ime ulji

Statistika uz pomo programa GeoGebra 4.0

Prilog radionici na struno-metodikom skupu Pula 2011.

Prije nekoliko godina u program matematike sedmog razreda osnovne kole uvedeno
je poglavlje Statistika i vjerojatnost. Ta cjelina vie od ostalih podruja nastave matematike
vabi za uporabom raunala. S raunalom je mogua brza i pouzdana obrada velikog broja
podataka, kvalitetna statistika analiza i prezentacija rezultata. U dananje vrijeme prikladno
se ini posegnuti za raunalom u takvim situacijama. To, nipoto ne znai da se uenik ne
treba upoznati i s klasinim pristupom pri obradi i analizi podataka. Obiljeja skupa podataka,
mjere lokacije i mjere rasprenja moraju biti jasni. Na manjoj skupini podataka ne bi trebao
biti problem pronai te mjere uz pomo kalkulatora ili ak samo uz pomo papira i olovke.
Mislim ad to mora prethoditi uporabi raunala, tako da ueniku bude posve jasno to se to s
odreenim naredbama trai od 'stroja'.

Slika 1

Za statistiku obradu podataka postoji jako puno programa. Na kolskim raunalima

instaliran je Microsoft Office s programom za tablini proraun Excel. Slian njemu je
besplatan program otvorenog koda Calc iz programskog paketa Open Office u cijelosti
preveden na hrvatski jezik (www.openoffice.org). U ovom lanku upoznat emo se s
mogunostima GeoGebre, koja je s inaicom 4.0 postala moan program za statistiku analizu
i to ne samo elementarnu nego i viu. Geogebra je jednostavna za uporabu kako nastavniku,
tako i ueniku. Nain rada s proraunskom tablicom slian je onom kao i u drugim
programima, tako da steene rutine e biti korisne pri koritenju Excela, Calca i drugih
programa. Izmeu Geogebrinih prozora komunikacija je dvosmjerna. Osim to se promjena
podataka u tablici istovremeno odraava na grafiki prikaz, mogue je i obrnuto to s ostalim
programima najee nije sluaj. Kroz naredbe, posebne prozore, tekstualne i grafike prikaze
oituje se matematiki pristup. Geogebrine mogunosti nadilaze razinu statistike koja se trai
u osnovnoj i srednjoj koli ali to uenika u radu ne optereuje, a moe mu pobuditi interes.
Osim to moemo koristiti Geogebru kao alat za obradu, analizu i prezentaciju podataka,
moemo ju rabiti za upoznavanje s temeljnim pojmovima statistike, njihovo razumijevanje i
zorno predoavanje.
Klikom na gumb Preuzmi na web stranici www.geogebra.org ponueno je pokretanje
dvije inaice programa (Slika 2). Pokrenite Webstart 4.0.

Slika 2

U izborniku Prikazi odaberite Tablini i grafiki da dobijete Geogebru s dva prozora kao na
slici 1. Obratite panju na malu ikonu (uokvireni trokuti slika 3) na desnom rubu trake za
unos. Klikom na tu ikonu otvara se prozor sa sortiranim naredbama po podrujima i ispod
njega prozor u kojem se prikazuje sintaksa odabrane naredbe (slika 4). U ovom e nas lanku
najvie zanimati podruja: Dijagram, Statistika i Lista. Obratite panju na gumb Zalijepi koji
odabranu naredbu sa sintaksom izravno prenosi u traku za unos. Napomena: koristite tipku
Tab za prelazak na novi parametar naredbe. Standardno, naredbe se moe unositi i upisom
nekoliko prvih slova pa iz ponuenih odabranu prihvatiti s tipkom Enter.

Slika 3

Slika 4

Koje podatke koristiti za obradu u nastavi? I statistika je kao grana matematike

apstraktna ali podaci koje obrauje vrlo su konkretni i povezani sa ivotom, drutvom, radom,
proizvodnjom, trgovinom, meteorologijom itd. Kad god je mogue trebalo bi posezati
stvarnim podacima koji su vezani uz ono to uenike zanima. Podaci bi morali biti
vjerodostojni i bez obzira radi li se o uzorku ili cijeloj populaciji promatranog skupa. Uenici
bi i sami mogli prikupiti odreene podatke ali tada treba ukazati da kada se radi ozbiljnu
anketu ili eksperiment se to radi po odreenim pravilima.
Primjer 1. Broj djece po obitelji u kvartu
Podaci koje vidite na slici 1 izmiljeni su. Rije je o relativno malom broju diskretnih
numerikih podataka iju je frekvencijsku distribuciju i statistike mjere lako raunati na
klasian nain i usporeivati s onim to nam daje raunalo. Na neki nain 'provjeravamo'
raunalo, odnosno svoje postupke umjesto da slijepo vjerujemo togod da nam izbaci. Kad to
svladamo onda se doista moemo uloviti s nekim velikim skupom podataka.
U Geogebri nam je najjednostavnije da skupove podataka do kojih smo sami doli
unesemo u elije proraunske tablice kako se to vidi na slici 1. Za obradu tih podataka na
raspolaganju nam stoje alati proraunske tablice (slika 5) i naredbe koje unosimo kroz traku
za unos. Za koritenje alata potrebno je odabrati stupac ili redak u tablici, a zatim kliknuti na

alat. Vrijednost se upisuje u eliju na dnu stupca ili desno od retka. Ovaj nain obraivanja
podataka prikladan je poetnom uhodavanju i uenicima koji tek usvajaju pojmove.

Slika 5

Raspoloive statistike naredbe puno su monije i odnose se na cijeli raspon podataka

unesen u tablicu. Vrijednosti naredbi prikazuju se u prozoru Algebra ili u Grafikom prikazu,
ve prema naravi rezultata. Algebarske rezultate mogue je smjestiti i u neku eliju tablice.
Evo nekih naredbi koje moemo dobiti nad danim skupom podataka (slika 1).

Jedinstveni[A1 : E12] = {0, 1, 2, 3, 4, 5} daje skup svih razliitih vrijednosti koje se

javljaju u skupu podataka poredanih po veliini
Frekvencija[A1 : E12] = {7, 13, 18, 14, 5, 3} daje uestalost pojavljivanja
jedinstvenih podataka redom
TablicaFrekvencija[A1 : E12] daje tablicu frekvencija kao tekst u grafikom prikazu
kakav vidite na slici 1.
StupastiDijagram[ <lista podataka>, <lista frekvencija> ] trai dva parametra. Ako
smo ih ve odredili, moemo dati njihove nazive ili ugnijezditi naredbe kako se to vidi
u traci za unos na slici 1. Rezultat se vidi u grafikom prozoru na slici 1, s time da je
dodan i trei parametar: irina stupca.
AritmetikaSredina[A1 : E12] = 2.1
NajeaVrijednost[A1 : E12] = {2} rije je o pojmu koji se jo zove mod. Rezultat
je skup jer ponekad mogu biti dvije ili vie takvih vrijednosti.
Medijan[A1 : E12] = 2 rije je o podatku od kojeg je 50% podataka manje ili
jednako od te vrijednosti, odnosno 50% ili vie vee od te vrijednosti.

Zadatak 1. Analizirajte uestalost izvuenih brojeva na igri Hrvatske lutrije 7 od 39 tijekom

2010. godine. Podatke prikaite stupastim dijagramom i tablicom frekvencija. Jesu li
izvueni svi brojevi? Koji su najmanje puta, a koji najvie? Koliki je raspon frekvencija?
Uputa. Podatke preuzeti iz arhive s web stranice Hrvatske lutrije. Radi se o 104 izvlaenja
godinje sa po sedam brojeva. Mogue je izravno unijeti te podatke iz Excela. Desni klik na
neku eliju otvara skoni izbornik na kojem je ponuen Uvoz podataka. Mogue je podatke
prenijeti koristei naredbe Kopiraj Zalijepi.

Rjeenje postavljenog zadatka moe se vidjeti na slici 6. Geogebra ima mone

kalkulatore koji aktivirate jednim klikom, a daju iroku lepezu mjera. Nalaze se u alatnoj traci
proraunske tablice. Na slici vidite to sve moe dati Jednovarijabilni kalkulator. Potrebno je
samo obuhvatiti elije na koje se odnosi.

Slika 6

Primjer 2. Visine ljudi

Mjerenjem su utvrene visine 123 uenika u 4 razreda:
143, 148, 148, 141, 141, 154, 150, 158, 158, 156, 152, 152, 152, 154, 158, 154, 153, 157, 155, 157, 158, 158, 160, 166, 162,
168, 168, 164, 161, 167, 161, 167, 168, 168, 168, 161, 169, 168, 169, 166, 160, 164, 162, 169, 167, 164, 169, 167, 161, 173,
174, 179, 170, 174, 179, 171, 176, 177, 176, 179, 177, 171, 170, 178, 172, 177, 175, 170, 173, 176, 177, 174, 174, 178, 177,
172, 176, 179, 177, 178, 180, 181, 187, 185, 180, 182, 187, 182, 180, 188, 188, 180, 187, 185, 188, 180, 187, 188, 182, 186,
186, 189, 183, 194, 197, 194, 194, 198, 191, 195, 192, 193, 194, 191, 194, 199, 197, 199, 198, 194, 201, 204, 208.

Potrebno je grafiki prikazati frekvencijsku distribucija podataka i izraunati obiljeja skupa.

Uoimo da je rije skupu podataka s neprekidnim vrijednostima. U tu svrhu najbolje
e biti podatke podijeliti u razrede i prikazati ih histogramom. Najmanja vrijednost je 143, a
najvea 205. Podatke se moe podijeliti u sedam razreda s granicama: [140, 150>, [150, 160>,
i sve tako redom do 210.
U Geogebru osim kroz proraunsku tablicu moemo unositi podatke i u algebarski
prikaz kao tzv. liste, odnosno skupove brojeva unutar vitiastih zagrada. Na slici 7 vidite
skupove granica razreda i skup svih izmjerenih visina. Ukoliko nam zanima koliki je broj
unesenih podataka dovoljno je da napiemo naredbu Duljina[visine]. Isto tako moemo
koristiti naredbe:

Minimum[visine] i Maksimum[visine]

AritmetikaSredina[visine]
Medijan[visine]
SD[visine] standardna devijacija itd.

Histogram je zadan naredbom Histogram[ granice, visine, false]. Ovdje rije false ima
znaenje logikog operator negacije, koji onemoguuje prikaz visine stupaca s relativnom
frekvencijom i pokazuje ih s apsolutnim vrijednostima razlomka. Obratite panju da je
koordinatni sustav prilagoen skupu podataka, da su prikazane samo pozitivne vrijednosti na
osima. tovie ishodite se nalazi u toki (130, 0). To se postie na karticama dijalokog
okvira Postavke > Postavke.

Slika 7

U posljednje je vrijeme u prikazu podataka popularan dijagram pravokutnika ili 'brkata

kutija'. Na slici 7 vidite ju ispod histograma, a objasnit emo njegovo znaenje na sljedeem
primjeru.
Primjer 3. Brkata kutija
Iz dijagrama pravokutnika izravno moemo oitati medijan, donji i gornji kvartil,
raspon podataka i ekstremne vrijednosti. Kvartili su mjere rasprenja skupine podataka. Donji
kvartil dijeli podatke tako da je ispod njega 25%, a iznad njega 75% svih podataka. Gornji
kvartil obrnuto.

Demonstraciju znaenja dijagrama pravokutnika u Geogebri napravit emo vrlo

jednostavno. Na osi apscisa nacrtajmo proizvoljan broj toaka koje se mogu slobodno po njoj
pomicati. Zadajmo listu koji se sastoji od apscisa tih toaka ovako:
apscise = {x(A), x(B), }
Zadajmo naredbu DijagramPravokutnika[2, 1, apscise]. Ovdje parametar 2 oznaava pomak
dijagrama po osi y, a parametar 1 irinu dijagrama. Pomiite sada toke i promatrajte uinak.

Slika 8

Primjer 4. Roeni po mjesecima 2009.

Dobar izvor podataka moe biti Dravni zavod za statistiku koji redovito objavljuje
mjesena izvjea (www.dzs.hr). Tako redovito objavljuje i broj roenih po mjesecima, a
kako imamo osjeaj da se mjeseci 'vrte u krug' moemo iskoristiti polarnu koordinatnu mreu
za prikaz podataka u zvjezdastom obliku. Priloena slika bi trebala biti dovoljna uputa za
izradu takvog dijagrama. Napominjem, da se drugi i trei stupac dobiju razvlaenjem prve i
druge elije, odnosno samo prve.

Slika 9

Razni dijagrami. Geogebra raspolae s jo nekim vrstama dijagrama kao to su stablo-list,

tokasti dijagram, poligonalni dijagram itd. No nije na raspolaganju sve ono arenilo s kojim
raspolau neki programi. U biti ti se dijagrami ne razlikuju u svojoj sutini i pitanje je koliko
su uope potrebni. Ali zasigurno ete uoiti nedostatak tortnog dijagrama! Opet moemo
postaviti pitanje nije li bolje da uenici izraunavaju relativne postotke, pa onda pripadne
dijelove punog kuta i na kraju Geogebrinim geometrijskim priborom konstruiraju krune
isjeke. Vjerojatno da ali budite bez brige. Ono to ne izrade Geogebrin tip programera
dorade korisnici. U prolom tjednu pojavie se ak tri Geogebre s korisniki definiranim
alatom koji crta tortni dijagram. Moete ih pronai na adresi www.geogebratube.org. Rije je
o servisu poput YouTube-a na koji korisnici podiu svoje uratke izraene u Geogebri. I neka
to bude poruka za kraj: svakako upoznajte taj servis.

Primjere i podatke moete preuzeti u digitalnom obliku na adresi: http://tinyurl.com/mis61