnjevi emotivnog razvoja kad ih promatramo u svjetlu navedenog modela.

1.
1.

Potreba za tjelesnom bliskou i ugodom

2.

Potreba za emocionalnom podrkom

3.

Potreba za emocionalnom potvrdom

4.

Potreba za skladnom vezom

5.

Potreba za kreiranjem skladne obitelji

6.

Potreba za manifestacijom bezuvjetne ljubavi

7.

Potreba za emocionalnom neovisnou

8.

Potreba za potpunom slobodom

9.

Potreba za potpunom nevinou

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

4/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Kada promotrimo karakteristike ljudskih potreba na navedenim razinama te napravimo analizu vlastitog ivota, nije teko zakljuiti u kojem bi pravcu nae djelovanje
trebalo ii, odnosno kakve bismo odluke trebali donijeti. Osoba sebe nastoji ostvariti kroz najviu razinu koju intelektualno ili spoznajno dosie, meutim injenica je da
nitko nije fiksiran na samo jednoj motivacijskoj razini i da se ljudi ostvaruju paralelno kroz vie razina, uglavnom kroz najviu te sve ili neke od niih. To je pogotovo sluaj
ukoliko osoba nije ostvarila stupanj emotivne zrelosti koji donosi odreena razina. Naime, veina ljudi u stanju je intelektualno pojmiti i vrlo visoke motivacijske razine,
stvarajui sebi uvjerenje da su u stanju ivjeti u skladu s njima. To je zato to vie razine djeluju atraktivnije nego nie i veina ljudi je prirodno privuena viim razinama.
Meutim, emotivni razvoj nije u stanju automatski pratiti intelektualni ili spiritualni zato to je za emotivni razvoj potrebno k onk retno ivotno isk ustvo, a to zahtijeva
odreeno vrijeme. ovjek se moe intelektualno i spiritualno razvijati kroz uenje i meditaciju, odvojen od svakodnevnog ivota, ali se na takav nain jednostavno ne moe
razviti emotivno. Za emotivni razvoj potrebni su konkretni odnosi s drugim ljudima te iskustva koja se stjeu kroz takve odnose. Stoga "duhovni uitelj" ili, bolje reeno,
instruktor koji sam nema ostvarenu emotivnu vezu ne moe uiti druge ostvarenju skladne emotivne veze, osim ako nije Avatar. Sumnjiv je stupanj emotivne (a s time i
duhovne) razvijenosti onih osoba koje izbjegavaju konkretne odnose s drugim ljudima. Takve osobe mogu imati odreene vrste talenata ili spiritualne sposobnosti, ali, ako
je rije o duhovnim uiteljima, oni svojom emotivnom nezrelou automatski nisu u stanju ostvariti i onaj aspekt svoje uloge koji od njih zahtijeva da svojim vlastitim
ivotom pozitivno utjeu na druge.
Ukoliko je osoba iskusila i iivjela samo neke aspekte odreene razine, ali nije ostvarila stupanj emotivne zrelosti koji dotina razina donosi, ona tada mora potpuno iivjeti
sve aspekte navedene razine kako bi ostvarila i adekvatan stupanj emotivne zrelosti. Treba znati da nije mogue zaobii niti jednu od spomenutih razvojnih faza. Ukoliko
nas je ivotna dob, intelektualni ili spiritualni razvoj usmjerio prema potrebama vieg stupnja, a nismo do kraja iivjeli potrebe nieg, mi emo kasnije jednostavno morati
iivjeti potrebe nieg stupnja. Naime, mnogi se odrasli ljudi ponekad ponaaju izrazito djetinjasto. To je zato to nisu postigli odreen stupanj emocionalne zrelosti onda
kada je za to bilo vrijeme. U tome je i uzrok takozvane "krize srednjih godina" u kojoj osobe oba spola "polude" i ponaaju se kao adolescenti, na ope uenje okoline.
Ukoliko nismo iivjeli svoju seksualnost, stekli odgovarajui materijalni status ili dobili potvrdu od okoline, nastojat emo je dobiti kad tad. Stoga je prilikom odabira ciljeva
ili donoenja odluka mogue iskoristiti navedeni model ljudske motivacije kako bismo imali neku vrstu orijentacijske mape pomou koje emo vlastito djelovanje usmjeriti
prema stvarnim, a ne umiljenim potrebama.
Da bi se netko emotivno razvijao na skladan i brz nain, bez pretjeranog irenja i zaustavljanja na nekoj razvojnoj fazi (to ponekad moe potrajati i cijeli ivot), ponajbolje
je intelektualno i spiritualno im prije ostvariti stupanj svijesti karakteristian za devetu razinu. Svijest o vlastitoj jednosti s Bogom djeluje iscjeljujue i znatno ubrzava
procese emotivnog razvoja, odnosno skrauje faze emotivne kompenzacije. Stoga je dobro iskoristiti sustave osobnog razvoja koji su danas na raspolaganju i im prije
spoznati izvornu sutinu vlastitoga bia. To omoguuje brzo kretanje kroz razvojne procese, iako takvo kretanje zahtijeva i maksimum truda.
Konana struktura Gravesovog modela
Clare Graves i tvorci Spiralne dinamike smatraju da se njihov motivacijski model vjerojatno protee u beskonanost. Moje je uvjerenje da tome nije tako i to sam potkrijepio
svojim tvrdnjama iznesenim prilikom opisa svake od razvojnih faza. Naime, peta razina je zadnja razvojna razina u prvom nizu od pet temeljnih potreba i istovremeno prva u
slijedeem nizu od pet viih potreba. Svaka slijedea razina nakon pete bit e via oktava prethodne, ali ako ih promatramo zrcalno. Stoga je esta razina via oktava
etvrte, sedma je via oktava tree, osma druge, a deveta prve. Devet razvojnih stupnjeva ine cjelinu koja nije zatvorena, ali izgleda kao zaokruen i stabilan sustav.
Ukoliko uzmemo u obzir tvrdnje numerologa kako je broj 9 savren, a broj 10 predstavlja samo neku vrstu prijelazne faze u kojoj odreena tvorevina istovremeno postoji i
nepostoji (to nalikuje na oblike egzistencije nakon smrti fizikog tijela), tada ovakav model ima svoju logiku.

Ovakvu strukturu Gravesovog modela smatram konanom. Svaki razvojni proces kree od samoprepoznavanja koje prolazi kroz niz faza, od parcijalne do potpune
samospoznaje. Konano samoprepoznavanje redovito ima oblik spoznaje sebe kao Boje manifestacije, odnosno svakog ivotnog procesa kao Boje manifestacije.
Nakon takvog stupnja svijesti moe zapoeti nov proces, ali svaki ivotni proces zavrava tamo gdje je i poeo - u njegovoj izvornoj boanskoj sutini. Premda je Gravesov
model atraktivan suvremenim psiholozima i istraivaima ljudske svijesti jer on jest neka vrsta znanstvenog modela te posjeduje briljantnu jasnou, daljnja istraivanja i
nadopune ovog modela neminovno vode prema otkriu izvorne sutine ovjekovog bia kao spiritualne ili boanske jer u najvie stupnjeve ljudskih potreba spadaju upravo
duhovne potrebe. Iz tog je razloga bitno unijeti u Gravesov model i spiritualne aspekte ljudskog bia jer bez njih takav model jednostavno ne moe biti cjelovit. O
spiritualnom aspektu ljudskog postojanja ve postoji znanje koje se moe pronai u spiritualnim tradicijama. Svima je njima zajednika ideja o ovjekovoj izvornoj jednosti
s Bogom, odnosno o procesima koji vode do takve spoznaje i njene realizacije u svakodnevnom ivotu. To su upravo procesi karakteristini za etiri vie motivacijske
razine - bezuvjetna ili nadosobna ljubav, procesi meditacije i unutarnjeg proienja, procesi oslobaanja od patnje te procesi koji vode ostvarenju unutarnje nevinosti kroz
oslobaanje od suptilnog osjeaja krivnje.
Stoga se na devetoj motivacijskoj razini, koja je dosadanjim istraivaima bila uglavnom nepoznata, ostvaruje upravo proces povratka stanju izvorne jednosti s Bogom. Na
estoj, sedmoj i osmoj razini rije je o procesima postupnog povezivanja i usklaivanja s viom svijeu, ali na devetoj se razvojni procesi preusmjeravaju direktno prema
povratku u stanje potpune unutarnje nevinosti koja omoguuje stabilan kontakt sa svojom sutinom. Nakon ovakvog iskustva osoba moe zapoeti nov razvojni proces, ali
on e opet imati iste faze i na svoj e specifian nain voditi jo jednom, do tada nepoznatom aspektu istog cilja.

(1) Don Edw ard Beck & Christopher C. Cow an: "Spiral Dynamics - mastering values, leadership and change", Blackw el Publishers Inc., 1996.
(2) Vidi lanak Martyna Carruthersa i Janelle Doan: "Soulwork and Human evolution (Part I & II)".

Tomislav Budak (sijeanj 2001)

< TEMELJI LJUDSKE MOTIVACIJE

ANATOMIJA I DINAMIKA ENERGETSKIH CENTARA >

Knjige

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

5/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Novo izdanje upravo je izalo iz tiska.

Za predbiljebe kliknite na sliku knjige.

Korisnici online
Imamo 10 gostiju i nema lanova online

Newsletter
Name
E-mail

Subscribe

Linkovi
Kevin Booth
Bill Hicks
Disclosure Project
We Are Change
Enlightenment Intensives
David Icke
Michael Tsarion
Jay Wiedner
Alex Jones
Stewart Swerdlow
Neil Hague
Enigma TV
News for the Soul
Galaksija BiH
Conscious Media Network
Project Camelot
Ellis Taylor
Leonard Horowitz
Planet ReiKi
Jordan Maxwell
Brian Haw
Znanje HR
Deek Jackson
Martin Luther King
Planetarna vizija
Metro-portal HR
Nova Politika HR
Pseudo Occult Media
The Vigilant Citizen
John Pilger
Esoteric Tube
The Freeman Perspective
Mystical Theatre
4 D Portal
Project Avalon
Artha Mala blog
Alex Constantine
Zen Gardner
Teledisk
Copyright Tomislav Budak
www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

6/7

02. 02. 2013.

EVOLUCIJA EMOTIVNE ZRELOSTI - Tomislav Budak

Svi tekstovi na ovoj stranici zatieni su copyrightom kod "Hrvatske agencije za zatitu autorskih prava" i mogu se prenositi ili citirati samo uz pismenu dozvolu
autora!

www.tomislavbudak.com/hr/temeljni/evolucija-emotivne-zrelosti.html

7/7