Pretres

Zapitajmo se postoji li danas pojam nevinosti,

ili je na Balkanu sve mogue
U emisiji autora Salahudina Fetia govorilo se na temu Rehabilitacija Dragoljuba Drae
Mihajlovia, koji je odlukom Vieg suda u Beogradu rehabilitiran. Proces je zapoet 2010.
godine, na ovu odluku ne postoji pravo albe i time je konana. Tim povodom na tu temu su
govorili prof. dr. Admir Muratovi, direktor Instituta za istraivanje genocida i zloina i prof. mr.
Esad Rahi, historiar i predsjednik Drutva historiara Sandaka.
S. Feti: Profesore Muratoviu, za poetak recite nam ta se to desilo ovom odlukom.
Dr. Muratovi: Ja mogu prenijeti neke moje line utiske. Poto sam bio na putu, na
telefonu mi je dola vijest o toj odluci, u tom trenutku osjeanja su bila podijeljena, u smislu
zgraavanja tom odlukom. Ne postoji ni jedan hisotijski niti pravni razlog utemeljen na
injenicama da se jedna takva odluka donese. Nakon toga sebi sam kazao da to se tie Bonjaka
ova odluka moe da ima samo emotivne posljedice. U formalnom pravno-historijskom smislu
nema. Za nas je i dalje na snazi tadanja odluka, ali prije nje mi smo na svojoj koi osjetili jednu
zloinaku pogubnost takve politike koja je odgovorna za genaocid nad Bonjacima u Drugom
svjetskom ratu. Nastavci te politike su odgovorni za ono to se deavalo Bonjacima od 1992. do
1995. godine. U tom smislu to se nas tie ovakva odluka, sem emotivnih momenata ne moe da
proizvede drugu reakciju, na odnos ostaje isti. Svakako je interesantan momenat u kojem je
takva odluka donijeta, ove godine se navrava 70 godina pobjede nad faizmom. Sino sluajui
jednu satirino-humoristiku emisiju, gost je bio pisac Filip David, koji je imao fantastinu
opasku kada je rekao da je divno imati ovako sposobne ljude koji umiju da upravljaju
vremeplovom pa se vraaju 70 godina unazad i kau da ono to je bilo nije bilo, ono to nije bilo
je bilo. Postoje neki drugi momenti kako bi jedan 'mozak' koji se zove rehabilitacija mogli u
potpunosti sagledati, postoje najave da e biti proces zbliavanja srpskog i bonjakog naroda
koji imaju najvie nerijeenih pitanja, dilema i negativnih iskustava. Svjedoci smo da je
pokrenuta inicijativa da se kroz sutinski dijalog doe do zajednikog dogovara kako bi nam
budunost bila bolja. Moda odgovor treba traiti u tim snagama koje nisu za dijalog.
Unuk Drae Mihajlovia je formalno pokrenuo inicijativu, ali je advokat Oliver Anti
koji je pravni savjetnik predsjednika Srbije Tomislava Nikolia, inae jako kontraverzna osoba.
Poznata je iz vremena kada su jako ugledni profesori sa Pravnog fakulteta u Beogradu bili
proterivani njegovom zaslugom i vezan je za druge negativne situacije i deavanja na Fakultetu u
Beogradu.
elim na jo jedan momenat ukazati, jer i oni koji su je donijeli znaju da je neodriva.
Opteretila je prije svega srbijansku zajednicu, mogu oni koji su odgovrni zatvarati oi i zabijati
glavu u pijesak, ali ne mogu vratiti vrijeme u zadnjih dvadeset godina i ono to se deavalo u
zadnjih stotinu. Oni za duhovni spas imaju put njemakog naroda i drave koja je, nakon onoga
to je Hitler poinio u njihovo ime, smogla snage iznjedriti lidere koji su inicijativom doveli do
katarze njemakog naroda, i doveli je do pozicija na kojima je danas. Ja mislim da e snage
srpskog naroda, koje su svjesne da se to mora desiti kada je u pitanju ova zajednica, izvojevati tu

bitku, iako je puno onih koji nisu zainteresirani. Posljedice su evidentne, iako izraavam aljenje
porodicama, nije sluajno da se nakon nekoliko dana u Kanjii desio porodini masakr kao i u
aku, te stvari nikako ne mogu biti nepovezane.
Kako bih iznio kljuni argumenat da se radi o politikoj odluci, ne zaboavite da tri dana
zasjeda Sabor SPC, i da nisu usvojili dnevni red. Moe se smatrati da je ova odluka donijeta
upravo da bi se pokrila neka ozbiljna deavanja koja se zbivaju u srpskom duhovno nacionalnom
korpusu i mislim da tu treba traiti klju. Neko je mislio da tom odlukom treba odobrovoljiti onaj
dio SPC koji moda jeste za dijalog, ali prije toga da namiri svoje potrebe. Ovo nije trebalo ni
Srbiji ni srpskom narodu, ovom odlukom su pokazali da je dolo do razjedinjenja unutar srpskog
nacionalnog korpusa.
S. Feti: Profesore Rahiu, upoznajte nas sa historijskim injenicama o tome ko je
zapravo bio Dragoljub Draa Mihajlovi.
Mr. Rahi: Predratni pukovnik vojske Kraljevine Jugoslavije, koji je uoi rata doao do
tog ina, a rat je zavrio inom armijskog generala, koji mu je dodijelila izbjeglika vlada u
Londonu. On je vojni ministar u tri vlade: Jovanovia, Puria i vladi ministra Trifunovia.
Najvei dio rata je bio sastavni dio te Vlade, ministar, jedna vana kopa u donoenju odluka te
Vlade, koje su trebale da budu vizija neke poslijeratne Jugoslavije.
Mene nije iznenadila ova odluka, oekivao sam je od onog trenutka kada je Skuptina u
prijethodnom sastavu donijela tu odluku da postoje dva antiokupatorska, oslobodilaka i
antifaistika pokreta, a da su to partizanski pokret i etniki pokret. Bilo je pitanje kada e doi
vrijeme kada e jedan od komandanata te antiokupatorske snage rehabilituje. Skuptina je
proglasila etniki pokret za antiokupatorski, bilo je nelogino da njen voa ne nosi oreol takvih
osobina koje nosi pokret. Prvi korak koji je uslijedio je dogaaj ovih dana.
S. Feti: Koliko se to kosi sa historijskim injenicama?
Mr. Rahi: Kosi se najpre u pravnoj dilemi, odluka o tome da je on ratni zloinac na
osnovu koje je uslijedila najtea kazna je donijeta od druge drave, od drave Jugoslavije koja je
imala 6 republika i 2 autonomne pokrajine. Pitam se u pravnom smislu da li jedna od tih
federalnih jedinica ima pravo da revidira donesenu presudu prijethodne drave koja vie ne
postoji. Nova drava revidira odluku drave koja vie ne postoji. To je pravna dilema.
Sve ono to je inio etniki pokret i jedinice opovrgavaju bilo kakav argument da se
moe svrstati u antifaistike pokrete. U tom ratnom vihoru od 1941. do 1945. godine ima jednu
tragi-kominu ulogu. Draa Mihajlovi je imao jeda koncept koji se kosi sa svim prijethodnim
konceptima antiokupatorskih i oslobodilakih pokreta. Ima koncepciju ekanja da rat proe da se
na samom kraju rata pojave saveznike jedinice amerike i britanske, da se prikljui njima i da
ubere lovorike pobjede. Za razliku od toga partizanski pokret od samog poetka zastupa tezu da
se mora stalno vriti oruana borba protiv okupatora. Imali su dva cilja osloboenje zemlje i
socijalistika revolucija. Draa je razmiljajui o budunosti shvatio da je njemu najprea borba
protiv partizana nego protiv okupatora. To saveznitvo izmeu partizana i etnika trajalo je svega
dva do tri mjeseca bilo je neiskreno. Dva puta Tito nudi Drai da zajedno budu na tom putu
borbe protiv okupatora i da zajednikim snagama uine kako bi na frontovima postigli bolje

rezultate. Draa oba puta govori o ekanju, ekao je do 1945. godine kada se rat zavrio. Tada je
uhvaen od jedinica koje su jedine vodile borbu tokom narodno oslobodilakog rata, a to su
partizanske jedinice. Mijeati pokret koji je od 1941. do 1945. vodio aktivnu borbu protiv
okupatora sa jedinicama koje nemaju ni jednu znaajnu bitku protiv okupatora je derogiranje
historijske istine i falsifikovanje istine o Drugom svjetskom ratu. Najlake je nekog rehabilitirati
jer papir sve podnosi. Ovo je ponitavanje historijske istine, jer ne radi se samo o ovjeku koji je
izbjegavao borbu sa okupatorom i nema ni jedan ozbiljan ratni podvig, ve je sprovodio straan
pogrom protiv nesrpskog naroda. Umjesto da se bori protiv okupatora on taj period troi za borbu
i ienje prostora od nesrpskih elemenata. Njegov plan je bio da ta tzv. Velika Srbija obuhavati
teritoriju Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bake, Banata i Srema ali da te prostore oisti
od nesrpskog elementa. Javno je govorio da se Sandak poisti od Bonjaka, i nakon toga da se
naseli sa crnogorskim ivljem i da se uspostavi to vra granina simbioza izmeu crnogoskog
i srpskog naroda. To je usvajanje programa Stevana Moljevia koji je govorio o homogenoj
Srbiji u kojoj nema nesrpskih naroda. Da bi se taj plan ostvario vrili su se zloini na teritorijama
na kojima ive nesrpski narodi, bonjaki narod je najvie platio ceh u takvom programu.
Bonjaki narod je iveo na prostoru Sandaka i Bosne i Hercegovine, i ta arenolikost prostora
je uinila da cifre rtava budu zapanjujue. Prilikom ienja, februara 1943. godine, podruja
Foe, Gorada i ajnia ubijeno je 1200 mukaraca i 8000 ena, djece, staraca - bespomonog
stanovnita. ak i u tim vremenima ima divnih primjera odbrane nacionalnog i ljudskog ponosa.
Jedan od tih primjera je Emina Buan, koja je branila kuu u kojoj je bilo dvanaest lanova,
pucala je dok je imala municiju, kada su je etnici uhvatili rekla im je: Ubijte me ali mi
sauvajte obraz. Begu Liina su muili tako to su napunili njene dimije sa kuinom, privezali
za drvo i zapalili je. Zatim su palili pune kue ljudi, ovi zloini prevazilaze u jednoj crti ono to
se deavalo u Srebrenici. U Srebrenici su pustili jedan dio stanovnitva, ena i djece, ovdje su
ubijali sve. Mi smo imali sree da smo 1941. odbranili Novi Pazar poslije tri napada, da ga nismo
odbranili Novi Pazar bi bio Srebrenica prije Srebrenice, bojim se ak i sa veom cifrom gubitaka
nego to je imala Srebrenica.
Zahvaljujui hrabroj odbrani Bonjaka i Albanaca sauvan je Novi Pazar, tetu su
doivjela okolna sela.
S. Feti: Kako e sada te informacije srpska historija i historiari upakovati?
Mr. Rahi: Ja sam ubijeen da veina srpskog naroda ne misli kao Vii sud u Beogradu,
ubijeen sam da je veinska demokratska Srbija ovu odluku teko primila. Ta floskula o
tobonjem pomirenju potomaka partizana i etnika nikada u praksi nee biti ostvariva. Te dvije
ideologije su nespojive. Ideologija partizanstva je ideja borbe za ideale, slobodu, dok je druga
ideja bila ekanje da neko donese slobodu sa strane, i za to vrijeme ubijanje pristalica
partizanskog pokreta i nesrpskog naroda. Nikada se potomci partizana i etnika nee pribliiti
jedni drugima i ni jedna sudska odluka nee ih pribliiti. Ovo je odluka koja prije svega teti
srpskom narodu. Ovo je emotivni udar na moj narod i na druge narode koji su bile rtve
etnikog pokreta.
ak bih ta vie rekao da je neko u ovom trenutku ovo namjerno uradio u trenutku kada
je dobio na zamajcu proces bonjako-srpskog dijaloga. Neko oito postavlja kamenje spoticanja
da se ne bi odvijao proces u pozitivnom smjeru. Uvjeren sam da ova epizoda iz Beograda nee
utjecati na proces koji je krenuo, jer taj proces je nezaustavljiv. Put ka budunosti ne mogu

zaustaviti pogrene ekskurzije koje idu u pravcu prolosti. I Srbi, i Bonjaci, i svi ostali narodi u
Srbiji imaju zajedniki put ka Evropskoj uniji, ekonomskom razvoju, prihvatanje demokratije.
alosno je da u vrijeme kada smo puni entuzijazma i kada jedan ovjek iz Beograda pokuava da
izae iz jednog tradicionalnog okvira koji je do sada postojao da nam da nadu u ljepu budunost
i ini sve da to ovdje zaivi. Ovaj potez teti ovjeku koji to eli, entuzijazmu, namjerama, ali
sve ono to je demokratsko i to vodi ka ljepoj budunosti imat e podrku svih snaga sa
podruja Sandaka. Nee nas omesti jedna besmislena odluka iz Beograda, koja ak nije
dozvolila ni pravo na albu. To je presedan u historiji sudstva koji e biti kasnije vjerovatno
predmet prouavanja pravnika
S. Feti: Prof. Muratoviu, mislite li i vi da je ovo neki odgovor na najavu srpskobonjakog dijaloga?
Dr. Muratovi: Veina stavova koje je iznio profesor Rahi su na mjestu kako se ne bi
ponavljali. Kada je u Parlamentu Srbije donijet taj zakon koji je doveo do izjednaavanja etnika
i partizana u pravima. Mi smo i tada ukazali na pogubnost te odluke. Ono to bonjaki narod ne
treba zaboraviti jeste da su dva poslanika SDA Sandaka uestvovali u davanju kvoruma za
donoenje jedne takve odluke. Interesantna je i ova politika ekanja, profesor Rahi je to
upotpunio historijskim injenicama o onome to je taj pokret inio dok je ekao.
U Priboju je za mjesec dana ubijeno oko 4200 Bonjaka, od tog broja oko 1600 djece je
od 1 do 16 godina. To je vie nego za vrijeme opsade Sarajeva. Sada je potpuno jasno to
Bonjaci imaju apijateta prema Aif-efendiji i onome to je on uradio, jer da nije bilo njega i
muslimanske milicije u sjenikom, novopazarskom i tutinskom kraju, i ovaj kraj bi doivio
sudbinu Bijelog Polja, Nove Varoi, Pljevalja i Priboja. Negdje poetkom 1944. broj partizana u
Srbiji je oko 24 000, krajem te godine taj broj narasta na 236 000.
Kada su vidjeli da ekanje nije dalo rezultate u formalno-pravnom smislu, etnici skidaju
uniforme, njima se to dozvoljava, i prjelaze u partizanske jedinice. Jedan od zloina koji se
kasnije desio na Hadetu, u Sarajevu i na drugim mjestima su djelo tih pripadnika jedinica. O
tome govori Muhamed Abdagi, koji je brendirao taj brend partizanski etnici, kada on kae u
jednom trenutku: Ja sam bio miljenja da se ti borci odvoje posebno u dve jedinice i da im
komanduje provjereni iskusni partijski kadar. Njegovo miljenje je nadjaano. U Pazaru je
ore Perunii doao za komandanta OZNE, da zavri onaj posao koji oni nisu uspjeli 1941.
Ohrabren sam sluajui podpredsjednika Vlade, Ivicu Daia, koji je imao jednu izjavu
koja je vie emotivna nego politika kada je ovu odluku nazvao sramnom. Ministar policije,
Stefanovi, je u svojoj izjavi rekao da potie iz partizanske porodice i lino nije oduevljen
odlukom. Pozanti glumac, Mia Janketi, takoer je rekao da su njegovu majku sa drugih osam
ena ubili etnici.
Moda je ovaj trenutak neka vrsta pozitivnog presedana koji e pomoi demokratskim
snagama u Srbiji, po kojima je Srbija uvijek bila poznata. Meutim u zadnjih sto godina one
retrogradne snage koje su mislile da svi oko njih moraju nestati da bi oni opstali. Dobrica osi
je sve to sveo u jednu reenicu kazavi to je la. Laemo kad razgovaramo, piemo, tugujemo.
Svaka druga ideja za njih predstavlja opasnost i vidjeli su rjeenje u sporovoenju direktiva
etnikog pokreta Drae Mihajlovia, koja glasi 1/3 pobiti, 1/3 pokrstiti, 1/3 protjerati. To se u

praksi sprovodilo na terenu, jedino tamo gdje nisu uspjeli, to nisu uradili. Bilo je zloina i u
Novom Pazaru.
Komunist, takoer ono to su uradili nakon Drugog svjetskog rata sa zloinima bacili su
crnu mrlju na tu herojsku borbu koja je bila u toku Drugog svjetskog rata. Te najvee
antifaistike borbe su se vodile na teritoriji Bosne i tamo gdje ive Bonjaci. Na problem je bio
da u toku rata uloimo velike rtve, a nakon zavretka to ne umijemo da valorizujemo. Slom
etnikog pokreta se desio na teritoriji Bosne i Hercegovine u poznatoj bitci na Neretvi, jer se
nakon te bitke i gubitaka vie nisu oporavili. Dovode nas u situaciju da smo u pravu zbog svog
stava prema Drai Mihajloviu, ali nam veu ruke da mi otvoreno sada govorimo o potrebi
rehabilitacije lidera Bonjaka iz tog perioda. Meni u ovom kontekstu samo formalno pravno
moe da bude lake jer mi sa punim pravom trebamo da otvorimo javnu raspravu u koju treba da
se ukljue svi drutveni faktori u Bonjaka.
Mislim na sve ljude koji su krivi samo zato to su branili, svoj toprak i svoj prag. Nakon
toga su proglaeni ratnim zloincima, odgovornim i osueni su. Ne postoji primjer da je
muslimanska milicija izvrila napad na bilo koji grad u Srbiji, sem kontranapada na grad Raku.
To je jedini primjer da je muslimanska milicija izala sa teritorije Sandaka i imala vojne
aktivnosti na nekom drugom prostoru, a sve to da bi se odbranila. Svakako ovo jeste i donijee
problem Srbiji, jer e Hrvatska usloviti proces pridruivanja Srbije EU, zbog ove odluke. Ne
moete da odete u istom trenutku 09. maja u Moskvu, da proslavljate Dan pobjede nad
faizmom, a iste te ruske jedinice koje su oslobaale Beograd vodile su rat sa etnikim
jedinicama. U ovom haosu u kom ivimo sve je mogue, pa i to da mi i maka spavaju zajedno.
Mi emo se sa ovom odlukom nositi onako kako smo se nosili sa odlukom
svetosavizacije. Formalno-pravno kolska slava je Sveti Sava ali sutinski 95% bonjake djece
nema na tim proslavama. Vrlo vjerovatno e se desiti i revidiranje udbenika, ali daj da vidim
jednog Bonjaka historiara, uitelja, nastavnika, koji e imati srca i kapaciteta da djeci u koli
pria da je Draa Mihajlovi bio kul momak. Ja ne mogu da zamislim ak ni potenog Srbina
da ne kae da je poinio genocid nad Bonjacima ali i nad Srbima.
Ja u se boriti protiv takve politike i to inim iz ljudskih, moralnih, personalnih razloga.
Porodica Tatarevi, koja je ivjela u Poegi, 1944. je cjela pobijena, jedino je preivio Vejsil. Tu
su bile ene, koje su bile mete tog etnikog ienja.
Ja ne mogu da se pomirim sa injenicom da su oni bili takvi humanisti koji su pomagali
narodu. To je skandal, i ovo hoe oteati proces dijaloga. Oteae emotivno, ali mislim da e
srpski narod prevashodno oni, ovo ima veze sa Kanjiom i akom. Samo da se zadrim na
Kanjiu, vrlo perfidno je stavljena jedna reenica da je bio sportista, ubica je vrlo esto gaao
glinene golubove, bio je kandidat za Olimpijsku reprezentaciju Srbije u streljatvu. Veliki dio
pojedinaca koji su bili lanovi takvih udruenja devedesetih, ne kaem da je ovaj ovjek, ali
uestvovali su kao snajperisti regularne vojske i paravojnih jedinica koji su samo u Sarajevu ubili
preko 500 djece snajperom. Ukoliko se srpski narod, predvodnici, intelektualna javnost,
predvodnici duhovnih institucija na pravi nain ne suoe sa ovim pojavama, jer ovo vie nema
veze sa drugim narodima, samo je vezano za njih. Ukoliko se na pravi nain suoe, a ovo sada je
skroz pogrean, ukoliko ne naprave ogroman iskorak, onda e oni trpiti posljedice. Oni e podii
bedem u odnosu na cijelo okruenje, a okruenje koje je sada oko njih nije ono iz devedesetih

godina ni kada su u pitanju Bonjaci, Albanci, Hrvati, onda je to scenario u koji ja ne elim da
vjerujem, ali je vrlo realan.
to se tie nas mi svoj stav imamo, Draa Mihajlovi je etnik, faista, voa genocidnog
pokreta, krvavih ruku do lakata, mi nemamo nikakvu dilemu. Ta najave kazne od 450 000 dinata,
papir a zna se gdje je mjesto papiru te vrste. On nas ne dotie mi emo imati svoj stav kazao sam
kako smo se borili protiv svetosavizacije borit emo se i protiv draevizacije i etnikozacije.
Onima koji su glasali za rehabilitaciju etnika neka je na ast, ovome narodu nek prepozna
pogubnost takvih odluka i idemo dalje.
S. Feti: Da se vratimo na ulogu bonjakih politiara prilikom donoenja tog zakona.
Dr. Muratovi: Znajte u posljednih dvadeset godina sve to je servisiralo njihov opstanak
na vlasti u Beogradu bilo je dozvoljeno. Izvinite, koja je razlika izmeu Drae i Ratka Mladia u
ideolokom, nacionalnom, ili nekom drugom pogledu ne postoji. Ne postoji razlika izmeu
onih koji su glasali za rehabilitaciju etnika, time to su obezbijedili veinu te 2004. godine i
onog ministra koga Ratko Mladi jedinog trai od politiara iz Srbije da ga sretne u onom
vremenskom intervalu koji je proveo u pritvorskoj jedinici dok ga nisu isporuili Hagu, mislim
na Rasima Ljajia. Pored lanova svoje porodice, advokata, prijatelja od politiara je traio
Rasima Ljajia. Kada je skoro novinar pitao Rasima Ljajia ta je htio Ratko Mladi on je rekao
da nema komentar. Koja je razlika izmeu zapaljenih dimija Bege Liina, zapaljenih Bonjaka
svijezanih oko sijena 1944. i Bonjaka spaljenih u Viegradu 1992. od strane Milana Lukia.
Njemu je sud u Hagu presudio i kazao da je to najmonstruozniji zloin poinjen na teritoriji
Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Izvinite bonjaka politika u Sandaku svo ovo vrijeme je
servisirala svoj opstanak gore. Imali su izbora i kada je trebalo glasati za zakon i glavni za
saradnju sa Hakim tribunalom. To je naa realnost i kada se suoimo sa ovakvim posljedicama
ostaje nam da se pokrijemo po glavi od bruke i sramote. To je posljedica toga da mi zbog svega
to nam se deavalo, jedna injenica koja mu se spoitava je da Bonjaki narod ne zna da se
organizira. A ko bi se organizirao, 1831. doe Omer-paa Latas i posijee sve umne glave, nakon
sto godina doe Drugi svjetski rat i 1946. godina, etnici i komunisti u Bosni i Sandaku posjeu
sve umne glave, 1992. godine prva rtva u Prijedoru bio je doktor Esad, zubar, jedan od
najuglednijih Bonjaka u Prijedoru, prvo je on ubijen. To se desilo na svim mjestima. Vi jenom
narodu koji je doivio to to je doivio, ma mi smo zlatni ko nas je poslije toga predstavljao. To
vam doe kao kad se sve izvrne naopako, pa ono to je rep doe na povrinu. Taj rep je nama
dvadeset godina vodio nae ivote, ureivao nau sudbinu, i zato imamo posljedice. Oni nisu
raunali da e doi novi Bonjaci koji e im rei maku o rep, maku o rep rehabilitacija Drae
Mihajlovia, to se tie od Rake pa do Tare, za drugo me ne zanima ta im god trpi obraz neka
rade.
S. Feti: Profesore Rahiu, spomenuli smo pravne akcije, kako e se sada historiari snai
kada na jednoj strani imaju istinu, a na drugoj imaju sukob sa zakonom ako tu istinu iznesu.
Mr. Rahi: Najtraginiji momenat je to da je odluku o ivotu i djelu Drae Mihajlovia
donosio sud a ne historija i historiari. Oni su jedini adekvatni da putem odgovarajuih
historijskih izvora i dokaza donijeti sud o njemu, da li je on neko koga treba rehabilitovati ili je
ono to je presudio sud 1946. godine, da je on ratni zloinac nakon ega je streljan. Ovo je iznad

svega historijsko pitanje a ne pravno pitanje, jednostavno srpsko sudstvo se umijealo u

historijsku nauku.
S. Feti: Je li mogue da nisu konsultirali srpske historiare?
Mr. Rahi: Naalost jedan dio historiara je iao na ruku ovakvoj odluci, ak i neki ljudi
koji su relativno mladi od kojih se oekuje progresivan nain razmiljanja. Govorili su sa puno
entuzijazma i ljubavi o tom voi kome su se divili, a iza ijeg ivota i djela na desetine hiljada
ljudi danas ne postoji. Oni nisu samo ubijali muslimane Bonjake, na hiljade Srba je poginulo
kao i Hrvata. Radi se o masovnom zloincu i ubici. Jedan se sud usudio da kae da je takav
ovjek nevin, nakon toga se pitamo ta je to nevinost?
Da li uopte postoji pojam nevinosti kada jedan takav ovjek sa tekim balansom zloina
biva na kraju proglaen za nevinog ovjeka koga treba rehabilitirati. Kako onda objasniti da neki
sljedei slian njemu nee biti rehabilitovan. Moemo oekivati da i van Srbije neki slini Drai
Mihajloviu uskoro budu predmet rehabilitacije u susjednim zemljama i pravdat e se ovom
odlukom koja je doneena u Beogradu.
Ono to me je ovih dana obradovalo da su sve politike stranke i NVO u Sandaku
jednoduno osudile in rehabilitacije Drae Mihajlovia. Svi su izali sa slinim i otrim stavom
po ovom pitanju. Vi ne moete sudskom odlukom natjerati da se potuje historijska neistina. Ne
moete jednim papirom na kome pie sudski dekret narediti nekom kome su moda lanovi
porodice stradali od tog pokreta da pone drugaije da razmilja. Kako ete natjerati porodice
koje imaju puno rtava od tog pokreta da je nevin ovjek i pokret koji je uzrok smrti vie lanova
njihove porodice. Oni su ubili vie hiljada pripadnika srpskog naroda, hrvatskog i na desetine
hiljada bonjakog naroda. Najmasovnije zloine su uradili nad nama Bonjacima, sada preostaje
da sve ono to je taj pokret uradio nama, da Bonjaci ukazujui da je u pitanju ovjek koji je
uradio gnusne zloine, nakon toga plate kaznu od 450 000 dinara. Kazna, rei za nekog ko je
zloinac da to jeste, iznosi 450 000 dinara. To je duplo kanjavanje rtava toga pokreta i tog
ovjeka koji je sve drugo zasluio samo ne rehabilitaciju. Naalost na Balkanu je sve mogue,
esto se pomijeaju lonii pa oni koji su bili masovni ubice postanu junaci, a junaci ubice. Toga
je bilo u prolosti bie u budunosti. Uimo djecu da je Vuk Brankovi najvei srpski izdajnik, a
jadni Vuk je poslednji borac protiv Turaka Osmanlija nakon Kosovskog boja. Uimo djecu da je
Marko Kraljevi najvei srpski junak kroz epsku poeziju, a on gine u bitci na Rovinama borei
se na strani sultana Bajazita.
Na ovim prostorima granica izmeu istine i neistine zna ponekada da bude tanka, a
tokom vremena prestane da postoji. Ovo to se sada dogaa je slino tome. ovjek koji je
provjereni voa pokreta, koji je imao namjeru da poisti ove prostore od nesrpskog naroda, sada
je doivio priznanje za to to je pokuao uiniti. Rehabilitacija je najvei orden koji moe dati
jednom monstrumu kao to je bio on. Ja, moja djeca i potomci nikada nee priznavati tu odluku,
nikada nee prihvatiti da ono to je jedan papir koji je otkucan na Viem sudu u Beogradu
postane istina. Ta istina za nas nikada nee postojati samo zato to je gruba neistina i la.
S. Feti: Danas je odrana sjednica savjeta za bezbjednost grada Novog Pazara, ukratko
nam opiite ta se desilo na sjednici.

Dr. Muratovi: Prije izvjesnog vremena smo dobili dopis da e danas biti odrana ta
sjednica i ja sam se u svojstvu predstavnika BDZ Sandaka pojavio tu. Trebalo je biti
predstavljeno istraivanje koje je uradio Centar za bezbjednost i politiku iz Beograda kada je u
pitanju bezbednost ena u Novom Pazaru. Bili smo zateeni situacijom da je od deset lanova
tog odbora bilo je prisutno samo dvoje. Predsjednik savjeta gospodin Hajrovi je bez uvida u
situaciju da se nema kvorum otvorio sjednicu. Ja sam reagirao i rekao da je neprihvatljivo u
takvom ambijentu da se radi i postavio pitanje gdje su ti ljudi koji su upoljeni tu, a odgovorni da
sprovode odluke za bezbjednost, nee da udostoje taj organ svojim prisustvom. Na to sam
upozorio i izvinuo se predstavnicima iz Beograda i NVO i rekao da emo prisustvovati sutra
kada je javna prezentacija tog projekta. Opozicija ve dvije godine trai od vladajue strukture
da zakae sjednicu sa temom bezbjednost u gradu Novom Pazaru, pored brutalnih ubistava,
kraa, prebijanja, maltretiranja, droge, kriminala svake vrste ve dvije godine vladajua struktura
ne eli da govori o tome. Kada vi imate situaciju da se prebije novinar u zgradi gradske uprave
na treem spratu, poeo sam donekle i da ih razumijem. Na narod kae ko sa ejtanom tikve
sadi o glavu mu se obiju. Oigledno da paktovi koji su postignuti sa kriminalnim miljeom sada
dolaze na naplatu. Oni od tih ljudi ne smiju da zakau sjednicu i otvore raspravu. Ja sam danas
prvo molei Boga da se to nikada ne desi nekome rekao: Zar treba u Novom Pazaru da se desi
Kanjia pa da shavtite ozbiljnost situacije kada je u pitanju bezbjednost? Meni to nije bilo
iznenaenje znajui kako se oni odnose prema vanim politikim pitanjima.