Professional Documents
Culture Documents
Cestovna Vozila
Cestovna Vozila
ELJEZNIKA TEHNIKA
TEHNIKA KOLA
KOLA
MORAVICE
MORAVICE
CESTOVNA VOZILA
3
Specijalna vozila za obavljanje razliitih radnji.
Motori SUI su toplinski motori koji pretvaraju kemijsku energiju goriva u toplinsku, koja se pomou klipnog mehanizma pretvara u mehaniki rad. Svaki moderan
motor SUI, koji je danas u upotrebi, ima ove glavne dijelove :
- kuite motora; izrauje se preteno iz kvalitetnog sivog lijeva s perlitnom
strukturom, gdje se cilindar ponekad kromira ili nitrira radi vee otpornosti na
troenje. Moe se raditi kuite sa cilindrima ili kuite u koji se utiskuju cilindarske kouljice
- klipni mehanizam; klip, izrauje se iz legure aluminija,
klipni prsteni, kvalitetan elik otporan na troenje
klipnjaa, elik poboljane vrstoe od 600-700 N/mm
koljenasto vratilo, sivi ljev sa zrnastim grafitom ili
kovanjem iz elika legiranog kromom, niklom, molidbenom i vanadijem
- glava motora; izrauje se iz legure aluminija
- ureaj za podmazivanje motora
- ureaj za paljenje gorive smjese
- ureaj za hlaenje
- ureaj za startanje motora.
Motore SUI moemo podijeliti na vie naina:
- prema vrsti goriva koji se koristi na : - benzinske motore (Otto )
- dizel motore
- prema kretanju klipa :
- pravolinijski (klip se kree gore-dolje)
- rotacijski (Vankel motor)
- prema broju cilindara :
- jednocilindrini
- dvocilindrini itd
- prema rasporedu cilindara : - redni motori
- V motori
- W motori
Otto motori
Kompresioni omjer
Omjer kompresije kod Otto motora kree se od 7 do 12 : 1. Postoji ogranienje stupnja kompresije, a ono proizlazi iz zagrijavanja prilikom komprimiranja i otpornosti
goriva na detonaciju(oktanski broj benzina)
3. Ekspanzija je irenje upaljene smjese. Zbog irenja upaljene smjese naglo
se poveava pritisak u cilindru, tj. iznad klipa koji se nalazi u GMT ili blizu nje , koji
potiskuje klip prema DMT. To je jedini radni takt u cijelom ciklusu od etiri takta.
Paljenje smjese vri elektrina iskra. Elektrinu iskru daje svjeica, tono u odreenom trenutku. Podeenost trenutka kada svjeica daje iskru, zovemo kut pretpaljenja. On se izraava stupnjem kuta od punog kruga koljenastog vratila. Kut pretpaljenja za Otto motore kree se obino od 0-10 stupnjeva .
Svako gorenje je oksidacijski proces . Ovdje se kemijski spaja kisik iz zraka i gorivi
elementi iz goriva. Osnovni kemijski sastojak benzina je ugljik ( C ) . On se spaja sa
kisikom ( O2 ).Nastaje novi kemijski spoj , ugljini dioksid ( CO2 ). To je vrlo burna
kemijska reakcija, popraena visokom temperaturom i naglim irenjem plinova. U
motoru koji nije ispravno podeen, javlja se nepotpuno izgaranje , tj. ugljik se spaja s
jednim atomom kisika i nastaje ugljini monoksid ( CO ). To je plin bez boje i mirisa ,
specifino tei od zraka te je opasan u zatvorenim prostorijama zbog istiskivanja zraka.
Tlak izgaranja povea se pet do est puta u odnosu na tlak kompresije, a temperatura
se od 200-250* C povea na 1100-1650*C.
4. Ispuh je takt u kojem se isti cilindar od izgorjelih plinova, zaostalih iz prethodnog takta. Klip se kree iz DMT u GMT. Ispuni ventil je otvoren.
Cijeli ciklus rada etverotaktnog Otto motora obavi se u dva puna okreta ko
ljenastog vratila.
Dvotaktni Otto motor obavi cijeli ciklus u jednom okretu koljenastog vratila, tj. u
360*.U razmatranju rada ovog motora potrebno je puno pozornosti, jer se u procesu
rada motora koristi prostor iznad klipa i ispod klipa.Osnovna konstruktivna razlika
izmeu etverotaktnog i dvotaktnog Otto motora je u tome, to dvotaktni motor um-
6
jesto ventilskog i razvodnog mehanizma ima razvod pomou klipa i kanala na cilindru. Kanale otvara i zatvara klip. Dvotaktni Otto motori mogu biti sa tri ili s dva kanala i jednim ventilom (ispunim) , ali vrlo rijetko. Obino se izrauju kao jednocilindrini za male brodice, motocikle, kultivatore ili sl.
Dvotaktni motor s tri kanala najjednostavnija je konstrukcija motora SUI. Motor ima
usisni kanal na kojem je rasplinja, ispuni kanal za odvod ispunih plinova i spojni
kanal koji povezuje kuite s cilindrom motora.
Prvi takt. Klip se giba iz DMT u GMT. Zbog pomicanja klipa prema gore, povea se volumen u kuitu i nastaje potlak. im klip otvori usisni otvor ili kanal, zbog
razlike izmeu unutranjeg i vanjskog tlaka, zrak dobije potrebnu brzinu. Tada se vri
predusisavanje u kuite motora.Istodobno, klip komprimira ve prije usisanu smjesu
u cilindru. Nekoliko stupnjeva prije GMT svijeica upali smjesu.
Drugi takt. Klip se giba od GMT prema DMT zbog tlaka izgorjelih plinova.
Na tom putu klip najprije otvara ispuni kanal. Kad se ispuni kanal otvori, u cilindru
naglo padne tlak uz porast brzine izlaznih plinova. Za to vrijeme klip je zatvorio usisni kanal i komprimira smjesu u kuitu motora. Daljnjim gibanjem, klip otvara spojni
kanal, pa komprimirana smjesa naglo ulazi u cilindar i istisne ostatak izgorjelih plinova.Ovo je takozvana otvorena izmjena plinova. Za cijelo vrijeme izmjene otvorena su
oba kanala. Zato je u dvotaktnim motorima neizbjeno mijeanje svjee smjese i izgorjelih plinova, kao i djelomino izlaenje svjee smjese iz cilindra.
Prednost ovih motora nad etverotaktnim je u veem stupnju mehanikog djelovanja, zbog manje pokretnih dijelova. Trokovi odravanja su manji. Zbog veeg
broja paljenja, motor ima vei okretni moment, vee ubzanje i mirniji rad. Poto nemaju spomenute dijelove, jeftiniji su.
Nedostatak je u tome to imaju veu potronju goriva i maziva, i slabije punjenje cilindra svjeom smjesom. Nije naroito praktino niti posluivanje motora gorivom, jer je potrebno u gorivo dodavati ulje u omjeru od 1% do 5%. Na taj nain se
gorivom dovodi ulje u kuite motora i motor se podmazuje. Preporuuje se ulje
DVOTAKTOL ili ulje klasifikacije SAE 50.
Napajanje Otto motora gorivom odvija se tako da se gorivo iz rezervoara cijevima dovodi u rasplinja. Osim u sluaju slobodnog pada, gorivo se transportira prisilno. U tu namjenu koristi se niskotlana dobavna pumpa. U pravilu se ona nalazi na
motoru, ako ima mehaniki pogon ili u rezervoaru, ako je pumpa elektrina (novija
vozila ).Mehanika pumpa ima potlani dio od pumpe do spremnika i tlani dio od
pumpe do rasplinjaa. U njoj se bregastom osovinom i polujem pomie membrana
koja svojim kretanjem otvara usisni ventil i sie gorivo iz spremnika, i tlani ventil
koji se otvara suprotnim kretanjem membrane, a gorivo ide u rasplinja. Zbog mogueg prisustva prljavtine, dograuje se samoinicijativno, filter goriva. Novija vozila
imaju filter serijski ugraen.
Dovedeno gorivo u rasplinja, mijea se sa zrakom i odlazi u cilindar motora. Rasplinja je ureaj na Otto motoru koji mijea gorivo i zrak u odreenom odnosu, a mora
omoguiti:
- lagano pokretanje motora (startanje),
- rad motora u praznom hodu
- naglo ubrzanje motora
- dobivanje pune snage motora
- tean i bez trzajeva prijelaz iz jednog reima rada u drugi i
- pravilnu pripremu gorive smjese u svim reimima rada motora
Benzin je mjeavina kemijskih elemenata ; C - ugljika i H - vodika. U malim koliinama ima S - sumpora, Pb - olova itd. Osnovni element je C , koji prevladava. U osnovi su sve vrste benzina jednake . Razlika proizlazi iz razliitih dodataka, koji se dodaju svim vrstama benzina. Bez tih aditiva, benzin nije pogodan za upotrebu u motorima koji komprimiraju smjesu(motori SUI). Osnovni aditiv je za otpornost benzina
prema samozapaljenju uslijed poveanog tlaka, tzv. antidetonativna sredstva. Ona
benzinu poveavaju gustou. Ovdje se nadovezuje pojam oktanska vrijed-
8
nost.Oktanska vrijednost goriva je otpornost prema detonaciji. Danas na tritu ima
nekoliko vrsta benzina:
- niskooktanski benzin MOB 91 (prije MOB 86 ), bez olova
- srednjeoktanski benzin MOB 95 , takoer bez olova,tzv. ekoloki ben
zin i
- visokooktanski benzin MOB 98
Koji e se benzin koristiti za odreeni motor, ovisi prvenstveno o stupnju kompresije.Motori stupnja kompresije do 1 : 8, koriste niskooktanski benzin ili srednjeoktanski
benzin. Motori sa viim stupnjem kompresije koriste visokooktanski benzin. Ovom
treba dodati i mogunost odstupanja , jer izvedba kompresijskog prostora takoer utjee na vrstu benzina koji e se koristiti. Suvremeni motori koriste bezolovne benzine,
ali njihov odabir takoer ovisi o ranije spomenutim parametrima.
Odravanje Otto motora ima tendenciju, kao i kod Dizel motora, produljenje
perioda servisiranja, glede prijeenih kilometara. No, i dalje je neophodno servisiranje
unutar tih okvira. Ovo naroito vrijedi za starije motore.
Osnovno to voza treba paziti je:
- svakodnevna provjera, prije startanja motora, nivoa ulja u motoru i koliine
rashladne tekuine (ako ima )
- u tijeku vonje esto motriti stanje pritiska ulja i temperaturu motora
- oslukivati rad motora i ostalih ureaja na vozilu te zaustaviti vozilo i otkloniti mogue uzroke
- po odreenom broju prijeenih kilometara, izmijeniti ulje u motoru i filter ulja (svaka druga izmjena )
- i ostale radnje prema uputama proizvoaa motora
Najei kvarovi na ovim motorima su oteenja na :
- elekrtinim dijelovima; platinske dugmadi, kablovi, svjeice itd.
- ureajima za dovod i pripremu gorive smjese; zaepljenje vodova benzina,
dobavna pumpa, rasplinja, filter goriva i sl.
9
presije, utrca se gorivo koje se zbog visoke temperature komprimiranog zraka raspline i zapali.
Trei takt - izgaranje i ekspanzija
- prije paljenja goriva, slijedi itav niz radnji. Gorivo se poinje utcavati pred kraj
drugog takta, oko 20* prije GMT. Ovo relativno rano utrcavanje je potrebno zato jer
je proces mijeanja utrcanog goriva i vrueg zraka, vremenski, relativno dug. Problem je u tome to su obje komponente pod tlakom, pa je mijeanje oteano. Radi
skraenja toga vremena, dizel motori imaju kompresijski prostor izveden u obliku
predkomore, vrtlone ili zrane komore. Komprimiranjem, zrak dobija vrtloenje, pa
se utrcano gorivo lake, bre i bolje mijea sa zrakom. Prilikom samog utrcavanja
goriva, ono prijee nekoliko faza, prije nego li doe do samozapaljenja goriva, a to su
:
1. zagrijavanje goriva
2. isparavanje goriva
3. mijeanje goriva i zraka
4. samopaljenje
Vidi sliku:
10
Predkomorni sustav . U glavi motora ugraena je komora valjkastog oblika. Predkomora ima 25 do 65 % prostora izgaranja. S kompresijskim sustavom povezana je kanalom ili rupicama. Prilikom utrcavanja, proces paljenja kree odozgo prema dolje.
Zbog naglog poveanja tlaka u komori, nastaje intenzivno mijeanje sa stlaenim zrakom u kompresijskom prostoru te se itava koliina stlaenog zraka i utrcanog goriva
izmijea i zapali. Ovaj proces paljenja u odnosu na ranije opisan, traje due i tlak se
poveava postupno. Ovakvi motori postiu manji maksimalni broj okretaja.
Vrtlona ili zrana komora. U ovom sustavu vei se dio komprimiranog zraka stisne u
komoru koja je najee smjetena tangencijalno ili pod kutem u odnosu na cilindar.
Komoru i cilindar spaja kanal. Komora je loptastog oblika te se komprimirani zrak
vrtloi u trenutku utrcavanja goriva. Mijeanje je intenzivno, a sila na klip ne djeluje
trenutno, ve postupno. Proces se odvija znatno bre od predkomornog sustava, jer se
odmah upali sve gorivo i zrak.
Radi lakeg startanja motora i u hladnije dane, u predkomornom i u vrtlonom sustavu, ugrauju se grijai. Nalaze se na ulazu zraka u komore prilikom komprimiranja.
To su elektrootporni grijai koji se sami ukljuuju prilikom startanja motora, ako je
motor hladan i sami se iskljuuju kad se dovoljno zagriju. Nakon signala, kada su grijai dovoljno uareni, starta se motor.
Vidi slike:
Sam proces irenja upaljenih plinova odvija se slino kao kod Otto motora. Goriva
koja se koriste kod dizel motora su najveim dijelom ugljikovodici. Oni u doticaju sa
vruim zrakom oksidiraju. Pri izgaranju, nastane ugljini dioksid (CO2) i vodena para
(H2O). Ovi plinovi, zbog velikog volumena, imaju ekspanzionu mo. Nastaju i drugi
proizvodi izgaranja, npr. sumporni oksid itd.
11
Uz vrstu goriva za odreeni dizel motor, vezan je pojam cetanski broj . To je usporedna vrijednost goriva, u odnosu na druge vrste goriva. Cetanski broj odreuje sklonost goriva prema samopaljenju. Radi boljeg paljenja i izgaranja dizel goriva, pogodnija su goriva s viim brojem cetana.
etvrti takt - ispuhavanje
Nakon zavrenog izgaranja, nastaje potreba ispuhavanja izgorjelih plinova. Ispuhavanje izgorjelih plinova zapoinje jo u treem taktu, 40 * prije DMT, slino kao kod
Otto motora.Pri punom optereenju, temperatura ispunih plinova je od 770 K do
1070 K. Klip se kree od DMT prema GMT. Otvoren je ispuni ventil. Ispuhavanje
zavrava zatvaranjem ispunog ventila 10* iza GMT, tj. ve u prvom taktu.
12
Dovod goriva u dizel motorima izvedeno je slino kao i kod Otto motora. Gorivo iz spremnika dovodi se niskotlanom sisaljkom u ista (filter), a zatim u visokotlanu sisaljku za utrcavanje goriva.Kod praznog, hoda gorivo iz filtera vraa se
preko preljevne cijevi u spremnik. Viak goriva iz sisaljke takoer se vraa preko ventila u spremnik. Iz sisaljke za utrcavanje, gorivo se preko cjevovoda dovodi u mlaznicu kroz koju se utrca u cilindar.
Na niskotlanoj sisaljki obino se nalazi tzv. aica, koja slui kao prvi ili nulti
filter, jer zaustavlja grube neistoe pri ulasku goriva u sisaljku. Na vee dizel motore
ugrauju se dva osnovna filtera goriva: grubi i fini.Prema kapacitetu goriva, filtere
dijelimo na: pol-litrene i litrene. Cijeli sistem vrlo je osjetljiv na nezabrtvljenost, tako
da i najmanja propusnost utjee na pravilan rad motora.
Visokotlane pumpe, tzv. bo-pumpe, dijelimo na : klipne, klipne redne, rotacijske i distribucijske pumpe.Na vee dizel motore ugrauju se klipne
redne pumpe. Sastoje se od kuita u kojem se nalaze elementi. Njih ima koliko i cilindara. Pumpu pokree motor pomou zupanika ili zupastog remena. U dnu kuita smjeteno je vratilo sa bregovima, koji potiskuju visokotlane elemente. Visokotlani element sastoji se od cilindra i klipa koji se pomie zubnom letvom.Zubnu letvu
pokree voza regulirajui snagu motora.U kuitu se nalazi regulator.
13
14
Osnovni dio je visokotlani element. Klip za potiskivanje goriva ima uspravni i kosi
utor.Ovi utori ispune se gorivom. Pri punom optereenju klip zatvara dovod i odvod
goriva iz cilindra.Na taj nain potisne se cijela koliina goriva koja se nalazi iznad otvora. Pri djelominom optereenju, zubna letva djeluje na zubni segment i zakrene
klip. Kada se klip giba prema gore, otvara otvore tek na polovici hoda te je istisnuta
koliina goriva manja. Nakon toga, kosi utor otvara izlazni otvor pa gorivo izlazi iz
cilindra, tj. ne tlai se vie . Pri praznom hodu, klip elementa jo se vie zakrene tako
da se potisne mala koliina goriva, jer kosi utor brzo otvara izlazni kanal.Potisni ventil, smjeten je na izlazu cilindra sisaljke. Ventil se poinje otvarati kada klip potiskuje
gorivo u potisni vod. im se potiskivanje zavri, opruga vraa ventil na njegovo sjedite.Zatvaranjem ventila odtereti se potisni vod i omoguuje lake otvaranje igle mlaznice.
Tako se odrava stalni tlak goriva u tlanom vodu izmeu tlanog elementa
visokotlane sisaljke i trcaljke, pa je za sljedee utrcavanje goriva tlak u vodu neto
manji od tlaka utrcavanja. Regulator ima zadatak da odrava konstantan broj okreta u
praznom hodu. Osim toga, regulator spreava prekoraenje maksimalnog broja okretaja. Oni rade automatski, a mogu biti centrifugalni i pneumatski.
15
Mlaznicama se gorivo pod visokim tlakom raspri i utrca u cilindar. Igla mlaznice pod pritiskom zavojne opruge zatvara kalibrirani otvor mlaznice. Kad gorivo
dolazi u mlaznicu, tlak goriva nadvlada napon opruge pa se igla podigne. im se igla
podigne, gorivo se kroz kalibrirani otvor utrca u cilindar. Da bi se gorivo to bre i
tonije utrcalo, postoji vie vrsta mlaznica sa razliitim brojem rupica. Mlaznica je
smjetena u nosa mlaznice. U kuitu nosaa nalazi se opruga koja pritie iglu na
sjedalo.
Zbog lakeg startanja hladnog motora, u dizel motore ugrauju se grijai. Oni
omoguavaju postizavanje temperature samozapaljenja goriva u komprimiranom zraku. Razlikujemo dvije vrste grijaa. Elektrootporni grijai se ugrauju na svaki cilindar, a arnica ulazi u komoru glave motora. Prije pokretanja startera, automatski se
ukljuuju grijai pomou osjetila temperature i releja. Nakon to se arnice ugriju do
odreene temperature, voza dobije informaciju da moe poeti startati. Obino se to
oituje gaenjem lampice na kontrolnoj ploi. Startanjem motora, zrak struji okolo
arnice, jer se ona nalazi u struji zraka te se zrak ugrije i daljnjim komprimiranjem
dostie temperaturu samopaljenja goriva.
Elektrootporni grija koji se ugrauje u usisnu granu je centralni, tj. jedan za
sve cilindre. Za razliku od prijanje vrste, na grija je spojen niskotlani vod goriva.
Ugrijavanjem dolazi do dilatacije materijala te se ta pojava koristi kao ventil za propusnost. Na kraju ugrijavanja, otvara se ventil te je gorivu omoguen prolaz. Prilikom
pokretanja motora, gorivo izlazi i ulazi u cilindar gdje omoguava bolje brtvljenje cilindra. Samim tim, dobijemo veu kompresiju u cilindru, vee temperature komprimiranog zraka i lake startanje motora.Takoer se zrak ugrijava prilikom usisavanja, prolaskom okolo grijaa.
16
PODMAZIVANJE MOTORA
Svako podmazivanje ima za cilj smanjenje trenja. Isto je tako i kod podmazivanja
motora SUI.
Kada ne bi bilo podmazivanja, na mjestima gdje se odvija klizanje ili kotrljanje, pojavilo bi se poveano trenje. Daljnja pojava je zagrijavanje i taljenje materijala, a taljenjem se trajno oteuju dijelovi leaja i motora. Podmazivanja ima vie vrsta ili naina. Kod podmazivanja motora SUI, koristi se podmazivanje uljem pod tlakom, izuzev
dvotaktnih Otto motora. Ulje se nalazi u koritu motora. Pumpom se sie ulje iz korita i
tlai u filter pa u kanale koji vode ulje u mjesta podmazivanja. U klasinom motoru,
mjesta u koja se dovodi ulje pod pritiskom, jesu:
- leaji koljenastog vratila (stajai i letei)
- leaji bregastog vratila
- hidraulini podizai ventila (noviji motori)
- klackalice ventila
17
Nakon izvrenog podmazivanja, ulje se slobodnim padom vraa, tj. slijeva u korito
motora.
U motoru se neki dijelovi podmazuju zapljuskivanjem. To je u prvom redu cilindar,
kojeg zapljuskuje ulje koje izlazi s leteeg leaja koji ekscentrino rotira. U motoru,
zbog velikog broja okretaja, pojavljuje se uljna magla, koja takoer ima ulogu podmazivanja. Uz podmazivanje, ulje vri i hlaenje motora.
Crpka sie ulje iz kartera i tlai ga u razvodne kanale i u leaje. Tlani ventil se nalazi
na crpki ili neposredno do nje, a ima zadau da regulira pritisak ulja u sistemu. Kada
pritisak poraste iznad doputene granice, ventil se otvara i isputa malu koliinu ulja
iz tlanog voda i pritisak opada. To je prolaz ulja iz tlanog dijela pumpe u korito motora. Na ulazu se nalazi kuglica koju podupire zavojna opruga. Opruga je toliko pritegnuta da je pritisak ulja svlada kod odreenog tlaka. Filter ulja je vrlo bitan i vaan
dio sistema za podmazivanje. On proiava ulje prije nego to ono ulazi u leaje. istoa ulja bitna je zbog malih zazora izmeu epa vratila i leaja. Zazor se kree, ovisno o tipu motora, od 0,05- 0,1 mm. Svaka neistoa koja ue u tako mali razmak, trajno oteuje elemente motora. Prilikom svake druge izmjene ulje ( jedna izmjena ulja
18
obino se vri nakon 3000 - 10000 km), preporuuje se zamjena filtera ulja. Filteri se
izrauju od preanog papira, narebrenog i spojenog u oblik valjka. Moe biti u metalnom kuitu ili s metalnim kuitem. Prilikom zamjene filtera s kuitem, koji se
navrne, potrebno je nauljiti gumeno brtvilo da se prilikom zavrtanja ne bi otetilo.
Nakon izmjene ulja i filtera, prilikom prvog startanja, potrebno je obratiti pozornost
da li se kontrolna lampica ulja ugasila. Ako se nakon desetak sekundi lampica ne ugasi, stvorio se u tlanom vodu ulja tzv. zrani ep. Potrebno je lagano odvrnuti filter,
tako da zrak izae, pokrenuti motor sve dok ulje ne izae na filteru i ponovo zategnuti
filter. Tada bi sve trebalo biti u redu.
Motorna ulja moemo podijeliti prema porijeklu na :
- mineralna ulja
- sintetska ulja
Mineralna ulja proizvode se destilacijom zemnog plina i nafte. Sintetska ulja dobivaju
se umjetno u tvornicama ulja. Svim uljima dodaju se dodaci, aditivi, koji daju uljima
nova i bolja svojstva. Na tritu imamo tzv. deterdenska ulja koja nose oznaku HD.
Ta ulja imaju svojstvo boljeg ispiranja motora od garei. Nije poeljno koristiti HD
ulje iza obinog ulja, pogotovo ako dulje vrijeme koristimo obino ulje, jer e se tada
pojaviti velika koliina prljavtine te e se filter ulja brzo napuniti i izgubiti svoje
svojstvo ienja.
Prema namjeni, ulja se mogu podijeliti na :
- ulja za motore
- ulja za transmisije
- ulja za hidrauline sisteme itd.
Vaan pojam u razmatranju ulja je viskoznost ulja. Viskoznost je otpor pri meusobnom mimoilaenju estica ulja. Odreuje se Englerovom metodom. Mjerenje se sastoji u tome da se mjeri vrijeme protjecanja 200 cm kubnih destilirane vode kroz kalibrirani otvor i vrijeme protjecanja 200 cm kubnih ispitivanog ulja kroz isti otvor te se
podijeli s vremenom protjecanja vode. Dobiveni rezultat je viskoznost ulja, u stupnjevima Englera.
HLAENJE MOTORA
Hlaenje motora nuno je iz vie razloga. Osnovni razlog je u tome to dananji materijali ne bi mogli izdrati tako visoke temperature. Dolazilo bi do velikih dilatacija, tj.
proirenja dimenzija elemenata koji su najvie toplinski optereeni . Ako znamo da je
temperatura izgaranja plinova oko 1650 *C, jasno je da bi se materijali na tim temperaturama istopili.Iz tih razloga, potrebno je osigurati temperaturu motora na kojoj e
materijali minimalno dilatirati i najdue mogue vrijeme trajati. Hlaenje motora vri
se iznutra i izvana. Iznutra se motor hladi uljem za podmazivanje, a izvana postoje
dvije osnovne varijante:
- hlaenje tekuinom
- hlaenje zrakom
19
Hlaenje tekuinom se danas koristi u veini motora SUI. Motori su sloeniji i skuplji. Prednost takvog hlaenja je to se na najbolji nain izbjegavaju toke pregrijavanja
u motoru. Sistem ima ove dijelove:
- hladnjak tekuine
- crpka
- termostat
- kanali i prolazi
- ventilator
- hladnjak koji se koristi za zagrijavanje kabine vozila
Hladnjak treba omoguiti izmjenu topline zagrijane tekuine i okolnog zraka. Sastoji
se od dviju komora spojenih saama. Okolo saa postavljeni su tanki limovi zbog boljeg odvoenja topline, tj. zbog vee povrine izmjene topline. Komore imaju otvore
za prikljuak crijeva koja spajaju hladnjak i motor. Crpka tjera tekuinu kroz motor i
hladnjak. Nalazi se na boku motora. Smjer kretanja tekuine je od bloka kroz glavu
motora pa u hladnjak. Time se izbjegava da ohlaena tekuina ulazi direktno u glavu
motora, koja je najvie toplinski optereena. Isto tako, omogueno je hlaenje i kada
je u sistemu manjak tekuine, ali ne smijemo zaboraviti da je tada hlaenje slabije.
Crpka se pokree klinastim remenom od motora.
Termostat je ureaj koji regulira protok tekuine. On otvara i zatvara protok ovisno o
temperaturi tekuine, tj. motora. Kada je motor hladan i nema potrebnu radnu temperaturu, termostat onemoguava prolaz u hladnjak te tekuina cirkulira kroz motor i
hladnjak grijanja kabine. Nakon porasta temperature i dostizanja radne temperature,
termostat se otvara i proputa tekuinu u hladnjak. Time se dobiva krae vrijeme zagrijavanja motora i odravanje temperature motora u hladnim danima. Kanali i prolazi
vode tekuinu kroz motor. Gumena crijeva, ugrauju se izmeu dijelova, koji se jedan, u odnosu na
20
drugi, gibaju. Ventilator je dodatni ureaj koji se nalazi ugraen na hladnjaku, a ima
zadau da ostvaruje prisilno strujanje zraka kada vozilo miruje, sporo se kree ili radi
u iznimno tekim uvjetima. U normalnim uvjetima vonje, strujanje zraka kroz hladnjak ostvaruje se kretanjem vozila odreenom brzinom.Hadnjak, koji se koristi za zagrijavanje kabine, obino se nalazi u samoj kabini ili neposredno do nje. Spojeno je
crijevima sa motorom, a strujanje zraka omoguuje mali ventilator. Taj topli zrak koristi se za zagrijavanje kabine vozila.
Hlaenje zrakom ima prednost to je sistem jednostavniji, jeftiniji, nema opasnosti od
smrzavanja i nije potrebno odravanje. Od odravanja potrebno je samo povremeno
kontrolirati istou ureaja i eventualno po potrebi pranje motora i kontrolu klinastog
remena, ako ga ima. Od dijelova, sistem hlaenja zrakom moe imati:
- narebrena glava i cilindar
- turbina za prisilno strujanje zraka
- termostat za otvaranje zaklopke
- razni usmjerivai zraka.
Rebra na glavi i cilindru omoguuju veu povrinu dodira toplog cilindra i zraka za
hlaenje. Time se omoguava bolje odvoenje topline od tih dijelova motora. Turbina
za prisilno strujanje zraka tjera zrak iz okoline u motor. Ovo je nuno, jer nije dovoljno prirodno strujanje. Samo motori na malim motociklima imaju hlaenje prirodno tj.
motor se hladi kretanjem vozila. Ventilator se pokree klinastim remenom od motora.
Radi lakeg, tj. breg postizanja radne temperature motora, ugrauje se termostat koji
zatvara prolaz zraka kada je motor hladan i otvara prolaz zraka kada je motor postigao
radnu temperaturu. Usmjerivai zraka usmjeruju zrak od ventilatora prema cilindrima,
okolo cilindara i glava i odvode ugrijani zrak u okolinu.
Kod ovog hlaenja motor ima viu radnu temperaturu pa je stupanj mehanikog djelovanja vii od motora s vodenim hlaenjem. Elementi motora, kad je motor hladan,
imaju vei zazor te je rad motora u poetku loiji od motora s hlaenjem tekuinom.
Ovo proizlazi iz vee temperature motora u radu. Samim tim, podmazivanje motora je
loije i ulje za podmazivanje je vie temperaturno optereeno, pa je izmjena ulja ea.
Odravanje sistema hlaenja ovisi o vrsti sistema. Tako kod sistema hlaenja tekuinom treba paziti na nivo rashladne tekuine, na pravovremeno ukljuivanje termosta-
21
ta, ukljuenje ventilatora, stanje klinastog remena itd. Vano je naglasiti i toga se treba pridravati, da se nikad ne otvara ep hladnjaka dok motor radi ili je neposredno
prije toga radio.To proizlazi iz razloga to je sistem pod pretlakom te bi nakon otvaranja i pada tlaka u sistemu moglo doi do vrenja tekuine i do ozljede ovjeka. Isto tako, u vru hladnjak ne dotakati hladnu tekuinu, ve treba saekati da se motor ohladi,
jer bi moglo doi do puknua i deformacije hladnjaka, tzv. temperaturni ok.
Kod sistema hlaenja zrakom, potrebno je naroito voditi brigu o istoi rebara, ukljuivanju termostata, klinastom remenu itd. Preporuuje se ee pranje motora, a
naroito pranje rebara glava i cilindara.
POGONSKA TRANSMISIJA
Pod pogonskom transmisijom podrazumijevaju se sklopovi i ureaji koji prenose snagu i okretni moment od motora na pogonske kotae. Obino govorino o ovim sklopovima:
- spojka
- mjenjaka kutija
- razne vrste reduktora
- kardanska vratila
- diferencijal
- pogonska vratila na pogonske kotae
Spojke
22
- potisnog leaja.
Zamajac je dio motora koji slui uravnoteenju rada motora, okree koljenasto vratilo
u tri neradna takta (ili jedan kod dvotaktnog motora), nosa je spojke osim potisnog
leaja i koristi se za uzubljenje elektropokretaa u startu motora.
23
Lamela je element spojke, obloen tarnim oblogama koje su u dodiru sa zamajcem s
jedne strane, i potisnom ploom s druge strane. Spojka moe biti izvedena s vie lamela (obino dvije) i to tamo gdje su veliki okretni momenti, ili ako je spojka izvedena sa dva stupnja iskljuivanja (poljoprivredni strojevi, gdje postoji potreba za promjenom stupnja brzine a trai se da izlazno vratilo orua radi).Obloge su od materijala
otpornog na troenje i na visoke temperature koje se javljaju prilikom pokretanja vozila. Materijal je preani azbest sa otpacima i strugotinom metala i vezivim sredstvom
od umjetne smole. Suvremeni standardi o zatiti ovjekova zdravlja i zatita okoline
nalau uporabumaterijala koji nije opasan po zdravlje i okolinu, te se azbest izbacuje
iz uporabe i uvode se novi materijali. Obloge su zakovicama uvrene na noseu
plou koja je na obodu valovita te dobijemo lagano ukljuenje (postupno) ukljuenje
spojke.
Potisna ploa se nalazi u kuitu, zajedno s oprugama ili s oprugom, to ovisi o vrsti
potisne ploe. Razlikujemo potisnu plou s cilindrinim oprugama koje ostvaruju silu
pritiska na lamelu i dalje na zamajac. Takve izvedbe se danas rjee koriste te ih susreemo preteno na teim teretnim vozilima. Potisnu plou pritiu cilindrine zavojne
opruge, kojih moe biti od 6 pa navie, ali uvijek paran broj. Prednost ovakve izvedbe
je u tome to se lako mogu vriti popravke na samoj potisnoj ploi, zamjena opruga,
izmjena capica i drugo.
Potisna ploa s jednom oprugom, tanjurastom oprugom, koristi se i ugrauje u novije
vrijeme. Prednost takve izvedbe potisne ploe je jednostavnost i relativno manje dijelova u takvom sklopu. Prednost je i u tome to se sila kojom voza djeluje na pedalu
spojke, nakon odreenog hoda, smanjuje ili ne raste,dok kod cilindrinih opruga, sila
proporcionalno hodu pedale, raste.
24
MJENJAI
25
se javljaju kod kotrljanja kotaa, mehaniki otpori na sklopovima vozila, otpor zraka
na eonim povrinama i drugo.
Razlikujemo nekoliko vrsta mjenjaa:
obini mehaniki mjenja, nesinkroniziran
sinkroniziran mehaniki mjenja
poluautomatski sinkroni mjenja
poluautomatski mjenja s planetarnim zupanicima
automatski mehaniki mjenja variomatik
hidrodinamiki automatski mjenja
Nesinkronizirani mjenja je najjednostavniji mjenja koji se koristi u vozilima
starijih godita, traktorima, lakim poljoprivrednim strojevima i slino. Karakeristika je
u tome to je promjena stupnja prijenosa oteana, tj. potrebna je vjetina vozaa. Pod
vjetinom vozaa podrazumijeva se :
- meuakceleracija
- otputanje spojke u vrijeme meuakceleracije
26
deno sa fiksnim zupanicima, dok je drugo vratilo izvedeno tako da su zupanici slobodni na njemu, a po elji vozaa, vrsto se povezuju sa vratilom, ako elimo koristiti
taj stupanj prijenosa. Ta veza ostvaruje se pomou sinkrone glave koja se sastoji od:
- zupanika
- sinkrona
- ogrlice sinkrona
- pomine ogrlice i
- zapora sinkrone ogrlice koji uvruje ogrlicu u dva poloaja(ukljuen i
iskljuen stupanj prijenosa)
Zupanik se pomou leaja lagano vrti na vratilu i na sebi ima pomono ozubljenje na koje se uzubi pomina ogrlica kada elimo ostvariti prijenos. Do tog ozubljenja u sastavu zupanika nastavlja se konus na koji nasijeda sinkron. Zadaa sinkrona je da zaustavi slobodnu vrtnju zupanika na vratilu i da omogui pomonoj oglici
27
uzubljenje s pomonim ozubljenjem glavnog zupanika. Ogrlica sinkrona je uvijek
uzubljena s vratilom i s pomonom ogrlicom koja klizi po njoj.Na pominoj ogrlici
nalazi se utor po vanjskom obodu gdje se nalazi vilica polunog mehanizma koji ukljuuje voza ruicom mjenjaa. U vrijeme ukljuivanja stupnja prijenosa, pomina
oglica preko zapora gura sinkron na konus sinkrone ogrlice i na konus glavnog zupanika,kojem se zaustavlja vrtnja i pomina ogrlica uzubljuje oglicu sinkrona sa zupanikom i ostvaruje spoj.
Ozubljenje parova zupanika koji su sinkronizirani je koso, ime se dobiva tihi
rad, ali je nedostatak to dolazi do pokuaja izguravanja jednog zupanika od drugog,
to se rjeava ugradnjom aksialnih leaja. Postoji jo strelasto ozubljenje koje radi tiho
i nema pojave izguravanja, jer se te sile anuliraju na samim zupcima zupanika. Zavojno ozubljenje se ne koristi kod ovakvog eonog sprezanja ve kod zupanika kojih
se osi vrtnje sijeku pod nekim kutom, veinom kod diferencijala.
Kao i kod svih sklopova na motornom vozilu, i ovdje je potrebno podmazivanje. Ono se vri uljem, koje se nalazi u kuitu mjenjaa. To su uglavnom ulja za zupanike, koja se odlikuju poveanim sposobnostima podmazivanja pri ekstremnim pritiscima na vrhovima zubaca. Na tritu se prodaju ulja HIPENOL 80 i 90. Za automatske mjenjae koristi se ATF ulje, ali samo u onom dijelu mjenjaa gdje se nalazi
automatika.
KARDANSKA VRATILA
28
DIFERENCIJAL
Diferencijal je ureaj na motornim vozilima koji omoguuje neovisno okretanje pogonskih kotaa. To je potrebno stoga to kotai u zavojima prelaze razliite puteve, i to tako to vanjski kota prijee vie puta od nutarnjeg. Kad bi pogonsko vratilo bilo iz jednog komada, tj. kad bi kotai vrsto bili spojeni, vozilo bi bilo teko upravljivo i dolazilo bi do proklizavanja vanjskog ili unutarnjeg kotaa s tendencijom da
vozilo nastavi kretanje kao da zavoja i nema. Ovu pojavu lako primjetimo kod vozila
koja imaju ureaj za blokadu diferencijala, gdje je prilikom ukljuenog ureaja,vozilo
teko upravljivo u zavoju.
Ureaj se sastoji od dvaju vratila koji na krajevima imaju stoaste zupanike
koje meusobno povezuju 2 ili 4 trkaa (satelita). Osovine trkaa imaju leite u kuitu diferencijala. Dok se vozilo giba po pravcu, stoasti zupanici imaju iste obodne
brzine, jer kotai imaju isti broj okretaja. Sateliti zbog toga miruju, tj. ne vrte se oko
svoje osi. U zavoju e doi do razlike u broju okretaja vratila i zupanika na tim vratilima, pa e sateliti vrtnjom anulirati tu razliku. Sateliti s osovinama na kojima se nalaze su u kuitu na koji je privren tanjurasti zupanik kojeg pokree stoasti zupanik pokretan kardanskim vratilom. Sve ovo, u cijelosti se nalazi u kuitu, u ulju za
podmazivanje zupanika, iste kakvoe kao i u mjenjau.
29
Konica je ureaj na motornim vozilima koji mora omoguiti brzo, lako i sigurno usporavanje ili zaustavljanje vozila. Djelotvornost i pouzdanost konice je jedan od najvanijih imbenika u sigurnom odvijanju prometa.
Zaustavni put koenja ovisi o brzini reagiranja vozaa na uoavanje potrebe
koenja i mogunosti samog vozila da djelotvorno izvri usporavanje vozila i zaustavljanje vozila.
Razlikujemo nekoliko vrsta izvedbe konica na motornim vozilima:
mehanika runa konica
hidraulina konica
pneumatske konice
motorne konice
kombinirane konice
ureaji za odravanje stalne brzine kretanja vozila
30
Mehanike rune konice koriste se za osiguranje vozila u vrijeme stajanja vozila. Kod osobnih vozila koristi se mehaniki ureaj koji se sastoji od zapora, ueta ili
poluja, te ureaja na kotau koji ostvaruju koenje.
Hidrauline konice koriste ulje kao medij koji prenosi silu koenja dobivenu
od vozaa. Koriste se za manja vozila bruto mase do 3 000 kg. Ureaj je relativno jednostavan i ne treba dodatnih ureaja u radu,tj. nije mu potreban izvor energije. Voza
djeluje nogom na papuicu konice i tlai ulje u tlanom cilindru, ulje se tlai, ali mu
se volumen ne smanjuje, ve se tlak ulja prenosi cijevima na izvrne cilindre u kojima
se nalaze cilindri veeg promjera te je sila na izlazu vea od one dobivene od vozaa
Ovo je poznato pravilo u hidraulici, koje glasi: sile se odnose obrnuto proporcionalno
od povrine klipova. Tako je hod klipa u glavnom cilindru vei od hoda izvrnih klipova. Razlikujemo jednokruni i dvokruni sustav hidraulinih konica. Jednokruni
sustav se vie ne koristi. Dvokruni sustav konice ima prednost u tome to ako doe
do proputanja ulja u jednom sistemu , drugi moe ostvariti koenje i zaustavljanje
vozila. Za ostvarivanje pojaane sile koenja, koriste se servo ureaji koji olakavaju
postizanje odreene sile koenja. Koenje s pomou tih ureaja je olakano i vonja je
ugodnija. Ulje u hidraulinim konicama je otporno na visoke temperature koje se pojavljuju uslijed trenja, titi elemente sistema od korozije. To ulje je hidroskopno, tj.
vee vlagu iz okolnog zraka na sebe, a time gubi svoja osnovna svojstva. Iz tog razloga ulje se mora zamjeniti svake dvije godine.
Pneumatske ili zrane konice koriste stlaeni zrak kao radni medij. Imaju vei
koioni uinak i pogonsku sigurnost od hidraulinih konica. Zbog toga se zrane konice koriste kod teretnih vozila i autobusa. Zrak se tlai kompresorom pokretanim od
motora vozila. Sprema se u spremnike zraka, kako bi u svakom trenutku bilo dovoljno
stlaenog zraka na raspolaganju, a naroito kod uestalog koenja. Kad spremnika, ne
bi bilo u trenutku koenja, kompresor ne bi mogao dobaviti potrebnu koliinu stlaenog zraka. U sistem zranog voda, ugrauje se regulator tlaka zraka, kako bi pri postizanju
31
odreenog tlaka zraka u sistemu taj regulator izbacivao viak zraka da ne bi dolo do
preoptereenja kompresora. Tlak zraka u sistemu regulira se na 8 bara. Postignuti tlak
zraka oitava voza u kabini vozila manometrom. Koenje aktivira voza preko papuice konice to je ustvari ventil koji otvara prolaz stlaenog zraka u izvrne cilindre
koji rastezanjem koionih obloga ostvaruju silu trenja na doboe. Obino imamo viekruni sistem koenja. Minimalno je dvokruni sistem. I ovde je to izvedeno iz istog
razloga kao i kod hidraulinih konica. Tako imamo vie spremnika zraka koji su opremljeni nepovratnim ventilima koji onemoguavaju pranjenje ostalih spremnika,
ako u jednom doe do pranjenja. Tako se postie vea sigurnost i pouzdanost koionog sistema. Daljnja prednost zranih konica je u tome to nisu osjetljive na zabrtvljenost sistema i lako se prikljuuju koioni sistemi prikolice i slino.
Motorne konice se ugrauju na tea vozila, kao to su kamioni i autobusi. Ostvaruju silu koenja pomou ispunih plinova samog motora. Ureaj se nalazi na ispunoj grani motora. Pomou mehanizma se aktivira leptir koji zatvori izlaz ispunim
32
plinovima te oni ne naputaju cilindar motora te oteavaju klip u kretanju. U isto vrijeme,kad se ukljui motorna konica, poluje oduzme gas, tako da motor dobiva minimalnu koliinu goriva.
Kombinirane konice su kombinacija hidraulinih i zranih konica. Obino je
izvrni dio koionog sistema zrani. Hidraulini dio se koristi da bi se dobilo na regulaciji sile koenja, to je glavni nedostatak zranog sustava. Vidljivo je iz toga da se
ovaj sustav konica koristi na teretnim vozilima. Njime dobivamo lake i postupnije
koenje , to se sa isto zranim konicama, teko dobije.
Ureaj za odravanje stalne brzine vozila ili RETARDER, ugrauje se na izlaznom vratilu iz mjenjaa. Omoguuje odravanje stalne eljene brzine vozila tako
to ne dozvoljava da se izlazno vratilo vrti preko odreene brzine. Postoje hidrodinamiki i elektromagnetski ureaji. Posebno su pogodni za teretna vozila koja saobraaju na velikim razdaljinama, jer tako uvaju konice i ne dozvoljavaju da se one pregriju.
UPRAVLJAKI MEHANIZAM I PNEUMATICI
33
povrine u milimetrima i visini same gume. Primjer oznake: 165- 13/70 ( 165 mm irina gazne povrine; 13(cola) - nutarnji promjer gume; 70 mm - visina gume ili debljina gume). Prema izradi gume, moemo ih podijeliti na dijagonalne i radijalne. Dijagonalne su gume starijeg datuma i danas se ne koriste. Takoer postoje oznake kojima se govori o maksimalnoj dozvoljenoj brzini i tako dalje, ali su te oznake manje
bitne kod teretnih vozila. Gume koje se mogu koristiti bez upotrebe zranice imaju
natpis TUBBELES. Za upotrebu ovakvih guma moramo imati odgovatajui naplatak i
34
ventil. Naplatak kod teretnih vozila moe biti elini kao kod osobnih vozila ili moe
biti s obruom ili trodijelni naplatak, tzv. trileks. Svaka od ovih izvedbi ima prednosti i mane. elini naplatak se koristi za upotrebu guma bez zranice, ali je montaa
i demontaa gume oteana. Naplatak s obruom je jednostavan za montau i demontau gume , kao i trodijelni naplatak, ali se ne moe uporabiti bez uporabe zranice.
Treba napomenuti da se pneumatik bez zranice manje zagrijava u tijeku vonje te
imamo puno manje problema s pneumaticima.
35
ra te e se lo akumulator otkriti po nemogunosti startanja motora. Struje potrebne za
startanje su veoma velike i kreu se od 50-ak ampera kod malih motora pa do 200injak ampera kod velikih motora. Iz razloga tako velikih struja, ovaj vodi je velikih
dimenzija poprenog presjeka i taj strujni krug nije osiguran osiguraem. Pri bilo kakvim radovima na elektropokretau, potrebito je skinuti minus klemu s akumulatora.
Elektro pokreta je elektro motor koji na sebi ima i ureaj za uzubljivanje na zamajac.
Naredbu za startanje dobije kad voza kljuem zatvori strujni krug ureaja za uzubljivanje. To je elekrto magnet koji uvlaenjem jezgre ukljuuje sklopku glavnog napajanja elektropokretaa i istodobno uzubljuje zupanik elektropokretaa u zupanik zamajca. Razlikujemo ih po tome to se kod jednih pomie aksialno samo zupanik
(torpedo), dok se kod drugih pomie cijeli rotor elektropokretaa. Ovisno o snazi motora, ugrauju se jai, odnosno slabiji elektropokretai.
Generatori su elektrini ureaji koji proizvode elektrinu struju odreenih karakteristika. Na motornim vozilima oni opskrbljuju potroae elektrinom energijom i
dopunjavaju akumulator. Pokree ga motor preko klinastog remena. Razlikujemo istosmjerni i izmjenini generator. Istosmjerni generatori (dinamo) se danas rjee koriste.
To su generatori snage od 300 do 500 W. Sastoje se od: rotora, statora, etkica i kuita. Proizvode istosmjernu elektrinu energiju tako da induciranu elektrinu struju u
namotima rotora, koja je izmjenina, skidaju etkice i tako nastane istosmjerna.
Izmjenini generatori (alternator) se danas ee koriste zbog potrebe vee struje i
zbog njegove osobine da puni pri niem broju okretaja rotora. Sastoji se od: kuita,
rotora, etkica i ispravljake jedinice. Ispravlja se sastoji od dioda koje proputaju
struju samo u jednom smjeru. I ovi generatori proizvode izmjeninu elektrinu struju.
Elektrina instalacija povezuje elektrine ureaje u motornom vozilu. Sastoji
se od izoliranih provodnika. Zavisno o potroau, tj. o jaini elektrine energije koju
treba provesti, ugrauju se i vodii odreenog poprenog presjeka. Radi lakeg praenja vodia kroz vei broj vodia, oni se oznauju bojom i brojevima na ureajima. Za
svako vozilo, proizvoa daje shemu elektrine instalacije. Elektrina instalacija je u
stvari skup strujnih krugova. Strujni krug se sastoji od: izvora elektrine energije, vodia, potroaa i osiguraa. Osigurai slue osiguranju strujnog kruga od preoptereenja, prilikom kojeg dolazi do taljenja, tj. pregaranja niti osiguraa. U sluaju kvara na
elektrinoj instalaciji, prvo se vri provjera ispravnosti osiguraa te daljnje radove treba prepustiti elektriaru.
Signalni i svjetlosni ureaji slue za:
osvjetljavanje ceste ispred vozila
oznaavanje poloaja vozila na cesti
davanje svjetlosnih znakova prilikom promjene smjera kretanja i aktiviranja
radne konice
Ureaji za osvjetljenje ceste jesu:
glavni farovi
farovi za maglu
svjetla za osvjetljavanje radnog mjesta
svjetla za vonju prema natrag
Ureaji za oznaavanje motornih vozila i prikljunih vozila jesu:
prednja poziciona svjetla
stranja poziciona svjetla
stranje svjetlo za maglu
parkirna svjetla
36
gabaritna svjetla
svjetla za stranje registarske ploice
rotaciona i treptava svjetla
Ureaji za davanje svjetlosnih znakova jesu:
stop-svjetla
smjerokazi (migavci)
U svakom svjetlu nalazi se sijalica. Njih razlikujemo prema nazivnoj snazi, prema obliku, prema broju niti u jednom staklenom balonu i prema vrsti plina u balonu. Prema
snazi, imamo na raspolaganju sijalice od 2, 3, 4, ili 5 wata za osvjetljenje kontrolne
ploe instrumenata, gabarite vozila, pomone migavce na boku vozila itd. Sijalice
snage 21 wat koristimo za migavce, stop-svjetla, svjetla za vonju u natrag, svjetla za
maglu odostraga. Za osvjetljenje ceste koristimo kombinirane sijalice s dvije niti snage 45/55 wata; 45 wata za kratko svjetlo i 55 wata za dugo svjetlo. Prema obliku, razlikujemo sijalice sa njezinim leitem s jedne strana i s dvije strane. Sijalice koje imaju s dvije strane kontakt su snage 5 wata i danas se rijetko koriste. Sijalice s dvije arne niti su sijalice dugog odnosno kratkog svjetla i sijalice pozicije, odnosno stopsvjetla. Danas su najee vakumirane sijalice, halogene i litronik sijalice, punjene
ksenonom.
U tijeku eksploatacije vozila, voza je duan brinuti se o vozilu. Pod tim se
podrazumijeva stalan nadzor visine ulja u motoru, rashladne tekuine, stanje kiseline
u akumulatoru, tlak u gumama i drugo. Najlake je pratiti upute koje proizvoa daje
uz vozilo.
Godinje jedanput, vozilo ide na tehniki pregled. Stanica za tehniki pregled
je opremljena ureajima kojima se vri kontrola ispravnosti vozila. Kontrolira se:
uinak konica i ispravnost
ispravnost upravljakog mehanizma
ispravnost svjetlosnih i signalnih ureaja
koliina tetnih ispunih plinova
oprema koja ide uz vozilo (prva pomo, trokut, rezervne sijalice, lanci za
snijeg, ue za lepanje ili ruda, vatrogasni aparat, ispravnost tahografa)
gume
vizualni pregled stanja karoserije i drugo
Kamioni i autobusi duni su jednom u dva mjeseca izvriti tzv. periodiki tehniki pregled gdje se kontroliraju konice, svjetla i upravljaki mehanzam, koji najvie utjeu na sigurnost na castama
SRETAN PUT !.
37
Literatura:
38
Pitanja za ispit
CESTOVNA VOZILA
39
48. Zrane konice, shema ureaja i princip rada?
49. Princip rada kombinirane konice?
50. Prednosti i nedostaci koionih sistema?
51. Odravanje konica dobo i disk?
52. Opii princip rada motorne konice?
53. RETARDER-to je, gdje se ugrauje, kako radi i vrste?
54. to je akumulator, emu slui i odravanje?
55. Generatori elektrine energije, vrste i princip rada.
56. Svrha regulatora punjenja.
57. to je relej i emu slui?
58. Elektropokreta, i princip rada.
59. Vrste farova na cestovnim vozilima.
60. Odravanje vozila u toku eksploatacije.
61. Ureaji koji podlijeu tehnikoj ispravnosti.