Univerzitet u Tuzli

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Medicinski instrumenti i ureaji,fizioloki pritisak

i kardiovaskularna mjerenja i ureaji

SEMINARSKI RAD

Tuzla,2014
SADRAJ

1. UVOD.....1
2. DUGORONE METODE UZORKOVANJA.....................
.2
2.1 PRINCIPI VASKULARNOG
RASTEREENJA...........................................2
2.2 MANDETNA KOD MJERENJA
PRITISKA2
2.3 METODA KOROTKOFFa3
2.4
OSCILOMETRIJA
.4
2.4.1 DERIVACIJE
OSCILOMETRIJE.4
3. DINAMIKE METODE
PULSA..5
3.1 KONTINUIRANO VASKULARNO
PRANJENJE...5
3.2 PULSNO
MJERENJE
.6
3.3 FLEKSIBILNA TONOMETRIJA DIJAFRAGME.
6
3.4 NEINVAZIVNA ARTERIJSKA
MEHANIKA.7
4. MJERENJE SRANOG
IZLIVA.9

4.1 INDIKATOR DILUTIVNA

METODA.10
4.2 METODA RASTVARANJA

TOPLOTOM.11
4.3 FICK
METODA
.13
4.4 EJAKCIONA
FRAKCIJA..15
5.
ZAKLJUAK
..16
6.
LITERATURA
17

1. UVOD
Poeci mjerenja neinvazivnog arterijskog pulsa potiu iz doba Renesanse.U to
vrijeme poljski naunik,Straus [1555],je tvrdio da arterijski puls posjeduju valni
oblik.Iako su instrumenti koje je on koristio bili jednostavni,zalagao se da su
promjene oblika i snage vala arterijskog pulsa povezane sa karakteristikama
oboljenja.Iako je tehnologija danas mnogo naprednija,mjerenje neinvazivnog
arterijskog pulsa je jo uvijek izazov.U ovom poglavlju objasniemo standardne
metode za mjerenje pritiska i pokazati ono to bi nas u budunosti moglo
oekivati.Moemo definisati dvije vrste metoda za mjerenje pritiska:
prva metoda kojom se periodino uzima uzorak i druga metoda pomou koje se
kontinualno snima oblik vala pulsa.Metodom uzorkovanja obino se moe dobiti
sistoliki i dijastoliki pritisak.Ove vrijednosti su skupljene mjerenjem razliitih
otkucaja srca u vremenskom intervalu od jedne minute.Kontinualno mjerenje
obezbjeuje mjerenje otkucaj-po-otkucaj i esto mjerenje cijele forme
vala,odnosno talasa.Neke od ovih informacija daju samo formu talasa pritiska
pulsa i informacije o vremenskom intervalu.Znanje o sistolikom i dijastolikom
pritisku je fundamentalno za odreivanje osnovnih kardiovaskularnih funkcija te
odreivanje bolesti koje bi se mogle javiti.Izbor metode zavisi od onog to se
prouava.Na primjer,visoki pritisak je poznat kao veliki uzronik raznih formi
kardiovaskularnih oboljenja,odnosno bolesti.U vremenskom intervalu koji traje
krae od jednog minuta vanost talasne forme pritiska je bitna koliko su bitne i
varijacije otkucaj-po-otkucaj.Ova vrsta monotoringa je kritina u situacijama gdje
se krvni pritisak mijenja brzo ,kao to je sluaj traume ili anestezije.Druge
aplikacije kod akutnog monotoringa su koritene u zrakoplovstvu,kod biofeedbacka,te kod detektora lai.Takoe,informacije o kardiovaskularnom procesu se mogu
dobiti na osnovu varijacija pritiska.Postalo je veoma vano da se obezbijedi
instrument koji e moi obavljati vie mjerenja kao to je mjerenje krvnog
pritiska,zasienost kisikom,temperature tijela i drugo.Oito je da se napredak vee
za razvijanje tehnologije i raunara.Ova praksa e se nastaviti i u
budunosti,najveu vanost e imati oni instrumenti koji nee obezbijediti samo
novu tehnologije u dizajnu nego oni koji e dati dodatne bitne informacije.

2. DUGORONE METODE UZORKOVANJA

2.1 Principi vaskularnog rastereenja
Principi vaskularnog rastereenja su od fundamentalne vanosti za skoro sve
metode na kojima se temelji mjerenje krvnog pritiska.Ono to nazivamo krvnim
pritiskom jeste sila koja se osjea na stjenkama krvnih ila prilikom protjecanja
krvi.Mjerenje se vri na nain da se vri vanjska kompresija pritiska ili sile na
ud,odnosno ruku koja se preko mandetne prenosi na krvne ile.Razne tehnike koje
tee detektovanju vaskularnog rastereenja su razvijene.Ovo se generalno temelji
na injenici da jednom kada je krvna ila rastereena,doe do padanja
pritiska.Odnosno imamo:

ili
gdje je Pa arterijski pritisak a Pc pritisak mandetne.
Od raznih metoda koje su razvijene najvie u upotrebi su metoda oscilometra i
metoda Korotkoffa i one e biti pojanjene u ovom radu.

2.2 Mandetna kod mjerenja pritiska

Mandetna kod mjerenja pritiska se vie razvila u pogledu udobnosti nego samog
ininjerskog dijela.Kao takva,njene mehanike proporcije su relativno nepoznate.
Trenutna verzija mandetne je dizajnirana da se postavlja na nadlakticu.Sastoji se
od ravnog gumenog mjehura koji je povezan sa cijevi koja dovodi zrak.Dok
mandetna okruuje cijelu ruku,mjehur se protee preko priblino polovice
opsega.Na mjehur se vri pritisak pomou zraka koji je doveden preko rune
pumpe,ventila za otputanje i manometra koji je spojen sa cijevi koja dovodi zrak.
Mandetna treba precizno prenositi pritisak na dio nadlaktice na kojem se nalazi
odnosno na krvne ile koje se nalaze ispod.

2.3 Metoda Korotkoff-a

Ovu metodu je razvio Ruski fiziar N.Korotkoff[1905].U svom eksperimentu,on je
otkrio da se zvuk emituje distalno kad je ud parcijalno okruen.Zakljuio je da taj
zvuk uzrokuje arterijski tok i da zajedno sa mandetnom se moe iskoristiti da se
odredi krvni pritisak.Metoda,koja se danas koristi,koristi stetoskop koji se
postavlja distalno na ruku ispod mandetne,na brahijalnu arteriju.Mandetna se
napue na oko 30 mm Hg preko sistolikog pritiska i onda se dopusti otputanje po
2 do 3 mmHg/s.Sa opadanjem pritiska mandetne,zvuk se uje i polako se mijenja
njegov karakter.Prvo kucanje koje ujemo se naziva Faza I Korotkofovog zvuka i
oznaava sistoliki pritisak,odnosno gornji krvni pritisak.Jaina zvuka se poveava
za vrijeme druge faze.Maximalni intenzitet se pojavljuje u fazi III,gdje pored
kucanja moemo uti i mrmljanje zbog turbulencije.Ova metoda se primjenjuje i
na druge krvne sudove sem brahijalne arterije ruke.Na primjer,vremenska arterija
se takoe koristila.U ovom sluaju,kapsula za pritisak se koristi i postavlja na
arteriju na glavi umjesto mandetne kako bi se proizveo vanjski pritisak.Ovaj
pristup se pokazao kao veoma taan i najvie se koristi u zrakoplovstvu.Pilotima
6

esto cerebralni vaskularni pritisak dobiva manevre visoke akceleracije,tako da je

vremenski arterijski pritisak mnogo bolji pokazatelj.

2.4 Oscilometrija
Oscilometrijsko mjerenje krvnog pritiska je starije od metode Korotkofa. Francuski
fiziar Marey [1885] postavio je ruku u kompresijsku komoru i posmatrao kako
pritisak komore oscilira zajedno sa pulsom.Takoe je zabiljeio da amplituda pulsa
varira sa pritiskom komore.Marey je vjerovao da su maximum pulsiranja ili
poetak pulsiranja povezani sa jednakosti krvnog pritiska i pritiska komore.U to
vrijeme,nije bio siguran kojem nivou arterijskog pritiska odgovara maximalno
pulsiranje.Danas,oscilometrija se izvodi koristei standardnu mandetnu za ruku
zajedno sa senzorom za pritisak.Zbog toga to ovo zahtijeva prisutnost
senzora,oscilometrija se generalno ne izvodi runo nego pomou automatskog
instrumenta.

2.4.1 Derivacije oscilometrije

Koritenje oscilometrije da se nae odnos sistolikog i
dijastolikog pritiska je empirijski pristup.Znai,odnosi su
statistiki validni za populaciju subjekata koji ine cijeli uzorak.

3. DINAMIKE METODE PULSA

3.1 Kontinuirano vaskularno pranjenje
Penez (1973) je razumio ako bi pritisak u manetni bio kontinuirano podeen
jednakom arterijskom pritisku, krvni sudovi bi bili u stanju konastantnog
vaskularnog pranjenja. On je implementirao mehaniku povratnu vezu da
kontinuirano podeava pritisak u komori prsta da bi primjenio ovaj koncept.
Vaskularni obim je bio mjeren koristei fotopletizmografiju. Kada je povratna veza
primjenjena tako da je vaskularni obim odran konstantan na maksimalnom
pulsnom nivou, talasni oblik pritiska komore se prihvata da je jednak arterijskom
pritisku.Wesling i drugi (1978) , te Yamakoski i drugi (1980) su razvili nedavne
aplikacije Penezove metode. Jedan instrument je komercijalno dostupan kao
FINAPRES. Ovi instrumenti su ocijenjeni u usporedbi sa biljekama intraarterijalnog pritiska. Dobar nivo slaganja talasnog oblika se dobio u poreenju sa
intra-arterijskim mjerenjima radijalne arterije.

3.2 Pulsno mjerenje

Pulsni senzori pokuavaju mjeriti arterijski pulsni talasni oblik ili sa nagiba
arterijskog zida ili silom na povrini koe iznad osjetilnog suda. Obino ovi senzori
nisu direktno kalibrisani u smislu pritiska, ali idealno odgovaraju proprorcionalno
pritisku. Oni su kao takvi primarno korisni za dinamiku informaciju. Mnogi
dizajni za ovaj tip senzora su dostupni, ali uglavnom spadaju u dvije kategorije. U
prvu kategoriju spadaju volumenski senzori. Ovj tip senzora se oslanja na susjedna
tkiva. Ovaj tip senzora se oslanja na susjedna tkiva koja okruuju sud kao
nesavijajui okvir reference, kao npr. fotopletizmograf.U drugu kategoriju spadaju
senzori pulsnog pritiska. Ovaj tip senzora mjeri optereenja preko arterijskog
pritiska prenesenog koom iznad puslne arterije.

SLIKA 15.6 Lijevo

Ilustracija volumenske pulsne metode. Desno
Ilustracija senzora pulsnog pritiska

3.3 Fleksibilna tonometrija dijafragme

Kao alternativa visokorezolucijskim tonometrima u razvoju, nova
niskorezolucijska tehnologija se uvodi u ovoj oblasti. Osnovne prednosti su cijena,
lakoa pozicioniranja i zadovoljstvo pacijenata, to je i kljuno za dugoronu
primjenu. Osim toga, veina tonometara je koristila samo radijalnu arteriju zgloba
za mjerenje, a ova tehnologija za druge povrinske sudove prilagoava se
nepravilnostima povrine koe.Fleksibilan dizajn tonometra primjenjuje i injenicu
da je tkivo kratkorono nekompresibilno. Koncept je prikazan na slici koristei tri
tonometarska odjeljka. Ovi odjeljci nisu fiziki odvojeni pa se tenost moe kretati
kroz njih. Oni su spojeni za kou i arteriju fleksibilnom dijafragmom. Fleksibilni
dijafragmatski tonometar je izraen od pleksiglasa. Dvije elektrode od nehrajueg
elika su postavljene na krajevima kanala. One se koriste da ubrizgaju struju
cijelom duinom kanala. Na sredini kanala su postavljene etiri mjerue elektrode
u pravilnim razmacima. Svaki par lektroda definie obim odjeljka i napon je
kalibriran koristei otpornu pletizmografiju.

SLIKA15.7 Koncept fleksibilne

tonometrije dijafragme

SLIKA 15.8 Dizajn fleksibilne

tonometrije dijafragme u skladu sa
konceptom prikazanim u slici 15.7

3.4 Neinvazivna arterijska mehanika

Fleksibilni dijafragmatski tonometar i okulzvni pritisak u manetni su u
mogunosti mjeriti zapreminu dodatno uz pritisak. Kombinirana neinvazivna
mjernja mogu proiriti informaciju koju osigurava jedan instrument iza granice
samog krvnog pritiska. Osim toga, funkcionalna informacija o vaksulaturi zahtjeva
simultano odreivanje pritiska kao i geometriju. U ovom poglavlju e standardni
okulzivni runi pritisak u manetni sluiti kao pletizmograf da ilustrira ovaj
koncept.Transmularni pritisak naspram podruja lumena (P-A grafikon) je bio
odgovarajui pristup u analiziranju funkcije suda. Ova krivulja se moe koristit za
hemodinamiku i prikazuje funkciju suda u jednom grafikonu. Naalost, ona je
ograniena na invazivne studije ili studije izoliranih sudova, gdje pritisak moe biti
eksperimentalno kontroliran. Okulzivni runi pritisak u manetni nudi neinvazivno
10

rjeenje ovog problema doputajui transmularnom pritisku da varira mijenjajui

vanjski pritisak apliciran na krvni sud. Ovaj pristup je koriten na nanoinvazivno
mjerenje transmularnog pritiska naspram usklaene veze brahijalne arterije.
Drzewiecki i Pilla (1998) su proirili ideju nanoinvazivnog variranje pritiska
razvijajui instrument koji mjeri P-A vezu. Zbog mjerenja je okulzivni runi
pritisak u manetni izloen pritisku pomou dijafragmatske zrane pumpe. Pritisak
u maetni je mjeren koristei senzor pritiska koji oitava pritisak kao elektroniki
signal.
Gore opisana procedura je ponovljena na svakom nivou pritiska u manetni.
Pritisak je osloboen u stepenima od 5 do 10 mmHg dok nije doao do nule brzim
otvaranjem otpusnog ventila. Jaina subjekatskog pulsa je podijeljena prema
pritisku pulsa da bi se dobila arterijska usklaenost na svakoj vrijednosti pritiska.
Usklaenost prema jedinici duine se postie daljim dijeljenjem efektivne duine.

SLIKA 15.10 Arterijska propustljivost dobivena

koristei okulzivni pritisak u maetni
kao pletizmograf

Razvijen je matematiki model koji inkorporira fundamentalne fizike i

materijalne osobine koje doprinose kolapsibilnom P-A odnosu. Osnovni oblik
modela je sumariziran slijedeom jednainom za transmuralni pritisak :

11

gdje su a i b arterijske elastance konstantne za distenziju, E je sudna elastanca

tokom kolapsa, a n je konstanta koja determinie nivo razmjene pritiska naspram
promjene na podruju tokom kolapsa. Kvantitet je definisan kao omjer
ekstenzije te se izraunava kada se lumen podruja podijeli sa lumen podrujem pri
taki izvijanja A / Ab. Prvi hiperboliki pojam je pritisak baspram kolapsa i
savijanja zida. Drugi pojam je pritisak izvijanja te se izraunava kada je A=Ab.
Trei eksponencijalni pojam predstavlja pritisak pri proirenju zida.
Dok ostale vrijedosti modela variraju od subjekata do subjekta, pritisak izvijanja
je relativno konstantan (10mmHg 11). Zbog toga izvijanje moe biti vana
vaskularna osobina koja omoguava neinvazivnom mjerenju pritiska da bude
izvodljivo te moe biti nit koja povezuje sve neinvazivne metode. Ideja je prvo
ispitana teoretskim ispitivanjem oscilometrije. Uspjena upotreba izvijanja kao
metode za pronalazak arterijskog pritiska je takoer ovdje opisana. Ovaj fenomen
je generalni efekat koji se dogaa neovisno o tehnici mjerenja arterijskog pritiska i
nezavisan je od kvantitativnih razlika P-A omjera svakog specifinog subjekta.

4. MJERENJE SRANOG IZLIVA

Srani izliv je koliina krvi pumpana u desnu ili lijevu komoru u jedinici vremena.
Izraava se u litrima u minuti te je normalizovan podjelom povrine tijela u
metrima kvadratnim. Rezultujui kvantitet se naziva kardijalni indeks. Nekada se
srani izliv izraunava naspram mase tijela te se izraava u jedinici mL/min po kg.
Tipina vrijednost u mirovanju za veinu sisara je 70 mL/min po kg. Vjebanjem
se poveava srani izliv. Kod dobro utreniranih atletiara je srani izliv moe
poveati i petostruko sa maksimalnom vjebom. Tokom vjebanja se poveava
broj otkucaja, venozni povrat i frakcijalno izbacivanje. Parentetikalni fiziki zdravi
subjekti imaju nizak nivo otkucaja pri odmoru, te je vrijeme za povratak na
odmarajui nivo manje nego kod subjekata koji nisu fiziki spremni. Postoje
mnoge direktne i indirektne metode mjerenja sranog izliva. Jednakog znaaja
prema broju koji predstavlja srani izliv je frakciono ubrizgavanje lijeve komore,
koje indicira sposobnost lijeve komore da pumpa krv.

12

4.1 Indikator-dilutivna metoda

Princip koji podupire ovu metodu je baziran na uzvodno ubrizgavanje
primjetnog indikatora i na mjerenju nizvodne koncentracijske vremenske
krivulje, koja se naziva dilutivna krivlja. Neophodni uslov je da se
indikator mijea sa svom krvlju koja prolazi kroz centralni bazen za
mijeanje. Mada krivulje na izlaznim granama mogu biti malo razliite
pri obliku, sve imaju istu povrinu. Slika 16.1a ilustrira ubrizgavanje mg
indikatora u idealizirani tok.

SLIKA 16.1 Porijeklo

4.2 Metoda rastvaranja toplotom

13
Slika 16.2 Metoda rastvaranja
toplotom(A) i kriva tipinog

5% rashlaene dekstroze u vodi (D5W) ili 0,9% NaCl se moe

koristiti kao indikator. Treba imati na umu da je indikator je zaista
negativna kalorija. Metoda rastvaranja toplotom(engl.thermal
dilution) se temelji na izmjeni topline u mjeri kalorija i jednadbe
toka koja sadri uslove za specifinu toplotu (C) i specifinu teinu
(S) od indikatora (i) i krvi (b). Izraz zaposlenih kada vrhom
thermistor-a # 7F se koristi kateter i rashlaeni D5W se ubrizgava
pravo u atrij tako da iz toga slijedi:

gdje je:

V = volumen indikatora u ml
Tb = Temperatura (prosjena krvi plune

arterije u ( C)
T i = Temperatura indikatora ( C)
60 = Multiplikator potrebno pretvoriti
mL / s u mL / min
A = povrina ispod krivulje u
razrjeivanje (sekundi C)
S = Specifina teina indikatora (i) i
14

krvi (b)
C = Specifina toplota indikatora (i) i
krvi (b)

F = Empirijski faktor zaposlenih za korekciju prijenosa topline kroz

injekciju
katetera (za # 7F katetera, F = 0.825 [2]).
Ubacimo li ove podatke u izraz dobit emo:

gdje je

CO = srani ritam u mL / min

53.46=60 x 1.08 x 0.825
V = 5 ml 5% dekstroze u vodi
T b = 37 C
Ti = 0 C
A = 1.59 C s
Za ilustraciju kako se kriva razrjeivanja toplotom( engl.
Thermodilution) obrauje, srani ritam se izraunava pomou
krive razrjeivanja prikazanoj na slici 16.2.
CO=6220 mL/min.
Iako je metoda rastvaranja toplotom standardna u klinikoj
medicini, ima nekoliko nedostatka. Zbog gubitka topline kroz zid
katetera , nekoliko serija 5-mL
injekcije indikatora su potrebni da bi dobili konzistentanu
vrijednost za srani impuls.
Ako je srani ritam nizak, odnosno, razvodnjavanje krive je vrlo
iroko, teko je dobiti preciznu vrijednost za srani impuls.

4.2.1 Indikator za recirkulaciju

15

Idealna kriva razrjeivanja, sto je prikazano na slici 16.2, sastoji

se od velikog porasta i eksponencijalnog smanjenja koncentracije
indikatora. Algoritmi koji mjere na podruju krive razrjeivanja
nemaju nikakvih problema sa takvom krivom. Meutim, kada je
srani impuls veoma nizak, amplituda krive razreivanja je veoma
je obino niska i vrlo iroka. esto silazni dio krivulje je skrivena
recirkulacijom indikatora ili niskom amplitudom artefakata
(Slika 16.3). Oigledno je da je teko odrediti praktiki kraj krivulje
Skrivenakada
recirkulacija
krive
, to je esto navedenSlika
kao16.3
u vrijeme
je koncentracija
razrjeivanja
induktora pala na odabrani
postotak (npr. 1%) maximalne
amplitude (Cmax). Budui da opadajui dio predstavlja dobru
aproksimaciju oronule eksponencijalne krive (e-kt), postavimo da
opadajui dio eksponencijalno omoguava rekonstrukciju krive
bez recirkulacije greke.

4.3 FICK METODA

Fick metoda koristi kisik kao indikator, te porast sadraja kisika u
krvi, u veni, koja prolazi kroz plua, uporedo sa respiratornom
potronjom kisika, kao koliine koji su potrebni da bi se utvrdio
srani impuls CO=O2 unoenjem ( A-VO2 razlike). Potronja
kiseonika (mL/min) se mjeri pomou disajnih puteva, obino
ispunjen kisikom spirometar sadri apsorber CO 2. Razlika A-VO2
odreuje sadraj kisika (mL/100mL krvi) od bilo kojeg arterijskog
16

uzorka i sadrzaja kisika (mL/100mL) plune arterijske krvi.Oksigen

u krvi je veoma teko izmjeriti, meutim novi krv-gas analizatori
mjere pH,PO2,pCO2, hematokrit i hemoglobin. Postoji mala
formalnost utrdjena prilikom unosa kisika,on se obicno
konzumira(unosi)na tjelesnoj temperaturi,medjutim mjerenje se
vrsi na sobnoj temperaturi(spirometar kojim se mjeri kolicina
kisika se nalazi na sobnoj temperaturi).Kao posljedica tome
volumen O2 /minuti koji se prikaze na displeju spirometra mora
biti pomnozen faktorom F.Stoga imamo jednacinu(pa ovaj izraz
sto je napisan ). Slika 16.4 je spirogram koji pokazuje rastuci
volumen kisika sa kosim osnovicama koje predstavljaju kolicinu
zraka prilikom izdisaja.(izdahnutu kolicinu vazduha).Nagib
pokazuje unos kisika na sobnoj temperaturi.U ovome prikazu na
spirometru korigovana potrosnja kisika je 400 ml/min na 26 C .s
barometarskim prtisikom 750 mm/hg i zasicen vodenom parom
faktor F ce ispraviti tu kolicinu na tjelesnoj temperaturi od 37C ,
gdje je Ti temperatura spirometra, Pb je pritisak zraka i PH 2O na
Ts dobiti pomou vodene pare.

17

Slika 16.4 Mjerenje potronje kisika spirometrom

Korektivni faktor F je najlake dobiti pomou tabele 16.3. Npr. Za

temperaturu spirometra od 26C i zranog pritiska od 750 mmHg,
F=1.0691.
Treba imati na umu da je korekcija faktora F u ovom sluaju je
samo 6,9%. Greka na koju je naiao moe biti manja od
eksperimentalne greke u donoenju svih drugih mjerenja. Fick
metoda ne zahtijeva dodatne tekuine za cirkulaciju i moe imati

18

vrijednost u takvim okolnostima.

Tabela 16.3 Korektivni faktor F za stabilizaciju

prikupljenih vrijednosti

4.3 Ejekciona Frakcija

Ejekciona frakcija(EF) je jedan od najboljih pokazatelja
sposobnosti lijeve ili desne komore da pumpa krv.Neka v bude
sistolni volumen (SV), V endijastolni volumen(EDV), ejekciona
frakcija je v/V ili SV/EDV. Mjerenje ventrikularnog dijastolnog i
sistolnog volumena moe se postii radiografski, ultrazvuno, a
upotrebom indikatora se ubrizgava u lijevu komoru u kojoj se
mjeri koncentracija pokazatelja u aorti na beat-by-beat osnovi.

4.3.1 Indikator-razrjeivanje metoda za ejekcionu frakciju

Holt je opisao metodu ubrizgavanja indikatora u lijevu komoru
tokom dijastole i mjerenja stepenastog smanjenja koncentracije
sa svakim sljedecim otkucajem.
Iz ovog zabiljezenog koncentracijskog vremena, endijastolnog
19

pritiska, sistolnog volumena , i ejekciona frakcija moze biti

izracunata.
Ne treba se praviti nikakva pretpostavka o geometrijskom obliku
komore. Ono sto slijedi opisuje teoriju ove temeljne metode.
Neka V bude endijastolni pritisak komore. Ubacimo m gm
indikator u ovaj pritisak za vrijeme trajanja dijastole.
Koncentracija (C1) indikatora u aorti za vrijeme prvog otkucaja je
m/V. Poznavajuci kolicinu ubrizganog indikatora (m) i kalibraciju za
detektor aorte, C1 je utvrdjen, i endijastolni pritisak komore je
V=m/C1.
Nakon prvog otkucaja, komora se popuni (rasiri), i kolicina
indikatora koja ode u lijevu komoru je m-mv/V. Koncentracija u
aorti (C2) za vrijeme drugog otkucaja je stoga m-mV/V=m(1-v/V).

5. ZAKLJUAK
Budua istraivanja su otvorena za ninvazivne studije kako kardiovaskularne
bolesti mogu promijeniti mehaniku krvnog suda i tanost odreivanja krvnog
pritiska. Koritenje metoda kao to su okulzivna pletizmografija zajedno sa
mjerenjem pritiska i vaskularnim modelovanjem koje je opisano, nudi sredtva za
neinvazivno otkrivanje ranih faza kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, pulsna
dinamika i varijacije pritiska dobivene neinvazivnim mjerenjem pulsa mogu
osigurati nove informacije za kardiovaskularnu kontrolu.
Marey je originalno zagovarao da je zatvaranje suda vaan dogaaj koji
omoguava neinvazivno mjerenje pritiska. Iz rada koji je ovdje prezentovan moe
se zakljuiti da je ovaj rani koncept refokusiran na nestabilnost arterijskog izvijanja
ili procesa zatvaranja, kao osnovni mehanizam koji omoguava neinvazino
odreivanje krvnog pritiska.

20

6. Literatura
Alexander H, Cohen M, and Steinfeld L. 1977. Criteria in the
choice of an occluding cuff for the
indirect measurement of blood pressure. Med. Biol Eng. Comput.
15:210.
Arzbaecher RC and Novotney RL. 1973. Noninvasive
measurement of the arterial pressure contour
in man. Bibl Cardiol. 31:6369.
Bansal V, Drzewiecki G, and Butterfield R. 1994. Design of a
flexible diaphragm tonometer.
Thirteenth S. Biomed. Eng. Conf. Washington, D.C. pp. 148151.
Ciaccio EJ, Drzewiecki GM, and Karam E. 1989. Algorithm for
reduction of mechanical noise in
arterial pulse recording with tonometry. Proc. 15th Northeast
Bioeng. Conf. p. 161162,
Boston.
Drzewiecki GM. 1985. The Origin of the Korotkoff Sound and
Arterial Tonometry. Ph.D.
dissertation. University of Pennsylvania, Philadelphia.
Drzewiecki G, Field S, Moubarak I, and Li J K-J. 1997. Vascular
growth and collapsible pressurearea
relationship. Amer. J. Physiol 273:H2030-H2043.
Holt JP. 1956. Estimation of the residual volume of the ventricle of
the dog heart by two
indicator-dilution techniques. Circ Res 4:181.
Weissel RD, Berger RL, Hechtman HB. 1975. Measurement of
cardiac output by thermodilution.
N Engl J Med 292:682.
Clinical engineering 284

21