Professional Documents
Culture Documents
Silva Metod Kontrole Uma
Silva Metod Kontrole Uma
i Filip Mil
SILVA METOD
KONTROLE
UMA
- esto izdanje -
SILVA METOD
Beograd, 1995.
UVOD
Sada se uputate u ivotnu pustolovinu koja vas moe najvie preobraziti.
Svaki rezultat koji postignete promenie va pogled na vas i na svet u kome ste
roeni. S vaim novim moima doi e i odgovornost da ih upotrebljavate "za
dobrobit oveanstva" - izraz Kontrole uma. Na drugi nain ih ne moete
upotrebiti, to ete uskoro videti.
Planer zaduen za zapadni deo grada zatvorio je vrata svoje kancelarije
ostavivi za stolom sekretaricu samu i zabrinutu. Crtei za predloeni oping
centar su nestali, a sastanak sa gradskim funkcionerima zakazan je za kraj iste
nedelje. Posao se gubio i za manje stvari, ali planera kao da nije doticalo ono to
bi kod drugih efova izazvalo oluju besa prema sekretarici.
Seo je za svoj sto. Ubrzo je zatvorio oi i potpuno se smirio. Svako bi pomislio
kako nastoji da se pribere pre nego to se suoi s propau.
Deset minuta kasnije otvorio je oi, polako ustao i otiao do svoje sekretarice.
"Mislim da sam ih naao", mirno je rekao. "Pogledajmo moj raun trokova za
proli etvrtak kada sam bio u Hartfordu. U kom sam restoranu veerao?"
Telefonom je pozvao taj restoran. Crtei su bili tamo.
Gradski planer bio je obuen u Silva metodi Kontrole uma uz iju pomo je u
sebi mogao da probudi ono to su za veinu neupotrebljene sposobnosti uma.
Jedna od stvari koje je nauio bila je kako da povrati seanja koja su se sakrila
tamo gde ih neobueni um ne moe pronai.
Ove probuene sposobnosti ine uda za vie od 500.0001 mukaraca i ena
koji su pohaali kurs.
ta je zapravo gradski planer radio dok je mirno sedeo deset minuta? Sutinu
otkrivamo u izvetaju drugog diplomiranog polaznika Kontrole uma:
"Jue sam imao neverovatno iskustvo na Bermudima. Za dva sata trebalo je da
stignem na avion za Njujork, a nigde nisam mogao da naem svoju avionsku
kartu. Skoro itav sat smo nas troje pretraivali apartman u kome sam odseo.
Gledali smo ispod tepiha, iza friidera - svuda. ak sam tri puta raspakivao i
ponovo pakovao svoj kofer, ali kartu nisam naao. Konano sam odluio da
naem neki miran kutak i uem u svoj nivo. Samo to sam se naao u njemu,
mogao sam da vidim avionsku kartu jasno kao da sam je stvarno gledao. Sudei
po onome to sam mogao videti na svom "nivou", nalazila se na dnu plakara
gurnuta meu knjige gde se jedva mogla spaziti. Pojurio sam prema plakaru i
karta je bila tamo, kao to sam i zamislio."
1
Ovaj podatak potie iz 1977. godine. Danas se sa sigurnou moe rei da je taj broj vei od 9
miliona.
Ovo zvui neverovatno onima koji nisu vebali Kontrolu uma, ali kada doete do
svih ovih poglavlja Hosea Silve, utemeljivaa Kontrole uma, saznaete o jo
udesnijim moima vaeg uma. Moda najvie od svega zapanjuje kako lako i brzo
moete da uite.
Gospodin Silva je vei deo svog zrelog doba posvetio istraivanju emu se sve
moe poduiti na um. Ishod je kurs od 40 do 48 sati koji moe da obui svakoga da
se seti onoga to izgleda zaboravljeno, da obuzda bol, da ubrza isceljivanje, da se
oslobodi neeljenih navika, da aktivira intuiciju tako da esto ulo postane
stvaralaki deo svakodnevnog ivota kojim se reavaju problemi. Uz sve ovo
stiemo vedar unutranji mir i spokojan optimizam zasnovan na dokazu iz prve ruke
da svojim ivotom upravljamo vie nego to smo to ikada zamiljali da moemo.
Sada, prvi put putem pisane rei, moete nauiti da ono to se ui na kursu
sprovedete u praksi.
Gospodin Silva je slobodno pozajmljivao i od istonih i od zapadnih uenja, ali
krajnji proizvod je u sutini ameriki. Kurs je, kao i njegov osniva, potpuno
praktian. Sve emu vas ui zamiljeno je tako da vam pomogne da ivite radosnije i
delotvornije, ovde i sada.
Dok napredujete od vebanja do vebanja u poglavljima gospodina Silve,
nizaete uspeh za uspehom ime ete ojaati svoje samopouzdanje i biete spremni
za dostignua koja, pod pretpostavkom da niste upoznati sa Kontrolom uma, sada
smatrate nemoguim. Ali, postoji nauni dokaz da je va um sposoban za uda.
Osim toga, tu su i uspena iskustva vie od pola miliona ljudi ije je ivote izmenila
Kontrola uma.
Zamislite da upotrebljavate um da biste popravili svoj vid. "Dok sam pohaala
prvi kurs Silva metoda Kontrole uma, poela sam da primeujem da mi se vid menja
- postaje bolji. Pre toga, nosila sam naoare u detinjstvu tokom deset godina (dok
nisam diplomirala) a onda sam ponovo poela da ih nosim u tridesetosmoj godini.
Uvek mi je levo oko bilo skoro tri puta slabije od desnog.
Moje prve naoare (1945. godine) bile su naoare za itanje, ali '48. ili '49.
poela sam da nosim bifokalne naoare - stalno ih zamenjujui jaim. Posle kursa, s
obzirom na to da do tada nisam mogla da itam bez naoara, primetila sam da mi se
vid znatno popravio. Poto mi se vid ubrzano popravljao, odugovlaila sam sa
odlaskom na kontrolu koliko sam god mogla. Vid mi se toliko popravio da sam se
ak vratila na naoare koje sam nosila pre dvadeset godina.
Kada mi je lokalni optiar pregledao oi, sloio se da bi mi, dok ne stignu nova
stakla, stari par naoara vie koristio od onih koje sam prethodno nosila.
Ovo vam sada moe izgledati tajanstveno, ali kada proitate deseto poglavlje
videete tano kako diplomirani polaznici kursa stavljaju um u poziciju da upravlja
telom da bi ubrzali prirodno isceljenje. Tehnika je zadivljujue jednostavna, kao to
ete videti iz pisma ene koja je za etiri meseca izgubila dvanaest neeljenih
kilograma:
"Prvo sam vizuelizirala tamni ram u kom sam videla sto krcat sladoledom,
kolaima, itd. - svim onim to sam znala da goji. Precrtala sam sto velikim crvenim
X i samu sebe videla u ogledalu koje me je uinilo vrlo debelom (poput onih
ogledala koja moete nai u vaarskim kuama zabave). Zatim sam vizuelizirala
prizor zasut zlatnim svetlom: sto na kome su se nalazile namirnice sa visokim
sadrajem proteina - tunjevina, jaja, meso bez masnoe. Oznaila sam ovaj prizor
velikom zlatnom kvaicom i u ogledalu zamislila sebe visoku i vitku. Mentalno sam
rekla sebi da elim sa stola samo namirnice prepune proteinima. Takoe sam ula
kako mi svi moji prijatelji govore da fantastino izgledam i videla sam da se to
dogaa tano odreenog datuma. (Ovo je bio najznaajniji korak, jer sam sebi
postavila cilj.) I uspela sam! Poto sam pre bila uporni korisnik dijeta, sada smatram
da je ovo jedini metod koji je dao rezultate."
Kontrola uma znai zalaziti u duboki meditativni nivo gde moete uvebati va
um da preuzme upravljanje upotrebljavajui sopstveni jezik slika pojaanih reima,
postiui sve udesnije rezultate i gde su beskrajne mogunosti za osobu koja stalno
veba.
Kao to vidite, ovo nije obina knjiga. Ona vas laganim tempom uvodi u
meditaciju, zatim u mnoge naine na koje meditaciju moete koristiti sve dok ne
dostignete i konani stadijum kada ete moi da rutinski inite ono i za ta veina
ljudi vrsto veruje da je nemogue.
To je knjiga u knjizi. Okvirna knjiga - koju ine prvo, drugo i poglavlja od
sedamnaestog do dvadesetog i iji je autor Filip Mil - opisuje skoro eksplozivan rast
Kontrole uma i nain na koji je ona koristila hiljadama diplomiranih polaznika. U
unutranjoj knjizi gospodin Silva zajedno sa vama prolazi mnoge tehnike koje se ue
na asovima Kontrole uma. Poto su ti asovi grupna iskustva, a vode ih obueni
predavai, do rezultata se dolazi bre i spektakularnije nego to ete ih postii radei
sami. Meutim, ako paljivo sledite uputstva gospodina Silve i radite vebe,
rezultati e skoro sigurno promeniti va ivot nabolje - ne tako brzo, ali sasvim
sigurno.
Postoji specijalan nain za itanje ove knjige: prvo je proitajte onako kako biste
itali bilo koju drugu knjigu, od poetka do kraja. Meutim, u toku prvog itanja
nemojte poeti da radite ni jednu od vebi. Zatim ponovo proitajte poglavlja od
treeg do etrnaestog da biste dobili to jasniju, sveobuhvatnu sliku o putevima koje
uskoro treba da preete. Posle ovoga vratite se na tree poglavlje i radite nekoliko
nedelja vebe koje su tu date - i to samo te vebe. Kad osetite da ste spremni za dalje
preite na etvrto poglavlje i tako redom.
Kad stignete do etrnaestog poglavlja biete ve iskusni praktiar u veem delu
onoga to su nauili oni koji su zavrili kurs Kontrole uma. Da biste dalje obogatili
vae iskustvo moda ete eleti da oformite malu grupu prijatelja koji su uvebavali
iste vebe. Trinaesto poglavlje vam objanjava kako ete to uiniti.
PRVO POGLAVLJE
Nalaziti se u Beti ili biti potpuno budan, ne stvara nikakav naroit oseaj. Moete
biti puni poverenja ili strahovati, moete vredno raditi ili lenstvovati, biti neim
obuzeti ili besposliiti. U Beti su mogunosti beskrajne.
Na dubljim nivoima svesti, za veinu ljudi, mogunosti su ograniene. ivot ih je
nauio da funkcioniu u Beti, a ne u Alfi ili Teti. Na ovim dubljim nivoima
ogranieni su uglavnom na sanjarenje, budnu snenost ili sam san. Ali, vebanjem
Kontrole uma korisne mogunosti poinju beskrajno da se umnoavaju.
Kako je pisao Hari Mek Najt, jedan od direktora Silva Kontrole uma, "Alfa
dimenzija ima kompletne ulne sposobnosti, kao i Beta". Drugim reima, u Alfi
moemo raditi drugaije stvari od onih koje moemo u Beti.
Ovo je kljuna zamisao u Kontroli uma: kada se jednom upoznate sa ovim
ulnim sposobnostima i nauite da ih upotrebljavate, u veoj meri ete upotrebljavati
va um na poseban nain. U stvari, funkcionisaete jasnovido 5 kad god to poelite,
stupajui u dodir sa Viom Inteligencijom.
Mnogi ljudi poseu za Kontrolom uma kao za nainom da se opuste, da prekinu
nesanicu, da se oslobode glavobolje ili da naue da rade ono to iziskuje velike
napore volje, kao to je prestanak puenja, gubitak teine, poboljanje pamenja,
efikasnije uenje. To je ono zbog ega veina dolazi, ali naue mnogo, mnogo vie.
Oni naue da su pet ula - dodir, ukus, miris, sluh i vid - samo deo ula s kojima
su roeni. Postoje i druga, nazovimo ih ula ili moi, koja su bila poznata samo
nadarenoj nekolicini i misticima koji su se povukli iz aktivnog sveta i razvijali ih
itavog ivota. Cilj Kontrole uma jeste da nas naui da probudimo ove moi.
ta ovo buenje moe znaiti dobro je opisala Nadin Berten, modni urednik lista
"Mademoiselle", u martovskom izdanju iz 1972. godine:
"Kultura droga moe da zadri svoje pilule, prakove i injekcije koji proiruju
svest. Ja u uzeti ono to vodi u sr stvari. Kontrola uma zaista proiruje vau svest.
Ona vas ui KAKO da je proirite. Njen naziv je vrlo prikladan zato to, za razliku
od droge ili hipnoze, vi imate kontrolu. Proirenje svesti, samospoznaja i pomaganje
drugima pomou Kontrole uma ogranieno je samo vaim sopstvenim
ogranienjima. SVE je mogue. "ujete da se to deava drugima. I iznenada vidite
da se to deava i vama."
5
Jasnovidost je sposobnost da se u subjektivnoj dimenziji otkrije i ispravi neki problem. (prim.
prev.)
DRUGO POGLAVLJE
UPOZNAJTE HOSEA
Hose Silva je roen 11. avgusta 1914. godine u Laredu, Teksas. Kada je imao
etiri godine umro mu je otac. Majka mu se ubrzo preudala, a on, njegova starija
sestra i mlai brat otili su da ive kod svoje bake. Dve godine kasnije on postaje
hranilac porodice prodajui novine, istei cipele i radei raznovrsne poslove.
Tokom veeri gledao je kako sestra i brat rade domae zadatke, a oni su mu
pomagali da naui da ita i pie. Nikada nije iao u kolu, osim da poduava druge.
Hoseov beg iz nematine poeo je jednog dana dok je ekao kod berberina da na
njega doe red. Potraio je neto za itanje. Dopala mu je u ruke lekcija dopisnog
kursa o tome kako se popravljaju radio prijemnici. Hose je zamolio berberina da mu
je pozajmi, ali ovaj je pristao jedino da je izda i to pod uslovom da Hose pod
berberinovim imenom ispuni testove na poleini. Svake nedelje Hose bi platio jedan
dolar, proitao lekciju i ispunio testove.
Uskoro je diploma visila u berbernici dok je Hose, u svojoj petnaestoj godini,
popravljao radio prijemnike irom grada. Kako su godine prolazile, toliko je
razgranao posao da je postao jedan od najboljih u toj oblasti, obezbeujui novac za
kolovanje brata i sestre, sredstva za svoju enidbu, kao i nekih pola miliona dolara
za finansiranje dvadesetogodinjeg istraivanja iz kog se razvila Kontrola uma.
Jedan drugi ovek, sa diplomama mnogo savesnije steenim od berberinove,
sasvim sluajno je podstakao ovo istraivanje. Bio je to psihijatar zaduen da
ispituje ljude koji su ulazili u sastav izviakih jedinica tokom II svetskog rata.
"Mokrite li u krevetu?" Hose se zabezeknuo.
"Volite li ene?" Hose, otac troje dece i predodreen da ih jednog dana ima
desetoro, prenerazio se.
"Ovaj ovek", mislio je, "sigurno zna vie o ljudskom umu nego to berberin zna
o radio aparatima. emu takva glupa pitanja?"
To je bio taj zapanjujui trenutak koji je naterao Hosea na Odiseju naunog
istraivanja zahvaljujui kojem je, bez diploma i sertifikata, postao jedan od
najkreativnijih uenika svog doba. Frojd, Jung i Adler su, svojim pisanim delima,
postali njegovi rani uitelji.
Glupa pitanja dobila su dublja znaenja, a Hose je uskoro bio spreman da postavi
i sopstveno pitanje: da li je mogue da se, upotrebljavajui hipnozu, pobolja
sposobnost uenja, ustvari povea IQ? Tada se verovalo da je IQ (koeficijent
inteligencije) neto s ime se raamo, ali Hose nije bio toliko siguran u to.
Ovo pitanje moralo je da saeka dok je izuavao viu elektroniku da bi postao
instruktor u Izviakim trupama. Kada je izaao iz Armije, potroivi uteevinu i sa
samo 200 dolara u depu, poeo je polako da obnavlja svoj posao. Istovremeno je, s
pola radnog vremena, preuzeo posao predavaa na Laredo Junior Koledu, gde je
nadzirao rad tri druga nastavnika i imao zaduenje da oformi kolsku laboratoriju za
elektroniku.
Pet godina kasnije, kada se pojavila televizija, posao u servisu za opravke poeo
je da cveta i Hose je prekinuo karijeru predavaa. Njegov servis je ponovo postao
najbolji u gradu. Radni dan mu je trajao do devet uvee, veerao bi, pomogao da se
deca stave u krevet i kad bi kua potpuno utihnula tri sata bi posvetio uenju.
Njegova izuavanja odvela su ga dalje u hipnozu.
Ono to je nauio o hipnozi i ono to je znao o elektronici, zajedno sa slabim
ocenama u knjiicama njegove dece, vratilo ga je na pitanje koje je jo ranije
postavio - da li sposobnost uenja, IQ, moe da se pobolja nekim mentalnim
vebama?
Hoseu je ve bilo poznato da mozak stvara elektricitet - svojevremeno je proitao
da su poetkom stolea eksperimentima otkriveni Alfa talasi. Kako je radio na
podruju elektrotehnike znao je da je idealno elektrino kolo ono sa najmanjim
otporom, ili impedansom, zato to najvie koristi svoju elektrinu energiju. Da li bi i
mozak radio efikasnije ako bi mu se smanjila impedansa? I da li njegova impedansa
moe da se smanji?
Hose je poeo sa upotrebom hipnoze da bi smirio misli svoje dece i otkrio je
neto to je mnogima izgledalo paradoksalno: ustanovio je da je mozak energetski
jai kad je manje aktivan. Na niim frekvencijama mozak je primao i skladitio vie
informacija. Sutinski problem je bio kako um odrati budnim na ovim
frekvencijama koje su vie povezane sa sanjarenjem i snom nego sa praktinom
aktivnou.
Hipnoza je omoguavala onu meru prijemivosti uma koju je Hose traio, a ne
onu vrstu nezavisne misli koja vodi razmiljanju o stvarima kako bi se one razumele.
Imati glavu punu zapamenih injenica nije dovoljno; takoe je neophodno i
razumevanje i shvatanje njihove sutine.
Hose je ubrzo napustio hipnozu i poeo da eksperimentie s vebama mentalnog
treninga kojima se umiruje mozak, ali tako da njegova budnost bude manje zavisna
nego u hipnozi. Smatrao je da bi to vodilo poboljanju pamenja kombinovanog sa
razumevanjem, a time i viim IQ postignuima.
Vebe iz kojih se razvila Kontrola uma zahtevale su oputenu usredsreenost i
jasnu mentalnu vizuelizaciju kao nain da se dostignu nii nivoi svesti. Kada su
dostignuti, ovi nivoi su se za uenje pokazali kao efikasniji od Beta nivoa. Dokaz su
bile znatno poboljane ocene njegove dece u trogodinjem periodu u kojem je Hose
nastavio sa usavravanjem svojih tehnika.
Hose je tada prvi put postigao izuzetno znaajan uspeh, to su druga istraivanja,
naroito ona sa bio povratnom spregom, do sada potvrdila. On je bio prvi koji je
dokazao da moemo nauiti da svesno funkcioniemo na Alfa i Teta modanim
frekvencijama.
Jo jedno i podjednako zapanjujue "prvi put" bilo je na vidiku.
Jedne veeri, Hoseova erka je ula u svoj "nivo" (da upotrebimo sadanju
terminologiju Kontrole uma), a Hose joj je postavljao pitanja u vezi sa predmetima
koje je uila. im bi odgovorila na jedno pitanje, on bi u mislima uobliio sledee.
To je bio uobiajeni postupak i do tada se ta veba nije razlikovala od stotine
prethodnih. Iznenada, postupak se izmenio. Ona je odgovorila na pitanje koje njen
otac jo nije postavio. Zatim na jo jedno. I jo jedno. Ona mu je itala misli!
To je bilo jo 1953. godine, kada je ESP6, postajala vaan predmet naunih
istraivanja, u velikoj meri zahvaljujui objavljenim radovima Dr. J. B. Rajna (Dr. J.
B. Rhine) sa Djuk Univerziteta. Hose je pismom obavestio Dr. Rajna da je obuio
svoju kerku da primenjuje ESP i primio je odgovor koji ga je razoarao. Dr. Rajn je
nagovestio da je devojka moda od poetka bila obdarena. Ukoliko devojku nisu
podvrgli ispitivanju pre poetka obuke ne postoji nain da se to dokae.
U meuvremenu, Hoseovi susedi su primetili da su se njegova deca izuzetno
popravila u koli. U poetku njegovih eksperimenata bili su oprezni i zabrinuti zbog
istraivanja nepoznatog koje je moda zatieno moima u koje je bolje ne uplitati
se. Meutim, uspeh oveka koji radi sa sopstvenom decom ne moe se zanemariti.
Da li bi Hose obuavao i njihovu decu?
Posle pisma Dr. Rajna bilo je to upravo ono to je Hoseu bilo potrebno. Ako se to
to je postigao s jednim detetom moe postii i sa drugom decom, dobio bi neku
vrstu ponovljivih eksperimenata koji su osnov za nauni metod.
U sledeih deset godina uvebao je tridesetdevetoro dece iz Lareda, ak i sa
boljim rezultatima jer je sa svakim detetom pomalo usavravao svoje tehnike. Tako
je postigao jo jedno "prvo": razvio je prvi metod u istoriji koji moe bilo koga
obuiti da koristi ESP, a za dokaz je imao 39 ponovljenih eksperimenata. Sada je
trebalo usavriti metod.
U sledee tri godine Hose je razvio kurs za obuku koja je danas standardna.
Zahteva samo 40 ili 48 asova i efikasna je i kod dece i kod odraslih. Do sada je
proverena u oko 500.0007 "eksperimenata", dakle u obimu ponovljivosti koji nijedan
nepristrasan naunik ne moe da omalovai.
Ove duge godine istraivanja finansirao je Hoseov sve razgranatiji posao sa
elektronikom. Nije bilo mogue dobiti nijedan univerzitetski, vladin ili fondacijski
kredit za takvo polje istraivanja. Danas je Organizacija Kontrole uma porodini
posao u usponu, sa profitom koji je uglavnom uloen u dalja istraivanja i za
podrku ubrzanom rastu. U svih pedeset drava SAD postoje predavai ili centri
Kontrole uma kao i u tridesetetiri8 zemlje izvan SAD.
Uz sav taj uspeh Hose nije postao slavna linost, guru ili duhovni voa sa
sledbenicima ili pristalicama. On je obian ovek jednostavnog ophoenja, sa jedva
primetnim meksikim akcentom u govoru. Snane je grae, zdepast, blagog lica koje
se lako i esto osmehuje.
6
10
Svako ko upita Hosea ta je za njega znaio uspeh, dobie odgovor u bujici pria
o uspesima. Nekoliko primera:
Bostonskom asopisu "Herald American" jedna ena je uputila pismo sa molbom
da pomognu njenom muu koga mue migrenske glavobolje. Novine su objavile
njeno pismo, a sledeeg dana jo jedno pismo u kome je neko drugi traio nain za
kontrolu takvih glavobolja.
Jedna lekarka je proitala ta pisma i napisala je da je i ona imala migrenske
glavobolje celog ivota. Otila je na Kontrolu uma i od tada se nisu ponovile. "I
verovali ili ne, sledee uvodno predavanje je bilo prepuno. Doao je izuzetno veliki
broj ljudi."
Drugi lekar, poznati psihijatar, savetuje sve svoje pacijente da se obue u
Kontroli uma jer im to omoguava da proniknu u sebe, to bi u nekim sluajevima
zahtevalo dvogodinju terapiju.
Cela jedna marketing kompanija je osnovana kao kooperativa. Osnivai su bili
diplomirani polaznici Kontrole uma koji su upotrebili ono to su nauili da bi
pronali nove proizvode i razvili naine za njihovo plasiranje. U treoj godini
poslovanja kompanija je imala osamnaest proizvoda na tritu.
oveku koji se bavio reklamom bilo je potrebno oko dva meseca da stvori
kampanju za nove klijente - to je prosek u njegovoj oblasti. Sada, pomou Kontrole
uma, osnovne ideje mu dolaze za dvadesetak minuta a preostali deo posla je gotov
za dve nedelje.
etrnaest igraa tima "Chicago White Sox" obuili su se u Kontroli uma. Svi
njihovi pojedinani proseci su se popravili, a mnogi u gotovo neverovatnoj meri.
Jednoj punijoj eni mu je predloio da proba Kontrolu uma jer su sve vrste
njenih dijeta bile bezuspene. Pristala je pod uslovom da i on ide. Za est nedelja
izgubila je devet kilograma; on je prestao da pui.
Profesor na farmaceutskom koledu obuava svoje studente u tehnikama
Kontrole uma. "Njihove ocene iz svih predmeta su bolje uz manje uenja, a oni su
oputeniji ... Svi ve znaju kako da koriste svoju imaginaciju. Ja samo podstiem
svoje studente da je jo vie koriste. Pokazujem im da imaginacija ima vrednost i da
u njoj postoji vid stvarnosti koju mogu koristiti."
Mada se Hose lako nasmei kada uje: "Hose, izmenio si mi ivot", osmeh mu
zakratko iezne kada kae: "Ne, to nisam uinio ja. Vi ste to uinili, va sopstveni
um."
Od sledeeg poglavlja, Hose e vam lino pokazati kako da upotrebite svoj um
da biste izmenili svoj ivot.
11
TREE POGLAVLJE
KAKO SE MEDITIRA
(Napomena: ova i ostala poglavlja zakljuno sa esnaestim iji je autor Hose Silva, mogu
vrlo lako biti neka od najvanijih koja ste ikad proitali. Hose e vas uiti osnovnim
elementima njegovog kursa: Silva Metod Kontrole Uma. Da biste imali potpunu korist od
itanja ovih poglavlja, obratite panju na nain kako treba da ih itate. O tome je bilo rei u
Uvodu.)
12
Da bismo preli iz Tete, nivoa sna, u Betu, budni nivo, moramo proi kroz Alfu gde
se esto zadrimo tokom naih ranih jutarnjih aktivnosti.
Ako tokom prve vebe ne osetite da se neto dogodilo, to jednostavno znai da
ste ranije vie puta bili u Alfi a da toga niste bili ba svesni. Jednostavno se opustite,
ne ispitujte to i nastavite sa vebama.
Iako ete biti u Alfi prilikom prvog pokuaja ukoliko se koncentriete, ipak e
vam biti potrebno sedam nedelja prakse da biste sili na nie nivoe Alfe, a zatim na
Tetu. Koristite metod brojanja od sto do jedan za jutarnje vebe tokom deset dana.
Zatim odbrojavajte samo od pedeset do jedan, od dvadesetpet do jedan, zatim od
deset do jedan i konano od pet do jedan, deset jutara za svako od ovih brojanja.
Za izlazak iz Alfa nivoa od samog poetka koristite samo jedan metod. To e
vam omoguiti vei stepen kontrole protiv spontanog izlaska.
Metod koji koristimo u Kontroli uma jeste da kaemo mentalno: "Dok
odbrojavam od 1 do 5 polako u izlaziti, biu potpuno budan i oseau se bolje
nego ranije. Jedan - dva - pripremi se da otvori oi - tri - otvori oi - etiri -pet oi su mi otvorene, potpuno sam budan, oseam se bolje nego ranije."
Uspostaviete dva rutinska postupka, jedan za ulazak u va nivo, drugi za izlazak
iz njega. Ako promenite postupak, moraete da nauite da koristite vau novu
verziju kao to ste nauili da koristite prvu. To je beskoristan posao.
Kada nauite da ujutru dostignete va nivo metodom od pet do jedan, spremni ste
da odete na va nivo u bilo koje doba dana koje izaberete. Sve to e vam biti
potrebno jeste deset ili petnaest slobodnih minuta. Poto ete na va nivo ulaziti iz
Bete pre nego iz laganog nivoa Alfe, bie neophodno malo dodatnih vebi.
Sedite na udobnu stolicu ili krevet sa bosim stopalima na podu. Pustite da vam
ruke slobodno lee u krilu. Ako vam vie odgovara sedite prekrtenih nogu, u lotos
poziciji. Drite glavu u ravnotei, ne dozvolite da padne. Sada se prvo usredsredite
na jedan deo tela, zatim na drugi, da biste ga svesno opustili. Ponite s levim
stopalom, zatim celom levom nogom, preite na desno stopalo i nastavite tako dok
ne stignete do grla, lica, oiju i konano do koe na glavi. Kada prvi put to uradite,
biete zapanjeni koliko je vae telo bilo napeto.
Sada izaberite taku na plafonu ili suprotnom zidu, na oko 45 stepeni iznad ravni
pogleda. Gledajte u tu taku dok ne osetite da su vam oni kapci oteali i pustite ih
da se zatvore. Ponite odbrojavanje od pedeset prema jedan. Radite to deset dana,
zatim od deset do jedan sledeih deset dana a od tada brojte od pet do jedan. Poto
ove vebe vie nee vaiti samo za jutra, uspostavite ustaljeni postupak meditiranja
dva ili tri puta dnevno, po petnaestak minuta.
A ta ete kada stignete na va nivo? O emu ete razmiljati?
Od samog poetka, od prvog trenutka kada stignete na va nivo meditacije,
vebajte vizuelizaciju. Ona je osnov Kontrole uma. to bolje nauite da
vizuelizirate, monije e biti vae iskustvo sa Kontrolom uma.
Pre svega treba napraviti orue za vizuelizaciju, mentalni ekran. On treba da
bude kao veliko bioskopsko platno, ali koje nee ispuniti potpuno vau mentalnu
13
viziju. Nemojte ga zamisliti iza vaih onih kapaka, ve oko dva metra ispred vas.
Sve ono na ta elite da se koncentriete projektovaete na ovom ekranu koji ete
kasnije moi da koristite i u druge svrhe.
Poto ste u svom umu stvorili ovaj ekran, projektujte na njemu neto poznato i
jednostavno, poput pomorande ili jabuke. Kad god uete u svoj nivo zadrite samo
jednu sliku; sledei put je moete promeniti. Usredsredite se na to da je predstavite
to vernije - u tri dimenzije, sa svim bojama i detaljima. Nemojte ni o emu drugom
razmiljati.
Kae se da je mozak kao pijani majmun; tetura se tamo-amo od jedne do druge
stvari. Iznenaujue je koliko malo vladamo svojim mozgom - uprkos tome to
ponekad obavi za nas vrlo lep posao, u drugim sluajevima nam radi iza lea:
izdajniki stvara glavobolju, povrh svega osip i ir. Mozak je izuzetno moan,
isuvie moan da bismo dozvolili da bude izvan kontrole. Kada nauimo da
upotrebimo um da bismo ga uvebali, radie za nas neke zapanjujue stvari, kao to
ete uskoro videti.
U meuvremenu, budite strpljivi s ovom jednostavnom vebom.
Upotrebljavajui svoj um, uvebavajte mozak da mirno ode na Alfu i da se posveti
iskljuivo tome da jednu sliku uini to jasnijom. U poetku, ako vam se nameu
neke druge misli, neno mu oprostite. Polako ih odstranite i vratite se nekom
bliskom predmetu. Nervoza ili napetost e vas izbaciti iz Alfe.
Ovo je dakle meditacija koja je u irokoj upotrebi u celom svetu. Ako radite
samo ovo i nita vie, doiveete ono to je Vilijam Vodsvort nazvao "Srena
smirenost due" i vie, dubok i trajan unutranji mir. Ovo e postati uzbudljivo
iskustvo kada dosegnete dublje nivoe uma; tada ete to prihvatiti kao normalno i
uzbuenje e nestati. Kada se to dogodi mnogi odustanu. Oni zaboravljaju da ovo
nije "izlet" koji je sam sebi svrha, ve prvi korak u neemu to vrlo lako moe
postati najvanije putovanje na koje su ikada krenuli.
14
ETVRTO POGLAVLJE
DINAMIKA MEDITACIJA
Pasivna meditacija o kojoj ste upravo itali (a nadam se da ete je ubrzo i
iskusiti) moe se postii i na druge naine. Umesto na vizuelnu sliku, moete se
koncentrisati na zvuk kao to je ommm... ili onnn... ili amennn..., iskazan naglas ili
mentalno, ili na oseaj sopstvenog disanja. Moete se usredsrediti na energetsku
taku svog tela ili na udarce bubnja i igru ili moete sluati zvune gregorijanske
korale dok posmatrate poznato izvoenje religijskog rituala. Svi ovi metodi kao i
neke njihove kombinacije dovee vas do smirenog meditativnog nivoa svesti.
Vie volim da vas tamo odvedem brojanjem unazad jer to na poetku zahteva
koncentraciju, a koncentracija je klju uspeha. Kada vie puta stignete na va nivo
ovim metodom, on e u vaoj svesti biti povezan sa uspenim rezultatima i proces e
se sve vie automatizovati.
Svaki uspean rezultat u Kontroli uma postaje ono to nazivamo "reperna taka" mi se svesno ili nesvesno vraamo na sopstveno iskustvo, ponavljamo ga, a zatim
odatle idemo dalje.
Kada dostignete meditativni nivo nije dovoljno tu ostati i ekati da se neto
dogodi. To je prijatno i smirujue i doprinosi dobrom zdravlju, ali to su skromna
dostignua u odnosu na ona koja su mogua. Idite dalje od ove pasivne meditacije,
uvebajte va um za organizovane dinamike aktivnosti - za koje je, kako verujem, i
stvoren - i rezultati e vas zapanjiti.
Ukazujem na ovo jer sada je trenutak da idemo dalje od tehnike pasivne
meditacije o kojoj ste upravo itali i da nauimo da dinamiki koristimo meditaciju
za reavanje nekih problema. Sada ete videti zbog ega je jednostavna veba
vizueliziranja jabuke na mentalnom ekranu, ili bilo ega to ste izabrali, toliko
vana.
Sada, pre nego to odete na va nivo, pomislite na neto prijatno - bez obzira
koliko trivijalno - to se dogodilo jue ili danas. Podsetite se na to, a zatim zaite
duboko u svoj nivo i ceo dogaaj projektujte na svoj mentalni ekran. Kakvi su bili
prizori, mirisi, zvukovi i vaa oseanja u tom trenutku? Svi detalji. Iznenadie vas
razlika koja postoji izmeu vaeg Beta i Alfa seanja na isti dogaaj. Razlika je
skoro ista kao i razlika izmeu rei "plivanje" i plivanja samog.
U emu je vrednost ovoga? Prvo, to je stepenik na putu ka neem veem, i drugo,
korisno je samo po sebi. Evo kako to moete upotrebiti:
Pomislite na neto to vam pripada - recimo na kljueve od kola koji nisu
izgubljeni, ali svakako bi ih trebalo malo potraiti da bi se otkrilo gde su. Da li su
ostali u kancelariji, u vaem depu ili u kolima? Ako niste sigurni, uite u va nivo,
setite se kada ste ih poslednji put imali u rukama i ponovo proivite taj trenutak.
Sada produite dalje u vremenu i nai ete ih ako su tamo gde ste ih ostavili. (Ako ih
15
16
vei deo onog to bi im inae pripalo. Ovo je uraeno u Beti a ne u Alfi ili Teti, a
verovatno ni u Delti. Moje istraivanje je to pokazalo.
Nikada ne preporuujem da se gubi vreme, ali ako ba morate to sebi da
dokaete, uite u va nivo i pokuajte da nekome prouzrokujete glavobolju. Ako to
vizuelizirate, slikovito koliko je neophodno da bi se bilo ta postiglo, dogodie se
jedan ili oba sledea sluaja: vi ete, a ne nameravana rtva, dobiti glavobolju, ili
ete izai iz Alfe.
Ovo nije odgovor na sva pitanja koja moete imati u vezi sa umnim
potencijalima dobra i zla. O tome e kasnije biti vie rei. Za sada izaberite dogaaj
koji reava neki problem, onaj koji elite i verujete da moe da se dogodi, a koji ete
pomou vebe koja sledi, nauiti da oekujete.
Evo ta treba uraditi:
Izaberite stvarni problem s kojim ste suoeni i koji se jo nije razreio. Za
ilustraciju, recimo da je va ef u poslednje vreme loe volje. Postoje tri koraka koja
morate napraviti kada stignete na va nivo:
Korak 1: Na vaem mentalnom ekranu podrobno oivite skoranji dogaaj koji je
u vezi sa problemom. Proivite ga za trenutak.
Korak 2: Ovaj prizor lagano sklonite sa ekrana udesno. Neka na ekran uplovi
drugi prizor koji e se dogoditi sutra. U ovom prizoru svi oko efa su veseli, a on je
upravo dobio dobre vesti. Sada je oigledno bolje raspoloen. Ako tano znate ta je
bio uzrok problema, vizuelizirajte reenje na delu. Vizuelizirajte ga podjednako
slikovito kao i problem.
Korak 3: Sada sklonite ovaj prizor sa ekrana udesno i zamenite ga drugim, s leve
strane. ef je sada srean, krajnje prijatan kao to znate da moe da bude. Doivite
ovaj prizor tako jasno kao da se zaista dogodio. Ostanite izvesno vreme u njemu,
osetite ga u potpunosti.
Sada, kada se odbroji do 5 biete potpuno budni i oseaete se bolje nego ranije.
Moete biti sigurni da ste svoje snage upravo pokrenuli u pravcu ostvarenja
dogaaja koji elite.
Da li e to uvek uspeti, stalno, bezuslovno?
Ne.
Meutim, evo ta ete doiveti ako budete istrajni: jedna od vaih prvih
meditacija za reavanje problema e uspeti. Kad uspe, ko moe rei da to nije bila
koincidencija? Najzad, i dogaaj koji ste izabrali morao je da bude dovoljno
verovatan da biste poverovali da moe da se ostvari. Zatim e uspeti i drugi i trei
put. "Koincidencije" e se nizati. Ako prestanete da radite vebe Kontrole uma bie
sve manje koincidencija. Vratite im se ponovo i koincidencije e se ponovo
umnoavati.
17
tavie, kako vaa vetina postepeno raste, primetiete da ete biti u stanju da
verujete i oekujete dogaaje koji su sve manje verovatni. Vremenom, uz praksu,
sve e vas vie zapanjivati rezultati koje postiete.
Rad na svakom problemu ponite s kratkim proivljavanjem najboljeg prethodog
uspeha. Kada se pojavi jo bolji uspeh odbacite prethodni i upotrebite bolji kao
repernu taku. Tako ete biti "sve bolji i bolji" - da upotrebimo izraz koji za sve nas
u Kontroli uma ima naroito bogato znaenje.
Tim Masters, student koleda i taksista u Fortliju, Nju Dersi, koristi za
meditaciju vreme izmeu vonji. Kada je lokalni posao slab, on na svoj mentalni
ekran stavlja reenje - osobu sa koferima koja eli da ide na Aerodrom Kenedi.
"Prvih nekoliko puta sam pokuavao i... nita. A onda se dogodilo - naiao je ovek
sa koferima koji ide na Aerodrom Kenedi. Sledei put sam stavio ovog oveka na
mentalni ekran, dobio onaj oseaj koji se dobija kada vam stvari idu od ruke i
pojavio se drugi ovek za Aerodrom Kenedi. Uspelo je! To je kao serija dobitaka
koja se ne prekida.
Pre nego to preemo na druge vebe i tehnike, dozvolite mi da ukaem na neto
to se verovatno i sami pitate: Zato prizore pomeramo na naem mentalnom ekranu
s leva nadesno? Na ovo pitanje u ovde samo da ukaem, jer e kasnije biti mnogo
vie rei o tome.
Moja istraivanja su pokazala da se na dubljim nivoima svesti protok vremena
osea kao kretanje s leva nadesno. Drugim reima, budunost opaamo s leve, a
prolost s nae desne strane. Privlai nas da u to uemo sada, ali postoje druge stvari
koje treba prethodno uraditi.
18
PETO POGLAVLJE
POBOLJANJE MEMORIJE
Tehnike memorisanja koje se ue u Kontroli uma mogu smanjiti nau potrebu za
korienjem telefonskih imenika i ostaviti izuzetno snaan utisak na nae prijatelje.
Ali, ako mi je neophodan neki broj telefona, potraiu ga. Moda neki od
diplomiranih polaznika Kontrole uma zaista koriste svoju vetinu za pamenje
telefonskih brojeva, ali kao to sam rekao u prethodnom poglavlju, da bi neto
funkcionisalo vana je elja, a moja elja da pamtim telefonske brojeve nije nimalo
jaka. Kada bih morao da proem ceo grad kad god mi je potreban neki telefonski
broj, elja bi se pojavila.
U sutini nema smisla koristiti tehnike Kontrole uma radi neega to nije vano,
zbog trilogije: elja, verovanje i oekivanje. Koliko je meu nama onih koji imaju
pamenje efikasno u meri u kojoj bi eleli? Vae se moda ve popravlja na
neoekivan nain ako ste ovladali tehnikama opisanim u prethodna dva poglavlja.
Vaa nova sposobnost da vizuelizirate i oivite prole dogaaje dok ste u Alfi ima
odreenu prevlast nad Betom, tako da va um moe za vas da radi na neki novi
nain bez posebnog napora. Ipak, i tu ima prostora za poboljanje.
Na asovima Kontrole uma sreemo se s posebnom vebom vizuelizacije. U
ovoj vebi predava ispisuje na tabli brojeve od jedan do trideset, zatim polaznici
izvikuju imena predmeta - grudva snega, klizaljka, ep za uvo - to god im padne na
pamet. Svaku re ispisuje pored odreenog broja, okree se od table i navodi ih po
redosledu; polaznici izgovaraju bilo koju od tih rei, a predava daje odgovarajui
broj.
To nije vaarski trik, ve lekcija iz vizuelizacije. Predava je ve memorisao re
uz svaki broj; tako svaki broj izaziva vizuelnu sliku sebi odgovarajue rei; ove slike
nazivamo "memorijske kuke". Kada polaznik izgovori re, predava je na upadljiv
ili matovit nain zdruuje sa slikom koju je povezao s brojem uz tu re.
Memorijska kuka za broj deset je "tas"; ako polaznik predloi "grudvu snega" kao
desetu re, slika koja proizilazi moe biti grudva snega na jednom tasu vage. Ovo
nije teko za um koji je uvebao vizuelizaciju.
Polaznici poinju da ue Memorijske kuke na svom nivou dok ih predava
lagano ponavlja. Kasnije, kada se potrude da ih zapamte u Beti, posao je laki, jer im
rei izgledaju poznate.
U ovoj knjizi moram da izostavim memorijske kuke jer bi suvie vremena i
prostora bilo potrebno da biste ih nauili. Ve raspolaete monom tehnikom da
istovremeno poboljate vau vizuelizaciju i memoriju: mentalni ekran.
Sve to verujete da ste zaboravili povezano je s nekim dogaajem - ako je to ime,
dogaaj je vreme kada ste ga uli ili proitali. Sve to je potrebno da uradite kada
19
20
21
22
ESTO POGLAVLJE
BRZO UENJE
Kada nauite tehnike pamenja iz prethodnog poglavlja ve ste dosta odmakli na
putu ka Brzom uenju. Ukratko, evo kako ete napredovati. Nauiete da uete u
nivo meditacije, a zatim ete na tom nivou stvoriti mentalni ekran koji se koristi u
razliite svrhe. Jedna od njih je da dobavite podatke. Zatim ete, kao preicu, nauiti
tehniku tri prsta, da biste se, izmeu ostalog, trenutno neega setili. Kada ovo
postignete, biete spremni da stiete informacije na nove naine koji e olakati
seanje. Podjednako je vano da ovi novi naini uenja nee samo olakati seanje
nego e istovremeno ubrzati i produbiti vae razumevanje onoga to uite.
Postoje dve tehnike uenja; ponimo sa jednostavnijom, to ne znai da je laka.
Kada potpuno ovladate tehnikom tri prsta tako da moete trenutno dostii svoj
nivo i na njemu svesno delovati, moete se njome koristiti dok sluate predavanje ili
itate knjigu. Ovo e izuzetno unaprediti koncentraciju, a informacija e se jasnije
utisnuti. Kasnije, lake ete je se setiti na Beta nivou, a jo lake ako ste u Alfa
nivou. Student koji polae pismeni ispit sa skupljena tri prsta gotovo da moe da
vidi knjigu iz koje je uio ili da uje svog profesora kako govori lekciju na asu.
Druga tehnika nije tako jednostavna, ali za nju ete biti ranije spremni tokom
vebanja Kontrole uma. Ona ima svu efikasnost uenja na Alfa nivou kao i dodatno
pojaanje uenja u Beti. Za ovu tehniku bie vam potreban kasetofon.
Pretpostavimo da treba da nauite sloeno poglavlje iz nekog udbenika; nije
dovoljno samo da ga zapamtite ve i da ga razumete. Na prvom koraku, nemojte
ulaziti u Alfu, ve ostanite na spoljanjem svesnom, Beta nivou. Glasno proitajte
poglavlje u kasetofon. Zatim uite u va nivo, pustite kasetofon i koncentriite se na
sopstveni glas koji govori o materiji.
U poetnom stadijumu Kontrole uma, naroito ako niste dovoljno naviknuti na
kasetofon koji upotrebljavate, moe vam se desiti da skliznete u Betu kada pritisnete
dugme za reprodukciju i osetite da vam zvuk sa trake oteava povratak na Alfa nivo.
Za vreme za koje vam je potrebno da ponovo uete u Alfu propustiete deo ili celu
lekciju. to se vie veba, mogunost da se ovo dogodi je manja. Evo nekoliko
saveta:
Uite u va nivo ve drei prst na dugmetu magnetofona. To e vam omoguiti
da ne morate da ga traite otvorenih oiju.
Neka vam neko drugi pritisne dugme za reprodukciju kada mu date znak.
Upotrebite tehniku tri prsta da ubrzate va ponovni ulazak u Alfu.
Problem moe izgledati ozbiljniji nego to jeste. U stvari, ovo moe biti znak
vaeg napretka. Vebom, Alfa nivo se sam po sebi osea drugaije. Sve vie e se
23
doivljavati kao Beta, jer ete uiti da ga svesno upotrebljavate. Biti sasvim budan s
punom svesnom aktivnou dok ste u Alfi, posebno je svojstvo Kontrole uma.
Kada tokom daljeg vebanja povratite oseaj koji ste ranije imali dok ste bili u
Alfi, vi zapravo zalazite u dublji, moda Teta nivo. Na asovima Kontrole uma esto
sam viao polaznike kako na dubokom nivou stvarno rade otvorenih oiju, potpuno
budni kao to ste vi sada, jasno govore, postavljaju pitanja i daju odgovore, priaju
viceve.
Vratimo se na snimanje: radi dodatnog pojaanja efekta, pustite da proe neko
vreme, nekoliko dana ako je mogue, zatim ponovo proitajte materiju na Beta
nivou i sasluajte reprodukciju u Alfi. Sada ete informaciju potpuno usvojiti.
Ako uei Kontrolu uma iz ove knjige radite sa drugima, moete razmeniti kasete
i napraviti "podelu rada" da biste utedeli vreme. Ovo je u redu, iako postoji mala
prednost ako se slua sopstveni glas.
Brzo uenje i tehnika tri prsta pokazali su se kao vrlo znaajne tehnike za utedu
vremena kod polaznika Kontrole uma na mnogim poljima - u prodaji (naroito kod
prodaje osiguranja), na studijama, poduavanju, pravima, glumi, da nabrojimo samo
neke.
Uspeni kanadski agent za ivotno osiguranje vie ne razdrauje svoje klijente
prevrui papire po svojoj torbi da bi naao odgovore na njihova pitanja o sloenim
problemima imovnog stanja i poreza. Zahvaljujui brzom uenju i tehnici tri prsta
izuzetno veliki obim sreenih podataka koji su mu potrebni nalazi mu se na vrhu
jezika.
Advokat iz Detroita se "oslobodio" zabeleki dok ukratko izlae sloen sluaj
poroti. On snima svoje izlaganje i slua ga u Alfi prethodne noi i ponovo rano
sledeeg jutra. Kasnije, dok pun samopouzdanja stoji pred porotnicima, komunicira
s njima umirujuim pogledom. Ishod je da govori mnogo ubedljivije nego da je
gledao u beleke, a ta radi s tri prsta leve ruke niko ne primeuje.
Zabavlja iz njujorkog nonog kluba menja svoj program svakog dana; on
"komentarie" vesti. Sat pre nastupa slua traku sa svojim glasom i spreman je za
dvadeset minuta izuzetnog "spontanog" humora. "Nekada sam drao paleve
nadajui se najboljem. Sada skupim tri prsta i znam ta e se desiti - puno smeha."
Brzo uenje i tehnika tri prsta su naravno idealni za studente - to je jedan od
razloga zbog kojih se Kontrola uma dosada poduavala u dvadesetetiri koleda i
univerziteta, esnaest srednjih i osam osnovnih kola. Zahvaljujui ovim tehnikama
hiljade studenata provodi manje vremena uei, a vie naue.
24
SEDMO POGLAVLJE
KREATIVAN SAN
Koliko smo slobodni dok sanjamo! Vremenske prepreke, ogranienja prostora,
zakoni logike, prinude svesti - sve je izbrisano i mi smo bogovi sopstvenih prolaznih
kreacija. Poto je ono to stvaramo samo nae, Frojd je najvei znaaj dao naim
snovima. Kao da je eleo da kae: "Ako shvatite ono to ovek sanja, shvatiete i
samog oveka."
I mi, u Kontroli uma vrlo ozbiljno shvatamo snove, ali na drugaiji nain, jer
uimo da upotrebljavamo um na razliite naine. Frojd se bavio snovima koji
nastaju spontano. Kontrola uma se njima ne bavi. Nas zanima namerno stvaranje
snova da bismo reili odreene probleme. Zbog toga to unapred programiramo
sadraj, tumaimo snove drugaije i sa spektakularnim rezultatima. Iako ovo
ograniava spontanost naih preivljavanja tokom sna, postiemo znaajnu slobodu:
vie upravljamo sopstvenim ivotom.
Kada tumaimo san koji smo prethodno programirali, uz uvid u patologiju nae
psihe, nalazimo i reenja za svakodnevne probleme.
Postoje tri koraka do Kontrole snova, koju mi predajemo, a svi podrazumevaju
meditativni nivo uma.
Prvi je da nauimo da se setimo sna. Mnogi kau: "Ja uopte ne sanjam", ali to
nikada nije tano. Mi se moda ne seamo naih snova, ali svi sanjamo! Oduzmimo
sebi snove i za nekoliko dana mentalne i emocionalne nevolje su na pomolu.
Jo 1949. godine, kada sam poeo da istraujem moguu upotrebu snova u
reavanju problema, uopte nisam bio siguran ta u pronai. uo sam, kao i vi
verovatno, mnoge prie o predskazivanjima dogaaja u snovima. Cezara su, kao to
znamo, u snu upozorili na "Martovske ide", i to na sam dan ubistva. I Abrahamu
Linkolnu je u snu predskazano njegovo ubistvo. Ako su ti snovi, kao i mnogi slini,
bili neponovljive sluajnosti, onda sam gubio vreme.
U jednom trenutku obuzelo me je snano uverenje da u stvari gubim vreme.
Izuavao sam psihologiju - Frojda, Adlera, Junga - oko etiri godine i poelo je da
mi se ini da to je vie prouavam, manje znam. Bilo je oko dva sata ujutru kada
sam bacio knjigu na pod i legao da spavam sa odlukom da vie ne gubim vreme na
beskorisne projekte kao to je izuavanje velikana psihologije koji se ak
meusobno nisu slagali. Od sada u se baviti samo svojom elektronikom;
zapostavljao sam je i ponestalo je novca.
Otprilike dva sata kasnije probudio me je san. To nije bila serija dogaaja, kao
to se u veini snova deava, nego samo svetlost. Podruje moje vizije iz sna bilo je
ispunjeno podnevnom sunanom svetlou, zlatnom, jarkom. Otvorio sam oi - u
mojoj sobi bio je mrak. Zatvorio sam oi i opet video svetlo. Ovo sam ponovio
nekoliko puta: otvorim oi, mrano; zatvorim oi, svetlo. Treeg ili etvrtog puta,
25
kada su mi oi bile zatvorene, video sam tri broja: 3 - 7 - 3; onda jo jedan skup
brojeva: 3 - 4 - 3. I sledei put prvi skup brojeva se ponovio a posle toga i drugi.
Manje me je zanimala serija od est brojeva nego svetlo koje je postepeno poelo
da bledi i nestaje. Pitao sam se da nije mom ivotu doao kraj, kao elektrinoj
sijalici, u iznenadnom blesku. Kada sam shvatio da ne umirem, poeleo sam da
vratim svetlo i da ga prouim. Promenio sam disanje, poloaj u krevetu, nivo svesti,
ali nita nije vredelo. Svetlo je i dalje bledelo. Sve ukupno, svetlo je trajalo oko pet
minuta.
Moda su brojevi imali neko znaenje? Ostatak noi leao sam budan
pokuavajui da se setim telefonskih brojeva, adresa, brojeva dozvola - bilo ega to
bi tim brojevima dalo znaenje.
Danas imam efikasan nain za odgonetanje znaenja snova, ali tada sam jo uvek
bio u poetnoj fazi istraivanja. Sledeeg dana, veoma umoran posle samo dva sata
spavanja, i dalje sam pokuavao da poveem brojeve sa neim to sam ve znao.
Sada moram da nabrojim neke obine dogaaje koji su doveli do otkrivanja
misterije a tako i do znaajnog dela kursa Kontrole uma.
Petnaest minuta pre zatvaranja moje radnje, doao mi je prijatelj i predloio da
odemo negde na kafu. Dok me je ekao, dola je moja ena i rekla: "Kad ve izlazi
na kafu, to ne svratite na meksiku stranu i ne uzmete mi malo alkohola?" Blizu
mosta postojala je radnja u kojoj je alkohol bio jeftiniji.
Putem sam prijatelju ispriao san i tada mi je na pamet pala ideja: moda je to to
sam video u snu broj lutrijskog tiketa? Provezli smo se pored sedita meksike
lutrije, ali radno vreme je isteklo i roletne su ve bile sputene. Nije vano, ionako je
to bila luckasta ideja, i odvezli smo se jo jedan blok da kupimo alkohol za moju
enu.
Dok je prodava pakovao alkohol, prijatelj me je pozvao s drugog kraja
prodavnice: "Koji ono bee broj koji si traio?"
"Tri - sedam - tri, tri - etiri - tri", rekoh.
"Doi da vidi".
Tu je bila polovina loza sa brojem 3 - 4 - 3.
Po celom Meksiku svaka od stotine hiljada prodavnica kao to je ova mala
radnja, dobija lozove sa ista tri prva broja svakog meseca. Ova prodavnica je jedina
u celoj zemlji prodavala broj 343. Broj 373 je prodat u Meksiko Sitiju.
Nekoliko nedelja kasnije saznao sam da je moja polovina loza, prvog koji sam
ikada kupio, izvukla 10.000 dolara koji su mi bili preko potrebni. Onako ushien,
pogledao sam ovom poklonjenom konju paljivo u zube a ono to sam naao bilo je
mnogo znaajnije od samog poklona! Bio je to temelj vrstog uverenja da moja
prouavanja imaju vrednost. Nekako sam uspostavio kontakt sa Viom
Inteligencijom. Moda sam i mnogo puta ranije ostvarivao kontakt, a da nisam znao;
ovoga puta sam to znao.
26
27
zapamtim jedan san. Zapamtiu ga." Sada poite na spavanje sa olovkom i papirom
pored kreveta. Kada se probudite, bilo u toku noi ili ujutru, zapiite ono to ste
zapamtili od sna. Vebajte to iz noi u no i vae seanje e biti sve jasnije i
potpunije. Kada budete zadovoljni stepenom usavrenosti vae vetine, spremni ste
za drugi korak:
Za vreme meditacije, pre nego to poete na spavanje, razmotrite problem koji je
mogue reiti uz informaciju ili savet. Budite sigurni da vam je zaista stalo da ga
reite; glupa pitanja izazivaju glupe odgovore. Sada se programirajte sledeim
reima: "elim da imam san koji e sadravati informaciju kako da reim problem
koji imam na umu. Sanjau takav san, zapamtiu ga i razumeti."
Kada se probudite tokom noi ili ujutru, ispitajte san kojeg se najjasnije seate i
potraite njegovo znaenje.
Kao to sam ranije napomenuo, na metod tumaenja snova mora biti razliit od
frojdovskog zato to mi namerno stvaramo snove. Stoga, ako poznajete Frojdov
nain tumaenja snova, zaboravite ga za svrhe Kontrole uma.
Zamislite ta bi Frojd izvukao iz ovog sna: ovek u dungli opkoljen je
divljacima koji mu se pretei pribliavaju; njihova koplja se diu i sputaju. Svako
koplje ima rupu pri vrhu. Kada se probudio, shvatio je san kao odgovor na problem
koji je imao: kako da napravi mainu za ivenje. Mogao je postii da se igla die i
sputa, ali ne i da ije - sve dok mu san nije rekao da stavi otvor pri vrhu. ovek se
zvao Elias Houv i izumeo je prvu upotrebljivu mainu za ivenje.
Jedan polaznik Kontrole uma smatra da mu je upravo metod Kontrole snova
spasao ivot. Vee pred sedmodnevno putovanje motorom programirao je san tako
da ga upozori na bilo koju opasnost s kojom se moe suoiti. Veina prethodnih
duih putovanja bila je obeleena malim neugodnostima - jednom se ispumpala
guma, drugi put je bilo prljavtine u gorivu, a na poslednjem putovanju neoekivano
je pao sneg.
Sanjao je da se nalazi u kui svoga prijatelja. Za veerom su ga posluili inijom
prepunom sirove boranije dok su svi ostali uivali u ukusnom ki-lorenu. Da li je to
znailo da na putu treba da izbegava da jede sirovu boraniju? S obzirom da nije
voleo boraniju, a naroito ne sirovu, nije od toga postojala opasnost. Da li je to
znailo da vie nije dobrodoao u kui svog prijatelja? Ne, bio je siguran u njihovo
prijateljstvo; sem toga to nije imalo nikakve veze sa njegovim putovanjem motorom.
Dva dana kasnije, u zoru, urio je njujorkim autoputem. Bilo je lepo jutro,
autoput je bio u odlinom stanju i nije bilo drugih vozila sem jednog malog kamiona
ispred njega.
Kada se pribliio kamionu primetio je da je natovaren mericama boranije.
Priseajui se sna, usporio je sa 65 na 25 milja na sat; tada, dok je prolazio kroz
zavoj brzinom od 15 milja na sat, zadnji toak je proklizao u krivini - na boraniji
koja se prosula iz kamiona! Pri veoj brzini ovo proklizavanje bi bilo ozbiljno,
verovatno fatalno.
28
Samo vi moete protumaili snove koje ste odluili da sanjate. Ako se valjano
unapred samoprogramirate da razumete vae snove, naslutiete njihovo znaenje.
Slutnja je obino nain na koji naa bezglasna podsvest komunicira sa nama.
Vebom ete imati sve vie poverenja u te programirane "slutnje".
Rei koje sam vam preporuio da upotrebite za samoprogramiranje su one koje
se koriste na asovima Kontrole uma. I druge rei e biti delotvorne, ali ako ikada
budete pohaali kurs Kontrole uma, biete ve unapred pripremljeni i imaete
bogatije iskustvo ako ste prethodno ve ugradili tane rei dok ste u Alfi.
Ako budete strpljivi s Kontrolom snova i ako budete vebali, otkriete jedan od
neprocenjivih mentalnih izvora. Prirodno, neete oekivati da postanete jedan od
dobitnika na lutriji; u prirodi lutrije je vrlo mali broj dobitnika, ali je u prirodi ivota
da svako moe dobiti mnogo vie no to lutrija moe da ponudi.
29
OSMO POGLAVLJE
30
31
je skoro potpuno nestao od njegove smrti 1926. godine. Da je ovaj metod bio
komplikovan tako da je samo mali broj specijalista mogao da naui kako se koristi,
moda bi preiveo i do danas bio u upotrebi. Meutim, to je jednostavan metod.
Svako moe da ga naui. Njegova sutina je u Kontroli uma.
Dva su osnovna principa:
1. U jednom trenutku moemo misliti samo o jednoj stvari, i
2. Kada se koncentriemo na misao, ona postaje stvarnost jer je nae telo pretvara
u akciju.
Imajui to u vidu, ako elite da pokrenete procese izleenja vaeg tela koji su
moda blokirani negativnim mislima (svesno ili nesvesno), samo ponavljajte
dvadeset puta uzastopce: "Svakog dana, u svakom pogledu, sve mi je bolje i bolje."
Radite to dva puta dnevno i vi ve koristite Kueov metod.
Poto su moja istraivanja pokazala da je uinak rei uveliko pojaan na
meditativnim nivoima svesti, izvrio sam odreeno prilagoavanje ovog metoda. Na
Alfa i Teta nivou govorimo sledee: "Svakog dana, u svakom pogledu, ja sam sve
bolji, bolji i bolji." Ovo kaemo samo jednom za vreme meditacije. Takoe kaemo
i: "Negativne misli i negativne sugestije nemaju nikakvog uticaja na mene na bilo
kom nivou uma", takoe pod uticajem Dr. Kuea.
Samo ove dve reenice proizvele su upeatljiv broj konkretnih rezultata. Veoma
je zanimljivo iskustvo jednog vojnika koga su iznenada poslali u Indokinu, odmah
posle prvog dana kursa Kontrole uma. On je zapamtio kako da meditira i zapamtio
je ove dve reenice.
Dodeljen je jedinici u kojoj je narednik bio alkoholiar estokog temperamenta i
koji je novajliju izdvojio da bi ga posebno maltretirao. Za nekoliko nedelja vojnika
su nou poeli da bude napadi kalja, a zatim i astme koju nikada pre nije imao.
Iscrpno medicinsko istraivanje pokazalo je da je bio potpuno zdrav. Istovremeno se
sve vie zamarao; poeo je sve loije da obavlja svoje zadatke, tako da je privlaio
sve neprijatniju panju svog narednika.
Ostali u njegovoj jedinici odali su se drogi, a on se okrenuo Kontroli uma i ovim
dvema reenicama. Sreom, bio je u mogunosti da meditira tri puta dnevno.
"Za tri dana bio sam potpuno imun na narednika. Radio bih ono to je naredio, ali
nita to bi rekao nije me doticalo. U roku od nedelju dana prestao sam da kaljem a
moja astma je nestala."
Da mi je ovo rekao neko ko je zavrio kurs Kontrole uma bio bih zadovoljan, kao
to sam to uvek kod uspenih sluajeva, ali ne bih bio impresioniran. U Kontroli
uma brojne su tehnike samoizleenja snanijeg dejstva i u sledeim poglavljima
pomoi u vam da ih nauite. Ono to iskustvo ovog oveka ini posebno
zanimljivim jeste da on nije poznavao nijednu od ovih tehnika, ve je koristio samo
dve reenice koje je nauio prvog dana kursa.
Rei su zadivljujue mone ak i na mnogo dubljim nivoima uma od onih koje
upotrebljavamo u Kontroli uma. Medicinska sestra anestetiar (i predava Kontrole
uma) u Oklahomi, gospoa Din Mejbri, upotrebljava ovo znanje da pomogne
32
33
DEVETO POGLAVLJE
MO IMAGINACIJE
Da bi snaga volje stigla do svog cilja, potrebno je da prvo savlada neprijatelja.
Ona pokuava da bude vrsta, i kao i mnogi koji to pokuavaju, postaje meka kao
pena od laga kada stvari ne idu kako treba. Postoji umereniji, laki nain da se
otklone loe navike - imaginacija. Imaginacija direktno grabi ka cilju; ona postie
sve to eli.
Zbog toga sam u ranijim poglavljima toliko insistirao na vaem izuavanju
slikovite i jasne vizuelizacije na dubokim nivoima svesti. Ako svoju imaginaciju
podstaknete verovanjem, eljom i oekivanjem, i ako je nauite da vizuelizira vae
ciljeve tako da ih vidite, oseate, ujete, okusite i dodirnete, postii ete ono to
elite.
"Kada se sukobe snaga volje i imaginacija, imaginacija uvek pobeuje", pisao je
Emil Kue.
Ako samo mislite da elite da se oslobodite neke loe navike, verovatno se
zavaravate. Da ste zaista eleli da je se oslobodite, ona bi nestala sama po sebi. Ono
to bi trebalo da elite vie od samog uklanjanja loe navike jeste dobrobit koju
postiete njenim uklanjanjem. Kada nauite da dovoljno snano elite tu dobrobit,
oslobodiete se "neeljene" navike.
Ako razmiljate o svojoj navici i samo vrsto reavate da je se oslobodite, to vas
moe jo jae vezati za nju. To pomalo lii na vrstu reenost da zaspite; ona sama
je dovoljna da vas odri budnim.
Da vidimo sada ta se moe uiniti da sve ovo okrenete u svoju korist. Kao
primer uzeu dve navike koje oni koji su pohaali Kontrolu uma najuspenije
prevazilaze: prekomerno uzimanje hrane i puenje.
Ako elite da smanjite teinu, prvi korak je pronalaenje uzroka problema na
spoljanjem nivou.
Da li je va problem preveliko uzimanje hrane, nedovoljna fizika aktivnost, ili
oboje?
Vrlo je mogue da va problem nije prekomerno uzimanje hrane ve nepravilna
ishrana. Dijeta koja podrazumeva uzimanje prikladnije hrane za vae pojedinane
potrebe, mogla bi biti reenje. Va doktor bi to trebalo da zna.
Zato elite da oslabite? Da li ste toliko gojazni da vam je zdravlje narueno ili
samo smatrate da biste vitkiji bili privlaniji? Oba sluaja su dobar razlog za
mravljenje, ali morate unapred znati ta mravljenjem elite da postignete.
Ako ve imate pravilno usklaenu ishranu u skromnim koliinama, ako vebate
koliko stvarno moete i samo ste malo puniji, moj bi savet bio - ukoliko va lekar ne
kae suprotno - da se pomirite s tim. Ja inim isto. Alternativa predstavlja jedno
34
nepotrebno naruavanje sklada. Sem toga, verovatno u vaem ivotu postoje vei
problemi i vanije situacije oko kojih treba da angaujete svoju Kontrolu uma.
Ako ste sigurni da zaista elite da izgubite na teini a znate zato, va sledei
korak jeste analiziranje svih dobrobiti koje ete postii - ne uoptenih kao na primer
"izgledau bolje", ve konkretnih koje, ako je mogue, ukljuuju svih pet ula.
Primeri:
Vid: Naite svoju fotografiju na kojoj ste vitki koliko biste sada eleli da budete.
Dodir: Zamislite kako e vam, kada ponovo budete vitki, ruke, bedra i stomak
biti glatki kada ih dodirnete.
Ukus: Zamislite ukuse hrane koja e biti zastupljena u vaoj novoj dijeti.
Miris: Zamislite miris hrane koju ete jesti.
Sluh: Zamislite ta e oni do ijeg vam je miljenja stalo rei o vaem uspenom
smanjenju teine.
Ni svih pet ula nije dovoljno za potpunu vizuelizaciju. Emocije su takoe vane.
Zamislite kako ete biti puni poleta i pouzdanja kada budete vitki koliko elite.
Imajui sve ovo vrsto na umu, uite u va nivo. Stvorite mentalni ekran i
vizuelizirajte se kakvi ste sada. Neka ta slika zatim nestane, a s leve strane (koja
predstavlja budunost) neka se na ekranu pojavi vaa slika (moda stara fotografija)
na kojoj izgledate kako biste na kraju eleli i kakvi ete biti kada dijeta uspe.
Dok u mislima posmatrate svoj novi izgled, unesite se i zamislite, sa to veim
brojem detalja, kakav je oseaj biti tako vitak. Kakav e biti oseaj kada se sagnete
da veete pertle na cipelama? Kakav kada se penjete uz stepenice? Kakav kada
obuete odeu koja vam je sada pretesna? Kakav kada etate plaom u kupaem
kostimu? Ne urite i osetite sve ovo. Osetite sa svih pet ula, jedno po jedno, kao to
je ve objanjeno. ta ete oseati prema samom sebi zato to ste postigli ovaj cilj?
Sada, u mislima proite vau novu dijetu - ne samo ta ete jesti, ve i koliko odaberite i neku grickalicu izmeu obroka, sveu argarepu ili neto slino. Recite
sebi da je ovo prava koliina hrane potrebna vaem organizmu i da neete imati
bolove izazvane glau kao opomenu da vam treba jo.
Ovo je kraj vaeg meditiranja. Ponavljajte ga dva puta dnevno.
Pazite da se nijednom u toku meditacije ne pojave slike ili misli o hrani koju ne
bi trebalo da jedete. Jedete je suvie jer je volite; i sama pomisao na nju vau
imaginaciju e odvui u neeljenom pravcu.
Sledee rei holivudske glumice Aleksis Smit bile su citirane u asopisu
"Mercury News" iz San Hosea (13. oktobra 1974.): "Pozitivan stav daje vrlo dobre
rezultate u dijeti mravljenja. Nikada nemojte ni pomisliti na ono ega se odriete,
ve se usredsredite na ono to dobijate." esto joj govore da mnogo bolje izgleda
sada nego u filmovima snimljenim za Vorner Braders koji se tek sada prikazuju na
TV. Ona mnogo pripisuje Kontroli uma. Navode se njene rei: "Velika razlika je u
tome to sam sada psiholoki i emocionalno smirenija i vie upravljam sama
sobom."
35
36
Prosean gubitak teine bio je na nivou onog koji bi postigli da su koristili jedan
od uspenijih kurseva za smanjenje teine. I sama Karolina je godinu i po dana bila
predava na jednom takvom kursu, a bila je i asistent direktora ishrane u vedskom
medicinskom centru u Denveru - ona poznaje pravilnu ishranu i odravanje teine.
Ona planira da nastavi sa ovim seminarem i da otpone s drugim, za puae.
Puenje je toliko ozbiljna navika da je, ako ste pua, upravo sada vreme da
postanete bivi pua. Kao i kod smanjenja teine, ovo emo raditi laganim tempom,
dajui vaem telu dovoljno vremena da naui da se pokorava potpuno novoj vrsti
uputstava vaeg uma.
Nema potrebe da na spoljanjem nivou preispitujemo zato bi trebalo da
prestanete s puenjem; melanholini razlozi su dovoljno poznati. Ono to vam je
neophodno jeste spisak dobrobiti koje ete kasnije uiniti toliko jasnim da ete zaista
eleti da prestanete s puenjem.
Biete mnogo vitalniji; vaa fizika ula bie izotrenija; punije ete oseati
ivot. Vi znate bolje od mene, nepuaa, ta ete postii.
Uite u va nivo da biste se, na vaem mentalnom ekranu, videli u situaciji u
kojoj uobiajeno palite svoju prvu cigaretu u toku dana. Vizuelizirajte se, sasvim
oputeno, od tog trenutka pa do isteka jednog sata, kako radite sve ono to inae
radite, izuzev puenja. Ako je, na primer, 7:30 do 8:30 ujutru, kaite sebi: "Sada
jesam i ostau bivi pua od 7:30 do 8:30 asova. Uivam u tome to sam bivi
pua u toku ovog sata. To je lako i ja sam se na to navikao."
Nastavite ovu vebu sve do trenutka kada ste na spoljanjem nivou zaista
potpuno smireni u svom prvom satu nezavisnosti od cigareta. Sada je na redu sledei
sat, pa trei, i tako dalje. Neka to ide polako - preterana urba moe vas dovesti do
kanjavanja tela, to nije u redu poto je prvo va um, a ne vae telo, stvorio tu
naviku. Dozvolite vaem umu da putem imaginacije obavi posao.
Nekoliko saveta kako da ubrzate dolazak dana kada ete biti potpuno osloboeni
jedne rune navike:
esto menjajte vrstu cigareta koje puite. U vreme dok jo niste postali bivi
pua, kad god posegnete za cigaretom, zapitajte se: "Da li sada zaista elim ovu
cigaretu?" Sa iznenaujuom uestalou javlja se odgovor: Ne. Saekajte dok je
zaista ne poelite.
Ako vas telo uznemiri oitom "potrebom" za puenjem u toku vaih osloboenih
asova, duboko udahnite vazduh, skupite tri prsta i - upotrebljavajui iste rei koje
koristite za vreme meditacije - podsetite se da ste sada nepua i da ete to ostati
tokom celog sata.
U postupku odvikavanja od puenja moete dodati i druge tehnike ovom
osnovnom metodu. Jedan ovek iz Omahe koji je osam godina puio kutiju i po
37
cigareta dnevno, vizuelizirao je u Alfi sve cigarete koje je ikada popuio - veliku
gomilu cigareta. Zatim ih je sve stavio u pe i zapalio.
Posle toga vizuelizirao je sve cigarete koje bi popuio ukoliko ne bi prestao da
pui - jo jednu veliku gomilu cigareta - i sve ih je radosno zapalio u pei. Poto je
do tada esto prestajao s puenjem, ovoga puta je, posle samo jedne meditacije
zauvek prestao da pui. Nije udeo za cigaretom, nije prekomerno jeo, nije imao
nikakve sporedne posledice.
Naalost, ne mogu da se pohvalim da su rezultati kod puenja toliko dobri kao
kod smanjenja teine. Ipak, znam da je veliki broj ljudi koji su pohaali Kontrolu
uma prestao da pui, a mnogi su smanjili broj popuenih cigareta; to je dovoljno da
bilo kog puaa podstakne da upotrebi Kontrolu uma da bi se oslobodio ove navike.
38
POGLAVLJE DESET
39
Prvi je da - na Beta nivou - osetimo kako postajemo osoba koja voli i prata i da
ljubav smatramo ciljem za sebe. Ovo e verovatno zahtevati prilino podrobno
mentalno proiavanje (pogledati osmo poglavlje).
Drugi korak - uite u va nivo. Sam ulazak u va nivo je najbitniji korak ka
samoizleenju, jer kao to sam ranije napomenuo, na ovom nivou negativno
delovanje uma - sve njegove optube i ljutnje - neutralisano je, a telo je slobodno da
radi ono za ta ga je priroda predodredila - da se samo obnavlja. Naravno, moda vi
stvarno imate oseaj krivice ili ljutnje, ali utvrdili smo, doivljavaete ga samo na
spoljanjem, tj. Beta nivou, a nestajae pri korienju Kontrole uma.
Tree, mentalno ukazujte sebi na prvi korak: izrazite elju za postizanjem
potpunog mentalnog proienja - da upotrebljavate pozitivne rei, da mislite
pozitivno, da postanete osoba koja voli i koja prata.
etvrto, mentalno osetite bolest koja vas mui. Upotrebite mentalni ekran da
vidite i osetite bolest. Ovo treba da bude vrlo kratko, s ciljem da vae energije
usredsredi tamo gde su neophodne.
Peto, brzo obriite sliku svoje bolesti i doivite sebe kao da ste potpuno izleeni.
Osetite slobodu i sreu savrenog zdravstvenog stanja. Drite se ove slike, polako je
zagledajte, uivajte u njoj i znajte da je zasluujete - znajte da ste ovako zdravi u
potpunom skladu sa onim za ta vas je priroda predodredila.
esto, jo jednom ojaajte svoje mentalno proiavanje i zavrite govorei sebi:
"Svakog dana, u svakom pogledu, ja sam sve bolji, bolji i bolji."
Koliko dugo i koliko esto bi ovo trebalo da primenjujete?
Po mom iskustvu, petnaest minuta je najpovoljniji vremenski period. Primenjujte
ovu vebu to ee, ali najmanje jednom dnevno. "Previe" ne postoji.
Dozvolite mi da se na trenutak udaljim od predmeta. Moda ste nekad uli da je
meditacija lepa stvar, ali da morate biti paljivi da vas ne oara toliko da je previe
upranjavate. To, kau, moe dovesti do povlaenja iz sveta i do nezdrave
zaokupljenosti samim sobom. Da li je to tano ili ne, ja ne znam. To priaju za
ostale meditativne discipline, ne za Kontrolu uma. Mi naglaavamo vezu sa svetom,
a ne povlaenje iz njega - ne prevazilaenje i ignorisanje praktinih problema, ve
direktno suoavanje sa njima i njihovo reavanje. Ovo nije mogue raditi previe.
Da se vratimo na samoizleenje: upranjavanje prvog koraka nema ogranienja.
Vebajte ga na Beta, Alfa i Teta nivou. ivite ga. Ako tokom dana osetite da nestaje,
sastavite tri prsta za trenutno pojaanje.
Mnogi centri Kontrole uma izdaju biltene za svoje diplomirane polaznike. Oni su
puni njihovih izvetaja o tome koliko im je i u emu koristila Kontrola uma.
Izloena su bezbrojna iskustva ovladavanja glavoboljom, astmom, umorom i
visokim krvnim pritiskom.
Evo jednog koje izdvajam zbog toga to je u pitanju aktivni lekar.
40
41
42
43
"Mnogi ljudi... zamiljaju eliju raka kao neto vrlo runo, zlo, podmuklo, to se
moe svuda uunjati i to je vrlo mono; kada se ona jednom pokrene, organizam
vie nita ne moe da uini. U stvarnosti, elija raka je normalna elija koja je
poludela... To je vrlo glupa elija - ona se tako brzo razmnoava da e esto
prekinuti sopstveno snabdevanje krvlju i tako se umoriti glau. Ona je slabana.
Moete je zasei, zraiti ili izloiti hemoterapiji, i ako se uopte razboli, ne moe
povratiti zdravlje. Ta elija umire..
Sada to uporedite sa zdravom elijom. Poznato je da, ako je tkivo zdravo, moete
posei prst i dovoljno je da samo previjete ranu, pa da ona sama zaceli. Mi znamo
da normalna tkiva mogu sama da se obnove... ona ne prodiru sopstvene zalihe krvi.
Ipak, pogledajmo nau mentalnu sliku o tome. Moete videti koliko moi pridajemo
toj bolesti usled svojih strahova kao i s koliko imaginativnosti doivljavamo te
strahove."
U vezi sa tehnikama relaksacije i vizuelizacije koje upotrebljavaju zajedno sa
terapijom zraenja, gospoa Sajmonton je rekla:
"Tehnika stvaranja mentalnih slika verovatno je jedinstveno sredstvo
neprocenjive vrednosti koje imamo.
Tri su osnovne stvari koje traimo od pacijenata. Traimo da vizueliziraju svoju
bolest, da vizueliziraju svoju terapiju i da vizueliziraju imunoloki mehanizam svog
organizma.
Sutina naih razgovora (na grupnim vebama) jeste jasna predstava onoga to
elimo da postignemo - pre nego to poverujemo da e se to ostvariti. Izgleda da je
vano to tako sagledati.
Jedna od glavnih stvari o kojima govorimo jeste meditacija. Koliko esto
meditirate? ta radite u meditaciji?"
44
JEDANAESTO POGLAVLJE
45
proiveli ceo ivot skupa. Veina trenutnih bliskosti je povrna i lana i ostavlja nam
oseaj male nelagodnosti. One vrlo kratko traju. To nije sluaj sa ovim iskustvom;
ono je na trajnom psihikom nivou.
Ako ste sreli nekoga ko je zavrio kurs Kontrole uma i nita vam o tome nije
rekao nemojte se iznenaditi, jer to je pre jedan tanani nego sveproimajui oseaj.
Ako to spomenete, ta osoba e verovatno rei: "O, da. Svi smo to osetili. Bilo je
divno."
To je uzgredna pojava u obuci Kontrole uma. (Kurs nije radi toga stvoren.)
Meutim, (ovaj neobian predlog koji sam spomenuo) mogue je upotrebiti to
to ste oboje, kao brani partneri, nauili u vezi sa Kontrolom uma, da biste namerno
stvorili vrlo prijatnu bliskost koja se inae dostie samo kroz godine zajednikog
ivljenja. Ishod e biti jai i dublji od onoga koji nai polaznici doive tokom
asova.
Evo ta treba raditi:
1. Izaberite mesto gde ste oboje najsreniji, najoputeniji. To moe biti mesto na
kom ste zajedno bili na odmoru, bilo koje mesto za koje vas veu izuzetno lepe
zajednike uspomene. To ak moe biti i mesto koje ni jedno od vas nije videlo moete ga zajedno stvoriti. Nemojte, pak, izabrati mesto na kome je bilo samo jedno
od vas. To e naruiti simetriju doivljaja i umanjiti oseaj zajednikog sudelovanja.
2. Sedite udobno, jedno pokraj drugog, okrenuti licem u lice. Opustite se i pustite
da vam se oi zatvore.
3. Jedno od vas neka kae drugome ovako neto: "Polagano u brojati od deset
do jedan i kod svakog broja osetie kako sve dublje zaranja u prijatan meditativni
nivo uma. Deset - devet - osea kako ide dublje - osam - sedam - est - dublje i
dublje - pet - etiri - jo dublje - tri - dva - jedan. Sada si oputen(a), na dubokom,
prijatnom nivou uma. Ja u ti se tu pridruiti uz tvoju pomo."
4. Ono drugo e rei: "Lagano u brojati od deset do jedan i kod svakog broja
biemo sve blii na dubokom nivou uma. Deset - devet - osea kako sa mnom ide
dublje - osam - sedam - est - dublje i dublje zajedno - pet - etiri - jo dublje i blie
- tri - dva - jedan. Sada smo oboje oputeni na prijatnom nivou uma. Hajdemo jo
dublje zajedno."
5. Prva osoba e rei: "U redu, hajdemo vrlo duboko zajedno. Doivimo zajedno
nae mesto oputanja. to ga vie doivljavamo, dublje emo ii. Pogledaj nebo ..."
6. "Da ... vedro je, sa nekoliko oblaia koji lebde." Svako od vas e polako,
spontano opisati prizor koji zajedno doivljavate - temperaturu, boje, zvuke, sve
prijatne detalje.
7. Kada ste oboje na dubokom nivou (ovde nema potrebe za urbom) i dok u
potpunosti doivljavate mesto vae relaksacije, jedno od vas e rei drugome:
"Najvie u ivotu elim da te uinim srenom (srenim) i tek onda elim da i sam
budem srean (srena).
8. Drugo e rei: "I ja najvie elim da tebe uinim srenim (srenoga), i samo
tada elim da i ja budem srena (srean).
46
47
DVANAESTO POGLAVLJE
12
Znaenje skraenice ESP - Extra Sensory Perception (u prevodu: IO - izvanulno opaanje), u
Silva metodu je promenjeno u ESP - Efective Sensory Projection (u prevodu: DP - delotvorna ulna
projekcija). (prim. prev.)
13
Vidi napomenu br. 1.
48
49
najudniji dan u njihovom ivotu, etvrti dan, kada e raditi sa ljudima. Meutim,
prethodno se moraju izvriti pripreme.
Na izuzetno dubokom nivou meditiranja, ponekad duboko u Teti, polaznici
Kontrole uma - u svojoj sada dobro izvebanoj imaginaciji - konstruiu laboratorije
razliitih veliina, oblika i boja, u kojima se udobno oseaju. Opremie ih stolom i
stolicom po sopstvenom dizajnu, satom, kalendarom koji sadri sve datume (prole,
sadanje i budue) kao i ormaniima za odlaganje registratora sa dokumentacijom.
Za sada nita neobino.
Da bi se razumeo sledei korak, neophodno je ponovo istai koliko je na
jasnovidi ulni aparat udaljen od jezika i logike, a koliko je blizak predstavama i
simbolima. Ovo istiem zbog toga to je sledei korak opremanje laboratorije
"instrumentima" za jasnovido ispravljanje nepravilnosti otkrivenih kod ljudi koji e
biti pregledani sledeeg dana. Veina ovih instrumenata nije ni nalik onome to ste
viali u bilo kojoj laboratoriji. Oni su krajnje instrumentalni simboli, ili da kaemo simboliki instrumenti.
Zamislite fino sito za filtriranje neistoe iz krvi; finu etku za uklanjanje belog
praha (kalcijuma) koji se jasnovido moe videti u sluajevima artritisa; losione za
brzo izleenje; kupke za ispiranje krivice; muziki stub sa specijalnom muzikom za
smirenje unesreenih i oaloenih. Svaki polaznik stvara sopstveni instrumentarij;
ne postoje dva potpuno ista kompleta alatki. Oni stiu s mesta gde je sve mogue, iz
dubokih nivoa uma, a mnogi koji su zavrili kurs dolaze do saznanja da ono to
pomou njega urade ostavlja posledice u onome to zovemo objektivnim svetom.
Dok polaznik radi pomou ovih alatki moe mu zatrebati neki mudri savetnik da
mu pomogne u trenucima kada je neodluan - unutranji "tihi glasi". Premda, za
polaznike Kontrole uma, to nije "glasi" ve snaan glas, i to ne jedan nego dva.
U svoju laboratoriju polaznik uvodi dva savetnika, mukarca i enu. Pre ove
meditativne vebe kae mu se da e to raditi, i ako je kao veina ostalih polaznika,
imae prilino vrstu ideju o tome koga eli za savetnike. Retko mu se ta elja
ostvari; ali skoro nikada nije razoaran.
Jedan polaznik se nadao da e sresti Alberta Ajntajna, a umesto njega je zatekao
omalenog oveka naminkanog kao klovn, sa roze ping-pong lopticom umesto nosa
i kapom s kiankom. Ispostavilo se da je ovaj oveuljak vrlo pouzdan izvor
praktinih saveta.
Drugi polaznik, Sem Meril, koji je u Nju Tajmsu (2. maja 1975. godine) napisao
lanak o Kontroli uma, dozvao je za savetnike dve stvarne linosti, iako je njihovo
ponaanje odudaralo od onoga to su bili u ivotu.
U njegovoj laboratoriji, podmornici "Nautilus", pisao je Meril, "omanji ovek u
kratkim pantalonama i svilenoj koulji pojavio se iz dekompresione komore. Bio je
mrav, proelav i uglaen. Oi kao kod srne bile su duboko usaene. Moj savetnik je
bio Vilijem ekspir. Rekao sam mu 'Zdravo', ali on nije odgovarao.
Bestelesni glas objavio je da pristajemo uz obalu i Vili i ja smo iskoili kroz
otvor na palubi na naputenu plau.
50
Na plai smo sreli mog drugog savetnika, Sofiju Loren. Upravo je izala iz vode i
pamuna majica je lascivno prianjala uz njene prelepe obline.
Na poetku i ona kao da me nije primeivala, ali je bila presrena da upozna
ekspira. Njih dvoje su se rukovali, razmenili pozdrave, a zatim se bacili na pesak i
poeli da se uvijaju, trzaju, stenju, cvile..."
Sledeeg dana, kada je dolo vreme za ozbiljan rad na odreenim sluajevima,
usmeriva gospodina Merila dao mu je ime ezdestdvogodinje ene sa Floride.
Savetnici, koji su bili vie zainteresovani jedno za drugo nego za enu, ispitali su je
kroz igru i otili da se bave vanijim stvarima.
Da li su savetnici otili a da nisu dali savet? Ne: enin stomak je nestao. "Na
njegovom mestu", pisao je Meril, "bilo je roze neonsko crevo koje je ljutito
bljeskalo." Od svog usmerivaa je saznao da se ena nalazi u bolnici zbog ozbiljnog
zapaljenja creva.
Za polaznike koji su zavrili kurs Kontrole uma savetnici mogu biti vrlo realni.
ta su oni? Mi nismo sigurni - moda neki odblesak arhetipske imaginacije, moda
otelotvorenje unutranjeg glasa, a moda i neto vie. Ono to sigurno znamo jeste
da, kada sretnemo savetnike i nauimo da s njima saraujemo, to je savez od
neprocenjive vrednosti i dostojan potovanja.
Vie od etiri veka pre Hrista, grki filozof Sokrat imao je savetnika koji mu je,
za razliku od ovih iz Kontrole uma, davao upozorenja umesto saveta. Prema
Platonu, Sokrat je rekao: "Od detinjstva me poseuje neko poluboansko bie iji
me glas povremeno odgovara od nekih poduhvata, ali me nikada ne upuuje ta da
radim." Drugi pisac, Ksenofon, navodi Sokrata da kae: "Do sada glas nije nikada
pogreio."
Kao to ete uskoro videti, diplomirani polaznik Kontrole uma, koji se sa puno
pouzdanja savetuje sa svojim savetnicima u svojoj mentalnoj laboratoriji, postaje
osoba ogromne moi koja e posluiti njemu i drugima. Na ovom stepenu obuke
Kontrole uma ovo se razume, ali jo nije doivljeno.
Sledeeg dana vazduh skoro treperi od iekivanja. To oseaju ak i oni
diplomirani polaznici koji su ponovo doli na kurs da osvee znanje. Do sada, sve
to je polaznik iskusio bilo je poznato samo njemu, u intimi njegove svesti. Sada
nailazi trenutak da se to prikae pred svima.
Dve su mentalne vebe koje prethode i obe su mentalno ispitivanje tela prijatelja,
slino onome to se ranije radilo s kunim ljubimcima, ali ovoga puta sa vie
funkcionalnih detalja. Kada se ovo zavri, polaznici se odvajaju u parove.
Jedan iz svakog para se naziva "usmeriva", a drugi "jasnovidac". "Usmeriva" je
izvedeno iz termina "psihousmeravanje", kovanice koju sam napravio da bih opisao
sve to radimo u Kontroli uma; to jednostavno znai usmeravanje uma.
Usmeriva na kartici ispisuje ime osobe koju poznaje, njenu starost, prebivalite i
opis nekih vanijih fizikih tegoba. Jasnovidac, ponekad uz pomo svog usmerivaa,
odlazi na svoj nivo, moda prvi i poslednji put nesiguran u ono to e uraditi.
51
52
53
54
Jasnovida energija koju ljudi zrae najjaa je kada je njihov opstanak doveden u
pitanje. Zato se mnogo sluajeva spontanog DP deava prilikom nesrea i
iznenadne smrti.
To je razlog zbog kog je naa zavrna veba rad na sluajevima teko obolelih
ljudi. Diplomirani polaznik koji savesno obavlja svoj zadatak naui da hvata sve
slabije jasnovide signale dok jednog dana ne postane sposoban da se kao jasnovidac
povee sa svakim na koga pomisli, bez obzira da li je ta osoba u nevolji ili ne.
Vebom postajemo sve osetljiviji.
Prilikom svojih ranih eksperimenata primetio sam da deca mnogo spremnije
pokazuju jasnovide sposobnosti od odraslih. Ona su manje ograniena gleditem
Bete o tome ta je mogue, a njihov oseaj za stvarnost se nije razvio do one mere
kada e govoriti samo ono to izgleda logino.
im su se razvile osnove Kontrole uma stvoren je eksperiment za razradu
strukture asova rada na sluajevima koje sam opisao. Kao to ete primetiti, moja
ranija tehnika je bila prilino razliita od ove dananje.
Dva deteta, Dimi i Timi, bila su obuena u osnovama Kontrole uma. Razdvojio
sam ih, smestivi ih u zasebne sobe, svakog sa "eksperimentatorom", nekom vrstom
prethodnika dananjeg usmerivaa. Od jednog deteta, Dimija, traeno je da ode na
svoj nivo i da svojom imaginacijom stvori neto, bilo ta. U meuvremenu, u drugoj
sobi, Timi je uao u svoj nivo i od njega je traeno da pronae ta Dimi smera.
Dimi je rekao svom "eksperimentatoru": "Pravim mali kamion. Zelen je, sa
crvenim tokovima."
Timijev eksperimentator je upitao: "ta Dimi sada radi?"
"Oh, on pravi mali kamion igraku."
"Dobro, opii ga."
"Oh, kamion je zelene boje sa crvenim tokovima."
Ovo je obrada sluaja na mnogo suptilnijem nivou nego to je onaj koji
sprovodimo sa odraslima na naim asovima. "Biti poput male dece zahteva mnogo
vebe."
55
TRINAESTO POGLAVLJE
56
Pomenuo sam da ovo treba da radite pod briljivo kontrolisanim uslovima. Evo
ta sam time mislio:
1. Izaberite mirno mesto gde je malo verovatno da e vas uznemiravati ili
prekidati.
2. Potrebno je da budete sigurni da su svi lanovi grupe odvebali sve vebe iz
knjige, pravilnim redosledom, i da su ih uspeno izveli.
3. Unapred se saglasite da niko sebe posebno ne istie. U poetku e verovatno
neko iz grupe imati zapaeniji uspeh od ostalih. To ne znai da je on najbolji niti na
bilo koji nain iznad ostalih; on je jednostavno prvi uspeo. Moda neki nee poeti
jasnovido da funkcioniu sve do petog ili estog sastanka, ali najsporiji se esto
pokau kao najbolji jasnovici.
4. Ako poznajete nekog ko je zavrio kurs Kontrole uma pozovite ga da vam se
pridrui. Ako je u toku, ako i dalje radi na Kontroli uma, bie od izuzetne pomoi.
Ako je dopustio da mu se to znanje uspava, kratko osveenje uz pomo ove knjige
ili jo neki zajedniki as Kontrole uma (ovo moe uraditi ne plaajui trokove
upisnine) vratie ga.
5. Kada ste vi jasnovidac, ostavite sumnje po strani i zaronite pravo unutra.
Sluajte svoju intuiciju - pogaajte - ali iznad svega ne pokuavajte da traite
objanjenja za ono to ste pronali. Nemojte rei: "Oh, to ne moe biti" i ekati na
sledei utisak. Ono to vam prvo padne na pamet esto je ispravnije od onoga o
emu ste mogli da razmislite.
Nastavite da govorite! Pregledajte telo odozgo do dole i opiite ono to vidite.
6. Kada ste vi usmeriva nemojte nita sugerisati. elite da va jasnovidac uspe,
ali neete mu pomoi ako kaete: "Vrati se na grudni ko. Jesi li siguran da je tu sve
u redu?"
Nemojte rei jasnovicu da je pogreio. U poetnim fazama kada je mogu najvei
broj promaaja, esto se deava da jasnovidac pre pokupi druge sluajeve nego onaj
na kome radi. Greka je relativno mala i moe se popraviti s malo prakse.
Obeshrabrujue rei mogu da zaustave napredovanje. Jednostavno recite: "Nemam
informacija o tome".
7. Budite strpljivi. Ako je vie od pola miliona14 ljudi poput vas uspelo, sigurno
ete i vi. Moda e vam biti potrebno vie vremena ako radite sami i u nekoj
neobaveznoj grupi, ali emu urba?
8. Kada svakome od vas uspeh u radu na sluajevima postane rutinska stvar,
zadrite grupu na okupu, sastajte se, radite zajedno na sluajevima. Biete sve bolji i
bolji i uskoro ete biti u stanju da radite na sluajevima sami, postajui sve osetljiviji
na suptilne poruke svakodnevnog ivota, a ne samo na one snanije koje dolaze od
ozbiljnih oboljenja.
9. Nemojte nikog od prisutnih uzimati kao sluaj. Treba praviti razliku izmeu
takvog rada i rada na nekom ko nije prisutan. U prvom sluaju to je davanje
14
57
15
58
ETRNAESTO POGLAVLJE
59
60
njegovog glasa, sveukupni oseaj izazvan njegovim prisustvom. Ovo je bio "poetni
posao".
Nekoliko sati kasnije, kada je svetenik zaspao a ja se vratio kui, obavio sam
ostatak posla. Ono to sam tada uradio potpuno se razlikuje od ovoga to sada radim.
Nauio sam da se jasnovida energija najdelotvornije prenosi kada je ugroen
opstanak, kao to sam spomenuo u prethodnom poglavlju. Umesto da odem na svoj
nivo, kao to bih danas uradio, zadrao sam dah zamiljajui svetenika savreno
zdravim. Proli su mnogi dugi minuti dok moje telo nije vrisnulo za vazduhom. I
dalje sam se drao slike svetenika kao savreno zdravog. U meuvremenu, moj
mozak je vrisnuo nekom vrstom umnog krika i energija toga vriska odnela je
briljivo ouvanu sliku savrenog zdravlja tano tamo gde je trebalo da ode.
Konano sam udahnuo, uveren da je zadatak izvren, i bio je. Metod koji danas
poduavam i koristim mnogo je laki za jasnovica a podjednako je delotvoran.
Jednostavno nauite da s poverenjem koristite jasnu sliku na svom mentalnom
ekranu. Dopustite da vam izloim redosled korak po korak:
1. Od pomoi je, ali ne i neophodno, znati u kakvom je stanju osoba koju ete
leiti. Ovo moete saznati jasnovido ili objektivno, svejedno.
2. Uite u va meditativni nivo i projektujte na mentalnom ekranu osobu onakvu
kakva jeste, sa svim bolestima koje je mue. Postavite na ekran drugu sliku - na levu
stranu, koja pokazuje da je neto uraeno, da bi se reio problem. (Ako niste
upoznali tu osobu i jo niste spremni za praktian rad na sluajevima, pokuajte
prethodno da ustanovite kako ona izgleda da bi vaa vizuelizacija bila to vernija.)
3. Sada projektujte na ekran - jo vie ulevo - ivopisnu sliku te osobe kao
savreno zdrave, pune energije i optimizma. U dubokoj meditaciji vi ste zaista
prijemivi za sve to sebi govorite. Upravo ovaj trenutak je od presudne vanosti u
stvaranju ubeenja da je slika sree tog oveka koju sada vidite, stvarnost - ne da
postaje stvarnost ili da e biti stvarnost - nego da jeste stvarnost. Razlog ovome je to
to je va um, na ovom meditativnom nivou, u Alfi i Teti, u sprezi sa uzrocima; u
Beti se uglavnom bavi posledicama. Vizuelizirajui sa ubeenjem u Alfi i Teti, vi
uzrokujete. Ne obraajte panju na to to izgleda da manipuliete vremenom
upotrebljavajui "jeste" umesto "bie". Na ovom nivou vreme je neto drugo.
Vizuelizirajte eljene rezultate kao da su ve postignuti.
Meu zakonima univerzuma izgleda da postoji lista prava koja nam svima, bez
obzira na kom smo stupnju znanja, bez obzira koliko smo pametni ili glupi,
garantuje da moemo uestvovati u izazivanju dogaanja zakonitih stvari uz pomo
snage sopstvene elje, verovanja i oekivanja. Ovo je ranije i bolje reeno, pre skoro
2000 godina, kako je izneo Marko u Novom Zavetu: "Zato vam kaem: sve to itete
u svojoj molitvi, verujte da ete primiti; i bie vam."
Dok vizuelizirate odreenu osobu kao savreno zdravu pojavie se jedan izuzetno
prijatan trenutak kada ete znati da ste uradili dovoljno. Prijatan je zato to je to
oseaj postignua. Brojanjem od jedan do pet vratite se u Betu, "budite sasvim budni
i oseajte se bolje nego ranije".
61
to vie vebate ovu tehniku, deavae se lepe koincidencije, a vaa vera bie
vra, to e zauzvrat proizvesti jo lepe koincidencije. im nauite da
upotrebljavate svoj mentalni ekran, moete poeti sa izazivanjem ove lanane
reakcije.
Iako tehnike izleenja preko vere i putem uma mogu biti razliite, verujem da su
njihovi principi - i rezultati - isti. Rituali leenja verom se razlikuju od jedne do
druge kulture, ali imaju isti dvostruki efekat: da stvore stanje dubljeg nivoa uma i da
podstaknu veru i oekivanje.
Mnogi iscelitelji upotrebljavaju metode koji ih iscrpljuju. Njihova energija
presui, a ponekad izgube i na teini u jednoj seansi. To nije neophodno. U stvari,
metode Kontrole uma imaju suprotno dejstvo. Kada jednom iskusimo oseaj
postignua doivljavamo uzlet - i to ne tanani, ve vrlo jak - i zaista se "budimo"
oseajui se bolje nego ranije. Utvrdili smo da je isceljivanje drugih dobro i za
iscelitelja.
Mnogi iscelitelji veruju da sami sebe ne mogu izleiti. Neki oseaju da e, ako to
samo i probaju, izgubiti svoju "mo". Mi smo mnogo puta dokazali da to nije tano.
Mnogi, takoe, veruju da moraju biti u prisustvu osobe koju lee da bi na nju
"poloili ruke". Za one meu nama koji nisu lekari ili slubenici zvanino priznatih
crkvi, ovo je ilegalno. A to je jo vanije, kada su u pitanju iri zakoni, to je
nepotrebno. Isceljivanje bez prisustva obolelog deluje.
U razgovorima na asovima Kontrole uma esto navodimo sluaj isceljenja
Centurionove slukinje koju je Hrist izleio na daljinu. Hrist nije video slukinju,
ve samo Centuriona koji mu je ispriao problem, "i njegova slukinja je bila
izleena istog trena".
Jedna mala primedba: da li ste primetili u naim obiajima da, kada neto
poelimo - lomei jadac ili kada ugledamo zvezdu kako pada ili kada duvamo u
svee na roendanskoj torti - bivamo opomenuti da ne otkrivamo svoju elju. Ova
tajnovitost je mnogo vie od obine deje igre; smatram da se u tome krije neka
mudrost. Kada svoju elju - ili, da budemo precizniji, vizuelizaciju izleenja drimo u tajnosti, time izgleda izbegavamo rasipanje njene energije, moda je ak i
uveavamo. Iz istog razloga ja i mnogi nai predavai savetujemo polaznicima da
svoj rad na izleenju uvaju za sebe. Kada je Hrist posle jednog od svojih isceljenja
rekao: "Postaraj se da to niko ne sazna", nije to bilo radi zatakavanja; njegovi su
razlozi bili dublji.
62
PETNAESTO POGLAVLJE
63
64
zapitao da li bih se slobodnije kretao kroz vreme, ako bih - rukovodei se svojim
eksperimentima pod hipnozom - stavio budunost sa leve, a prolost sa desne strane.
Na ovoj planeti sunce donosi novi dan sa istoka i odnosi ga na zapad. Da sam za
vreme meditacije okrenut jugu, istok bi bio sa moje leve strane, a zapad sa desne,
ime bih bio usmeren ka planetarnom protoku vremena.
Jesam li zaista otkrio smer proticanja vremena na zemlji ili nisam, ne znam;
zasigurno znam samo da se, otkako sam poeo da se okreem ka jugu, bolje
orijentiem u vremenu i lake se kroz njega kreem.
***
Pozabavimo se sada jednim krupnijim pitanjem. U ranijim poglavljima nekoliko
puta sam pominjao Viu Inteligenciju. Da li je ovo neki moj neobavezan nain
obraanja Bogu? Ne mogu da dokaem ono to u upravo rei; moram govoriti
polazei od vere. Moj odgovor je ne, ja pod Viom Inteligencijom ne
podrazumevam Boga. Upotrebljavam velika slova za te rei jer sam pun potovanja,
ali za mene ona nije Bog.
ini se da sve to univerzum radi, radi vrlo delotvorno - bez rasipanja. Kada
stavim jednu nogu ispred druge, ne mogu da verujem da je jedna od Bojih
preokupacija da pazi da se ja ne sapletem, niti da je to briga Vie Inteligencije; to je
moja briga. Genetski sam programiran da nauim da hodam; to je Boje delo. Sada
kada sam to nauio, rutinski koraci zavise od mene.
Meutim, neki koraci u ivotu nisu rutinski i da bih doneo odluku moe mi
ustrebati informacija koja se ne moe dobiti putem pet ula. Za ovo se obraam
Vioj Inteligenciji. Ponekad mi je potreban opti savet od transcendentnog znaaja.
Za ovo se obraam Bogu. Molim se.
Vidim razliite nivoe inteligencije kao kontinuum, od neive materije preko
biljaka, ivotinja, do oveka i Vie Inteligencije i konano do Boga. Verujem da sam
nauno pronaao naine za komunikaciju sa svim nivoima, od neivog do Vie
Inteligencije. Sproveo sam eksperimente pod kontrolisanim uslovima i dokazao ih
kroz ponavljanja i svako ko sledi uputstva data u ovoj knjizi ili ode na kurs Kontrole
uma moe ih ponovo primeniti. To je ono to podrazumevam pod "naunim". Vei
deo ostalog je mudrovanje i vera; ali ne i ovo.
Evo jo samo jednog mog razmiljanja: iz perspektive nae duge istorije mi,
ljudi, samo to smo zavrili jedan stadijum evolucije. To je bio razvoj naeg mozga.
S tim je sada zavreno, to je gotovo; imamo sve modane elije koje je trebalo da
dobijemo. Sledei stadijum je ve u toku: razvoj naeg uma. Uskoro e ono to se
sada smatra posebnim jasnovidim mogunostima biti uobiajeno za sve, kao to je
danas za one koji su zavrili kurs Kontrole uma i itaoce koji slede uputstva u ovoj
knjizi.
Iz ovih razmiljanja moete videti da imam odreen pogled na svet i na sutinu
istine i stvarnosti. Sada je potpuno ispravno da upitate: da li se slini pogledi javljaju
65
i kod ljudi koji zavre kurs Kontrole uma? Ne, daleko od toga. Dozvolite da vam
dam jedan primer.
Meu onima koji ostanu najpriljeniji u vebama Kontrole uma iznenaujui je
broj onih koji postaju vegetarijanci. Hari MekNajt, moj bliski saradnik, odskora je
vegetarijanac. Ja jo uvek uivam u dobrom bifteku.
66
ESNAESTO POGLAVLJE
KONTROLNA LISTA
Kada ovladate svim tehnikama koje sam izloio - ako ste poput veine diplomaca
Kontrole uma - moete upotrebljavati nekoliko tehnika koje vam najvie
odgovaraju, a ostale zapostaviti. Vetinu i dobre rezultate moete lako ponovo
postii uz bri pregled onih tehnika koje ste moda zapostavili.
Da bih vam utedeo vreme, evo liste svih tehnika koje su opisane od treeg do
etrnaestog poglavlja.
1. Kako da nauite da ujutru meditirate
32
2. Kako da iziete iz svog meditativnog nivoa
33
3. Kako da meditirate u bilo koje doba dana
33
4. Prvi korak vizuelizacije: va mentalni ekran
34
5. Prvi korak dinamike meditacije
37
6. Kako da reavate probleme putem meditacije
41
7. Kako da koristite tehniku tri prsta za trenutno priseanje
48
8. Koraci ka Brzom uenju
51
9. Kako pamtiti snove
60
10. Kako da odsanjate reenje problema
60
11. Kako da se oslobodite neeljenih navika
71
- prekomerne ishrane
- puenja
12. Kako da funkcioniete jasnovido
72
13. Kako da leite pomou jasnovidosti
78
14. Kako da sami sebe izleite
79
15. Kako da popravite svoj brak
89
67
SEDAMNAESTO POGLAVLJE
68
psihotini ili na granici psihotinosti, kao i onih koji su se oporavili od psihoza. Njih
je bilo 75.
Zbog ve zapaenog korisnog uinka kursa na zdrave ljude, za Dr. MekKenzija i
Dr. Rajta rezultati ovih testova nisu bili iznenaenje. Psihijatrijskim pacijentima
stalno se poboljavalo mentalno zdravlje.
Onima koje interesuje stroga racionalnost i precizna kontrola naunog
istraivanja, evo nekih detalja. Od 75 pacijenata iz grupe neuravnoteenih, 66 su bili
pacijenti Dr.MekKenzija. Stoprocentno su predstavljali njegove psihotine i
pacijente na granici psihotinosti koji su eleli da pohaaju kurs.
Na poetku istraivanja, pacijente su oprezno slali jednog po jednog, kako bi ih
izbliza pratili u sluaju bilo kakvih znakova bolesti na njima ili u razredu. Pored
toga, prema reima Dr. MekKenzija, slali su ih za vreme "njihovih stabilnijih
perioda". Kasnije je otkrio da pacijente moe da alje i dok su u manje stabilnim
periodima; etvoro je otilo u vreme svojih aktivnih deluzija. Jo kasnije, mirno je
slao po nekoliko neuravnoteenih pacijenata istovremeno, neki put est ili vie njih.
Kao deo istraivanja, testirao je 58 pacijenata pre i posle kursa da utvrdi kakve
promene moe da prouzrokuje. Test "The experiential world inventory" sadri 400
pitanja koja treba da odmere kako pojedinac opaa stvarnost - slino uvenom
Rorahovom testu pomou tablica sa mrljama mastila i boja, ali u pisanoj formi.
Razlika izmeu rezultata pre i posle kursa je impresivna: 36 je pokazalo dramatino
poboljanje u opaanju stvarnosti, 21 je ostalo otprilike na istom, a 1 je pokazao pad.
Osoba iji je rezultat bio u padu bio je dvadesetdevetogodinji katatonini
shizofreniar koji je - prvi put u ivotu - prestao da uzima lekove i poeo da izlazi s
devojkom. "Kliniki", zakljuio je Dr. MekKenzi, "imao je vie emocionalne
energije i bolje je izgledao dok je iao na obuku. Meutim, izlasci su stvorili konflikt
i postao je uznemiren dve nedelje posle kursa. Hospitalizacija nije bila neophodna."
Naravno, svi pacijenti su bili pod psihoterapijom - mnogi godinu i vie - to je
Dr. MekKenziju dalo izuzetnu priliku da uoi kakve su stvarne klinike promene
nastupile posle kursa. Evo neeg od onoga to je pronaao:
Jedan tridesetogodinji pacijent, shizofreniar, ranije je verovao da mu neko
telepatski alje naredbe da nekoga ubije. Sreom, nikada nije uspeo da nae pravu
osobu. Za vreme terapije posle kursa prvi put je bio u stanju da razgovara o svojim
deluzijama. Njegova emocionalna energija je bila mnogo vea i imao je jasnije
poglede na ivot. Uskoro se vratio na studije i odbranio doktorsku tezu. "Njegova
sposobnost da to uradi bila je direktno povezana s pohaanjem kursa", objasnio je
Dr. MekKenzi.
Od dvadesetosam pacijenata koji boluju od razliitih oblika depresije
(involutivne, psihotine, shizo-afektivne i manino-depresivne) dvadesetestoro se
osealo bolje posle kursa. Druga dvojica, koja su izvestila da se oseaju jo
depresivnije, ne samo da su pokazali bolji rezultat na upitniku, ve su, kao i ostali,
bili u stanju da rade na problemima s kojima prethodno nisu mogli da se suoe.
69
70
71
72
73
74
SLUAJ A:
75
SLUAJ B:
76
77
mogao biti pravi napredak u medicini. Suvie je rano da bih to mogao da tvrdim, ali
tome stremim u svom radu."
Direktor istraivanja Kontrole uma, Vilfred Han (Wilfred Hahn), biohemiar i
bivi predsednik Fondacije za nauku o umu gaji iste nade kao i Dr. MekKenzi. "Jo
od 19. stolea, od kada se naunim metodima potkrepljuju psiho istraivanja,
nekontrolisane (ponekad i nepoznate) "promenljive" dovodile su u pitanje i sama
otkria. Da li e Dr. MekKenzi ostvariti napredak u medicini, kako sam kae, tek
ostaje da se vidi. Ali, verujem da je ve postigao napredak u svom istraivakom
metodu. Od svih prikupljenih podataka, on moe izdvojiti psihike reakcije - moe
odstraniti sve otpatke, ostavljajui samo ono to eli da izuava, kao to hemiar
koji izuava jedan trag elementa u vodi moe da odstrani vodu i sve ostale elemente
izuzev onog koji eli da proui."
78
OSAMNAESTO POGLAVLJE
PORAST SAMOPOTOVANJA
"Gubimo isuvie vremena potcenjujui sami sebe. Kada bismo bar pola tog
vremena proveli istraujui u svom umu kako da se suoimo sa ivotom, otkrili
bismo da smo mnogo jai nego to mislimo", rekla je pevaica i igraica Kerol
Lorens, u listu "Chicago Tribune", 14. novembra 1975. godine. Ona je zavrila kurs
Kontrole uma na preporuku pevaice Margerit Pjaca, diplomiranog polaznika.
Zaista, mnogi od nas su sputani uskim idejama o tome ko smo i ta moemo da
uradimo. Uskoro ete doiveti radost razbijanja tih ogranienja i pronalaenja novih
sloboda izvan njih. Kada shvatite za ta ste sve sposobni, vae samopotovanje e
porasti. Na ovu su temu raene brojne studije, s poznatim rezultatima, u kojima
nalazimo iroke grupe ljudi - od onih koji nemaju naroitih problema do onih ije se
samopouzdanje oigledno raspada - od studenata do alkoholiara, narkomana,
kriminalaca i sirotinje koja ivi od socijalne pomoi.
Pogledajmo prvo studente. Predavanja Kontrole uma su odrana, i to esto, kao
sastavni deo nastavnog programa, na dvadesetetiri koleda i univerziteta, esnaest
srednjih i osam osnovnih kola.
Mogli biste oekivati da isti kurs, predavan na isti nain u razliitim kolama
studentima razliitog doba i razliitog kulturnog i ekonomskog profila, daje razliite
rezultate. Nije tako - rezultati su toliko ujednaeni da se sa sigurnou moe tvrditi
da se u osnovnim crtama mogu predvideti. Uvedite Kontrolu uma u kolu i rezultat
su studenti jaeg samousmerenja, i s izraenijim samoodreenjem usled poboljane
sposobnosti za samostalno reavanje problema. Drugim reima, s jaim egom. Ovo
je nauno utvrdio Dr. Dord de So (Dr. George de Sau), bivi direktor obrazovnog
istraivanja za Silva metod Kontrolu uma, prethodno direktor Savetovalita i
istraivanja na Area Community College u Vilijamsportu, Pensilvanija.
Prvi test, 1972. godine, obavljen je u gimnaziji u Halahanu (Filadelfija), gde je
2.000 studenata pohaalo kurs. Nedelju dana pre i dve nedelje posle kursa, grupi od
220 nasumice odabranih studenata dati su kolski upitnici o linosti16 sa 140 pitanja
koja podrobno otkrivaju kakvu predstavu osoba ima o samoj sebi. Ovaj presek
linosti moe se tada nacrtati kao vrsta portreta sa etrnaest svojstava - pustolovan,
hedonista, samouveren, itd. Ovaj test ima iroku upotrebu pri istraivanju i
savetovanjima.
Predstave koje su ovih 220 studenata imali o sebi uklopljene su u jedinstven
profil grupe, radi uporeenja pre i posle kursa. Rezultati: znatan pomak ka veoj
snazi ega, samouverenosti i staloenosti, udaljavanje od nestrpljivosti, nesigurnosti i
ravnodunosti. Studenti se nisu izmenili u pogledu ravnotee izmeu dominacije i
16
Upitnike je izdao Institut za ispitivanje linosti i sposobnosti (Institute for Personality and Ability
Testing).
79
potinjenosti, nenosti i grubosti. Sve ovo je doprinelo tome da ovi studenti imaju
vie potovanja prema sebi posle kursa Kontrole uma, nego pre.
Prirodno, s promenom ivotnog obrasca, na pogled na same sebe menja se iz
dana u dan. Da smo nasumice odabranoj grupi dali test i zatim ga ponovili tri nedelje
kasnije, primetili bismo izvesne promene. Autori testa su i ovo prouavali.
Normalno je oekivati izvesne sluajne promene i njihova je stopa proraunata. Da
bi se ocenili rezultati iz Halahan kole bilo je neophodno odrediti koliko su promene
iz izvetaja vee od onih koje su izazvane sluajem. Evo ta je otkriveno:
Da bi sluajem nastale pozitivne promene u snazi ega poput onih koje donosi
Kontrola uma u Halahan koli - test bi se morao davati vie od hiljadu puta,
nasumice izabranoj grupi - vie od hiljadu puta da bi se podudarila promena u
samouverenosti, vie od hiljadu puta da bi se podudarila promena kod staloenosti.
Razliku je stvorila Kontrola uma, a ne sluaj.
Za vreme kursa, Do Klark, reporter lista "Philadelphia Daily News" intervjuisao
je neke studente u toku pauze za ruak. U lanku koji se pojavio 27. septembra
1972. godine citirao je trinaestogodinju Keti Bredi koja je grickala nokte od svoje
osme godine: "Grickala sam ih kad god sam bila nervozna. Dok sam jutros bila u
uionici poelela sam da ih grickam, ali nisam to uinila. U sebi sam pomislila:
'Nemoj da gricka nokte.' Zatvorila sam oi i opustila se."
Pat Ajzenlor mu je rekla da je odolela elji da se potue s mlaim bratom, to se
skoro nikada ranije nije desilo. "Rekla sam sebi: 'Nema svrhe razbesneti se. Zato se
tui?' I nisam to uinila. Jutros sam se takoe oslobodila glavobolje i to govorei
samoj sebi da je se oslobaam. Znam da zvui udno, ali deluje."
Uporedimo sada rezultate iz ove kole sa druge dve studije, prve iz Lorensvila,
Katolike kole iz Pitsburga, i druge iz Sent Fidelisa, Katolike kole za svetenike.
I u Lorensvilu i u Sent Fidelisu, kao i u Halahanu, najvea promena kod
studenata bila je u snazi ega. tavie, ova promena je bila jednoobrazna - u svakoj
koli profil grupe se toliko popravio da bi se isto moglo dogoditi sluajno samo
jednom u hiljadu puta. Isti stepen promene desio se u staloenosti i u Halahanu i u
Lorensvilu, a neto manji u Sent Fidelisu. Razliiti stepeni promene u
samouverenosti, svi vrlo pozitivni, dogodili su se u sve tri kole.
Otkria, delimino ovde navedena, nisu sasvim zadovoljavala Dr. de Soa. Iako su
ga obradovali pozitivni rezultati a jednoobraznost koristi od Kontrole uma otklonila
sumnje, neto je nedostajalo. Testiranje grupe pre, i dve nedelje posle kursa
Kontrole uma, ne otkriva da li e ta korist biti trajna; testiranje etiri meseca posle
kursa bi to pokazalo. Dr. de So ga je sproveo u Lorensvilu i Sent Fidelisu - i suoio
se s nekim iznenaenjima. U svim navedenim karakteristikama - snazi ega,
samouverenosti, staloenosti - studenti obe kole popravili su se daleko vie u
etvoromesenom periodu nego u one dve nedelje neposredno po zavretku kursa.
U svom izvetaju o ovim istraivanjima Dr. de So je zakljuio:
80
81
82
83
84
85
Subjekt 14: Otkako je pohaao Kurs Kontrole uma S. je imao nekoliko povrataka
na staro stanje od kojih se sam izleio. Nije bio hospitalizovan ni zbog jednog od
ovih povrataka, kao to je bio sluaj pre pohaanja kursa Kontrole uma.
Subjekt 15: Osam godina unutar i izvan A.A. programa. Hospitalizovan etiri
puta pre pohaanja kursa Kontrole uma. Povremena skliznua ili povratak na staro
stanje u meuvremenu. Posle kursa Kontrole uma S. je doiveo etiri povratka na
staro stanje od kojih su dva zahtevala kratku hospitalizaciju.
Kontrola uma bila je oigledno moan podstrek u borbama svih, izuzev
poslednjeg od ovih alkoholiara.
Jedna mala studija kao to je ova, naravno, nije dovoljna da dokae da Kontrola
uma treba da bude prihvaena kao sastavni deo leenja alkoholiara. Meutim,
poboljano oseanje blagostanja koje se jednoobrazno pojavilo i pre i posle testova
na studentima i psihijatrijskim pacijentima jasno ukazuje da oni koji trae bolje
naine za pomo alkoholiarima treba da pokuaju sa Kontrolom uma.
Postoji jo jedno stanje koje ukljuuje u sebe i uniteno samopotovanje, stanje
koje nije samonametnuto kao zavisnost od droga ili alkohola, ali je mnogo
rasprostranjenije - siromatvo. Uzroci siromatva i naini njegovog suzbijanja bili su
predmet diskusija od postanka ljudskih zajednica. Kontrola uma se ne ukljuuje u tu
raspravu, ali moe biti od ogromne pomoi kada treba ubediti siromane da prikupe
sve svoje snage i pomognu sami sebi.
Nekima to moe zvuati kao da se ve ulo u raspravu - kao da mi ubeujui
siromane da pomognu sami sebi prihvatamo da su sami krivi za svoje siromatvo.
To je oigledno netano, ali svaka siromana osoba moe sebi pomoi u razbijanju
svojih okvira kada u Kontroli uma pronae ono to i svi ostali pronalaze - veu
sposobnost za upravljanje sopstvenim ivotom.
Prvi ozbiljan napor da se istrai koliko moe biti korisna, ukoliko uopte jeste,
Kontrola uma kao deo programa rehabilitacije u socijalnom pogledu, bilo je
istraivanje izvreno nad 40 mukaraca i ena koji su iveli od socijalne pomoi.
Dobro je poznato da osoba koja ostane bez posla doivljava udarac po svom
samopotovanju. To joj jo vie oteava da misli i pronae izlaz iz svog problema.
ovek, dok trai posao, osea se poraenim i omalovaenim, bezvoljno obavlja
razgovore za posao koji produavaju njegovu nezaposlenost i jo vie umanjuju
njegovo samopotovanje. Ovo ga na kraju dovodi do socijalne pomoi. Kada bi
neto moglo da utie na ovu silaznu spiralu i obezbedi realan uzlet u
samopotovanju, ta osoba bi bila u mnogo boljoj poziciji da sama sebi pomogne.
Ovako je, manje-vie, razmiljao Lari Hildor, direktor socijalne slube u Ottawa
County Department, Miigen. On je i sam pohaao kurs i znao je ta vebanje moe
doneti. Jedino to se pitao bilo je da li se rezultati mogu izmeriti i kako bi to merenje
izgledalo.
86
87
mentalnih ogranienja koja se kod mnogih od nas ispoljavaju "u spoljanjosti" kao
glavobolje, irevi, nesanica i neuspeh u ivotnom opredeljenju, a kod zatvorenika i
kao zidovi i reetke.
Ograniena iskustva Kontrole uma u zatvorima ukazuju na to da se rezultati
mogu oekivati u okruenju koje je manje brutalno. Vreme koje se tamo provodi
vie nisu prazni asovi koje zakon otkida od neijeg ivota, ve bogat deo samog
ivota - asovi razvoja i samoistraivanja. Kontrola uma moda nee od zatvora
stvoriti srenu isposniku eliju, ali ga moe uiniti civilizovanijim mestom za
razvoj.
Iako nisu vrena statistika istraivanja, lina iskustva zatvorenika i njihovih
instruktora mnogo vie govore. Li Lozovik je sedam puta drao kurs u dravnom
zatvoru Rejvej - dok je bio oblasni koordinator Kontrole uma za Nju Derzi (to je
napustio 1976. godine da bi osnovao Hom, duhovnu zajednicu) - etiri puta je drao
kurs ukupnom broju od oko 60 zatvorenika i tri puta osoblju zatvora.
"Ne postavlja se pitanje koristi koju su zatvorenici i osoblje imali od kursa",
rekao je, "to im se moglo videti na licima." Zvaninici su bili toliko impresionirani
Kontrolom uma da je zatvorenicima koji su pohaali neki fakultet, kurs priznat kao
sastavni deo nastavnog programa.
Ronald Gorajeb, koji je na istom mestu nasledio g. Lozovika, ponudio je kurs
desetorici zatvorenika u oblasnom zatvoru Pasaik u Nju Derziju. Jedan od njih je
izostao sa kursa poto je puten iz zatvora iako je eleo da se vrati da bi ga zavrio zatvorske vlasti to nisu dozvolile, ali su udovoljile zahtevu drugog zatvorenika koji
je posle kursa traio da ode u samicu da bi mogao da meditira. Trei,
upotrebljavajui tehniku Mentalnog ekrana, programirao je da nae posao van
zatvora. I naao ga je - to je sve to mu je bilo potrebno da bude uslovno puten na
slobodu.
88
DEVETNAESTO POGLAVLJE
89
Direktor trgovine: "Kurs mi je dao novo oseanje svesti o sebi i vanosti odnosa i
rada sa ostalim slubenicima. Primenjujem ono to sam nauio tako to pokuavam
da razvijem sposobnost da kanaliem svoja interesovanja i postignua tako da se
rasipa to manje vremena i kretnji."
Asistent, biohemiar: "Ceo moj mentalni stav se promenio; kao rezultat, uveren
sam da se dobre stvari zaista dogaaju kada na ivot gledate pozitivno. Zadivljuje
koliko je topline izmeu dve osobe ako ste prijatni i tolerantni jedno prema
drugome."
Kadrovski slubenik: "To je jedna od najboljih stvari koja mi se desila i smatram
da je mogunost uestvovanja prava prednost. Kurs koji naglaava pozitivno
miljenje pomogao mi je da razvijem unutranji mir i izgradim samopouzdanje."
Nadzornik fabrikog servisa: "Mentalno se bolje oseam - vie ne brinem toliko i
ne postupam uvek kao da je u pitanju krajnja nuda, nauio sam da se opustim i
zauzdam glavobolje. Klju uspeha je verovanje."
Vii sistem analitiar: "Poveano samopouzdanje i opti oseaj dobrobiti su
rezultati kursa koji nas ui kako da prepoznamo deo sopstvene prirode koji obino
ne primeujemo. Na primer, ovaj program uveava osetljivost prema drugim ljudima
i ini da postanemo svesniji intuitivnih doivljaja koje racionalna svest eli da
porekne.
Posao iz osnova izgraen tehnikama Kontrole uma jeste "Idea Banque, Inc."
("Banka ideja") iz ikaga, deoniarsko drutvo diplomiranih polaznika Kontrole
uma koje se bavi pronalascima koji se mogu plasirati na tritu. Sve je poelo kada
je Riard Hero, koji upravlja aktivnostima Kontrole uma u oblasti ikaga, postavio
sloen problem iz oblasti marketinga da bi video moe li neka vrsta intuicije koja bi
se stvorila na Alfi ili Teti, dovesti do praktinih reenja. Gospodin Hero koji iza sebe
ima desetogodinje iskustvo konsultanta u marketingu, ve je imao izvanredno
reenje - trebalo mu je deset godina da ga smisli. Diplomirani polaznici Kontrole
uma takoe su doli do izuzetno dobrih reenja - za deset minuta.
"Poprilino sam oekivao neto poput ovog, ali nisam bio spreman na to da ljudi
koji se ne bave tehnikom reavaju tehnike probleme bolje nego strunjaci. Oni nisu
zatvoreni u logiku i mogu da ispitaju vie mogunosti."
"Morao sam da zakljuim", rekao je, "da je kombinovana inteligencija
dvadesetoro ljudi na njihovim nivoima, koja je izvlaila informacije njihovom
kreativnom imaginacijom, oko hiljadu puta efikasnija od inteligencije dvadesetoro
ljudi koji pokuavaju da razlono nau put do reenja".
Upotrebljavajui i sam istu tehniku za reavanje problema, pronaao je i
patentirao nov nain za izradu prenapregnutog betona. Diplomirani polaznici
Kontrole uma dolazili su sa sopstvenim idejama i s potrebom za znanjem
marketinga. "Tako je nastala 'Banka ideja'", objasnio je.
I danas, nakon dve godine postojanja, "Banka ideja" ima osamnaest pronalazaka
na tritu ili spremnih za trite i oko dvadesetak u proizvodnji. Jedan je "guta
90
lia", dodatak kosilici za travu koji pravi prekriva od lia. Firma koja plasira
proizvode putem TV oglasa, kupila je dva i po miliona ovih "gutaa". Drugi
proizvod je samolepljiva zakrpa za pocepane tkanine. Umesto da budu nevidljive,
ove ba skreu panju. "Buba utika" je obojen i oblikovan kao buba.
Drutvo se sastaje jednom meseno da bi putem meditacije reavalo probleme.
lanovi su oni u ijim se idejama nalazi potencijalna zarada. Uz poetnu lanarinu
plaaju malu mesenu nadoknadu i dele profit.
Druga poslovna grupa koju su osnovali diplomirani polaznici Kontrole uma u
oblasti ikaga jeste, ili je bila, investicioni klub. Jedan berzanski broker je mislio da
bi njegova nova sposobnost da se kree napred ili nazad kroz vreme, mogla da se
iskoristi za odabiranje deonica. Ako tokom meditacije vidite deonicu u budunosti,
kupite je sada i prodajte je u budunosti. Plan se dopao gospodinu Herou i klub je
osnovan. Gospodin Hero, broker, i ostali lanovi bili su oduevljeni, ali ne ba
sigurni. Kontrola uma je reila itav spektar problema, ali nikada, koliko je poznato,
problem tanog predvianja rasta i pada cena u Vol Stritu.
Sa ovim zdravim skepticizmom, u toku prvih nedeljnih pokuaja tokom est
meseci, lanovi su se uzdrali od ulaganja na berzi.
Svake nedelje broker bi im davao imena deset deonica. lanovi su ih vizuelizirali
u Alfi, trideset dana u budunosti. Videli su se u brokerovoj kancelariji kako itaju
novine, obavetavajui se kako je koja deonica prola. Kada su se vratili u
sadanjost, poredili su svoja otkria u Beti. Kada bi glasanje bilo 1,5 prema 1 u
korist deonice, obavila bi se kupovina - na papiru.
Na samom poetku pojavio se problem. lanovi su morali da naue da je veseli
optimizam, jedno od obeleja onih koji su zavrili kurs Kontrole uma, esto slab
vodi za ono to se deava na berzi. U poetku su imali viziju da sve deonice rastu.
Meutim, brzo su uili i uskoro su pravili "pogotke". "Portfelj" grupe se uskoro
bolje kotirao nego prosek berze.
Ukazao se jo jedan problem. Sa sve veim oduevljenjem jasnovidi investitori
su poeli da itaju o deonicama koje su odabrali i tako dobijali sve vie podataka.
Ove objektivne podatke preneli su u meditaciju i njihov je profit, na papiru, opao.
Da bi se ovo reilo, ifrirali su svaku deonicu tako da niko ne zna ko koju
deonicu jasnovido prati. Rezultati su se popravili, opet su bili iznad proseka trita.
Sada, posle est meseci provere podataka dokazujui da jasnovidac moe biti
nadmoan na berzi, bilo je vreme da se uloi pravi novac.
Glatko se prelo sa probnih pokuaja na stvarno investiranje. lanovi su ostvarili
stvarni profit. Kada je cena na tritu padala, padala je i cena njihovih deonica, ali ne
kao na tritu u celini. Kada su cene rasle, rasle su i njihove deonice, i vie nego na
berzi. Meutim, posle otprilike godinu dana stvorio se zastoj. Vrednost deonica na
berzi padala je vie no to je rasla. Potrfelj grupe je takoe pao, iako ne tako izrazito.
Ipak, injenica je da je pao, i ponos koji je grupa oseala u nadigravanju sa berzom
umanjen je njihovim gubicima.
91
92
93
DVADESETO POGLAVLJE
94
95
U prvom sluaju, da ovaj polaznik nije nauio nijednu drugu tehniku osim
mentalnog ekrana moda bi postigao isti rezultat - pretpostavljajui da je
jednostavno pobudio seanje na "zaboravljeni" dogaaj i da Via Inteligencija nije
ula u igru, to je daleko od izvesnog.
Meutim, drugi sluaj je obuhvatio iroki opseg obuke Kontrole uma - odlazak
na nivo, vebe vizuelizacije, delotvornu ulnu projekciju za telepatski prenos
izleenja, kontrolu snova i rad na sluajevima, tako da je svojoj elji i verovanju u
punoj meri mogao dodati i oekivanje.
Sa raznovrsnom praksom, va um e poeti da upotrebljava preice. Postae
osetljiv na nejasne, priguene signale vanih stvari i prenosie vam ih bez potrebe da
ih sami traite. ivot jednog diplomiranog polaznika Kontrole uma bio je na ovaj
nain spaen. Upravo je meditirala jednog jutra pre polaska na posao, koristei
mentalni ekran da ispravi mali problem na poslu, kad je veliko crno X blokiralo
sliku koju je elela da stvori. Zatim je blokiralo sve ostale prizore vezane za
kancelariju. "Nagovetaj", isuvie jak da bi ga zapostavila, kazivao joj je da izbegne
kancelariju tog dana, i ona je sreom ostala kod kue. Kasnije je saznala da bi, da je
otila na posao tog dana, uletela pravo u oruanu pljaku u kojoj je nekoliko osoba
teko ranjeno. To je vrsta informacije koju obino dobijamo putem kontrole snova,
ali ona je upotrebljavala mentalni ekran i to se tu ispoljilo.
Evo jo jednog sluaja u kom je um tako izveban da u ozbiljnim, hitnim
situacijama jedan diplomirani polaznik uspostavlja nad njim kontrolu ne gubei
vreme za odlazak na Alfu. Mnoge dogaaje opisane u sleeem pismu potvrdilo je
devet svedoka.
"Sreda - doao sam kui iz kupovine ruku punih kesa. Otvorio sam spoljanja
vrata koja su se zalupila i udarila me pre nego to sam mogao da otvorim
unutranja vrata. Nestrpljivo sam jako odgurnuo vrata. Na moj uas, ona su se brzo
ponovo zalupila a njihova iljata kvaka se zabila u moju ruku ispod lakta. Ispustio
sam kese i polako izvukao kvaku iz ruke. Kroz vie slojeva tkiva zjapila je duboka
rupa.
Poela je da nadire krv ispunjavajui rupu i preplavljujui je. Nisam imao
vremena da se onesvestim. Umesto toga intenzivno sam se koncentrisao da
zaustavim krvarenje. Zapljusnuo me je ogroman talas radosti kada je krvarenje
prestalo - skoro da nisam poverovao sopstvenim oima!
Dok sam dezinfikovao ranu poeli su prvi bolovi. Seo sam i uao u svoj nivo,
pokuavajui da reim da li da otkaem put u Boston na sastanak Kontrole uma gde
bih uo Majora Tompsona ili da odem kod lekara. Oseao sam jaku potrebu da
odem u Boston, ali i da proverim svoje verovanje da sam nauio da kontroliem bol.
Na putu do Bostona neprestano sam radio na bolu. Ali, za vreme predavanja
postao je toliko jak, a moji prsti toliko ukoeni da sam ga ak i na svom nivou jedva
96
97
98
DODATAK I
99
100
101
102
103
104
17
105
DODATAK II
106
107
108
ue u nivo Kontrole uma i ispita te misli i da svaki put doe do jasnog, racionalnog
objanjenja.
ena sa akutnom neizdiferenciranom shizofrenom reakcijom bila je isuvie
poremeena da bi mogla da popuni EWI. Dato joj je da bira: tretman elektrookom
ili Kontrola uma. Na kraju kursa kod nje je zabeleeno kliniko poboljanje i ne
samo da je mogla da popuni EWI ve je postigla i dobre rezultate.
Sledea ena, hipohondar sa istorijom od dvadeset operacija, trebalo je da ima
jo jednu operaciju. Dok su specijalisti interne medicine proveravali njeno srce i
bubrege, ona je uz pomo tehnike Kontrole uma programirala san kojim je
dijagnosticirala crevni poremeaj na spoju tankog creva. U istom snu je otkrila da je
sama prouzrokovala taj poremeaj, a takoe i zato i kako. Tehnike Kontrole uma su
joj omoguile da se na iznenadan, neobjanjen nain oslobodi poremeaja samo sat
poto je dijagnoza potvrena na hirurkom odeljenju. Tano mesto poremeaja bilo
je potvreno iz podataka prethodne operacije.
Druga vrlo poremeena dvadesetjednogodinja ena bila je izuzetno sklona
samoubistvu i u ranim fazama akutne psihoze. Pacijentkinja nas je uverila da ne
postoji nita to bi mi mogli da uradimo a da joj to bude od pomoi i da e se ona
verovatno ubiti. Poslali smo je na kurs Kontrole uma pod paljivom prismotrom. Na
nae veliko iznenaenje postala je izuzetno smirena, racionalnija, njene misli nisu
jurile u svim pravcima istovremeno; bila je manje pesimistiki raspoloena.
Hospitalizacija i velika doza lekova ne bi mogle toliko da je smire. Ponovila je kurs
dve nedelje kasnije i stanje se ponovo poboljalo. Ona se neverovatno izmenila
nabolje.
Jo jedan ovek u stanju izrazite deluzivnosti, ubeen da moe da smanjuje ljude,
iao je na kurs za vreme hospitalizacije i svaki dan se vraao u bolnicu. Pored toga
to je i dalje mislio da moe da smanjuje ljude, bio je izuzetno miran, bolje je
izraavao oseanja, drugi delovi deluzivnog sistema su bledeli i vie nije provodio
sate i sate razmiljajui o znaenju jednostavnih parabola. Pohaao je kurs tokom
este nedelje svoje hospitalizacije i promene su bile mnogo znaajnije nego tokom
svih pet predhodnih nedelja.
Involutivno paranoidna ena se vratila sebi posle kursa. Nekoliko drugih je kao
rezultat delova kursa bolje razumevalo svoju bolest.
Kliniki, izuzetno poremeena grupa je u celini pokazala impresivnu promenu.
Samo jedan pacijent je postao uznemireniji. Ostalima je vebanje pomoglo u
odreenoj meri. Posle kursa se poveala emotivna energija i poboljalo izraavanje
oseanja. Mnoge apatine linosti su prvi put pokazale entuzijazam. Njihovi izgledi
za budunost bili su pozitivniji a neki su bolje razumevali svoje psihotike procese.
ak su i oni koji su zadrali svoje deluzivne misli bili u stanju da ocenjuju svoju
sposobnost za obrazovanje ideja na nivou Kontrole uma i postignu jasnost i
razumevanje.
109
110
da sprovodimo test jednu nedelju pre i nedelju posle kursa, ali nismo uvek uspevali
u tome. Nedavno, u sedam sluajeva test je sproveden dva puta nedelju dana pre i
jednom nedelju dana posle kursa da bi se odredilo da li postoji faktor ponovljivosti.
Odnos "pogrenih" odgovora u tri testa bio je 100:92:65. Tako je razlika izmeu
prva dva testa bila beznaajna u odnosu na promenu posle obuke Silva Kontrole
uma.
Protivtea bilo kakvom faktoru ponovljivosti jeste injenica da je bilo mnogo
odgovora oekivanih posle, a ne obavezno pre kursa, za koje bi se dobili negativni
poeni. Na primer, dva pitanja su bila: "Moete li da itate misli drugih?" i "Da li ste
skoro imali religiozno iskustvo?" Potvrdan odgovor na njih znaio bi negativan
poen. Kurs obuava osobe da funkcioniu jasnovido i mnoge osobe postaju uverene
da su doivele ESP - za neke taj je doivljaj gotovo religiozan. Tako smo, umesto
boljih, mogli oekivati i gore rezultate posle kursa.
Sumirajui pouzdanost EWI testa, faktor ponovljivosti je bio beznaajan i
uravnoteen drugim faktorom koji je pogoravao rezultat. Za test se smatralo da je
osetljiv i pouzdan, a rezultati su odgovarali klinikoj oceni kao i subjektivnim
oseajima pacijenata.
Za svrhu studije odluili smo da se smatra sluajnou ako neko u periodu od tri
nedelje posle kursa bude u loijem stanju, bez obzira da li su tome doprineli drugi
faktori ili ne.
U bilo kojoj grupi od sedamdesetpet izrazito poremeenih osoba praenih tokom
tri nedelje mogli bismo oekivati da se kod jednog ili vie njih pogora stanje. To bi
se moglo dogoditi ak i onda kada su pod tretmanom i u periodu kada nisu bili
izloeni regresivnom doivljaju. injenica da su svi pacijenti bili pod tretmanom za
vreme ovog istraivanja i da im je povremeno pruano usmeravanje i ponovno
uveravanje, bez sumnje je bilo od pomoi i moda je spreilo pojavu bolesti. Ali, mi
verujemo da ova pomona terapija nije mogla sama po sebi dovesti do izuzetnih
pozitivnih promena koje su se dogodile.
III
Nae je iskustvo da akutno psiho-oboljenje ima rano poreklo u patolokom
odnosu majka-dete u prve dve godine detetovog ivota, esto pojaanom
povremenim traumama. Ova predispozicija zahteva i faktor ubrzanja u tekuoj
ivotnoj situaciji osobe koja e prouzrokovati njegov povratak na staro stanje i
ponovno preivljavanje oseanja i stvarnosti iz daleke prolosti. Faktor ubrzavanja
je obino surovo odbijanje ili odvajanje od vane osobe. Uzrok je u prolosti, a
faktor ubrzavanja je u sadanjosti. Iza ovoga moe postojati neki mehanizam koji to
olakava, na primer halucinogene droge, kontakt sa svojom familijom i drugi procesi
koji potpomau regresiju. Tako razlikujemo (1) izvor, poreklo ili predispoziciju, (2)
faktor ubrzavanja i (3) mehanizme potpomaganja, olakavanja. Psihoze se mogu
111
112
113
Pozitivan stav i optimizam stvarani tokom kursa moraju imati povoljan uticaj na
pacijenta. Moda izgovaranje blagotvornih iskaza, na nivou oputenosti, delotvorno
programira um na nain koji prevazilazi obino pozitivno miljenje.
Relaksacija umanjuje napetost i stoga slabi znake bolesti. Osoba ne moe biti u
stanju relaksiranosti uma i tela i istovremeno izuzetno napeta ili u sukobu. Smatra se
da funkcionisanje na tom nivou proizvodi isto prenosno dejstvo relaksacije tokom
celog dana, kao to se primeuje u TM.
Raspoloenje u grupi Kontrole uma je odlino i svi doivljavaju uveano
oseanje topline i ljubavi dok su na relaksirajuem nivou. Mogue je da energija
ljubavi ima vanu ulogu. Osobama koje vole uglavnom ne smetaju stvari koje bi im
inae smetale.
Poto na nivou relaksacije ljudi nisu u nekom osobitom konfliktu, nije toliko
neophodna rana odbrana od emotivnog udaljavanja. Stoga je olakano primanje
pozitivnih uticaja. Vie su u dodiru sa svojim oseanjima i sa realnou.
Obuhvatili su ire podruje aktivnosti mozga za ispitivanje stvarnosti. Percepcija
je poboljana na nivou relaksacije uma i tela i uveava se jasnost misli i
prosuivanja.
Specijalne tehnike pomau pacijentima da ree neke svoje probleme i da budu u
stanju da se programiraju tako da relaksacija i dobar oseaj traju tokom celog dana.
Sposobnost da se u veoj meri oslanjaju na sopstvene unutranje snage daje im vee
samopouzdanje. Terapeuti veruju odgovorima koje su dobili u izmenjenom stanju, a
to doprinosi pacijentovom samopouzdanju.
Prisutan je fenomen grupe. Dobar emotivni oseaj grupe je zarazan i prenosi se
ak i na vrlo poremeene pacijente.
Parapsiholoki deo kursa je nekim od poremeenih pacijenata pomogao na
neoekivan nain. Mnogi koji su gurnuti na "rub pameti" izjavljivali su da su esto
imali paranormalne doivljaje koje psihoterapija nije objasnila. Samo u okviru
parapsiholokog dela kursa oni su dostizali razumevanje. Jedna od utvrenih svrha
duboke psihoterapije jeste da uini svesnim ono to je bilo nesvesno. Proirivanje
podruja svesnog i ispitivanje parapsiholokih aspekata uma posluili su istoj svrsi.
Pacijenti su osetili olakanje otkrivi ovaj aspekt sopstvenih mentalnih procesa i
ustanovili su da je on realan i prihvatljiv.
Poto im je emotivni poremeaj pomogao da doive paranormalne fenomene,
ovo je dalo svrhu njihovim produenim poremeajima i njihovim ivotima.
Terapeut je nauio da primenjuje tehnike Kontrole uma u psihoterapiji, ime e i
dalje pomagati pacijentima.
114
VI
Rezime i zakljuci:
Sedamdesetpet izuzetno poremeenih pacijenata upueno je na obuku Kontrole
uma da bi se odredilo koji bi pacijenti mogli zapasti u tekoe. Samo je jedan postao
znatno vie poremeen. Najpostojanije otkrie bilo je izuzetno poveanje opaanja
stvarnosti, to je utvreno kliniki i objektivnim psiholokim testiranjem.
Vano je zapaziti da su svi poremeeni pacijenti iz jedne psihijatrijske prakse
zamoljeni da idu na kurs to je predstavljalo kompletan uzorak psihijatrijskih
pacijenata. Niko od njih nije odbio. Svi su ili na kurs. Stoga se ovi rezultati ne
pripisuju samo odabranim pojedincima.
Silva Kontrola uma nije psihoterapija. Ona se moe upotrebiti kao orue u bilo
kojoj psihoterapiji, naroito ako je terapeut upoznat sa kursom i ne protivi se
njegovim konceptima. Pacijentu daje uveanu sposobnost da koristi um i da se
posveti terapiji koja se primenjuje.
Psihotinim je pacijentima bila od izuzetne pomoi (bar kada je pacijent pod
tretmanom a psihijatar razume kurs) tako da Dr. MekKenzi sada insistira da svi
pacijenti pohaaju kurs dok su pod njegovom brigom i nadzorom. Imajui u vidu
izuzetno poboljanje kod najveeg broja poremeenih pojedinaca kao i to da se
moe vriti obuka velikih grupa pacijenata istovremeno, autori predviaju njenu
primenu u vidu pomoi bolnikom leenju.
Ustanovljeno je da je kurs bezbedan i potencijalno koristan za neurotiare.
Relativno je bezbedan i definitivno koristan za izrazito poremeene osobe kada su
pod nadzorom psihijatra koji poznaje kurs. Kliniki i objektivni psiholoki podaci
ukazuju da koristi daleko prevazilaze bilo kakvo negativno dejstvo.
TABELA A (nije data ovdje)
Prosena razlika u T rezultatima pre i posle obuke Silva Kontrole uma, za
tridesetosam ena iz izuzetno poremeene grupe.
Zabeleeno je poboljanje na svih jedanaest podruja merenja ukljuujui i
podruje euforije. Donji rezultat pokazuje poboljanje izuzev na podruju euforije,
gde gornji rezultat pokazuje da se pacijent osea bolje i da je vei optimista.
Podruja merenja su sledea: 1. ulna percepcija se sastoji od jedinica koje
opisuju spoljni svet kroz direktne ulne doivljaje koristei sve ulne modalitete. 2.
Percepcija vremena razvrstava pojave vezane za subjektivno vreme u etiri
kategorije: promene u doivljavanju protoka vremena; vremenski diskontinuitet;
vremenska orijentacija (ukljuujui nain angaovanja u prolosti, sadanjosti i
budunosti); doivljaj ili svest o svom dobu i identifikacija ili otuenje od svoje
generacije. 3. Telesna percepcija obuhvata tri aspekta doivljavanja tela: emotivni
aspekt, hipohondrine albe, percepcioni aspekt. 4. Auto-percepcija obuhvata
115
116
DODATAK III
UVOD
Dr. J. V. Han, Direktor istraivanja
Silva Mind Control International, Inc.
Sve do nedavno naunici su bili izuzetno kritiki nastrojeni prema izvetajima u
kojima se tvrdi da su jogiji ovladali vetinom kako da voljno reguliu svoj puls,
telesnu temperaturu i ostale telesne procese za koje se smatralo da su nevoljne
prirode. Takoe se uveliko prelazilo preko izvetaja o tome da neke osobe u stanju
duboke hipnoze (izmenjenog stanja svesti) mogu pod sugestijom izazvati promene
psiholoke prirode za koje se normalno smatralo da nisu pod voljnom kontrolom, na
primer izazivanje plikova i kontrola brzine rada srca.
S pojavom tehnika biofidbeka (bio-povratne sprege), naunici su tokom
poslednjih nekoliko godina doli do saznanja da skoro svi unutranji telesni procesi
mogu biti podvrgnuti kontroli. Biofidbek tehnike se zasnivaju na principu da uimo
da pravilno reagujemo ako smo trenutno obaveteni (povratna sprega) o pravilnosti
sopstvene reakcije ili o tome koliko smo blizu pravilne reakcije.
Upotrebljavajui nagrade kao sredstvo povratne sprege kod ivotinja, psiholog
Dr. Nil Miler (Neal Miller), sada na Rokfeler Univerzitetu, pokazao je da se
svesnom kontrolom moe postii promena u brzini rada srca. Dr. Elmer Grin,
Fondacija Meninger, pokazao je da se upotrebom biofidbeka ljudi mogu nauiti da
razliito kontroliu temperaturu svojih ruku - jedna je hladna, druga topla.
Na poetku biofidbek eksperimenata sa modanim talasima iji je autor Dr.
Kamija (Kamiya), sa Neuropsihijatrijskog Instituta Langlej Porter, istraivai su
pokazali da su ovi metodi delotvorni kod obuke pojedinaca u svesnoj kontroli svog
Alfa ritma modanih talasa (8-13 Hz).
Druge tehnike, manje orijentisane na laboratoriju, takoe su koriene za
upravljanje unutranjim telesnim organima. Na primer, tehnika transcendentalne
meditacije pokuava da dovede do relaksacije unutranjih organa ukljuujui mozak.
Drugi sistem pomou kog pojedinci mogu da izazovu relaksaciju kao i kontrolu
modanih talasa, jeste Silva Kontrola uma. Osobe koje su bile na kursevima Silva
Kontrole uma govore o oseaju duboke relaksacije i o verovanju da mogu
kontrolisati sopstvene modane talase. Ovo je 1971. godine testirao Dr. F. J.
Bremner, psiholog sa Triniti Univerziteta iz San Antonia, Teksas. Izgleda da ljudi
koji su na ovaj nain obuavani zaista mogu da kontroliu svoje modane talase i
izazovu Alfa ritam kada to ele. Ovo je utvreno u studiji u kojoj je grupa od
dvadeset neobuenih studenata bila dobrovoljno podvrgnuta eksperimentu kontrole
modanih talasa. Polovina studenata podvrgnuta je metodu slinom Pavlovljevom
metodu uslovnog refleksa; odnosno, kada bi osoba ula "klik" to bi oznaavalo da e
117
118
119
120
Hosea Silve (Shah, 1971.). Mada je Silva "tehnika Kontrole uma" jedinstvena za
sebe, ona koristi i duboko relaksiranje i postupke nalik na grupnu hipnozu. Neko
vreme se, takoe, upotrebljava za ono to se najbolje moe opisati kao veba ESP.
Na poetku sledee nedelje, doveli su S-e u laboratoriju i 20 minuta je sniman EEG.
Snimci su raeni i sa zatvorenim i sa otvorenim oima, dok su S-i uvebali svoje
Silva tehnike. Drugom prilikom, EEG je uzet od istih S-a uz audio biogeni fidbek i
uz ista uputstva.
Druga grupa (CC) od 10 S. prola je kroz klasinu paradigmu uslovljavanja od
50 pokuaja po vebi. Svaki pokuaj se sastojao od CS "klik"-a od pola sekunde,
zatim interval izmeu nadraaja od 10 sekundi (IIN), zatim UCS u trajanju od 10
sekundi stroboskopskog svetla podeenog na Alfa frekvenciju S-a zatvorenih oiju.
Interval izmeu pokuaja (proba) IIP nije bio isti. Eksperimentator bi poeo sa
pokuajem kada bi S izgledao relaksiran. U ovoj grupi pokuaja nije korien
biofidbek. Veba od 50 pokuaja trajala je 20-30 minuta, a vebe su se ponavljale
sve dok S. ne postane osposobljen da reprodukuje Alfa frekvenciju, ili dok
eksperimentator ne bude uveren da S. ne moe u dovoljnoj meri da reprodukuje
Alfu. Zavrna veba od 50 pokuaja sa CC grupom izvodi se sa biogenim fidbekom.
Svi podaci dobijeni klasinim uslovljavanjem uzeti su u stanju otvorenih oiju.
OBRADA REZULTATA
Za potrebe analize, podaci EEG-a su razvrstani na periode, jedan predstavlja 10
uzastopnih sekundi snimljenih rezultata podataka. Za baznu liniju podataka, uziman
je jedan period za svakog S. u stanju zatvorenih oiju i jedan period u stanju
otvorenih oiju. Za Silva grupu, posle 14 sati obuke, jedan period je uzet u stanju
zatvorenih oiju a jedan u stanju otvorenih oiju bez fidbeka. Isto je uraeno i uz
fidbek. Za CC grupu uzet je rani pokuaj (trei pokuaj ako je bio jasno registrovan),
a period je bio 10 sekundi IIN. Isti period je uzet i iz poslednjeg pokuaja pre
biogenog fidbeka a zavrni period je uzet poto je ukljuen fidbek.
Svaki pokuaj je bio A-D konvertovan i spektralno analiziran skupljajui snagu
na razliitim EEG frekvencijama (Volter, 1968). Ovde e biti rei samo o podacima
dobijenim sa otvorenim oima.
REZULTATI
Grafikoni I i II saimaju rezultate CC grupe i Silva grupe ponaosob. Efekat
biogenog fidbeka se, takoe, moe videti na svakom grafikonu. Tri aspekta ovog
eksperimenta projektovana su na zajedniku osu; tako se za svaku grupu na
grafikonu moe posmatrati i praviti poreenje izmeu rezultata bazne linije,
121
122
123
124
125
nego to je poeo da stvara Alfa ritam. Ovo se deavalo u svakom pokuaju sa ovim
S. ije su oi bile otvorene. To je i S.5 pokazao u stanju zatvorenih oiju, to ga je i
inae karakterisalo. Povremeno se to pokazalo i kod ostalih S.
Navedeni S. su izjavili da su bili u posebnom, prepoznatljivom stanju panje. Svi
izuzev jednog S. bili su u stanju da predvide kada stvaraju Alfu, a kada ne. Drugim
reima S. je mogao da kae "start" i "stop" i snimak bi izgledao isto kao Grafikoni
IV i V.
DISKUSIJA
Navedeni rezultati pokazuju da, makar za ovu grupu S-a, stvaranje Alfa ritma
nije lano. Tako je ova grupa subjekata manje osetljiva na vrstu greke na koju je
ukazao Hart (1968.).
Vreme pomaka kod nekih S. je vrlo zanimljivo, ali autori nemaju spreman
odgovor na pitanje zato priprema nekih S. traje toliko dugo. Ipak, postoji odnos
izmeu poetka registrovanja Alfa ritma na EEG-u, jedinstvenog linog oseaja
subjekta, i izjave subjekta da je bio u posebnom stanju panje koje mi nazivamo
podskupom unutranjeg fokusiranja.
126
LITERATURA
Bremner, F.J. "The effect of habituation and conditioning trials on hippocampal
EEG." Psychonomic Science, 1970,18,181-83.
Brown, B.B. "Recognition of aspects of consciousness through association with
alpha activity represented by a light signal." Psychophysiology, 1970,6,442-52.
Eddy, D.R., F.J. Bremner, and A.A Thomas. "Identification of the precursors of
hippocampal theta rhytm - a replication and extension." Neuropsychologia, 1971, 9,
43-50.
Ford, J.G., M.D. Morris, and F.J. Bremner. "The effect of drive on attention."
Psychonomic Science 1968, 11, 156-57.
Hart J.T. "Autocontrol of EEG alpha." Psychophysiology, 1968, 4, 506.
(Abstract.)
Hurwitz, S.L., and F.J. Bremner. "Hippocampal correlates of a conditioned
sniffing response." Neuropsychologia, 1972.
Jasper, H.D., and C. Shagass. "Conditioning the occipital alpha rhythm in man."
Journal of Experimental Psychology, 1941, 28 (5), 373-87.
Kamiya, J. "Conscious control of brain waves." Psychology Today, 1968, 1
(April), 57-60.
Knott, J., and C. Henry. "The conditioning of the blocking of alpha rhythm of the
human electroencephalogram." Journal of Experimental Psychology, 1941, 28, 13444.
McKnight, H. Silva Mind Control Through Psychorientology. Laredo, Tx.:
Institute of Psychorientology, Inc., 1972.
Shah, D. "The alpha state lets the mind take wings." The National Observer,
1971, 34, 1, 16.
Walter, D.O. "Spectral analysis for electroencephalogram: mathematical
determination of neurophysiological relationship from records of limited duration."
Experimental Neurology, 1963, 8, 155-81.
Williams, A.C. "Facilitation of the alpha rhythm of the electroencephalogram."
Journal of Experimental Psychology, 1940, 26, 413-22.
127