Dr. Norman W.

Walker
O knjizi
Dobro zdravlje ne ovisi o starosti. Svojini
sedamdesetgodinjim istraivanjem na podruju zdravlja i
prehrane dr. Norman W. Walker dokazao je da zdravlje i
dugi ivot idu ruku pod ruku. Na samom prijelazu iz 19. u
20. stoljee poeo se dr. Walker u Londonu baviti zdravijim
nainom ivota. Pokuao je istraiti uzroke bolesti i zdravlja
kod ljudi. Godine 1910. otvorio je u New Yorku
Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje. Njegov
najvei doprinos bio je 1930. otkrie terapeutskih
vrijednosti sokova od voa i povra.
Iz sadraja:
ovjek nikad nije prestar da bi postao mlad!
Ugljikohidrati, itarice, eer i mlijeko
Pravilan omjer izmeu pojedinih sastojaka hrane
Post, sokovi, pravilno sastavljeni obroci

O autoru
Dr. Norman W. Walker bio je jedan od najznamenitijih
lijenika zdravlja i istraiva prehrane u SAD-u. Prvi je
ukazao na djelovanje sokova od voa i povra, prijeko
potrebno za ovjekovo zdravlje. Dr. Walker napisao je svoju
zadnju knjigu, u nizu brojnih naslova, u starosti od 113
godina. Sve do smrti u 116. godini ivota bio je u posjedu
svojih moi, radio je poslove u kui i vrtu, i jo uvijek se
vozio na biciklu.

I V I MOETE
POSTATI
PUNO MLAI

Dr. Norman W. Walker

I VI MOETE
POSTATI
PUNO MLADI

Naziv njemakog prijevoda

AUCH SIE KONNEN WIEDER JUNGER WERDEN

Sadraj
Njemaki izdava
NATURA VIVA VERLAG GmbH
WEIL DER STADT, 12. AUFLAGE 2004

Predgovor

Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za

zdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige
bile su uzor mnogim lijenicima, istraivaima i autorima.
ak su i Harvey i Marilyn Diamond, autori bestselera
"Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojim
studijama 0 prehrani.
Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na
veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra imaju za
ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacijama bitno je
pridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvu
piju ogromne koliine sokova. Naalost, u veini sluajeva
radi se 0 pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee
pripremljenim domaim napitcima od voa i povra.
Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bogate da
bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do
vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i objavili itav niz
njegovih knjiga. Evo najvanijih naslova:
"Sjajno zdravlje"
"Voda moe razoriti vae zdravlje"
"Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje"
"Sokovi od svjeeg voa i povra"
6

"Zdrava probava bez zatvaranja"

"I vi moete postati puno mladi"
"Povratak prirodi"
Svoju zadnju knjigu dr. Walker napisao je u 113. godini
ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui i
vrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan
svojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini.
Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce.
Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i
Zdravog naina ivota.

Prvo poglavlje

Nikad niste previe stari,

da ne biste opet mogli postati mladi

Manfred G. Longer

Vi ste ono to jedete, vi ste mladi (ili stari) prema onome

kako se osjeate. Godine nemaju nikakve veze s ovjekovom
starou, osim to registriraju prohujalo vrijeme. ovjek
moe biti star u tridesetoj, a moe biti mlad u sedamdesetoj
godini. Stanje tijela najizravnije pokazuje kojim je psihikim
i fizikim utjecajima bio izloen u prolosti.
Ja osobito naglaavam ulogu duevnih utjecaja, jer je
duevnost od ivotnog znaenja za stanje svakog ovjeka.
ovjek ne moe biti zdrav, ako stalno misli na potekoe i
bolesti. ovjek ne moe biti sretan, ako je istovremeno
ispunjen turobnim mislima. ovjek ne moe biti mlad, ako je
istovremeno ispunjen strahom od starosnih bolesti.
Biti mlad znai posjedovati sve ili barem veinu sljedeih
karakteristika: mladost, zdravlje, energinost, vitalnost, te
postojani osmijeh u oima i na usnama. Znai odnositi se
prijateljski, srdano i pouzdano prema svakome, bez obzira
na vjersku pripadnost, na boju koe ili na socijalno stanje.
Znai biti stalno aktivan, posjedovati u sebi mnogo eljeza i
8

vatre, tako da se nijedan trenutak ne moe osjetiti kao

optereenje.
To je duevna strana na kojoj nam valja raditi da bismo
postali mlai i ostali mladi.
Tjelesna strana izgleda mnogo jednostavnije, meutim, i
tu je potrebna odlunost i jaka volja. I tu se radi o stalnom
obnavljanju i regeneriranju tijela. U stvarnosti je to mnogo
jednostavnije negoli se na prvi pogled ini; ali to iziskuje
vrijeme, strpljenje i ustrajnost. Bilo bi prejednostavno nakon
tridesete, etrdesete ili pedesete samo prieljkivati:
"Da mije sauvati mladost."
"Kamo sree da izgledam koju godinu mladi."
"Volio bih da te bore nestanu s mog lica."
"Volio bih da mi koa ne bude tako mlohava. "
"Volio bih..."
Da, svi bismo mi voljeli, voljeli i voljeli, sve dok nas ne
uhvati panika te posegnemo za umjetnim sredstvima, ne
bismo li preduhitrili pojave starenja, za sredstvima pomou
kojih moemo sami sebe jedno vrijeme zavaravati - ali ne
moemo zavaravati ljude s kojima se susreemo.
Postati mladim - je li to problem? Na to morate sami
odgovoriti, nitko vam tu ne moe biti od pomoi. Postati
mlaim nije nikakva tajna. To jednostavno znai posluiti se
zdravim razumom i vjebanjem u samodiscipliniranju.
Da bismo postali mlai, moramo biti zdravi. To znai
mnogo vie od izraza "dobro se osjeati". Mi moramo
poznavati svoju anatomiju i razumjeti se u nju, ba kao to se
automehaniar razumije u auto.

Znadete li za razliku izmeu prehrambenih artikala i

ivenih (ivotonosnih) namirnica?
Znadete li to se odigrava u vaem tijelu dok jedete i to se
dogaa satima nakon toga?
Znadete li zato diete?
Znadete li to se zbiva kada zrak kojega udiete dospije u
vaa plua?
Nasluujete li to se dogaa nakon izbacivanja zraka iz
vaih plua?
Znadete li zato su vam potrebni spavanje i mirovanje?
Znadete li zato i kako tijelo odstranjuje otpadne tvari?
Znadete li to se dogaa kad otpadne tvari ne moete
izbaciti?
Jeste li se koji put osjetili premorenima, bezvoljnima ili
iscrpljenima? Jesu li vam poznati uzroci takvih osjeanja?
Jeste li imali koji put glavobolju?
Je li vam poznat uzrok glavobolje? Znate li kakve tete
vam nanosi aspirin i ostali slini lijekovi, kako ubrzavaju vae
starenje?
Jeste li imali problema s hemoroidima? Znadete li to ih
prouzrokuje? Moete li uope zamislili do koje mjere
naruavaju ne samo va organizam, nego i va moral'?
Znadete li da odstranjivanje hemoroida pomou kirurkog
zahvata ili pomou elektrine igle stanje samo pogorava i da
se oni najee opet pojavljuju nakon jedne ili dvije godine?
Patite li od sranih tegoba? Znadete li da tobonje srane
tegobe u veini sluajeva nemaju veze sa stvarnim stanjem
srca, ve s neim drugim, stoje moda daleko jednostavnije
odstraniti? Znadete li da su te tegobe najee posljedica
probave odreenih prehrambenih artikala?
Vjerujete li daje svaka ponuda i preporuka prehrambenih
artikala i lijekova o kojima itate ili ujete preko radija i

Znadete li zato morate jesti i piti?

Il

10

televizije istinita i korisna? U tom sluaju silno se varate.

Veina tih ponuda temelji se na poluistinama ili su viestruko
lane. Veina tako ponuenih i preporuenih prehrambenih
artikala, prije svega onih koji u sebi sadre krob i eer, te
preteni dio lijekova, doprinose zapravo skraivanju vaeg
ivota. Naliite se razlikovati istinu od neistine, ispravno od
neispravnog!
Da bismo postali mlai, nama treba energija. A prije loga
moramo upoznati i primijeniti jednostavna pravila po kojima
se energija stvara i pohranjuje. Zabrinjavaju vas ili
uznemiravaju stvari na koje nemate nikakvog utjecaja?
Znadete li da u tom sluaju energiju bre trotite negoli je
proizvodite? Znadete li da su zabrinutosl i uznemirenost
najvei neprijatelji mladosti?
Obavljate li svoj posao, a da se pritom ne obazirete na
vlastitu snagu i predah? Je li vam jasno da time troite
energiju - na raun svoje mladosti i sposobnosti?
Znadete li u kojoj mjeri kvaliteta zraka u vaim pluima
oduzima energiju te izaziva premorenost?
Je li vam jasno kojom brzinom kokakola i limunada - a
nita manje i sva alkoholna pia - razaraju tkivo?
Da bismo postali mlai, potrebna nam je vitalnost.
Vitalnost nije tek povremena aktivost, okretnost ili nervozna
kreativnost; vitalnost proizlazi iz dubokog osjeaja mira,
oputenosti, svijesti i jakosti, iz osjeaja bili na vrhuncu, iz
osjeaja daje ivot od poetka do kraja vrijedan ivljenja.
Znadete li kako nastaje vitalnost? Je li vam jasno da je
vitalnost jedna od najjaih snaga privlanosti, da vitalnost u
drugim ljudima budi najbolja svojstva, da vitalnost trai od
nas i cijeni u nama ono najbolje? Znadete li da vitalnost moe
od nas nainiti vodee osobnosti zato to svaki nedostatak
vitalnosti ostavlja po strani? Poznajete li neku bru metodu
12

starenja od one po kojoj se ovjek nae negdje po strani? Jeste

li ikada razmiljali o tome kako vitalnost najjednostavnije
ljude ini uzornima i lijepima? Jeste li ikada pomislili kako
ljepota moe brzo nestati, ako se zbog ivotnih i
prehrambenih navika zanemaruje vitalnost?
Je li vam ikad palo na pamet zato brani drugovi vrlo brzo
nakon vjenanja poinju starjeti? Zato ne uspijevaju zadrati
i njegovati u sebi velianstvenu sliku branog druga iz
zarunikih dana? Je li vam jasno to u takvim sluajevima
potkopava zdravlje?
Ta i mnoga druga pitanja stoje u neposrednoj vezi s
pomlaivanjem. Na sva ta pitanja moramo imati ispravne i
temeljile odgovore. Samo u tom sluaju bit emo u stanju
izabrati i provoditi svrsishodan program i tako korak po korak
odstraniti sve to nam polako oduzima mladost.
Moramo se nauiti i biti spremni odbaciti sve navike i
pojave preranog starenja kojima najee nasjedamo bez
razmiljanja, neovisno o tome koliko nam je godina. Da
bismo to mogli uiniti i postii eljeni cilj, moramo uiti; a
nema boljeg uenja od iskustva. Doivjeti godine u kojima je
veina ljudi ve sahranjena i pokojna, biti u sedamdesetima ili
osamdesetima jo uvijek vitalan, budan, paljiv i pun
divljenja, te imati tijelo slino nekom tredesetgodinjaku - to
je po mom iskustvu cilj kojeg se svakako isplati postii.
Slanice i tkiva u organizmu svakog mukarca i svake ene
po svojoj prirodi su gotovo isti. Sve to moe pojedinac
postii, mogu postii i svi ostali na podruju mogueg,
dostinog. To elimo imati stalno pred oima tijekom
upoznavanja onog naina ivljenja koji je nuno potreban da
se pripremimo za zlatne godine novog i mlaeg ivota.

14

Drugo poglavlje

Oslobodite se stare gnjavae!

elimo li postati mlai, moramo promijeniti neke navike.

To se u pravilu moe postii samo ako smo vrsto odluili te
ako od sveg srca elimo iskusiti jesmo li u stanju to uiniti.
Nedovoljna odlunost u borbi protiv silnog pritiska duhovnih
predrasuda te pribjegavanje izgovoru da se ne isplati razbijati
glavu radikalnim promjenama u miljenju, navikama i
djelovanju - to su najvee prepreke na putu pomlaivanja.
Ne akceptira li ovjek neto to veina ljudi smatra
neortodoksnim, ak pomalo ekstremnim, bez predrasuda, u
najmanju ruku izazovnim - za takvog je ovjeka bolje da se
prepusti ivotnom tijeku te ostatak svojih dana proivi unutar
utabanih koloteina, preputen struji koja ga odnosi u
senilnost i staraku nemo.
injenica da velika veina ovjeanstva slijedi po navici
odreeni stil ivota, da jede i pije takozvane "osnovne ivene
namirnice", da razmilja i razgovara po propisanim uzorcima,
ne znai da su te navike ispravne, ili da su ti ljudi u pravu. Da
bismo dobili neoporeciv dokaz za to, dovoljno je osvrnuti se
oko sebe i promatrati alost i bijedu u kojoj ivi veina mladih
15

i starih ljudi. Ti ljudi slijede bez ikakvog razmiljanja ili

pitanja put koji je utaban reklamama. Djeca se ve za vrijeme
dojenja truju gnojem i drugim izluevinama bolesnih
ivotinja u obliku cjepiva. Znanstvenik Alexis Carrel u svojoj
knjizi "ovjek nepoznanica" tvrdi da injekcije odreenih
cjepiva ili seruma protiv bolesti nisu nimalo poeljna sredstva
za uklanjanje dotinih bolesti.
Prije stotinjak godina javnost je bila izloena masovnoj
zloporabi milijuna i milijuna djece kao pokusnih pilia. S tri
mjeseca cijepljenje protiv kozica, s etiri do pet i pol mjeseci
tri cijepljenja protiv hripavca, sa sedam i osam mjeseci dvije
injekcije protiv difterije i tetanusa. S tim u vezi valja se
podsjetiti daje Dr. Abraham Zingher u "New Yorker Journal
for Medicine" objasnio da je serum protiv difterije ve
etrnaest puta mijenjan i da je svaki novi serum dokazano
opasan!
U devetom mjesecu slijede tri cijepljenja protiv tifusa.
Raniji tuberkolozni test u desetom mjesecu zamijenjen je
zbog svoje opasnosti rendgenskim pregledom. U
jedanaestom mjesecu slijedi injekcija difterijskih bakterija iz
bolesnih ivotinja, poznatija kao "schicktest". (Zapamtite:
"Schicktest" potjee iz Austrije. Kad su austrijske vlasti
primijetile koliko je opasan za djecu, stavile su izvan snage
lanak zakona koji je propisivao njegovu obaveznu primjenu.
Meutim u SAD-u i Njemakoj taj se test jo uvijek
primjenjuje!)
Posljedice tih cijepljenja i injekcija mogu biti bolesni
krajnici, mastoiditis', koni osip, upala slijepog crijeva,
srane bolesti, katkada i reumatska groznica, leukemija ili rak
krvi, paraliza ili uzetost, encefalitis ili upala modane kore.
1

16

Upala mastoida, sisate izasline na slijepoonoj kosti lubanje.

Nije li to oiti dokaz da e budui narataji biti ve prije

svoje zrelosti osueni na senilnost i starost? Kod tolikog
trovanja ovjek moe ostati mlad samo zahvaljujui silnom
strpljenju, mukotrpnom radu i postojanosti. Obratite barem
malo panje na to kako djeca, djeaci i djevojice, svoja
mlada tijela, koja se tek trebaju oblikovati dozrijevanjem,
pune otrovanom "hranom". U nervnom i psihikom pogledu
odrastaju zapravo u podrtine za koje uskoro nee vie biti
mjesta u bolnicama i klinikama za psihike bolesti.
Promatrajui ostale ljude, s pravom se pitamo nije li nain
na koji tako velik broj pojedinaca upropatava svoj kratki
ivot u biti posve pogrean. Ali, promatrajui sebe, moemo
pitanje zamijeniti sasvim konkretnim djelovanjem. Mi ne
moemo ivjeti ivot drugih ljudi, niti moe itko drugi ivjeti
na ivot. Radi se nedvojbeno, posve oito o naem ivotu, o
naem jedinom ivotno vanom kapitalu.
Tijelo u kojem provodimo svoj ivot jedina je fizika
konstrukcija s kojom moemo upravljati i u kojoj se moemo
dobro ili loe osjeali. U izreci da "moe ovjek biti sasvim
nisko, ali nikad na kraju" ima vie istine nego li otkria - na
kraju moe biti samo ako se sam za to odluio. U stvarnosti ne
postoji nekakvo beznadno stanje; jedino je ovjek taj koji
moe izgubiti nadu.
Naposljetku, postoji samo jedan recept kojega moramo
primijeniti ako se elimo srediti: samodisciplina. 1 moramo
znati, ako nismo nauili da disciplina mora zapoeti od malih
stvari, mi se nikad ne moemo dovoljno disciplinirati na
velikim stvarima.
Iskustvena spoznaja da ste upravo zahvaljujui disciplini u
malim stvarima, na svoje veliko zadovoljstvo, rijeili i mnoge
teke, bremenite zadae ispunja vas predivnim osjeajem. Taj
"recept" bolje ete shvatiti ako do kraja proitate ovu knjigu.
Moda ete ak iskusiti kako se neke stvari, koje su vau duu
17

optereivale poput kria ili muke, pretvaraju u zadovoljstvo i

odreenu prednost. Svako duevno optereenje, svaka briga
koju postojano podgrijavamo i ustrajno nosimo na svojim
ramenima, doprinosi stanju koje se moe jasno i
nedvosmisleno opisati rijeima: "Nalazim se na najboljem
l>utit da postanem star".
Zadivljujua mudrost krije se u odgovoru nekog dekia
na lijenikovo pitanje: "Deder, maleni, reci ti meni, to bi
elio postati, kad jednom bude veliki"
Deko odgovori: "iv i zdrav, ivahan".
On oito nije znao mnogo o tome da biti iv. ivahan i
djelotvoran znai daleko vie od samog egzistiranja. Biti
ivahan i djelotvoran znai vladati svakim podnoljivim
stanjem, znai uzdii se iznad tjeskobe, straha, briga i osjeaja
manjevrijednosti. Nitko vam ne moe nametnuti osjeaj
manje vrijednosti bez vaeg pristanka. Kad se jednom pomou
discipline domognemo samodostatnosti i pouzdanja u
samoga sebe, nemamo se ega bojati u bilo kakvim
okolnostima.
to se tjeskobe tie, pada mi na pamet kineska uzreica:
"77 ne moe ptiicu tjeskobe primorati da ne leti iznad tvoje
glave; ali je moe primorati da ne gradi gnijezdo u tvojoj
kosi".
Hrana koju jedemo i pie koje pijemo imaju za stanje
naeg tijela gotovo isto znaenje kao i tee dokuive stvari
kojima smo se netom bavili. Nema nikakve sumnje da smo
upravo ono to jedemo. Nikakvim drugim putem ne moemo
obnoviti stanice i tkivo svog tijela osim putem jela i pia.
Obnova (regeneracija) je "najstroi zakon ivota". U
svakoj sekundi nae egzistencije, sve dok u tijelu ima ivota,
stare stanice zamijenjuju se novima koje nastaju na udesan
nain. Te nove stanice mogu nastati jedino iz onih tvari koje
18

pribavljamo svom organizmu, iz atoma i molekula hrane koju

jedemo, iz tekuine koju pijemo, iz zraka kojeg udiemo. Ta
regeneracija je strahovito vana, njene posljedice
prepoznatljive su na licu i konstituciji svakog mukarca, ene
i djeteta. I zato je naprosto nezaobilazna u naem nastojanju
da opet postanemo mladi.
Blijeda boja lica, naborana i izbrazdana koa na obrazima
i vratu, bezbojne i mutne oi zacijelo nisu znakovi mladosti.
Ti znakovi jasno daju do znanja da sve to smo dosad jeli nije
sadravalo u sebi dovoljno kvalitenih hranjivih tvari za
regeneriranje stanica i tkiva.
Naslage masnoe u dijelovima tijela, gdje dodatna
masnoa nije nuna ni poeljna, takoer ukazuju na to da
hrana koju smo dosad uzimali nije bila ispravna - usprkos
svim reklamama. Umjesto da se stanice tijela regeneriraju,
takva prehrana ubrzava slabljenje tkiva i prouzrokuje
skupljanje masnoa.
Takvo stanje je nezdravo - od kolijevke pa sve do groba.
Takvo stanje moramo odstraniti, ukoliko elimo biti mladi.
Ba kao to je u prolosti nedovoljna ishrana imala za
posljedicu razne bolesti, danas razvoj tih bolesti i
prijevremenog starenja potie i omoguuje upravo
nagomilavanje otpadnih tvari u organizmu.
Otpadne tvari u tijelu ne sastoje se samo iz konanih
proizvoda koji nastaju probavljanjem (ili neprobavljanjem)
hrane. Ti proizvodi mogu dodue prouzroiti mnoge
probleme i smetnje, od glavobolje do raka. Meutim, mnogo
problematinije su otpadne tvari koje nastaju iz onih stanica i
tkiva tijela koje su istroene prilikom tjelesne aktivnosti, a ne
mogu se odstraniti iz organizma. Nagomilavanje takvih
otpadnih tvari ima u naem nastojanju da postanemo opet
mladi osobito veliko znaenje, zato u kasnije o tome govoriti
19

mnogo iscrpnije i detaljnije. Ja sam vrsto uvjeren da je

praktiki nemogue postati mlad, ako je tijelo optereeno
tetnim tvarima koje su trebale biti izluene ili odstranjene
ve godinama ranije.

elite li uistinu biti mladi, morate sami raditi na tome. I vi

ete zacijelo imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Uvijek iznova moram vas upuivati na to da ovu knjigu

valja obraditi svrhovito i postojano. To znai da morate svaku
rije, svaku reenicu i svaku tvrdnju temeljito prouiti, ne
obazirui se na stajalita drugih teorija prema kojima osjeate
moda osobnu naklonost.
Dok itate ovu knjigu, ne obazirite se na druge teorije bez obzira na njihovu uvjerljivost u prikazivanju iste leme.
Znamo da za svaku temu, pa tako i ovu, postoje mnogi autori i
"eksperti", od kojih mnogi tvrde upravo neto suprotno od
ostalih, stvarajui na taj nain sebi autoritet na dotinom
podruju.
Ne dovodite sami sebe u zabludu. Najprije se morate
uvjeriti u istinitost tumaenja koje vam jami najbolji uspjeh,
pa tek onda izaberite ovu ili onu metodu. Samo ako se
koncentrirate na neki cilj, moi ete spoznati dublje znaenje
prirodnih zakona.
Sve to nije u skladu s prirodnim zakonima usporava na
napredak. Stoga elim ponoviti da ovu knjigu valja dobro
prouiti, kako biste nauili neto to je mnogim ljudima
pomoglo, a to je iskustvo kojim se ponovno stjeu zdravlje,
energija i vitalnost.
Ako ste suglasni s onim to je kod drugih ljudi - svih
ivotnih doba, od najranijeg djetinstva do visoke starosti imalo uspjeha, moete i sami primijeniti ova naela i ocijeniti
mogu li ta naela u vaem sluaju imati uspjeha.
Svatko eli biti mlad, ali nije svatko spreman poraditi na
tome barem malo vie od beznadnog izraavanja puste elje.
20

21

Tree poglavlje

Nemojte zavidjeti drugima!

Postanite i vi mlai!

elite li stvarno postati mlai? Dozvolite onda da taj

problem detaljnije obrazloimo.
elite li preko noi postati mlai, samo za kratko vrijeme?
To nije mogue, odnosno mogue je uz kasnije potekoe.
Ukoliko elite postati mlai i ostati trajno mladi, morate
sustatvno raditi na tome i drati se odreenog plana koji je
primjeren vaoj starosti, vaoj okolini i vaem tjelesnom
stanju.
Razmislite malo o tome koliko ste roendana proslavili od
trenutka kad ste ugledali svjetlo dana. Trideset, pedeset,
sedamdeset ili devedeset? Razmislite malo o broju godina
koje ste proivjeli i prosudite koliko vam je trebalo da se
domognete stanja u kojem se danas nalazite. Zacijelo se niste
odjednom, preko noi, domogli tog stanja. Vi ste danas krajnji
proizvod hrane koju ste tijekom itavog ivota probavljali,
proizvod nedovoljne skrbi i brige koju ste svakog dana u
svom ivotu trebali imati za svoje tijelo.
22

Vi ste moda iz iste navike uzimali dnevno tri obroka. To

znai da ste godinje u prosjeku probavili oko tisuu obroka.
Ako vam je 40 ili vie godina, uzeli ste dosad preko 40.000
obroka. Pitanje o kojemu bi sada valjalo razmisliti glasi:
koliko je od tih obroka bilo poeljnih u smislu da pruaju
stanicama i tkivu vaeg tijela ive hranjive tvari, nuno
potrebne
za
njihovo
obnavljanje,
razmnoavanje,
regeneriranje?
Pogledate li sami sebe u ogledalu, vi ete po svoj prilici
vidjeti na sebi zapisan odgovor: u svakoj crti vaeg lica. u
svakoj bori i brazdi na vaem obrazu i vratu, u svakoj pori
vae koe, u svim konturama i oblicima vaeg tijela koje su
onakve kakve ne bi trebale biti. Ako je vrsta hrane koju jedete
takva da gotovo u svemu odgovara hrani koju svi jedu najee je rije o dobro reklamiranim tvornikim
proizvodima koji se nalaze na policama supermarketa - onda
moete zakljuiti da ste jo uvijek na ivotu usprkos a ne
zato to uzimate hranu te vrste.
Ta vrsta hrane odrava ivot na utrb svega to je doista
vrijedno ivljenja. Takva prehrana ne sadri u sebi ivot, niti
je u stanju posredovati ivot, bez obzira na sve prividne
dokaze da to nije istina. Mi ne moemo istovremeno biti ivi i
mrtvi. Kupovanje hrane u konzervama i bocama u kojoj ivot
ne bi bio razoren naprosto je zakonski zabranjeno, jer ta hrana
mora biti podvrgnuta visokim temperaturama, mora biti
pasterizirana ili konzervirana.
Jedete li bilo koju ivenu namirnicu koja je zbog svoje
odrivosti bila preraivana i podvrgnuta visokim
temperaturama, vi unosite u sebe hranu u kojoj nema ivota.
To ete dodue rijetko uti, ako niste sami poeli o tim
stvarima razmiljati. Neposredne posljedice probave obroka
koji se preteno ili u cijelosti sastoje od mrtvih prehrambenih
artikala mogu biti duevne i tjelesne tegobe, razne bolesti i
23

prijevremeno starenje. Upravo taj problem zahtijeva temeljito

promiljanje, ako smo uistinu zainteresirani za iskustvo po
kojem moe ovjek opet postati mlad.
To je u biti izvanredno fascinirajui problem. Ako se
odstrani prirodnim nainom, moe uroditi tako povoljnim
uincima da ih neupueni mogu prihvatiti jedino kao uda. Na
pameti mi je interesantna zgoda neke mlade dame. Iako je
imala tek 31 godinu, probudila se jednog jutra prilino
uspaniena. Bilo je sumorno, mlaglovito jutro, jedno od onih
koja probuenoj dui uskrauju svaku volju za ivotom.
Dama je prethodne veeri otila pravovremeno na spavanje,
ali probudila se ukoena - kako joj se inilo - s bolovima u
svakoj kosti svog tijela. Za nepuna dva sata trebala je biti na
radnom mjestu i pitala se kako e ustati iz kreveta. Osjeala se
kao da ima tisuu kilograma, svaki trenutak bio je ispunjen
tjeskobom. U glavi je osjeala bolove i vrtoglavicu, u svakoj
misli koja se provlaila njenim mozgom naziralo se slabano
svjetlo koje se tek trebalo probiti kroz gustu maglu. Bolovi u
leima i ramenima bili su gori nego ikad ranije; kao da posluim li se njenim rijeima - potjeu s "uarenog
nakovnja". Bila je jako nervozna te bi vjerojatno vikala i
upala sebi kosu da nije bila vina samosvladavanju.
ena je tog jutra bila tako oajna da se pitala emu se
uope probudila, isplati li se uope ivjeti. Pogled na sat
upozori je da nema vie vremena razmiljati o toj temi. Jedva
je stigla neto malo dorukovati i pourila je na autobus.
Radila je u uredu neke velike tvrtke, zajedno s mnogim
drugim damama. Kad se autobus pribliavao njenom uredu,
opet je uhvati panika, plaila se dana koji joj predstoji.
Osjetila je bol u svojim rukama i pitala se kako e izdrati
itav dan za pisaim strojem. U svoj je ured danomice
odlazila iz iste nude da zaradi za ivot. Na svretku svakog
24

radnog dana bila je tako iscrpljena da nije znala hoe li

slijedeeg dana moi izdrati.
Meutim, tog dana zbila se prekretnica u njenom ivotu.
Kad se na kraju radnog vremena vratila kui, dola joj je u
posjet stara prijateljica, medicinska sestra, koju ve godinama
nije vidjela. Prijateljica je takoer imala odreenih problema:
najmanji od njih bila je zloudna izraslina zbog koje zamalo
nije umrla. No, kad je promijenila svoj nain ishrane i poela
jesti obilne koliine svjeeg sirovog voa, salata i povra, te
piti sokove od sirovog voa i povra, ta je izraslina posve
nestala.
"Ali, ti izgleda tako zdrava, izgleda ak puno mlada
nego to si izgledala prije est godina - naprosto ne mogu
vjerovati da si bila bolesna jedan jedini dani", obrati se mlada
dama medicinskoj sestri. Navaljivala je na prijateljicu, ne bi
li dobila odgovor na pitanje stoje toj medicinskoj sestri - koja
je bila dvije ili tri godine starija od nje - podarilo toliku
vitalnost i tako sjajno zdravlje. Ako je prijateljici uspjelo
izvesti na sebi tako znaajne promjene, onda sigurno postoji
nada i ansa da i sama uspije u tome, pod pretpostavkom da e
svoje navike promijeniti na isti nain kao to je to uinila
prijateljica.
"To je zaista vrlo jednostavan program", priala je
medicinska sestra, "ali kod mene je to znailo odbaciti gotovo
sve to sam nauila za vrijeme stjecanja zvanja na klinici.
Prvo to sam uinila bilo je klistiranje i ispiranje crijeva.
Drugo, iz prehrane sam posve izbacila krob i eer. I tree,
poela sam redovno iz dana u dan piti sokove od svjeeg
sirovog voa i povra. Jednom bih tijekom dana pila sok od
mrkve te mijeani sok od mrkve, celera, perina i pinata;
drugi put bih pored soka od mrkve pila mijeani sok od mrkve,
repe i krastavaca. Pila bih naizmjence te sokove, jedno
mjeavinu danas, drugu sutra. Svakog jutra, samo to sam
25

ustala iz kreveta, popila bih au vrue vode pomijeanu sa

sokom od jednog limuna, bez zasladivanja. Tijekom dana pila
sam osim spomenutih sokova i sok od narane - svjee
iscijeen - te sok od grejpfruta. to se pak tie mojih obroka,
nit vodilja u njihovom pripremanju bila mi je knjiga 'Dnevno
svjee salate odravaju vae zdravlje'."
"To mi se ini tako jednostavnim da djeluje ak pomalo
smijeno", ree mlada dama medicinskoj sestri, "a ja sam se
zamalo nala u stanju kad ovjek pomisli da je s njime gotovo.
Dola si kao naruena, dala mi prijedlog kako postupiti i
elim ga isprobati."
Pod vodstvom svoje prijateljice mlada je dama svaki
tjedan imala dva ispiranja crijeva i odmah je osjetila kako
nestaje magla u njenom mozgu, kako joj se duh prosvjetljuje.
Svoju ishranu nije radikalno promijenila, jedino je dnevno
ispijala svjee sokove, a iz svog jelovnika odstranila je svaku
hrajlU koja sadri u sebi krob i eer.
Otila je u oblinju knjiaru i kupila primjerak knjige
"Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Uporedo s
prouavanjem te knjige poela je postupno mijenjati svoj
nain prehrane, svakog tjedna odbacila bi neke nepotrebne
namirnice te umjesto njih stavljala na jelovnik sve vie
svjeeg voa i povra. Unutar est tjedana bila je u stanju
svoje obroke jesti s uivanjem, te je sa svog jelovnika u
potpunosti izbacila krob, eer, mlijeko i meso.

ponekog vonog ploda za desert. Svakog dana popila je od

pola litre do jedne litre sirovog soka od povra.
Naa mlada dama izgledala je do onog dana kad joj je
dola u posjet prijateljica dobrih desel godina starija nego to
je stvarno bila. U uredu nije u niemu odskakala od svojih
suradnica, bila je prosjena inovnica. Nijedan mukarac nije
zaprosio njezinu ruku, budui daje openito ostavljala dojam
suhoparnosti i dosade.
Za nepuna dva ili tri mjeseca, kako je poela mijenjati
svoje prehrambene navike, njezina se radna sposobnost
poboljala do te mjere da je postala privatnom tajnicom
vodeeg namjetenika u tvrtki. Nekoliko godina kasnije udala
se za dotinog namjetenika.
Volio bih vam pokazati dvije fotografije koje lee preda
mnom na stolu, jedna je snimljena prije dvanaest godina,
godinu ili dvije prije velikog ivotnog preokreta, a druga prije
nekoliko mjeseci. Na starijoj fotografiji naa dama izgleda
kao gospoa etrdesetih godina, a na novijoj kao gospoa
koja nije prekoraila ni tridesetu.
U svom ivotu uvijek sam se povodio za osnovnim
naelom da sve to elim uiniti i to je nekome drugom
uspjelo uiniti mora i meni uspjeti. Ako elite postati mlai,
onda nauite kako se to radi s povjerenjem u uitelje koji
imaju iskustva u tome.
I vi ete imati uspjeha, kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Osim toga, prestala je piti kavu i aj, zamijenivi te

napitke sokovima od voa. Svakog dana uzimala je sa sobom
u ured dvije termosice te je umjesto limunade i kokakole pila
svjee sokove. Za doruak je uzimala pripremljeno voe. Za
ruak je uzimala salatu od raznog povra s ponekim plodom
voa ili samo razliite plodove voa. Veera se sastojala iz
lagano dinstanog povra i svjee salate, malo kozjeg sira, te
26

27

etvrto poglavlje

Zaponite danas! Sutra bi moda

ve moglo biti prekasno

Ma kako neobino zvualo - mi ipak pripadamo vremenu

u kojemu smo razvili posve pogrean osjeaj za vrijeme.
Treba nam etrdeset, pedeset, ezdeset godina ili due da
bismo nauili stoje zapravo ivot. I kad napokon pokuamo
to znanje primijeniti u svom nainu ivljenja, najee
konstatiramo daje nae tijelo postalo nemono, oronulo. Mi
se zapravo, i prije nego to postanemo toga svjesni, nalazimo
u tijelu koje je doslovce postalo neupotrebljivo, i to najee
ba u vrijeme kad bismo od njega morali imati najveu korist.
Kad ponemo osjeati da nas starost polako nagriza, mi u
pravilu ne znamo kako dugo e to trajati, kako dugo emo
izdrati, a da nas nee snai razne bolesti i slabosti. Kad nas
jednom snae bolest, oekujemo da e tablete i injekcije
preko noi uiniti udo, a ne mislimo koliko nanije trebalo da
dospijemo u takvo stanje. Ne daju li prvi pokuaji oekivane
rezultate ili "zajameno" djelovanje, skloni smo naslijepo
povjerovati novim pokuajima, slijediti bijednike koji se
28

nalaze u slinoj ili jo goroj dilemi, lutati s njima od nemila do

nedraga i isprobavati svaki lijek koji je trenutno u modi.
S velikim nestrpljenjem oekujemo ozdravljenje, a da na
osobnom planu nismo u tom pogledu ba nita uinili.
Najee nismo spremni uzeti sebi barem malo vremena i
pustiti da priroda radi za nas, dozvoliti joj da svoje zadae
uspjeno i potpuno izvri. Rezultat toga ve je sada vie nego
oit: skrupulant u nama iskoritava nae praznovjerje, sve dok
nije kasno ili ve prekasno za izlijeenje.
Bilo bi svakako daleko bolje uzeti stvar u svoje ruke, kad
postanemo svjesni da s nama nije sve u najboljem redu.
Moj savjet svakom mukarcu, svakoj eni i svakom
djetetu vrlo je jednostavan:

Proitajte ovu knjigu danas i po njoj ivite.

Sutra bi moglo biti prekasno.
Uile danas- Sutra bi moglo bili prekasno.
Istraite danas kako stoji stvar s vaim tijelom.
Sutra bi moglo biti prekasno.
Mijenajte svoje prehrambene i sve ostale pogrene navike jo
danas.
Sutra bi moglo biti prekasno.
Ponite ve danas s nastojanjem da ponovno postanete mladi.
Sutra bi moglo biti prekasno.
Izgraujte svoja znanja na promiljanju, iskustvu i dobro odvagnutim ocjenama, a nipoto na navikama i rekla-kazala saz
nanjima. Ponite ve danas.
Sutra bi motilo biti prekasno.
.
Nauite se pronai istinu prije negoli donosite zakljuak.
Mi moramo sa svojim tijelom initi isto to ini graditelj

Kako ije, tako e i eti!

Podruje mozga
Do tegoba i oteenja dolazi zahvaljujui:
duhanu
alkoholu
aspirinu i drugim "lijekovima"
iz ugljinog katrana.

Podruje plua
Ovdje se isti krv, ako udiemo ist zrak.
To podruje zagaujemo
puenjem duhana.
Podruje crijeva
Ovaj profil ukazuje na zaepljenje.
Ukazuje na injenicu da ova ena
unosi u s e b e mnogo kruha, '
itarica, kolaa, slatkia, bom
bona i limunade.
Ukazuje na to da povlauje svom
apetitu na utrb svog zdravlja i
svog izgleda.

(Slika 2.)

prilikom obnavljanja neke stare kue. Sva nepotrebna krama i

sav ljam moraju biti odstranjeni, a to zahtijeva odreeno
vrijeme. Graditelj se moe posluiti dinamitom i graevinu
"oistiti" pomou eksplozije. Ali to mu ostaje nakon toga?
Opustjelo mjesto, prepuno smea koje moraju odstraniti
komunalni djelatnici. Puno vremena treba za izgradnju kue,
puno vremena treba da se stara kua obnovi.
itav ivot treba ovjeku da dovede svoje tijelo u stanje u
kojem se danas nalazi. Pogrena injekcija moe ga smjesta
vratiti u prah i pepeo.
"Prah si bio i u prah e e pretvoritii", te rijei nemaju
nikakve veze s naom duom. elimo li svojoj dui pripremiti
ugodno prebivalite, moramo sebi uzeti vremena koje je
potrebno da najprije temeljito oistimo svoje tijelo.
Istovremeno ga moramo opskrbiti hranom koja moe
obnoviti i regenerirati njegove stanice i tkiva.
esto sam iscrpno tumaio da nema starenja ako je ovjek
odluio biti zdrav i mlad. Vodio sam sanatorij i pacijenti su
bili podvrgnuti strogoj terapiji uz upozorenje: "Da ili ne-po
vaoj elji". Jeli su samo svjee salate, povre i voe, poneto
kozjeg sira i oraha, sve ukusno pripremljeno, a pili jedino
svjee sokove od sirova povra i sirova voa, pripremljene
pomou hidrauliki izraene pree.
Jednog dana doe mi u posjet i razgledavanje sanatorija
stariji gospodin, bilo mu je 87 godina, sa svojom
njegovateljicom. Patio je preko dvadesetipet godina od
tegoba s prostatom, a unatrag dvanest mjeseci stanje se tako
strano pogoralo da je morao uza se imati njegovateljicu
kamo god je krenuo i gdje god se nalazio. Svaki put kad bi
morao svoj mjehur isprazniti, bilo danju bilo nou, morala mu
je njegovateljica staviti kateter i na taj nain olakati
mokrenje.

Kad mu je u sanatoriju bilo objanjeno da mora jesti

iskljuivo naprijed navedene ivene namirnice od svjeeg i
sirovog povra i voa, prosvjedovao je u smislu da ne moe
bez svojih itarica i tjestenine. Nakon upornog objanjavanja
daje po naem miljenju njegovo stanje upravo neposredna
posljedica probave njegove omiljene hrane, pristao je da
ostane u sanatoriju jedan do dva mjeseca i pokua s naom
metodom. Zahvaljujui ispiranju crijeva i strogoj dijeti, na
kraju prvog mjeseca mogao je otpustiti svoju njegovateljicu,
budui da su tegobe s prostatom gotovo sasvim nestale.
Potkraj drugog mjeseca osjeao se dvadeset godina
mlaim, a tako je i izgledao!
Uvjeravam vas da to nipoto nije bio jedini sluaj u mom
dugogodinjem iskustvu s lijeenjem. Upoznao sam velik
broj mukaraca razliite ivotne dobi koji su imali iste
probleme i mogu po istini kazati da ne poznajem nijednog
mukarca koji nije profitirao s naim programom, poput
87-godinjeg mukarca koji se opet domogao svoje iskonske
snage i vitalnosti.
Siguran sam da bi se taj ovjek i danas osjeao kao
pedesetogodinjak ili ezdesetogodinjak i da bi tako
izgledao, da je dvadeset ili trideset godina ranije svoju
sudbinu uzeo u svoje ruke te se pridravao naprijed
spomenutog programa. Kako stvari stoje, predmnijevam da
e prekoraiti stotu godinu, bude li se pridravao nae
metode. A zato ne? Kome smeta predskazivanje trajanja
naeg ivota? Nisu li stari patrijarsi ivjeli preko 750 godina!
Kad jednom temeljito prouimo svoju anatomiju, svoje
lijezde i razliite funkcije krvi i limfe u svom tijelu - sve u
to prikazati u kraktim crtama na stranicama ove knjige - vie
se neemo izrugivati s predodbom prema kojoj ljudi mogu
nadivjeti prvih sto godina. Moda je prvih sto godina najtee
razdoblje, ali meni se stogodinjica ini znaajnim obiljejem
32

za kojim se isplati teiti, ako je tijelo mlado, ivahno, budno,

paljivo i oduevljeno.
Bez obzira jesmo li se odluili za program koji see preko
stote godine ivota, svaki od nas morao bi znati:
- kako moemo ve danas sprijeiti degeneriranje bilo
kojeg dijela naeg tijela;
- kako moemo ublaiti pokuaje starenja naeg tijela;
- koje smo pogreke u prolosti inili, kako bismo ne
samo izbjegli njihovo ponavljanje, ve sve to je bilo
loe pretvarali u vlastitu dobrobit.
Nije dovoljno skupljati samo teoretska znanja. itava
biblioteka ne znai nita, ako stranice knjiga ostanu
neproitane. No, knjige mogu biti samo napola proitane, ako
znanje sadrano u njima dodue prihvaamo, ali ga ne
ostvarujemo, ne pretvaramo u djelo.
Jedna od najveih ljudskih tekovina je naa mo
prosuivanja. Samo to mi ne moemo prosuivali, ne
moemo donositi nikakav sud, ako nita ne znamo; a ne
moemo nita ni znati, ako ne uimo.
Ne pokuavajte nikad prosuivati neto o emu ne
posjedujete potrebno znanje. Ne ispostavljajte se nikad kritici
tako to ete kazati: "Ne vjerujem u to!" Istu stvar mogli biste
izrei i ovako: "Ja ne znam nita o tome, zato je to pogreno".
Pozabavite se temeljitim istraivanjem prije svakog
prosuivanja je li neto ispravno ili pogreno, istinito ili
neistinito. Iskustvo je vrijednije od svake predaje.
Savjetujem vam da ovu knjigu neodgodivo i najozbiljnije
prouite i promislite o njenom uenju. Tada ete i vi biti
sigurni da ste pronali zdravu i solidnu podlogu na koju ete
moi oslanjati ostvarivanje svog plana glede ponovnog
zadobivanja mladosti.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.
33

Peto poglavlje

To djeluje!

Uvijek iznova naglaavam kako je vano odravati svoje

tijelo istim iznutra i izvana. U svom istraivakom poslu koji
je trajao gotovo pola stoljea, tragajui za osnovnim uzrocima
ljudskih patnji i traei sredstva i naine kako se zatititi i
izlijeiti od tih patnji, doao sam do zakljuka da je najvea
prepreka na putu do eljenih rezultata nagomilavanje
otpadnih tvari u tijelu.
Moja obitelj i prijatelji esto su mi govorili - posluim li
se njihovim rijeima - da bi svoje vrijeme "trebao posvetiti
mnogo smislenijim stvarima od istraivanja kojima se bavim,
jer na takvim istraivanjima ionako ve odavno zarauju
milijune dolara klinike i zavodi". Predviali su strane
posljedice po moje zdravlje, ako budem i dalje inzistirao na
tim istraivanjima koja su u znanstvenim i medicinskim
krugovima izazivala gnuanje.
Meutim, kad sam se suoio s injenicom kako se
mukarci, ene i djeca posvuda u svijetu koriste kao pokusni
kunii u raznim eksperimentima koji su, koliko sam tada
mogao spoznati i razumijeti, bili posve neprirodni, i kad sam
34

vidio kako su ti ljudi za nekoliko godina bili doslovce

pokoeni - stoje bila neposredna posljedica tih "znanstveno
priznatih obrada" pomou rendgenskih snimanja i cijepljenja
- donio sam definitivnu odluku da moram pronai korijen
naih problema, pa makar istraivanje trajalo itav ivot.
Danom donoenja te odluke postao sam sebi samome
vlastiti pokusni kuni. Odluio sam hraniti se preteno
itaricama i piti puno mlijeka - bili su to stupovi takozvane
"jake hrane". Te ivene namirnice bile su openito - od
najviih "autoriteta" - prikazivane kao najvanija i najbolja
hrana, kao najdragocjenija hrana, kao hrana koja sadri sve
hranjive tvari potrebne za zdravlje, snagu i tome slino. Na toj
hrani razvijao sam se oigledno sjajno pune dvije godine, a
onda sam jednog jutra iznenada ostao prikovan uz krevet.
U meuvremenu sam na tjelesnoj teini dobio oko 15
kilograma. Po vanjskom izgledu i vaeim mjerilima nije mi
apsolutno nita nedostajalo - do sudbonosnog jutra, kad me
pogodilo neto poput groma iz vedra neba. Lijenicima je bilo
jasno da se nalazim u beznadnom poloaju; govorili su da moj
ivot moe potrajati svega nekoliko tjedana, budui da se
radilo o cirozi jetre s uasnim bolovima neuritisa koji se tada
smatrao definitivno smrtonosnim.
Dvoumio sam se glede njihovih savjeta i uzimanja
lijekova. Prisjetih se razgovora s jednim prijateljem, voenog
nekoliko godina ranije. Bio sam tada duboko dirnut mudrou
tog strogog vegetarijanca koji mi izmeu ostalog ree: "Ako
sluajno oboli i ne mogne ustati iz kreveta, ne uzimaj
nipoto lijekove - lijekovi su otrov. Radije nemoj tri dana
nita jesti. Bolest je posljedica otpad/uh tvari koje se
nagomilavaju u tvom tijelu. U ta tri dana popij svakih pola
sata au iste vode i ti e opet biti zdrav".
Taj prijateljev savjet obuzeo je moju svijest tek sada kad
sam bespomono leao u krevetu. Poeo sam razmiljati da
35

nemam zapravo to izgubiti, da mogu jedino biti na dobitku,

ako ga posluam i primijenim. I zaista, prijatelj je bio u pravu.
Za nepuna tri dana opet sam bio na nogama. Treeg dana,
nakon ispiranja crijeva, moje izluevine bile su tako naprasne
i gnusne da mije smjesta bilo jasno stoje prijatelj mislio kad
je govorio o tome da su bolesti posljedica otpadnih tvari u
tijelu. Pitao sam se odakle toliko toga u mom tijelu i kako je
sve to moglo ostati u njemu. Naravno, jeo sam sve to mi je
prijalo i postao bolestan.
Moj prijatelj bio je vegetarijanac i zdrav poput svih ljudi
koji puno vremena provode u prirodi. Hranio se jedino
sirovim povrem, sirovom salatom i voem - zato se i ja ne
bih tako hranio? Uinio sam to i unutar est mjeseci bio pun
energije i stvaralakog poleta. Poeo sam istraivati
vrijednost hrane u svjeem, sirovom stanju, usporeujui je s
hranom u kuhanom stanju. Hranei se sirovom hranu, osjeao
sam se savreno dobro i poletno, bez ikakvih problema sa
stolicom. Za razliku od kuhane hrane koja bi me narednog
dana jednostavno smlavila; moj duh nije bio bistar, a
izluivanje bi se znatno pogoralo.
Opet sam se sav zauen pitao to li se to krije u sirovoj
hrani te ona tako brzo djeluje na poboljanje mog stanja?
Uzeo sam nekoliko mrkvica i naribao ih; iscijedio sam iz njih
sok i bio zadivljen koliinom tekuine u mrkvi. Gotovo tjedan
dana nisam radio nita drugo nego "igrao" se s voem i
povrem, ribajui ga i cijedei iz njega sokove; dnevno sam
pio do etiri litre svjeih, sirovih sokova, a prednjaio je sok
od mrkve. Lijenici su mojim prijateljima govorili da neu
ivjeti due od nekoliko tjedana; ali ja nisam posustajao, trao
sam okolo poutjele puti poput Egipana, besprijekorno
zdrav. Nijednog od svojih prijatelja nisam uspio nagovoriti da
proba moje sokove!
36

Kad se moja jetra i uni mjehur oporavie, brzo je nestala

poutjelost puti. Spoznao sam da je obojenost koe bila
prouzroena djelovanjem ui i otpadnim tvarima koje se
oslobaaju u jetri i unom mjehuru za vrijeme ienja i
regeneriranja uslijed uzimanja velikih koliina soka od
mrkve.
Otprilike mjesec dana primjenjivao sam (na svoj troak)
terapiju pomou sokova na mukarcima i enama prikovanim
uz krevete, pod budnim okom lijenika koji mi je bio prijatelj.
Lijenik je bio tolerantan prema mojim teorijama, ak ih je
dobronamjerno prihvaao. Rezultati su bili izvanredni,
pogotovo ako su pacijenti primjenjivali dijetu koja se
sastojala od sirova povra i voa.
Naravno, bio sam tada mlad i znao sam odgovor na sve i
sva. (Poznajete li nekoga tko se u mladosti nije tako
ponaao?) Nisam imao novaca i bio sam opsjednut milju
kako se domoi bogatstva. To je ubrzo postala sveopa manija
-jedini i najbolji izlaz svega tjelesnog - i tijekom dvije ili tri
godine moja oduevljena istraivanja urodila su sjajnim
rezultatima, a nakon etvrte i pete godine pokazalo se da taj
posao nimalo ne zaostaje za ostalim dohodovno unosnim
poslovima. To su u najkraim crtama uspomene na jednog
ambicioznog mladog ovjeka koji je kroio putem "velikog
biznisa" (big busines).
Posljedice? Bile su posve prirodne, onakve kakve su se
jedino mogle i oekivati: slom ivaca na samom pragu
ispunjenja ambicioznih planova. Jedan londonski lijenik-u
meuvremenu sam svoje aktivnosti prebacio u Englesku doao je u moj stan i rekao mi da mojoj ambicioznoj karijeri
prijeti neminovni krah, ukoliko se neu disciplinirati barem
godinu dana, u nadi da opet ozdravim. A bilo bi njabolje da
odem u inozemstvo i ostavim po strani sve poslovne
aktivnosti, kako bi se temeljito odmorio i moda se nakon
37

devet ili deset mjeseci

poslovima.

mogao opet posvetiti

svojim

Za vrijeme razgovora dotini je lijenik primijetio na

mom stolu sliku umskog krajolika. Pitao me to ta slika u biti
predstavlja.. Objasnio sam mu da je to perom i tintom
izraena slika koja prikazuje znatno uveano hvatanje zraka,
a nastala je prije godinu dana u Bruxellesu. Morao sam mu
priznati da sam se tom slikom intenzivno bavio devet ili deset
mjeseci i da sam esto provodio za tafalajem po itavu no,
sve do ranih jutarnjih sati. "Aha", ree on, "Vaproblem nije
samo posao i prehrana, va problem je i nedostatak sna u
jednom duem razdoblju".
Znajui da govorim teno francuski, savjetovao mi je da
posvravam svoje obaveze u Londonu te umjesto na
putovanje brodom - to mi je prvobitno bio preporuio krenem u Bretanju i sjevernu Francusku, da se nastanim na
nekom seokom domainstvu, da se opustim i jedem sve to mi
ondje pripreme.
To sam i uinio. Spakirao sam svoje stvari za jedan dui
boravak u Francuskoj. Nekoliko dana proveo sam u
razgledavanju Dinana i Briecua; ali ti gradovi bili za mene
preveliki. Naruio sam taksi i provozao se kroz okolna sela.
Kad smo stigli na kraj sela Pontivy, upoznao sam "seosko
domainstvo" starijeg branog para i odluio se ostati ondje.
Domainstvo je bilo malice udaljeno od sela - koje je u
meuvremeno preraslo u pravi grad - tako da se moglo
pjeaki, a blizu je bila i rijeka Aulne kamo sam odlazio na
pecanje. Taj divni brani par hranio se uglavnom sirom,
povrem i voem iz vrta, to je meni itekako odgovaralo.
Nedjeljom bi zaklali jednu od svojih kokoi ili neku drugu
perad, a povremeno bi se na stolu nala svjea riba iz oblinje
rijeke.
38

Temeljito sam uivao u svom dolce far niente

(besposliarenju) i primjeivao kako postajem sve snaniji.
Jednog jutra, dok je gospoa pripremala povre i rezala
mrkvu, primijetio sam kako su narezane krike obilovale
vlagom. U mojoj podsvijesti neto je sijevnulo. Zamolio sam
gospou da mi dozvoli tog popodneva iupati nekoliko
mrkvica koje u usitniti. Vjerojatno je pomislila kako se radi o
nekakvoj luckastoj britanskoj ideji, ali je smjesta bila
suglasna. Usitnio sam jedno est mrkvica te iscijedio iz njih
sok kroz jedan od istih lanenih stolnjaka. Ta metoda bila je
tako jednostavna da sam - neovisno o svojim iskustvima od
prije nekoliko godina - prvi put popio alicu izvanrednog
soka od mrkve pripremljenog za svega nekoliko sekundi.
Od tog dogaaja nadalje moja je zadaa bila da svaki dan
pripremim sok za nas troje. Moja tjelesna snaga i zdravlje
poboljali su se do te mjere da sam se nakon devet ili neto
vie mjeseci, to mi je lijenik preporuio, osjeao dovoljno
zdravim i jakim za povratak u London.
Razumije se da je moj lijenik bio iznenaen kad me je
ugledao, zadivljen mojim dobrim izgledom. Naravno da se
nije mogao nauditi mojoj metodi lijeenja. Moje lijeenje u
trajanju od osam tjedana nazvao je "fenomenalnim".
Od tih dogaaja u mojim mladim godinama ja ne
prestajem propagirati hranu od sirovih salata, povra i voa uz
obilne koliine sirovih sokova, kad god je to mogue.
Vidio sam kako su ljudi u svim moguim stanjima zdravlja
ili bolesti uvijek na dobitku s tim dvostrukim programom
lijeenja, bilo da se radi o ispiranju i klistiranju crijeva, bilo da
se radi o brino pripremanoj i umjerenoj sirovoj hrani.
Pouzdano mogu tvrditi da su svi sljedbenici ovog
programa koje sam u proteklih trideset ili etrdeset godina
poznavao bili ne samo izlijeeni od svojih bolesti, ve su bili u
stanju izbjei jo gore katastrofe - pa ak kad su im se
39

preporuivale kirurke mjere - i pronai svoj mir, te su uistinu

postali mnogo mlai.
Prirodna reakcija ovjeka koji prvi put ita o tome svodi se
na pitanje: ako je tome doista tako, ako je korist od toga zaista
od neprocjenjive vrijednosti - zato onda ostali svijet ne
prakticira te stvari? Odgovor je u biti vrlo jednostavan.
Osnovni razlog zato taj program nije openito prihvaen lei
u nestrpljenju veine ljudi koji boluju i pate. Oni ele brze ili
trenutane rezultate. Ovaj program je tei i traje mnogo due
od ispijanja tablete ili primanja injekcije u ruku. Ljudima je
stalo do to breg djelovanja sredstava i, zaslijepljeni
trenutanim uspjesima, olako prelaze preko injenice da se
kao neposredne posljedice uzimanja tih sredstava mogu
pojaviti dodatni problemi u obliku kasnijih oboljenja i tegoba.
Istini za volju, priroda zahtijeva malo vie vremena za
lijeenje, ali su zato rezultati tog lijeenja mnogo trajniji. Ne
postoje bolovi ili tegobe u bilo kojem dijelu tijela koje ne bi
pogaale istovremeno itav organizam. Ljudi obino ne
razumiju da se prilikom prirodnog lijeenja pojavljuju
reakcije u njihovom tijelu koje valja podnositi s velikim
strpljenjem i unutarnjom jakou, sve dok se prirodnim putem
ne stvori zdravije i mlae tijelo. Kad ljudi budu jednom to
shvatili, razumjeli i primjenjivali, spoznat e da priroda od
ovjeka oekuje jedan sasvim jednostavan nain ivota.
ovjek je taj koji ini ivot kompliciranim ili sloenim.
Kad bismo nauili svoj ivot prilagoavati jednostavnim
pravilima, bilo bi nam mnogo lake nauiti kako se moe
ponovno postati mlad.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

esto poglavlje

Ugljikohidrati i itarice

Nije mi namjera svoje itatelje zastraivati i primoravati ih

da vjeruju kako e biti osueni na vjeno prokletstvo, ako
smjesta ne promijene svoje prehrambene navike. To mi zaista
nije namjera.
Uostalom, veina ljudi ne zna gotovo nita i vrlo malo o
patnjama koje mogu ovjeka takorei preko noi drastino
promijeniti. A nije ni nuno da to znaju. Pa ipak, elimo li opet
postati mladi, po mom miljenju i iskustvu, vrlo je vano
uiniti neto glede ienja unutranjosti svog tijela.
Polazei s tog stajalita, a radi to boljeg sagledavanja
naeg programa, preporua se na samom poetku u najkraim
crtama upoznati s procesom kroz koji mora proi hrana koju
jedemo da bi bila probavljena i tako postala ili hranjivom tvari
za stanice i tkiva naeg tijela, ili bi se pretvorila u otrov protiv
kojega se moramo boriti.
Strano je velik propust naih kola koje u veini sluajeva
nisu u svoje osnovne programe uvrstile studij anatomije
ljudskog tijela. Godinama se zauzimam zato da djeca naue
sve o svom tijelu - izvana i iznutra - prije nego to naue
-ti

40

itati, pisati i raunati. Da naue kako je strahovito vano

itav ivot paziti na svoje tijelo. Da naue jednom zauvijek
hraniti svoje tijelo ispravno, u skladu s prirodom, te na taj
nain razvijati svoje osobnosti u inteligentne i korisne
graane, ispunjene snagom duha, vedrinom i radou. Da
postanu svjesni ljepote ivljenja te ne dopuste svom tijelu
prijevremeno starenje, beskorisnost i nemo. Osim toga,
djeca bi trebala nauiti da bolesti nisu nikakva tajna, da nas je
priroda opremila svim moguim sredstvima za doivotno
odolijevanje bolestima.
Djeca bi trebala nauiti u velikom strahopotovanju
odrastati zajedno sa svim ivim biima. Odrastati u ljude
kojima e ve sama pomisao o nanoenju tete ivotinjama i
ljudima biti odvratna. U ljude koji e se estoko usprotiviti
praksi muenja ivotinja u svrhu dobivanja seruma i cjepiva stoje najvei zloin 20. stoljea. U graane koji znaju da se tu
radi o zavjeri poslovnih pojedinaca, o ogromnim zaradama od
prodaje seruma i cjepiva, supstancija koje u biti ne pridonose
uklanjanju bolesti i lijeenju.
Ali vas unaprijed molim da ne povjerujete u te tvrdnje dok
ih sami ne istraite, kao to sam ih ja istraio: temeljito, bez
predrasuda, i nadasve odluno. Kasnije u pokuati objasniti
kako je zapravo rije o fantastinim tvrdnjama.
Kamo sree da smo ve u djetinjstvu bili upoznati s
funkcijama svog tijela, jer bismo zacijelo znali da se tijelo
sastoji iz milijuna i milijuna mikroskopski malih stanica. Iz
njih nastaju sva tkiva, tekuina i kosti u naem organizmu.
Iako neznatne, te su stanice ive i inteligentne. One reagiraju
na duevne podraaje, bez obzira jesmo li mi toga svjesni ili
nismo. One su nam u svakom pogledu stalno na usluzi. Kao
radinim imbenicima u naem svakodnevnom ivotu njima
je za obavljanje svog posla potrebna hrana. Ako su gladne, ne
mogu raditi, ba kao ni zaposlenici u naim domovima,
42

uredima i tvornicama. Kvaliteta njihova rada obino je u

neposrednoj vezi s kvantitetom i kvalitetom prehrane koja im
stoji na raspolaganju. Priroda nas je sreom opremila
svestrano bogatom tjelesnom otpornou u usporedbi s naom
neznatnom brigom za te siune pomonike, stanice naeg
tijela.
Ako se svojim radom ili svojom prehranom pribliimo
granici te otpornosti, bit emo na izravan nain opomenuti.
Osjeat emo se moda umorno ili iscrpljeno. Moda emo
imati glavobolju ili emo osjetiti jednu ili vie drugih tegoba,
pobrojenih u medicinskim leksikonima.
Ukoliko te upozoravajue signale zanemarujemo, bilo iz
neznanja bilo iz nehaja, priroda nam alje tjelesnu kaznu u
obliku odreene bolesti. Bolest neposredno ukazuje na stanje
i okolnosti stanica u naem tijelu. Ako ne jedemo hranu koja
sadri hranjive tvari za stanice te istovremeno ne
dozvoljavamo da se tijelo oisti od nagomilanih otpadnih
tvari, mi ne samo to ostavljamo stanice gladnima, ve ih
optereujemo otrovima koji se stvaraju truljenjem
pohranjenog otpada u organizmu.
Na temelju vlastitog iskustva, ali i iskustva velikog broja
drugih ljudi, pouzdano znam da je tim siunim stanicama
potrebna iva (ivotunosna) hrana. Naa hrana mora biti
takva da se atomi i molekule iz kojih je sastavljena mogu
rastvoriti i pretvoriti u hranjivu tvar koja putem krvi i limfe
dospijeva u te mikroskopski malene stanice.
Ako dobro razmislimo i shvatimo princip hranjenja
stanica, mi emo brzo stei naviku da svakog dana pojedemo
zadovoljavajuu koliinu ive hrane potrebne za odravanje
stanica i tkiva naeg tijela, bez obzira na dosadanje navike u
jelu i piu. Pokuat u malo kasnije objasniti zato su svjei
sirovi sokovi u tom pogledu najpoeljniji. Naime, popijemo li
svakog dana od pola litre do jedne litre tih sokova, izvui
43

emo iz toga enonnnu korist - moda ne odmah, ali s

vremenom sasvim sigurno. Naravno da je u tu svrhu dobro,
ako ne ak i bolje, jesti svjee sirovo povre, salatu i plodove
voa u prirodnom, cjelovitom stanju.
Ovdje valja naglasiti da povre i salate tijelo izgrauju, a
plodovi voa iste. Stoga moramo imati stalno na pameti da
voe ne moe nadomjestiti povre i salatu, budui da nema
isti uinak u naem tijelu. Jo jednom elim jasno napomenuti
da sve te ivene namirnice moraju biti sirove, ukoliko elimo
da budu ivotonosno djelotvorne. Preraivanjem, konzer
viranjem ili pasteriziranjem tih namirnica unitava se u njima
ivot i razara njihova ivolonosnn djelotvornost.
Atomi i molekule su najmanji dijelovi na koje se materija
moe rastaviti i kao takva posluiti u sasvim praktine svrhe.
Povre, salata i voe sastoje se iz atoma i molekula. Kad se
dva ili vie atoma meusobno povezu, oni tvore molekulu.
Zato je kemijska formula za vodu H2O; to znai da se
najsitniji dijelovi vode sastoje iz dva atoma vodika i jednog
atoma kisika. Formula za molekulu kroba je C6H10O6. To
znai da se sastoji iz est atoma ugljika, deset atoma vodika i
est atoma kisika.
Molekula kroba je karakteristina po tome to je
netopljiva u vodi, alkoholu ili zraku. Kad sam prvi put postao
svjestan te injenice, bilo mije odmah jasno zato su itarice i
ugljikohidrati, kojima sam se hranio u velikim koliinama,
dovodile do zaepljenja jetre te je taj organ otvrdnuo poput
neke daske. Osim toga, bilo mi je jasno zato dolazi do
stvaranja pijeska ili kamenca u unom mjehuru i bubrezima,
zato dolazi do neprirodnog zgruavanja krvi u krvnim
sudovima i kapilarama, zato dolazi do stvaranja hemoroida,
tumora, raka i ostalih izraslina u svim dijelovima organizma.
Temeljito istraivanje otkrilo mi je, nadalje, razlog zato
mnogi ljudi koji po ustaljenoj navici jedu bijeli kruh.
44

proizvode od brana i ugljikohidrale imaju priteve po koi i

razna druga oneienja koe.
Ustanovio sam da molekula kroba - koja je netopljiva u
vodi - kao stabilna molekula putuje krvotokom, a da zapravo
nije potrebna ni stanicama, ni tkivu, ni lijezdama. Zato je kao
takvu, suvinu i nepotrebnu, tijelo pokuava izluiti. Ako su
organi izluivanja preoptereeni tim molekulama - u obliku
nanosa na stijenkama, to se moe usporediti s gipsom na
zidovima sobe - one se ne mogu odstraniti iz organizma kroz
kanale tih organa. Postoji druga mogunost njihovog
odstranjivanja, mogunost izluivanja kroz pore na koi.
Odatle pojava bubuljica.
1 ovdje nam u pomo priskae priroda. Bakterije se
najbre i najbolje razmnoavaju upravo na supstanciji kroba.
Zhvaljujui toj injenici, one pomau kod razgraivanja
nagomilanih molekula kroba u gnoj te na taj nain
omoguavaju njihovo lake izluivanje kroz pore na koi.
Tako nastaju bubuljice.
S tom slikom pred oima moda ete daleko spremnije
akceptirati moju tvrdnju da nema trajnog uspjeha u lijeenju,
ako se prije samog postupka lijeenja organi izluivanja
temeljito ne oiste od nagomilanog otpada i ako se iz
jelovnika ne izbace proizvodi koji u sebi sadre krob i
itarice. Za svakog pojedinca koji se nije uzdigao iznad
uobiajenog tradicionalnog miljenja to e naravno zvuati
krajnje drastino i radikalno u usporedbi s injenicom da su
ljudi tisuljeima ivjeli od itarica i namirnica koje u sebi
sadre krob. Moj odgovor na takvu argumentaciju jest
ukazivanje na injenicu da bolesni ljudi, koji ne jedu
namirnice od iatrica i kroba, ne samo da poboljavaju svoje
duevno stanje, ve se u veini sluajeva uspjeno lijee od
svojih bolesti.
45

Uostalom, niste li primijetili kako koa ovjeka koji se

obilato hrani namirnicama od itarica i kroba s vremenom
postaje naborana, isuena i uvela? Tvrdnje da se namirnicama
od itarica i kroba dobiva sve stoje nekom mladom ovjeku
potrebno da postane vrsnim sportaem, ili djevojci da postane
Rimskom zvijezdom, temelje se na poluistinama ili
neistinama.
Ako vam za tu injenicu treba dokaz, osvrnite se po
stolovima u zalogajnicama, pivnicama i slastiarnicama te
pobrojite djecu i mlade iji obrazi su prekriveni
bubuljicama, pritevima, ekcemima i drugim izraslinama. Ja
sam vie nego siguran da ete doi do zakljuka kako krob u
tom pogledu prednjai ispred svake druge hrane.
To je posljedica pogrenog odgoja. Kad bi ti mladi ljudi
mogli vidjeti nekoliko godina unaprijed, itekako bi znali svoj
apetit drati pod kontrolom, te bi jeli i pili samo one ivene
namirnice koje e im u kasnijim godinama pomoi da ostanu
mladi, atraktivni, dinamini i uspjeni.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

16

Sedmo poglavlje

eer i slatkii

Vi ste vjerojatno okirani spoznajom kako itarice i sve

ostale namirnice bogate krobom
djeluju na ljudski
organizam. Jednako tako bit ete vjerojatno okirani
djelovanjem eera i slatkia, o emu e biti rijei u ovom
poglavlju. Mnogi ljudi znaju da su eer, slatkii i tome slino
namirnice vrlo tetne. eerna bolest je zdravlju djece i
odraslih zadala tolike teke udarce da je upozorenje u vezi s
smanjivanjem obroka koji obiluju itaricama i krobom
postalo ope poznatom injenicom. Pa ipak, ini se da to
upozorenje kod mnogih ljudi ide kroz jedno uho unutra a kroz
drugo van, mnogi ga ne ele shvatiti kao signal koji najavljuje
opasnost, sve dok se na djelu ne pokae kao dijabetes ili neka
druga smetnja.
Jedemo li rafinirani eer u bilo kom obliku - u hrani,
slatkiima ili tekuinama - on u tijelu fermentira i dovodi do
stvaranja octene kiseline, ugljine kiseline i alkohola. Octena
kiselina je jaka, razorna kiselina, o emu najbolje svjedoi
njena primjena kod spaljivanja bradavica na koi. Ako na
povrinu koe djeluje tako razarajue, preputam vam da
-17

sami sebi predoite koje tete nanosi osjetljivoj sluznici

probavnom traktu.
Njeno djelovanje jo je izraenije kad neoekivan
dospijeva u organizam. Zbog svoje sklonosti z
povezivanjem s masnim i ivanim tkivom stvara rekaciju
koja dovodi do slabljenja ivaca.
Alkohol takoer djeluje ra/.aralaki, ak jae od octen
kiseline, budui da postaje u tijelu jedinom otopinom za nek
tvari koje se teko obnavljaju. Obino je najskloniji razaranju
bubrenog tkiva. Naima ivce koji su u najuoj vezi s
mozgom te izaziva smetnje kod ovjekova opaanja,
koncentriranja i kretanja.
Jedemo li eer ili slatkie u kojima je sadran alkohol - n
primjer u limunadi i kokakoli - njegovo je djelovanje jak
opasno za guterau. Guteraa je najaktivnija probavna
lijezda, smjetena u dvanaesniku ili "drugom elucu". Od nj
do njegova sredita vodi jedna cjevica. Kroz tu cjevicu
guteraa alje nuno potrebne probavne sokove u
dvanaesnik, kako bi omoguila istovremenu probavu
raznovrsne hrane. Jedemo li ili pijemo neto to sadri u sebi
eer, guteraa postaje preoptereena i ispostavljena
reakcijama koje izazivaju razne smetnje u organizmu. Sve to
zahvaljujui ponajprije injenici daje eer "mrtav", rafiniran
proizvod, zato je njegova smetnja u organizmu razlog mnogih
patnji i tegoba.
Mogli bismo slobodno kazati da je eer u oragnizmu
zapravo droga i da ljudi koji tu drogu esto uzimaju podlijeu
prije ili kasnije istoj degeneraciji kao i svi ovisnici o drogama.
Kad govorim o razaralakom djelovanju eera, mislim u
prvom redu na tvorniki eer. Toj kategoriji pripadaju bijeli i
smei eer, sirov eer i sve druge vrste eera, ukljuujui i
sve nusproizvode. Svi ti proizvodi dobivaju se pomou
visokih temperatura. Bijeli eer djeluje u velikoj mjeri
48

razaralaki i degenerativno, budui da se najee "rafinira"

pomou sumporne kiseline. Jedina vrsta eera potrebna
ljudskom tijelu jest prirodni eer koji se nalazi u svjeem
vou i medu. Razne vrste voa i povra sadre u svjeem
stanju prirodni eer, poznat kao voni eer.
Rafinirani eer je osobito tetan za zube. Djeca koja jedu
slatkie - bez obzira koju vrstu - imaju itekako razloga biti
ljuta na svoje roditelje, jer e u kasnijim godinama imati
problema sa zubima. Na primjer, paradontoza ne nastupa
odmah. Paradontoza je posljedica podmuklog, laganog
degeneriranja zubnog mesa i zubiju, degeneriranja koje se
svodi na pretjerano uzimanje hrane od eera i kroba u
proteklim godinama.
Najednom mom seminaru u Los Angelesu javila se jedna
dama kojoj je velike muke zadavao gnojni zub. Bila je jedna
od redovitih sudionica na mojim seminarima i za vrijeme
predavanja o njegovnju usne upljine i zubiju ustala je i rekla
da ima slijedeeg dana dogovoren termin kod zubara koji e
joj zbog uasno bolnog apscesa morati izvaditi oboljeli zub.
Pitala me to bih ja uinio na njenom mjestu. Rekao sam da
bih smjesta otkazao dogovoreni termin sa zubarom i umjesto
toga dogovorio termin s nekim specijalistom za ispiranje
crijeva.
Kad sam je dvije godine kasnije ponovno sreo, ree mi da
je postupila onako kako sam joj savjetovao. Bolovi su nestali
vrlo brzo nakon ispiranja crijeva, a posve je nestao i apsces.
Bilo je to sasvim prirodno, budui da apsces nije bio nita
drugo do vapaj tijela za odstranjenjem nagomilanog otpada u
njemu. Kad je debelo crijevo bilo temeljito oieno, sav je
otrov bio odstranjen kroz taj prirodni kanal i nije morao
probijati preko zubnog mesa.
No, eer ne samo daje tetan sam po sebi, ve je tetan i
kao zaslaiva drugih jela. Ako se uzima zajedno s plodovima
49

voa, bez obzira na vrstu voa, on razara njihovu hranjivu

vrijednost. Voe isti tijelo, pogotovo kiselkastije voe
reagira u organizmu alkalijski, naravno pod pretpostavkom da
je zrelo. Ako mu se dodaje eer, dolazi do promjene
kemijskog procesa u samoj probavi i stvaranja velikih
koliina kiselina u tijelu.
Navodim te injenice, ne bih li vas potakao na
razmiljanje. Ako dobro razmislite o njima, uvidjet ete da
moramo izbjegavati sve vrste tvornikog eera, sve ivene
namirnice i napitke koji sadravaju eer, kao i sve slatkie,
ukoliko elimo opet postati mladi. Trebamo li neto zasladiti,
uzmimo radije med koji se vadi iz konica bez velikih
temperatura. Med je prethodno probavljen ugljini hidrat koji
se moe primjenjivati u ishrani.

Prije nekoliko godina posjetio sam prijatelje na istoku

zemlje ija kua stoji na obali rijeke u kojoj su sveuilitarci
trenirali za veslako natjecanje. Upoznao sam se s jednim
trenerom i savjetovao mu da prije takmienja svakom lanu
veslakog tima dadne liicu meda. On je to uinio. Njegov
tim izgubio je s vrlo malom razlikom. Ali je svaki lan
protivnikog tima na kraju takmienja bio posve iscrpljen,
dok su lanovi njegovog tima bili u stanju veslati natrag do
svojih klupskih prostorija. Trener protivnikog tima dao je
svakom lanu tri liice bijelog eera neposredno prije
takmienja.
Bilo bi dobro da se prije svakog gutljaja ili zalogaja
koristimo svojim mozgom i svojom inteligencijom.

Osjeamo li potrebu za neim slatkim, onda jedimo

neprskane datulje, smokve, groice i drugo voe bogato
prirodnim eerom. Ponudi li nam netko kriku okolade,
nemojmo je uzeti, budui da znamo koliko je tetna za
zdravlje. Jedenje okolade najbolji je dokaz kako
zadovoljavanje naih potreba za slatkiima ne vodi
pomlaivanju.
Cesto moemo od sportskih trenera uti kako njihovi
sportai prije utakmica uzimaju eer. I to prvenstveno u
svrhu dodatnog "naboja energije". Ni treneri ni sportai nisu u
takvim sluajevima svjesni to se zapravo dogaa kad se u
sportau potroi taj eerom dobiveni naboj energije. Sporta
je u pravilu na kraju utakmice posve iscrpljen i slomljen.
Razlog tome lei u pogrenom stimulansu s eksplozivnim
djelovanjem. To je isto kao da benzin, koji ima daleko jae
sagorjevanje i veu kalorijsku vrijednost, ulijemo u pe na
ulje. Posljedica takvog postupka moe biti jedino razorna
eksplozija.
50

51'

O s m o poglavlje

Bjelanevine

Kad ljudi koji ne poznaju moj nain prehrane uju da ne

jedem nikakvo meso, pa ak ni meso od riba i ptica, obino
me pitaju: "Odakle vam onda bjelanevine?"
Vjerujem da je to najee postavljano pitanje kad se
raspravlja na temu vegeterijanstva. Tu se najbolje vidi kako su
velike rupe u znanju iz anatomije, u znanju glede nastajanja i
odravanja stanica i tkiva u tijelu. Takva pitanja najbolje
dokazuju da ljudi nemaju nikakve predodbe o tome kako
probava koncentriranih bjelanevina, na primjer u mesu,
djeluje na zdravlje i trajanje ivota.
Ta su pitanja postala tako znaajna da sam u svojoj knjizi
"Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje"
posvetio posebno poglavlje bjelanevinama i aminokiselinama. Da bismo izbjegli ponavljanje dvanaest ili
trinaest stranica spomenute knjige, na kojima se obrauje ta
tema, savjetujem vam da nabavite sebi primjerak te knjige i
dobro je prouite. Ono to u ovdje rei samo je nadopuna
ranijih izlaganja.

Ljudsko tijelo ne moe upotrijebiti nijednu cjelovitu

bjelanevinu - na primjer u svinjskom i goveem mesu, zatim
mesu od riba ili peradi - ve mora to meso rastvoriti i rastopiti
u atome i molekule iz kojih se tek onda stvara bjelanevina. U
toj bjelanevini atomi su tako poredani da mogu proizvoditi
ba onoliko aminokiselina koliko nanije trenutno potrebno. I
ta bjelanevina moe biti posve razliita od mesa koje
jedemo.
Za vrijeme samog procesa rastvaranja i otapanja probavni
sustav radi u biti prekovremeno, a posljedica tog
prekovremenog rada jest stvaranje mokrane kiseline.
Mokrana kiselina dospijeva u tijelo i zadrava se poglavito u
miiima. Prije ili kasnije neki miii postanu prezasieni tom
kiselinom, ona se u njima kristalizira, stvara mikroskopski
siune, otre kristalie.
Tek sada poinju pravi problemi. Pokretljivost miia
dovodi do toga da ti otri krislalii probijaju opne ivaca te
nam zadaju tegobe poznate pod nazivima reuma, neuritis,
iijas itd.
S tim u vezi imam vrlo zanimljivo iskustvo. O toj temi
raspravaljao sam s lijenikom koji mi je bio prijatelj i kolega
sa studija. Kod jedne od njegovih pacijentica razvila se
anemija i on joj je propisao dijetu bogatu mesom i jetrenim
ekstraktom.
Dok mi je priao o tome, zaboravio sam na svoje
diplomatsko ponaanje i naprosto planuo: "Jadnog li
stvorenja - od jetrenog ekstrakta dobit e Brightovu bolest
(negnojnu upalu bubrega), a od mesa neuritis ili reumu\"
Naravno da je njemu moja uzrujanost izgledala smijenom,
pogotovo jer se krvna slika njegove pacijentice znatno
poboljala. Zamolio sam ga da najmanje pet godina biljei sve
u vezi s tim sluajem i obeao mije da e to uiniti. Za nepune

52
53

tri godine pojavile su se reumatske tegobe, a u narednim

godinama razvila se Brightova bolest (upala bubrega).
Taj je dokaz naravno podloan prigovoru, budui da se
radi o njegovoj pacijentici koju ja nisam vidio. Meutim,
njezin lijenik sloio se sa mnom i poeo je eksperimentirati s
ispiranjem crijeva. Propisao joj je dijetu koju smo zajedno
sastavili u svrhu korigiranja nje/inih navika i naina ivota.
Traio je od nje da ujutro odmah nakon ustajanja popije
sok od limuna u ai vrue vode, da to ponovi prije ruka i
prije veere. Savjetovao joj je da svakog dana pije sok od
svjeeg sirovog povra u najveim moguim koliinama. Pila
je svakodnevno od pola litre do jedne litre soka od mrkve,
repe i krastavaca, pola litre soka od mrkve i pinata, i ukoliko
je bilo mogue, pola litre soka od mrkve, celera, perina i
pinata. Kod pripremanja tih sokova sluila se receptima iz
knjige "Sokovi od svjeeg voa i povra".
Nakon nekoliko tjedana svratio je k meni i rekao mi da se
njegova pacijentica oporavlja na jedan vrlo zagonetan i
zauujui nain.
Starost je gotovo istoznana sa slabou. esto moemo
uti kako se ljudima koji nemaju snage da uine ono to se od
njih oekuje postavlja pitanje: osjeaju li se starima?
Ako niste znali, bit ete neugodno iznenaeni spoznajom
da nas ivene namirnice bogate krobom i mesom ine
slabima i nejakima. Predodba prema kojoj je meso nuno
potrebno nekome tko obavlja teak i naporan posao totalno je
pogrena i oprena. Jeste li ikada imali priliku primijetiti kako
se ljudi osjeaju umornima nakon obilnih rukova za Boi ili
Uskrs? Umjesto da pucaju od energije, da se osjeaju jakima i
aktivnima, oni bi najradije spavali i mnogi od njih to i ine,
poslije obilna ruka odlaze na spavanje. Da su meso i krob
namirnice od kojih se dobiva energija, ti rukovi zacijelo ne bi
tako zavravali.
54

S druge strane, ljudi koji jedu samo sirove salate, povre i

voe te piju puno svjeih sokova, osjeaju se poslije obroka
uvijek bolje nego to su se osjeali prije uzimanja obroka.
Gosti koji jedu takvu hranu za naim stolovima ude se otkud
im osjeaj sitosti i ne mogu se nauditi odakle im tolika
energija i svjeina satima nakon obroka.
Objanjenje je vrlo jednostavno i logino. Sveane gozbe
sastoje se od mesa i kroba, ali to nije hrana za tijelo. Ta hrana
nije iva, nije ivotonosna. ivot je u toj hrani razoren
kuhanjem, jelo slui samo za punjenje eluca i obino stvara
velike koliine nimalo ugodnih vjetrova u probavnom traktu.
Za razliku od kuhane hrane, sirova hrana je iva, ona
opskrbljuje tijelo hranjivim tvarima koje nam pruaju trajnu
snagu i energiju.
Ponekad se mogu uti primjedbe da vegetarijanci u
pravilu nisu najbolji primjer za zdravlje i vitalnost. I to
uglavnom zato to prevladava miljenje da su li ljudi iz svojih
jelovnika izbacili sve vrste mesa, a umjesto toga jedu velike
koliine itarica i namirnice bogate krobom. esto kuhaju
sve vrste povra i piju, ako uope piju, premalo svjeih
sokova. Kod takve prehrane praktiki je nemogue imati
zdravo tijelo koje bi "pucalo" od snage i vitalnosti, zato to
svaka, pa i najmanja, molekula kroba potkrada dobru
namjeru.
Vegetarijance ne bi trebalo osuivati kao jedinstvenu
skupinu sve dok se jasno ne definira skupna pripadnost.
Strogi vegetarijanci koji se hrane sirovom hranom i piju
mnogo svjeih sokova gotovo su bez izuzetka izvanredni i
svakog dana sve mlai ljudi.
Vrlo je interesantno da se kod ljudi koji jedu meso osjeti
zadah po trulei - makar jedva zamjetan - tek kad se
podvrgnu ispiranju crijeva. To je gotovo neizbjeno, budui
da svako meso sadri u sebi znaajne koliine adrenalina iz
55

polububrega ivotinja. Polububrezi su mali organi nalik na

kapuljau koji sjede na bubrezima. Adrenalin kojega stvaraju
ima tako uinkovito djelovanje da je atomska bomba gotovo
beznaajna stvarica u usporedbi s tom monom tvari u
naem tijelu. Kad polububrezi ispuste kap adrenalina u krv,
krv se smjesta razrjeuje za jednu ili dvije milijarde puta. To
se moe usporedili s jednom jedinom kapi tinte koja se
rastvori u etrnaest milijuna litara vode.
Ukoliko te proporcije ne moete shvatiti, predoite sebi
odnos izmeu pola kilometra duge ceste i putanje od pet
tisua mjeseevih ophodnji kugle zemaljske. Je li vam sada
jasno o kakvom se otrovu radi kad je u pitanju adrenalin i kad
se nae izvan kontrole? Kad god smo ispunjeni bijesom ili
strahom, polububrezi se aktiviraju i u krv isputaju adrenalin
ovisno o tome koliki je na bijes ili strah.
Kad se neka ivotinja vodi na klanje, ona je sva u strahu,
ba kao to bi bio ovjek na njenom mjestu. Polububrezi te
ivotinje putaju loliko adrenalina da je njeno tijelo posve
proeto njime. Unutar nekoliko minula nakon stoje nastupila
smrt dolazi do rastvaranja svake stanice i svakog tkiva.
Jedenje mesa je obiaj koji prelazi s narataja na narataj,
zahvaljujui tisuama i tisuama godina staroj praksi, obiaj
za koji ne postoji razumno objanjenje ili opravdanje. ovjek
se naprosto naviknuo na to da mu meso ivotinja prija, ne
razmiljajui o tome je li ta hrana za njega korisna ili tetna.
On to naprosto eli, prohtjelo mu se, jede meso - a potom
silno pati zbog tog ina.

kojima sam se susretao i kod kojih sam mogao kontrolirati

prehranu, morao konstatirali daje neizbjeni sastavni dio te
prehrane bilo meso. Na temelju tih opaanja donio sam ve
davnih godina zakljuak da ovjek ne bi trebao jesti nikakvo
meso, ako eli biti mlad.
Naravno da nisam ba svakom pacijentu savjetovao da
mora mijenjati svoje prehrambene navike i nain ivota.
Svaki ovjek ima pravo jesti i ivjeti prema svom vlastitom
nahoenju. Sve to ja mogu uiniti jest pokazati put. Nisam li
i sam morao prei teak i naporan put? Zato to ne bi uinili i
drugi ljudi? Nikad nisam zadovoljan eksperimentima,
iskustvima ili savjetima, ukoliko ih sam nisao isprobao i
ukoliko se nisam osobno uvjerio u njihovu ispravnost. Tek
kad to uinim, znam da sam u pravu.
Ako netko drukije misli, mene to ne pogaa. Sve dok
poznajem istinu, istina me ini slobodnim.

U svojoj dugogodinjoj praksi nisam naiao na ovjeka

koji bi deset ili vie godina ivio od svjee sirove salate,
povra i voa te pio razumnu koliinu svjeih sokova od
povra i voa, a da bi u tom razdoblju ikada patio od tegoba
to ih izaziva nagomilavanje mokrane kiseline u tijelu. Ali
sam zato kod svakog sluaja reume, neuritisa ili iijasa s
57
56

D e v e t o poglavlje

Mlijeko, vrhnje i mlijeni proizvodi

Mlijena industrija narasla je u posljednjih nekoliko

desetljea poput hobotnice; njeni krakovi seu danas u eter, u
tiskovine i kunu propagandu: na prvom mjestu je prodaja,
bez obzira na gubitke i bez poznavanja stvarne tete koja se
time ljudima nanosi. Propaganda i pogrean odgoj navode
velik broj ljudi na to da kupuju pasterizirano kravlje mlijeko,
uvjereni kako se radi o savrenoj hrani za ljude svakog
uzrasta, od kolijevke do groba.
Mi elimo odgovoriti na pitanje to je mlijeko i kako
djeluje, bez ikakvog tematiziranja unaprijed donijetih
zakljuaka. Mlijeko ima po svojoj prirodi zadau jaanja
kotanog tkiva pojedinih ivotinja. Stoga se dijete treba
odreeno vrijeme hraniti kemijskim sastojcima majina
mlijeka, sve dok se u njemu ne razvije kotano tkivo koje e
zadovoljavati potrebe odraslog ovjeku ija teina se kree od
55 do 80 kilograma.
2

58

Izgraivanje kotanog tkiva samo je jedan dio zadae koju ima

majino mlijeko: ono slui openito za izgraivanje zdravog tijela,
ono je za novoroene jedina i naj viijednija zdrava hrana.

Razlika izmeu majina i kravljeg mlijeka sastoji se u

tome to kravlje mlijeko sadri triput vie kazeina; kravlje
mlijeko treba izgraditi kotano tkivo teleta koje e
zadovoljavati potrebe odraslog ivineta tekog do 750
kilograma. Usporedba je vie nego jasna. Ogromne koliine
kazeina u kravljem mlijeku tele e bez problema probaviti i
ugraditi u svoje tkivo.
Nijedan seljak koji je kod zdrave pameti nee odraslu
kravu hraniti mlijekom. Znatno vee koliine kazeina u
kravljem mlijeku postaju vrlo problematine za ovjeje
tijelo koje ih ne moe tek tako probaviti i ugraditi u svoje
tkivo. Mlijeko je, osim u rijetkim sluajevim, nepoeljno kao
hrana za ovjeka, jer zaepljuje organizam stvaranjem
suvine sluzi (vidi knjigu prof. Arnolda Ehreta "Zdrava hrana
osloboena sluzi"). Kravlje mlijeko stvara prevelike koliine
sluzi. Ta sluz ostaje obino u eonoj upljini, u dinim
organima i mnogim drugim ivotno vanim dijelovima tijela.
Svojevremeno sam doao do zakljuka daje mlijeko glede
stvaranja sluzi najizdanija od svih ivenih namirnica. Prije
nekoliko godina posjetila me jedna stara dama sva
zaprepatena. Taje dama zahvaljujui promjenama u nekim
svojim prehrambenim navikama postala znatno mlaa. U
ranijim godinama patila je od astme i hunjavice. U tim je
godinama bila velika ljubiteljica mlijeka, samo zato jer se ta
ivena namirnica tako esto i posvuda hvalila.
Kad je spoznala da bi se od svojih patnji mogla osloboditi
ako prestane piti mlijeko, odmah je tako i postupila. Umjesto
mlijeka pila je dnevno razliite svjee sokove i za nekoliko
tjedana disala je prirodno i slobodno. Godinama je ivjela bez
ikakve naznake ranijih tegoba i bolova i bila je vrlo
zadovoljna stoje upoznala uzrok svojih problema i uspjela te
probleme zauvijek rijeiti.
59

Pokuajte ovo!
Gucnuti i pritom osjetiti epi. Podizanje
i zatvaranje dunika za vrijeme otvaranja grkljana

Zaprepatenje prilikom njenog ponovnog posjeta prije

nekoliko godina odnosilo se na problem njezina dvogodinjeg
unuka. Od samog roenja imao je velikih problema sa
spavanjem te nije zapravo nijednu no prespavao kako treba,
a nije bilo ni dana kad mu iz nosa ne bi curilo kao iz nekog
hidranta. Zamolila me da joj preporuim togod to bi djetetu
moglo pomoi kao stoje svojedobno pomoglo njoj.
Djetetova majka nije se ograniavala na uobiajene
metode njege i prehrane: mlijeko u svim prilikama, lijekovi za
svaku sitnicu, a u meuvremenu obroci od itarica. Nikakvo
udo, dakle, to se dijete nalo u takvom krkljancu! Problem
je bio kako kerku privoljeti da za nekoliko tjedana prepusti
dijete njegovoj bakici. To nam je nekako uspjelo, i dok je
kerka bila odsutna, baka je bre-bolje poduzela kod djeteta
klistiranje. Zatim mu je tijekom dana svako pola sata davala
sok od narane.
Slijedee noi dijete je bez prekida spavalo od 20 sati
naveer do 6 sati ujutro. Samo dva ili tri dana hranila je dijete
sokom od narane i sokom od mrkve, s malo naribanih svjeih
jabuka i slinih namirnica, koje nadopunjavaju sokove i
pruaju neto vru hranu, i ve su nos i oi bili osloboeni
od sluzi. Na kraju prvog tjedna dijete je bilo posve normalno,
zaigrano, radosno i sretno. Za vrijeme trotjedne majine
odsutnosti dijete nije dobilo ni kapi mlijeka, ni trunku itarica
ili hrane koja sadri u sebi krob, nikakvu kuhanu hranu. Na
povratku je majica bila tako radosna da je nastavila dijete
hraniti u skladu s prirodom; promijenila je vlastite navike
glede jela i naina razmiljanja. Od tog dana poela je i ona
bivati sve mlaom.
Kod odraslih osoba djelovanje mlijeka je posve isto.
Otprilike prije etiri tjedna primio sam telefonski poziv od
jedne itateljice iji suprug nikako da prihvati i pomiri se s

(Slika 3.)
60

hl

prirodnim nainom ivota. Glavne poslatice bile su mu

palainke i ostala hrana od kroba, te ispijanje kave.
Ono najgore dogodilo se prije nekoliko mjeseci, kad gaje
bez ikakvih prethodnih naznaka spopala tako jaka astma da se
zamalo nije uguio. Morala je intervenirati hitna pomo, kako
bi se odrao na ivotu. Pod brinom njegom svoje ene vidno
je napredovao te je bio u stanju krenuti na slubeni put, stoje
bilo sasvim dovoljno da povjeruje kako je opet ozdravio.
Otputovao je u New York, ali po pvratku opet gaje spopao
napad astme i mogao se uguiti. Odluio je doi k meni, ne bi
li se on i njegova supruga okoristili mojim iskustvima.
Nisam bio kod kue kad su njih dvoje doputovali, te su
taksijem produili u apartman kojega smo iznajmili za njega.
Te noi morali su zvati tri razliita specijalista da hitno
interveniraju i sva trojica bila su u velikoj nedoumici hoe li
preivjeti cijelu no. Ali njegova je ena imala kod sebe
sokovnik i cijelu no naprosto ga zalijevala vonim
sokovima. Kad sam se sljedeeg dana vratio kui, on je otiao
k lijeniku koji se brinuo o mojim pacijentima, ako bi zatraili
lijeniku pomo. Podvrgnut je urednom ispiranju crijeva.
Tog i naradnih dana njegova ena je uporno pripremala vone
sokove te je on nastavio s ispiranjem crijeva.
Na kraju tjedna bio je u stanju sam otii k lijeniku, a
narednih tjedana pjeaio je kilometar dugom stazom do
ordinacije i natrag. Danas, svega mjesec dana nakon to je
praktiki bio mrtav, on je izvan svake opasnosti, lijepo se
oporavio, kree se po cijelom naselju, te je problem svoje
ene koja mu je eljela sve najbolje radosno preuzeo na sebe.
To nipoto nije jedini takav sluaj. Poznajem ljude diljem
nae zemlje koji su temeljito promijenili svoje prehrambene
navike i nain ivljenja. Mogu posvjedoiti da su postali
savreno zdravi, zahvaljujui iskljuivo prirodnim meto62

dama, izbacivanju mlijeka i kroba iz svojih jelovnika, te

istom i zdravom odravanju crijeva.
Vrhnje je svojevrsna mast koja se probavlja na posve
drukiji nain od mlijeka. Vrhnje treba uzimati u sirovom
stanju, a ne pasteririzano. U razumnim koliinama nije
posebno tetno, iako po svojoj prirodi doprinosi stvaranju
sluzi.
Mlaenica ili stepka nema s vidika prehrane nikakvu
posebnu prednost, ali djeluje ublaavajue kod upale
probavnih puteva. Ako se pije hladna, njezino ublaavajue
djelovanje moe ovjek osjetiti po svoj duini probavnog
trakta. Dokazano je da mlaenica i bakterijske kulture, bez
obzira kako ih nazivali, ine zacijelo vrlo unosnu izmjenu
prirodnih dobara. No, ja jo uvijek nisam pronaao nijednu
dobru stranu te izmjene za ovjeje tijelo.
Prije nekoliko mjeseci mogao sam najednom seminaru o
zdravlju vidjeti i uti predstavljanje obogaene mlaenice ili
stepke. Dama koja je prezentirala obogaenu mlaenicu nije
se nimalo ustruavala hvaliti kako je taj napitak od velike
koristi i zato ga ona pije triput na dan. Pritom joj nije bilo na
pameti, kako se moglo primijetiti, da se kod nje godinama,
otkad pije taj napitak, nagomilalo enormno mnogo
spuvastog masnog tkiva. Njezina figura poprimila je izgled
vree brana zavezane u sredini, a nateeni nos morala je
stalno brisati velikom maramicom.
Upravo na to mislim kad govorim da proizvodi od mlijeka
stvaraju sluz. Nemogue je naravno osporavati injenicu da
se mlijeni proizvodi mogu u odreenim prilikama
primjenjivati s velikim uspjehom za odreenu svrhu - u
hitnim sluajevima. No, ako se nita ne uini na
63

odstranjivanju nagomilane sluzi, bila bi sva pozitivna

djelovanja mlijenih proizvoda zanemariva, pogotovo kad se
radi o viegodinjem nagomilavanju sluzi. injenica da se u
hitnim sluajevima mlijeko i mlaenica, obogaena
bakterijama, moe uspjeno primjenjivati ne moe nipoto
biti razlog da svatko uzima te proizvode i time doprinosi
stvaranju suvine sluzi u svome tijelu.
Upala plua i tuberkoloza su bolesti prouzroene
pretjeranim stvaranjem sluzi u tijelu. U svojim
dugogodinjim istraivanjima nikad nisam naiao na nijednu
rtvu tih bolesti koja nije u svom ivotu konzumirala velike
koliine mlijeka. Meutim, u kontaktu s tisuama i tisuama
vegetarijanaca nisam imao priliku upoznati jednog jedinog
koji bi patio od spomenutih bolesti.
Moda bi za vas bilo korisno potraiti informacije o
mlijeku u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju
vae zdravlje". Ovdje sam se samo uzgred dotaknuo te teme,
budui da nam valja istraiti mnoge druge aspekte u potrazi za
najsigurnijim putem pomlaivanja.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Deseto poglavlje

Pravilan omjer
pojedinih sastojaka hrane

Najbolji prijatelji starenja jesu vrenje i truljenje. Oba

procesa naravno prethode raspadanju. I zato ubrzavaju
starenje kod ljudi. Vrenje moe ponekad biti posljedica
svrhovite razgradnje, ali truljenje ZflflSl nesumnjivo
degeneraciju i nema mu mjesta u naem nastojanju da
postanemo mladi. Bakterije stvara priroda zato da razgrauju
i rastvoraju ljaku u nama. Same po sebi nisu ni najmanje
tetne. tetiti su njihovi konani proizvodi koji nastaju
razgradnjom ljake te svojim truljenjem stvaraju probleme.
Kod pripremanja naih obroka svaka ivena namirnica
predstavlja zapravo kemijsku kombinaciju elemenata, atoma i
molekula u suglasju s prirodom. Ako se hrana sastoji iz sirova
povra i voa, ona sadri u sebi organske, ive, ivotonosne
elemente koji se mogu kombinirati na sve mogue naine.
Svaka mjeavina te vrste je korisna. Elementi se povezuju
na prirodan nain. Meutim, ako su namirnice preraivane ili
kuhane, ivot se u njihovim sastojcima razara. To vrijedi za
sve ivene namirnice. krob, itarice i eer pripadaju

(.-I

65

alkalijskoj grupi, premda dovode do kiselinske reakcije u

tijelu, ako se jedu. U probavnom procesu potrebni su
alkalijski sokovi probave. Ako u svom obroku uz
bjelanevine uzimamo krob, itarice i eer - pod
zajednikim nazivom ugljikohidrata - moramo raunati s
ozbiljnom kemijskom situacijom. Probava ugljikohidrata bit
e poremeena prisutnou kiselih eluanih sokova, a
istovremeno nee se temeljito obaviti probava bjelanevina
zbog prisutnosti alkalijskih probavnih sokova. Posljedica
toga je vrenje ugljikohidrata i truljenje bjelanevina (vidi "Fit
za ivot" od Harveya i Marilyn Diamond).
Te su posljedice vrlo jasne i realne, nije to nikakva puka
fantazija ili teorija. Te su posljedice preesto bile dokazane,
da bi ostavljale bilo kakvu mogunost sumnje - osim u
glavama onih koji su toliko zaljubljeni u svoje meso i svoj
krumpir da se naprosto ne ele suoiti s injenicama.
Po mom miljenju ne moe biti boljeg dokaza za to od
sluaja s jednim ovjekom koji je nedavno doao u na grad
da se pozabavi mojim istraivanjima. Bio je porijeklom
Britanac i za njega naprosto nije bio dobar nijedan obrok koji
nije sadravao meso i krumpir, a esto i Yorkshir-puding
(teletina peena u tijestu). Prije godinu dana doivio je
infarkt, a ubrzo zatim uslijedila su jo tri. Vie nije mogao
govoriti, niti se mogao kretati. Unato uobiajenim
metodama lijeenja u njegovu rodnom gradu, njegovo
zdravstveno stanje bivalo je sve gore, te je odluio doi k
meni. Izgubio je kontrolu nad svojim mjehurom i crijevima.
Odmah po njegovu dolasku odveo sam ga k lijeniku koji se
brinuo za polaznike mojih seminara. Lijenik mu je propisao
prilino strogu metodu lijeenja: ispiranje crijeva, dnevno
velike koliene svjeih sokova, sirove salate, sirova povra,
sirova voa, a podrazumijeva se samo po sebi da u nijednom
obroku nije bilo mjesta krobu, eeru i bjelanevinama. Za
68

nepuna tri mjeseca bio je u stanju razgovarati, dodue vrlo

nerazgovjetno, i kretati se uz pomo tapa.
Njegov britanski apetit ipak je zagoravao ivot njegovoj
eni. Poelio je opet jesti meso i krumpir. Govorio sam mu da
e, ako se na to odlui, za dva do tri dana proklinjati dan svog
roenja. Sljedeeg vikenda doli su mu u posjet neki prijatelji
i on me zamolio da moe s njima otii - kako se izrazio - na
"pravu uinu". "U redu", odgovorio sam. "Uinite to to ne
biste smjeli. Vi ste gospodar svoga tijela. Ako preuzimate na
sebe posljedice, nemojte od nikoga traiti suosjeanje. Ja u
sljedee srijede opet doi ovamo i nasiivati se vaom
bijedom i nepromiljenou."
I on ode s gostima u restoran koji je bio poznat po dobroj i
bogatoj hrani, upravo onakvoj za kakvom je eznuo. Pojeo je
komadi mesa, nekoliko krumpira, kriku kruha i komadi
torte. Sasvim sluajno sreo sam ga u ponedjeljak i vidio kako
je, ugledavi me. naprosto cvao od zadovoljstva. "Jeste li
vidjeli. Doktore, ipak sam bio u pravu kad vam rekoh da mi
jelo ne moe nakoditi! Osjeam se sjajno." Odgovorih mu:
"Lijepo, raduje me to to ujem. Ali vas moram podsjetiti na
stanje koje u ugledati kad vas u srijedu ponovno obiem."
Kad sam dogovorenog dana doao u njegov stan, ugledah
ga kako se savija u krevetu i plae poput malog djeteta.
Odmah smo ga odveli lijeniku koji se pobrinuo za njega i
poduzeo ispiranje crijeva. I gotovo sat vremena trajala je
pokazna vjeba silnih vjetrova i smrada po trulei ljake koja
se ispirala iz njegovih crijeva, vjeba koju njegova supruga
nee zaboraviti dok je iva.
I nju i njega podsjetio sam na upozorenja koja sam im
davao. Nisam li im govorio da za njega nipoto ne bi bilo
dobro vraati se starim navikama? Pogrena kombinacija
ivenih namirnica za kojima je toliko eznuo prouzroila je
upravo to emu smo svjedoci.
69

Postoji neto to nikad u ivotu nee biti jasno. Kako je

mogue da kemiar kojemu je vrlo dobro poznato djelovanje
kemijskih spojeva, danomice prenatrpava svoje tijelo
nepodnoljivim mjeavinama, kakve ni u snu ne bi mijeao u
svom laboratoriju.
Prije nekoliko godina druio sam se s jednim kemiarem,
jednom od najmudrijih glava koje sam u ivotu sreo - kad je
rije o laboratorijskom istraivanju. Njegovo detaljno
poznavanje minerala, biljnog svijeta i kemije openito, bilo je
za mene od neprocjenjive vrijednosti. Dodijeljene su mu
akademske titule najslavnijih sveuilita u zemlji i
inozemstvu, njegovi radovi bili su na podruju eksperi
mentalnog istraivanja nadaleko poznati. Bilo mu je oko 45
godina, ali je izgledao deset godina starijim.
U svom ivotu, od najranije mladosti naovamo, jeo je
apsolutno sve to mu je prijalo, u tekuem ili vrstom stanju.
Godinama ga ve mue eluane i srane tegobe, obolio je na
jetri, a zatajili su mu i bubrezi. Njegov odnos prema zdravlju i
metodama lijeenja bio je posve staromodan. Bio sam uvjeren
da moja istraivanja, moje zakljuke, pa ak i mene kao osobu
podnosi samo zato to ga masno plaam. esto se dobrano
alio na svoje tegobe, ali je tvrdoglavo odbijao svaku moju
primjedbu da bi dotine tegobe trebalo pripisati hrani koju
jede i nedovoljnom izluivanju otpadnih tvari iz organizma.
Nakon trodnevne odsutnosti, uvjetovane njegovim
stanjem, vrsto sam inzistirao na tome da bi trebao popiti
malo soka, da bi barem na kratko vrijeme trebao promijeniti
svoje prehrambene navike i podvrgnuti se ispiranju crijeva.
On mi na to bez okolianja odgovori da se ne moram brinuti
za njega, jer u njega nema nieg to vrijeme ne bi moglo
izlijeiti, njegovo tijelo i njegov ivot nisu u mom vlasnitvu,
ve pripadaju izriito njemu. I ne proe tjedan dana, te on
doivi napad s ekstremno jakim bolovima. Kad sam mu
70

apnuo da bi se, po mom miljenju, moglo raditi o raku i da e

rendgenski snimak najbolje pokazati do koje mjere se opaka
bolest razvila, napokon je popustio i pristao na pretrage.
Skica na 67. stranici zapravo je egzaktna reprodukcija
rendgenskog snimka njegovih crijeva, a konture njegovih crta
pokazuje figuru kakvu sam vidio svojim oima. alosna vrba
od bolesna ovjeka!
Tvrdoglavo je poricao sve simptome koje sam mu
nastojao objasniti, odbijao je svaki prijedlog koji se temeljio
na mojim iskustvima. Jedina stvar koju mi je otvoreno
priznao odnosila se na injenicu daje godinama osjeao glad
bez obzira koliko bi pojeo. Nijedan od mojih savjeta nije
prihvaao, pa ni onaj da pije sokove. No, nije se navrila ni
godina dana od rendgenskog snimanja i on se zauvijek
pridruio mnotvu pokojnika koji su bili rtve sustava
pogrenih prehrambenih navika. ak su i sami nosai
mrtvakog lijesa govorili: "Kad smo ga nedavno vidjeli,
izgledao je posve zdrav i jak. A evo ga odjednom mrtva\"
Da bih potvrdio svoje tumaenje rendgenskog snimka,
zamolio sam za jednu autopsiju. Najdublji depi
zadebljanog debelog crijeva krio je u sebi mnotvo glista. Tu
lei objanjenje za njegovu neutaivu glad.
Zadebljano debelo crijevo bilo je prekriveno debelim
slojem vrste fekalne mase - gotovo dva i pol centimetra
debele - to je posljedica nedovoljnog izluivanja u
vremenskom razmaku od 25 do 30 godina. Kod zakrivljenja,
na mjestu gdje krak uzlaznog debelog crijeva u neposrednoj
blizini jetre prelazi u popreni krak debelog crijeva nalaze se
irevi i jake upale koje upuuju na potekoe s jetrom.
Malo dalje sluzne vijuge ukazuju na tegobe koje su
prouzrokovane tvrdom stolicom na tom specijalnom mjestu.
To podruje u izravnom je odnosu sa srcem i jasno pokazuje
zato se u tom sluaju pojavila reakcija srca.
71

Na pola puta popreno poloenog debelog crijeva nalazi

se podruje koje je u neposrednoj vezi sa elucem. Tu je na
djelu velika promjena i jasno nam je odakle njegove eluane
tegobe. Cirevi na sredini suavajueg debelog crijeva - to
podruje u neposrednoj je vezi s bubrezima - daju nam jasno
na znanje zato su otkazali bubrezi. Kad smo naposljetku ,
istraili bubrege, nali smo mnogo tkiva u stanju sve jaeg
raspadanja, to se svodi na uivanje alkohola u proteklim
godinama. Naravno da to nisam primijetio dok je bio iv i dok
je radio sa mnom.
Zamislite: ovjek etrdesetih godina, u punini ivotne
zrelosti, izvanredno pametan, koji je mogao postii sjajnu
karijeru, odjednom se rastaje sa ivotom, samo zato to je
tvrdoglavo ustrajao na svojim prohtjevima! Zaista je uboga i
oplakivanja vrijedna injenica da velika veina ljudi naprosto
zubima kopa sebi grob i u pravilu se pukim prederavanjem
baca u njega. I to unato neizmjernom znanju i dokazima koji
nam danas stoje na raspolaganju. Odvanim prouavanjem
jednostavnih sredstava i metoda koje priroda svakome od nas
omoguuje moemo ne samo sprijeiti prijevremeni ivotni
svretak, ve moemo sebe uvijek iznova pomlaivati. Samo
kad bismo se tim sredstvima i metodama htjeli posluiti!
U svom dugogodinjem istraivanju otkrio sam da su
pravilan izbor i omjer pojedinih sastojaka hrane izvanredno
vani za nae pomlaivanje. Pronaao sam korisnu nit vodilju
glede kombiniranja ivenih namirnica koja se nalazi u mojoj
knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje".
Prouavajte tu knjigu i ivite po njoj, ukoliko elite biti mlai.
I vi ete imati uspjeha, kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

72

Jedanaesto poglavlje

Vaa krv

Jeste li kad razmiljali koliko krvi ima u vaem tijelu?

Sigurno mislite da je ima na litre i litre, tako da bez
razmiljanja moete koju litru dati drugima.
Grdno se varate. ovjeje tijelo sadri svega etiri i pol
litre krvi. Oko etri litre od toga ispunja krvne sudove i nalazi
se u stalnom krvotoku. Krv se sastoji od mikroskopski sitnih
kivnih zrnaca.
U jednom prosjeno zdravom ovjeku ima izmeu 24 i 25
bilijuna takvih krvnih zrnaca. Ta krvna zrnca putuju takvom
brzinom kroz nae tijelo da bi nam se od te brzine sasvim
sigurno zavrtjelo u glavi:
Svakih petnast do dvadeset sekundi (!) prolazi svako
pojedinano krvno zrnce (!) od tih dvadeset bilijuna kroz srce,
a potom prema pluima gdje se opskrbljuje svjeim kisikom
te istovremeno ostavlja u pluima ugljinu kiselinu u
plinovitom stanju. Krvna zrnca hitaju natrag prema srcu,
zatim itavim tijelom sve do nonih prstiju, i opet prema srcu.
Svih dvadeset bilijuna krvnih zrnaca prevale u jednom danu
od tri do pet tisua puta putanju po cijelom tijelu.
73

Svake sekunde, danonono, putuje vie od 200 milijardi

krvnih zrnaca u mjehurie plua gdje u zamjenu za isti zrak
odlau otpadne molekule ugljinog dioksida u plinovitom
stanju.
Zato vam sve to priam? Zato jer vam elim to zornije
prikazati od kolike je vanosti zadrati maksimalno zdravu
krv, ukoliko elimo postati mlai. Upravo zbog visoke brzine
kojom krv kola naim tijelom i zbog ivotno vanog znaenja
njenog djelovanja vie je nego oito da svaka smetnja u
krvotoku, ali i openito u krvi, utjee na cijeli organizam,
prouzrokuje osjeaj slabosti i poravnava put zahvatima
kojekakvih bolesti, sve dok nam pande starosti ne ostave
senilne bore na obrazima.
elio bih da vam je itavo vrijeme, dok razgovaramo na
temu krvi, pred oima injenica da sveukupna koliina krvi u
vaem krvotoku stane u neto manje od esnaest alica.
Predoite sebi tu injenicu i razmiljajte o njoj. Svaka stanica
krvi je nositelj hranjivih tvari te istovremeno skuplja tvari
koje valja izluiti iz tijela.
Svaka stanica krvi mora biti dobro hranjena da bi mogla
24 sata na dan neumorno raditi za nas i svaka 24 sata napraviti
od tri do pet tisua krunih putovanja, bez predaha, po
itavom tijelu, od najmanje vlasi na glavi do vrka malog
prsta na nozi.
Jednom sam o tim brojevima raspravljao s jednim od
svojih uenika i upitao ga: Kako bi se vi osjeali da vam
svakodnevno bude uskraeno nekoliko obroka?"
Mislim da bih umro od gladi", odgovori mi. Pa ipak, taj
isti ovjek doputa da njegova krvna zrnca svakog dana
gladuju, on ih truje time to unosi u svoj organizam neisti
dim duhana kojega tijekom radnog vremena udie u svom
uredu. Taj je uenik imao niski krvni tlak i anemiju, iako je
71

prije nekoliko godina slovio kao najjai i najzdraviji u svojoj

koarkakoj momadi. Njegovi obroci sastojali su se od
uobiajene hrane u restoranima. Sreo je neku enu koja je
privukla njegovu panju, ali mu nije uzvraala na jasno
oitovane znakove simpatije. Ne preosta mu drugo nego daje
otvoreno zamoli da mu po istini kae zato ga izbjegava i
zato se ne eli ee viati s njime. Njezin odgovor ga
potrese i unese malo razuma u njegovu umiljenost i
samozaljubljenost. Ree mu:
Prvo, zato jerpui. Odbija me zadah iz tvojih usta i tvoje
tijelo koje zaudara po duhanu. Drugo, hrana koju jede
opasna je ne samo za tvoje tijelo, ve je opasna i za tvoje
duevno raspoloenje. Sve to doprinosi tvom prilino
ostarjelom izgledu, to ne bi smio sebi dopustiti. Istina,
moram otvoreno priznati da si mi simpatian, ali jednostavno
ne mogu zamislili da ljubim ovjeka koji nije ist iznutra, iji
zadah bi me natjerao na povraanje ve kod same pomisli da
ga moram poljubiti. Nije samo dim u tvojim pluima neto to
ne mogu podnijeti, ve je to i hrana koju jede: meso i
krumpir, namirnice od itarica i sve te stvari ine tvoj dah
neistim."
On je zamoli da mu pomogne u prevladavanju i
odbacivanju svega to joj smeta. I tako je prestao pustiti, a
postigao je ak i to da je njegova tvrtka zabranila puenje u
svojim prostorijama. Proitao je svaku knjigu o zdravlju koje
se domogao. Neke reenice toliko su ga potresle daje odluio
s autorima osobno razgovarati. Tako se jednog dana zatekao u
mom stanu i uvjerio se da moj program ne podnosi nikakve
kompromise.
Nauio je da krvna zrnca mogu biti najdjelotvornija i
najbolje odravana samo ako se tijelu posveuje izvanredna
briga i ivotna mudrost. Samo ako ovjek jede i pije prirodne,
75

ive i ivotonosne organske namirnice, mogu se slanice

opskrbljivati ispravnim i dostatnim hranjivim tvarima.
Samo ako se tijelo dri istim iznutra i izvana, iz njega je
mogue u potpunosti odstraniti nagomilane otpadne tvari.
Na je ljubavnik shvatio da jedino pomou samodiscipline u
duevnim i tjelesnim aktivnostima moe postii svoj cilj:
osvojiti izabranicu i domoi se znanja koje ovjeka moe
pomladiti.
Najbolji dokaz da moj program dobro funkcionira i daje
itekako djelotvoran jest injenica da se teko pristupana
prijateljica dvije godine nakon te epizode udala za mog
uenika. Moj svadbeni dar mladencima bio je sokovnik, uz
elju da im u velikim koliinama svjeeg sirovog soka prua
ubudue obilje zdravlja, sree i mladosti.
Iz te dogodovtine moramo izvui moralnu pouku da se ne
treba obazirati na miljenje i obiaje onih pojedinaca koji se
slijepo povode za svime to se smatra modernim". Daleko je
bolje ustrajavati na jasnom i istom naelu, nego se trovati
ubitanom hranom i puenjem iz straha ,,a to e drugi rei".
Nikad se nisam ustruavao odbaciti sve to mi je bilo
ponueno, a znao sam da teti mome tijelu. Ako se netko tko
me nagovara da jedem ono to ne elim nae uvrijeenim
mojim odbijanjem ponuene hrane, znam da mi nije prijatelj i
lako u bez njega.
Uvjeren sam dakako da u oima drugih ljudi, do kojih nam
je stalo, dobivamo na vrijednosti, ako ustrajemo na svojim
naelima. Tko se tim naelima ruga, najblae reeno, nije
promiljen. Takav ovjek ivi u ozraju koje vodi u
prijevremenu dekadenciju i starenje. to se mene tie,
prednost dajem boljem, jasnijem putu koji nam omoguuje da
postanemo mlai.
70

Kad je rije o naelima, imajte uvijek na pameti, da su

krvna zrnca vai vjerni sluge. Ako ih kanjavate lijekovima,
injekcijama i hranom koja za njih nije hranjiva, te ako nemate
nikakvu priliku da se oistite i ostanete isti, onda ste vi ti koji
patite i trebat e vam daleko vie vremena da postanete mlai
- ako vam to uope poe za rukom.

Dvanaesto poglavlje

Limfa

Limfa je tekua tvar. Sastoji se od stanica koje nazivamo

limfnim stanicama, iz bijelih krvnih zrnaca (leukocita) i od
stanica koje imaju sposobnost prodiranja", tj. unitavanja
mikroba i mrtvih stanica organizma (fagocita). Svaka stanica i
svako tkivo naeg tijela, izuzev hrskavice, noktiju i kose,
stalno se kupa u toj limfnoj tekuini. Kad bismo sve limfne
sudove naeg tijela poredali jedan iza drugoga dobili bismo
duinu od preko 150.000 kilometara.
Stijenke crijeva ispunjene su limfnim voriima koji se
postojano i ljubormno bore protiv svih razornih tvari i
tekuina u naem tijelu. Na milijune i milijune limfnih
voria nalazi se i na drugim stratekim mjestima naeg tijela.
Osobito ista limfa, cerebrospinalni likvor (hrptena tekuina
koja se nalazi pod mreastom opnom, a nastaje izluivanjem
u mozgu; u narodu poznatija kao voda ivaca") slui mozgu i
modini hrptenjae kao jastuk kostima. Na taj nain ona
pouzdano titi te vrlo osjetljive organe.
Stanje hrptene tekuine ili "vode ivaca" od velikog je
znaenja za ovjekovo duevno i tjelesno zadovoljstvo.
Prema potrebi tu tekuinu obnavljaju, izmijenjuju i apsor
biraju najsitnije, mikorskopski tanke kapilare krvnih sudova.
78

Oba organa, mozak i lena modina, od izvanredne su

vanosti, tako da o njima, o njihovom odmjerenom
zajednikom djelovanju i njihovoj neporemeenoj funkciji
ovise najjednostavnije stvari, kao to je ustajanje, hodanje,
tranje i svako drugo kretanje. Miii primaju impulse za
pokret od lene modine, a koordinacija tih impulsa proizali
iz mozga.
Limfa je najvaniji element za odravanje nae tjelesne
ravnotee. Sluni kanali ispunjeni su limfom i njihov nivo se
mijenja prilikom okretanja glave u jednom ili drugom smjeru.
To mijenjanje nivoa prouzrouje jai ili slabiji pritisak na vrlo
osjetljive ivce koji su povezani sa stijenkama limfnih
sudova. Limfni sudovi reagiraju tako da impulse alju u
mozak i lenu modinu te na taj nain omoguuju
ovladavanje tijelom i odravanje ravnotee.
Mislim da vam nije teko shvatiti od kolikog je znaenja
odravati te mikroskopski fine limfne i krvne sudove uvijek
iste i nimalo zaepljene. Samo u tom sluaju moe tijelo
sauvati otpornost, polet i mladost. Stvori li se u jednoj od tih
kapilara gruevina, one postaju zaepljene, a njihova funkcija
poremeena.
Sto ih moe zaepiti? Najgori zloinci u tom pogledu jesu
molekule kroba. Odakle to znam? Na temelju injenice da
kod ljudi s potekoama koje se svode na zaepljenje kapilara
te potekoe nestaju nakon uzimanja svjee hrane i velikih
koliina sokova, pod pretpostavkom da smo iz jelovnika
izbacili sva jela sa krobom i da smo svoj organizam oistili
od trovanja, da smo ga vrlo temeljito i u najveoj moguoj
mjeri oistili od suvinog otpada.
Moda ne poznajete posljedice zaepljenja kapilara, zato
u barem neke od njih ovjde usput spomenuti: uestali osjeaj
vrtoglavice, potekoe s vidom, slab sluh i slabost u nogama
prilikom hodanja.
79

Limfni sustav u podruju uzlaznog debelog

crijeva i crvuljka iliti crvolikog produetka na
donjem dijelu slijepog crijeva (apendiks)

Uzlazno debelo crijevo

(Slika 6.)

Crvuljak (apnediks) ima zadau sivaranja sckrcta koji stolicu tjera dalje i ne
doputa njeno zadravanje u debelom crijevu. Istovremeno laj sekret
onemoguuje prekomjerno irenje bakterija gnjilenja. Slino je s krajnicima.
Krajnici alju u tijelo stanice koje imaju mogunost prodiranja" (fagociti) i
ostale tvari koje unitavaju uzronike bolesti. Krajnici i limfni sustav u
crvolikom produetku na donjem dijelu slijepog crijeva najvaniji su sastavni
dijelovi imunoloko sutava obrane naeg tijela! Tu su prikazane samo neke
lijezde u dugom nizu limfnih vorova. Skupina limfnih vorova desno gore i na
sredini slijepog crijeva sastoji se iz lijezda koje skupljaju limfu i alju je dalje.
Limfne lijezde apendiksa ili crvuljka jae su i vanije od limfnih lijezda
slijepog crijeva; njihova je zadaa da ouvaju tijelo od prijevremenog raspadanja
i smrti.
Zaepljenje je prvi znak apendicilisa (upala crvuljka slijepog crijeva).
Limfne lijezde prostiru se po itavom tijelu, u unutranjosti i pod koom - kao
najfiniji vrci. Promatrajte to mnotvo kruia koji predstavljaju limfne lijezde.

80

esto sam imao priliku vidjeti kako se ta bolesna stanja

brzo popravljaju, ako se poduzimaju ispravne prirodne mjere
glede njihova korigiranja. Mi se moramo jednostavno
pomiriti s injenicom da postoje zakoni prirode. Kljune
rijei tih zakona jesu ienje, prehranjivanje i samodiscipliniranje. To su jedina sredstva koja nas mogu uiniti
mladima.
Ako je na apetit jai od nae volje za samodiscipliniranjem, to e se naravno uravnoteiti u nekoj
prednosti. Volimo li na primjer jesti podosta hrane koja sadri
u sebi krob, mi emo sve slabije uti, dok neemo posve
ogluiti - a zamislite kako bismo u tom sluaju sretno mogli
ivjeti, znajui da ne mogu do nas doprijeti nikakva graja i
besmislice! Ako gluhoa doprinosi tome da se ne osjeamo
ba vrsto na svojim nogama - osvrnimo se kojiput za
slabanim starcima i staricama i pogledajmo kolika se
njenost poklanja tim ljudima! Sto se mene i mojih prijatelja
tie, mi smo svakako odluili postati mladima, bez obzira
hoe li nam netko pokloniti njenost ili nee.
Na ovom mjestu elim ukazati na razaralako djelovanje
peene i kuhane masti. Mast preuzimaju iz crijeva limfni
vorii, koji inae ne preuzimaju nikakvu bjelanevinu ili
ugljikohidrate u crijevima. Limfni vorii skupljaju mast i
pretvaraju je u izvanredno finu emulziju.
U takvom stanju alju je preko limfnih sudova u glavni
limfni vod (ductus thoracicus) a odatle dalje u krv. Ako je ta
mast sirova, a ne kuhana ili peena, ako je prirodna - kao to
je nalazimo u avokadu, maslinovu ulju, orasima, te u
neznatnim koliinama gotovo u svakoj vrsti povra - limfni
vorovi mogu je brzo i temeljito emulzirati, tako da se po
itavom tijelu moe smjesta koristiti kao gorivo i sredstvo za
podmazivanje.
XI

Ako je mast kuhana ili peena, kakvu nalazimo u peenju,

ipsu, oraicama i kolaima, ona se pretvara u anorganski
proizvod i njezino emulziranje je daleko sloenije. To je
razlog da takva mast ponekad satima nakon probave ostaje
nepreraena u krvotoku i zaepljuje tijelo, umjesto da tijelo
raspolae njome u mnogo korisnije svrhe.
Je li vam ikad zapelo za oko kako izgledaju vai prijatelji
koji iz iste navike jedu peenje, ips, peene kolae i slino?
Jeste li primijetili da se na tim ljudima pokazuju znakovi
starenja mnogo ranije negoli bismo to oekivali? Ako volite
jesti takve ivene namirnice, nema velike koristi govoriti
vam kako se postaje mlaim. Ali to vas ne mora sputavati da
slijedite savjet kojega bi zacijelo rado preporuili sebi
samima. Sada, kad znate istinu, vi ste zapravo ve puno
mlai.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Trinaesto poglavlje

Stvaranje plinova

Jeste li ikad imali potekoe s plinovima? Stvaranje

plinova je prirodni kemijski postupak; tim postupkom
materija se iz krutog ili tekueg stanja pretvara u plinovito.
Kad jedemo ili pijemo hranu koja je pogreno sastavljena,
tada moe plin koji nastaje vrenjem i truljenjem takve hrane
izazvati posvuda u probavnom traktu vrlo neugodan pritisak.
Imao sam priliku uvjeriti se u to da se u probavnom traktu
djece koja su od samog poetka hranjena prirodnom hranom
uope ne proizvodi plin, a ako se ipak proizvodi, onda u vrlo
neznatnim koliinama.
Pod prirodnom hranom podrazumijevam svjeu i sirovu,
nipoto preraivanu, konzerviranu ili kuhanu hranu. Djeca
koja dobivaju konzerviranu, pasteriziranu, kuhanu i
preraenu hranu izgledaju ponekad vrlo osorno, to je
posljedica stvaranja plina u elucu. Meutim, stariji ljudi
obino s lakoom prelaze preko razloga za potekoe u
slinim okolnostima.
Gornji dio eluca oblikovan je u obliku kupole
namijenjene skupljanju plinova koji se stvaraju za vrijeme

82

83

prirodnog vrenja hrane. Kad eludac dobiva sirovu hranu,

probavili sokovi otvaraju vlakanca i oslobaaju hranjive tvari;
posljedica toga je stvaranje neznatnih koliina plina koje
"kupola" eluca s lakoom prihvaa. Kad hranu mijeanu) i
jedemo ono to ne ide jedno s drugim - kao na primjer meso i
krumpir, kruh i marmelada, voe i eer - razvija se vrlo
veliko vrenje s nevjerojatno jakim i obilnim stvaranjem plina.
Ako se takvom vrenju pridrui i gnjiljenje kuhanog mesa
svih moguih vrsta, ne samo da se poveava koliina plina,
ve taj plin poprima uasno odvratan miris. Evo nam?
objanjenja za neugodan zadah iz usta ne samo kod veine
ljubitelja mesa, nego i kod veine starijih ljudi. Kad bismo
svoje prohtjeve za mesom uspjeli barem donekle promijeniti,
pa makar i ne jeli iskljuivo svjee, sirovo povre i voe,
polo bi nam za rukom da ne moramo svoj zadah iz usta istiti
pomou raznih sprejeva, vodica i vakaih guma.
Kad je hrana jednom preraena u elucu i tankom crijevu,
ostatak je preputen bakterijama - ukoliko se sve odvija
prirodnim puteni. Bakterije imaju tu zadau da ostatak hrani
do te mjere rastvore i neutraliziraju da debelo crijevo - pod
pretpostavkom da je isto i da funkcionira besprijekorno moe preuzeti sve preostale hranjive tvari u tom ostatku te ih
korisno upotrijebiti. Ostatak hrane prelazi u tekuem stanju iz
tankog u bedelo crijevo.
Uzlazno debelo crijevo uvruje tu tekuinu, izvlaei iz
nje hranjivu tvar i velike koliine vode, a alje vlaknaste tvari
kao "stolicu" u drugi dio debelog crijeva, prema maru ili
izlaznom otvoru.
Mrtva vlaknasta tvar u kuhanoj hrani i mesu nema nikakve
hranjive vrijednosti; ona oteava rad cjelokupnog probavnog
trakta. Vlakna u sirovoj hrani postaju, slikovito reeno, jako
magnetska i na svom putu kroz crijeva pomau probavnom
traktu da radi to ujednaenije.
S-l

S3

Stalno poveavanje "mrtve" hrane i nedovoljno prehranjivanje ivaca i miia crijevnih stijenki dovodi s
vremenom do sve vee degeneracije i gubitka normalnog
stanja napetosti miia ili miinog tonusa. Posljedica toga je
nedovoljno izluivanje otpadnih tvari, njihovo zadravanje na
stijenkama i nagomilavanje u udobinama i depovima
crijeva. U takvim sluajevima dolazi do neprestane borbe
izmeu poeljnih bakterija koje neutraliziraju otpadne tvari i
bakterija gnjiljenja koje se u tim tvarima razmnoavaju.
Uslijed toga stvaraju se mnogo vee koliine plina od onih
koje se uobiajeno stvaraju u istom debelom crijevu.
Odreena koliina plina u crijevima porirodna je i
neizbjena. Pretjerano stvaranje plinova moe prouzroiti
itav niz tekih oboljenja. Imao sam prijatelja u New Yorku
koji je godinama primao digitalis protiv neega stoje njegov
lijenik dijagnosticirao kao "ozbiljna srana tegoba". Patio je
od tekog zaepljenja, ali nije htio primijeniti ni klistiranje ni
ispiranje crijeva, budui da mu je lijenik rekao kako to
ovjeku moe lako prei u naviku. Zatekao sam se sluajno
jednog vikenda kod njega u posjetu, kad je doivio jako teak
"srani udar". lanovi obitelji pokuali su na sve mogue
naine pronai lijenika, ali nisu imali sree. Nije nam
preostalo drugo nego uzeti stvar u svoje ruke i podvrgnuti ga
klistiranju.
Kad je iz tijela bila odstranjena tvrda stolica, dolo je do
takvog strujanja plinova kakvo u tolikim koliinama nikad
ranije nisam uo kod nijednog ovjeka ili ivotinje. I gle.
njegov "srani udar" odjednom je nestao. I dok je uenje
mog prijatelja bilo jo na vrhuncu, uhvatio sam ga za uperak
kose i primorao da ode specijalistu za ispiranje crijeva. Osim
ispiranja uinili smo i rendgensku snimku njegova debelog
crijeva.
86

Imajui pred oima jasne dokaze, moj prijatelj je smjesta

prestao uzimati digitalis. Od tog vremena on bi svaki put
nakon predosjeanja "sranog udara", budui daje sada znao
:da to nije nikakva organska srana mana, ve naprosto
posljedica pritiska plina na srce i krvne sudove, poduzimao
ispiranje crijeva, ili bi otiao u neko ljeilite i podvrgnuo se
klistiranju. Nakon nepune dvije godine nestalo je sranih
udara.
U moju ordinaciju dolazili su mnogi zastupnici i poslovni
ljudi iji zadah nisam mogao podnijeti ak ni na razdaljini od
dva metra. Ne trebaju vam nikakvi posebni savjeti za
pronalaenje uzroka nepodnoljivog zadaha. Crni kolutovi
oko oiju, blijedi obrazi, poguren stas i nedostatak
mladenake vrstine u nihovu koraku najbolji su pokazatelji
da degenerirani probavni organi neumorno rade na
pripremanju organizma za prijevremeno starenje.
Postojanom iromou svog organizma mi u biti izravno
prizivamo starost. Starost voli stvaranje plinova, premda je
malo ljudi koji znaju o emu se zapravo radi. Budui da mi to
znamo, uinimo sve to je u naoj moi da bismo se to
ispravnije hranili, da bismo to ispravnije ivjeli i bivali iz
dana u dan sve mlai.
Sva pia koja sadre alkohol i eer stvaraju plinove.
Stoga je zadah iz usta ruan poput najloijeg koktela.
Ako svoj uobiajeni nain prehrane zamijenimo
korektnom, prirodnom metodom, smijemo s pravom
oekivati da e plinovi posve nestati iz naeg tijela. Kad
Jednom prihvatimo ispravan nain ivota i prehrane - kakav se
od nas oekuje - jo uvijek e u tijelu biti mnogo plina.
Njegovo nestajanje ovisi o samom procesu ienja koji moe
godinama potrajati. Ali se to svakako isplati, elimo li postati
mlai.
87

ivana napetost je takoer jedan od razloga stvaranja

plina. Ta napetost remeti probavu nae hrane i proizvodi plin.
A moramo znati da izgladnjelim organima naeg tijela trebaju
godine i godine da bi se opet domogli svoje radne
sposobnosti. ak e se i u vrijeme njihova oporavljan
stvarati velike koliine plinova. Samo to djelovanje tih
plinova nee biti tako tetno, a zacijelo ne tako smrdljivo, kao
to je kod tijela koje je preoptereeno provrelim i gnjilim
otpadnim tvarima koje se nagomilavaju iz dana u dan.
Stvaranje plinova u znatnoj mjeri usporava proces
pomlaivanja.
Osim toga, nae napredovanje usporava i na nain ivota
u ovom "civiliziranom" svijetu: ljudi se premalo kreu i
razgibavaju, zrak je zagaen ugljinim monoksidom i?
bezbrojnih automobila i tvornikih dimnjaka. Svi ti faktori
dovode do stvaranja plinova u organizmu, a da bi nae tijelo
moglo postati mlae nije mu dovoljna samo ispravna
prehrana, ve mu treba puno istog zraka, sunca i gibanja.
O plinovima u govoriti opsenije kad budemo govorili o
razlozima i uincima zaepljenja. Do tada nam valja initi sve
stoje u naoj moi da smanjimo stvaranje plinova u svojini
tijelima - tako to emo se ispravno hraniti, to emo
oputeno ivjeti i to emo piti sokove od mrkve i pinata. U
svojim istraivanjima doao sam do zakljuka daje enjak
takoer vrlo koristan u suzbijanju plinova, pogotovo ako se
uzima u onom obliku koji je najprihvatljiviji za debelo
crijevo.

SS

etrnaesto poglavlje

Plua

Prosjeni grozd ima otrpilike 50 do 200 ili 300 bobica.

Kad bi vaa plua bila posve ispranjena i vi biste u njih htjeli
poloiti sve do jedne bobice, imali biste vrlo neugodan osjeaj
zbog prostora kojeg su bobice zauzele. Vaa plua nalik su
grozdu, samo to su bobice mikroskopski sitne. Te "bobice"
su u stvarnosti tako siune da ih u vaim pluima ima 400
milijuna. Svaka bobica mogla bi se provui kroz iglene ui.
Ako ste pua, vi oito niste shvatili znaenje vaih plua.
Vaa plua mogu dugo vremena biti rosno mlada, a mogu vrlo
brzo ostarjeti s izrazito loim posljedicama za ovjekovo
zdravlje. ene koje pue postaju svake godine starije za jo
jednu godinu, na njihovim obrazima pojavljuju se bore, a crte
lica se vidljivo iskrivljuju. Reklamiranje duhana moda u
najveoj moguoj mjeri doprinosi tome da ljudi ne postaju
mladi, pogotovo ne oni ljudi koji tim reklamama naivno
vjeruju.
Da biste ispravno ocijenili znaenje svojih plua, morate
znati da je ovjek u stanju danima, a katkada i tjednima,
ivjeti bez jela; meutim, ostane li samo pet ili est minuta bez
so

zraku, on se pretvara u le. Kivnim zrncima potreban je kisik

da bi mogla obaviti svoj posao za nas. Potreban im je kisik za
odravanje jednakomjerne temperature naeg tijela. Potreban
im je kisik za djelomino spaljivanje otpadnih tvari u
organizmu. Potreban im je kisik za rastvaranje hrane koju
pojedemo i tekuine koju popijemo, kako bi hranjiva tvar
mogla doprijeti do atoma i molekula stanica, tkiva i lijezda u
naem tijelu.
Mi dodue udiemo svega pola litre zraka odjednom, ali
tijekom jednog dana udiemo u prosjeku 10.000 litara zraka.
Pod pretpostavkom da nam plua nesmetano funkcioniraju mi
prilikom svakog izdisaja izbacujemo u obliku ugljinog
dioksida otpadne proizvode koji su nastali rastvaranjem
milijuna molekula u naem organizmu.
Ako smo jeli hranu ili pili tekuinu koja pogoduje
stvaranju sluzi, kao to je krob, mlijeko itd., jedan dio te
sluzi, koji se stvara tijekom probave takvih jela i napitaka,
zadrava se u pluima. Isto je i kad udiemo zrak zagaen
dimom cigareta ili alkoholnim parama - poneka siuna
"bobica" u naim pluima bit e do te mjere zaepljena da
nee moi propustiti kroz sebe zrak i kisik. To to jo uvijek
na ovoj zemlji ivi tako velik broj ljudi imamo zahvaliti prije
svega injenici da nas je dobra mati priroda opskrbila s preko
400 milijuna tih bobica. Moda bi glagol ivjeti bilo
pametnije
zamijeniti
glagolom
egzistirati.
Naime,
zastraujua je brojka onih koji se danas kreu u naoj blizini,
a umiru ve u starosti od trideset ili tridesetipet godina. To su
ivi mrtvaci koji ekaju da u pedesetoj ili ezdesetoj budu
sahranjeni.
Ne moemo oekivati pomlaivanje ako neemo korisno
iskoristiti darove prirode, ako neemo iz zraka uzimati onu
koliinu kisika koja je potrebna naem tijelu. Zagaenje
90

bronhija prouzrouje nastanak astme, hunjavice, prehlade,

katara, iscrpljenosti i brojnih drugih tegoba. To zagaenje nije
iskljuivo posljedica pogrene prehrane, ve i ljake kojom su
ispunjena plua.
Disanjem upravlja nervni sustav iz centara u velikom
mozgu. Ljudi koji pue da bi "smirili svoje ivce" ne znaju o
emu govore. Osjeaj oputenosti koji nastaje pomou
puenja nije nita drugo do obina iluzija i samozavaravanje.
Svodi se na unitavanje ivaca, a to nam nipoto ne moe biti
od pomoi u nastojanju da postanemo mlai.
Trovanje nikotinom ionako je tetno ve samo po sebi,
meutim trovanje tijela ugljinim monoksidom i dimom od
cigareta jo je tetnije. Budui da je tijelu potreban kisik, a
plua ga ne mogu opskrbiti dovoljnim koliinama zato to su
zaepljena dimom i ostalom ljakom, nastoje taj nedostatak
kompenzirati uzimanjem atoma kisika iz ugljinog dioksida
(C02) koji se zadrava u njima. Pritom ostaje u tijelu ugljini
monoksid kao opasan i smrtonosan otrov.
Kad god bih napustio neki prostor u kojemu je bio lo zrak
- bilo zbog puaa koji su ga zagadili, bilo zbog nedovoljnog
prozraivanja- vie puta bih snanim izdisajem potjerao zrak
iz plua. Da to nisam uinio, udisanjem bih zagaeni zrak
potisnuo jo dublje u plua. Ovako sam pluima stvorio
mogunost da prime u sebe to vie istog, svjeeg zraka. I
nemam nikakvog straha glede smetnji to ih je teki, zagaeni
zrak, nakupljen duboko u pluima mogao prouzroiti.
Ako se zaista elimo osvjeiti, dovoljno je nainiti
nekoliko koraka u sobi kraj irom otvorenog prozora, a jo je
bolja etnja u prirodi, kad udiemo i izdiemo u skladu s
ritmikim pokretima ruku i nogu. Krenite u etnju i bit ete
ugodno iznenaeni njenim osvjeavajuim uinkom.
9.1

Osjetit ete kako se uistinu isplati poduzeti sve to nam

pomae u nastojanju da postanemo mlai.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.
Petnaesto poglavlje

Srce u mladosti i starosti

Barometar najavljuje jugovinu

dok je nebo jo vedro, a vrijeme lijepo.
I u nama ima neto to o nadolazeoj starosti
zna mnogo vie od vanjskih okolnosti.

Pjesnik zna iz iskustva to to "neto u nama" znai za

njega osobno i za sve nas, kad srce poinje poputati u svom
otkucavanju.
Nae srce je tako udesan mehanizam da nijedan izumitelj
nije u stanju izumiti neto ni priblino slino tom sredinjem
organu naeg tijela. Srce nije vee od osrednje stisnute muke
ake, a radi 24 sata na dan poput neke pumpe ili stroja, sve dok
je tijelo ivo. Srce otprilike 100.000 puta na dan otkuca te
ispumpa od 7.000 do 10.000 litara krvi. Prisjetimo li se
podatka da tijelo sadri svega etiri i pol litara krvi, moemo
zamisliti o kakvom je radu srca rije kad je u pitanju
cirkulacija krvi u naem organizmu samo u jednom danu, a
kamoli u jednoj godini!
92

93

U vremenskom razdoblju od 5o godina srce ispumpa vie

od 170.000.000 litara krvi. Frekvenciju otkucaja srca
odreuje ugljina kiselina u krvi. Kisik to ga udiemo
povezuje se u tijelu s ugljikom kao sastavnim dijelom hrane
koju jedemo i tvori ugljinu kiselinu. Kao to smo ve vidjeli,
ta se kiselina prilikom naeg izdisanja izbacuje iz plua u
plinovitom stanju. To je tako otrovan plin da bismo sasvim
sigurno umrli, kad bismo udisali zrak koji bi sadravao svega
14% tog plina. U organizmu je taj plin otpadna tvar, koristan
samo onda kad se nalazi u ispravnom odnosu prema
potrebama tijela. Dakle, taj plin nastaje, kao to smo vidjeli,
povezivanjem atoma kisika i ugljika.
Imajte to pred oima kad razmiljate o hrani bogatoj
ugljikohidratima, naprimjer o kruhu, itaricama i svim
ostalim namirnicama koje u sebi sadre velike koliine
kroba. U njima je previsok udio ugljika.
Kao to smo vidjeli, otkucaji srca reguliraju se sadrajem
ugljine kiseline u krvi. Dakle, jedemo li velike koliine hrane
u kojoj ima puno kroba, u nau krv dospijeva velik broj
ugljikovih atoma, to znai da krv sadri velike koliine
ugljine kiseline. Unutar deset sekundi molekule ugljine
kiseline primoravaju srce na bre kucanje. to je vea
koliina ugljika koju dodatno primamo u sebe, to je vea
proizvodnja ugljine kiseline, a shodno tome vea je i
opasnost za normalan rad srca.
Ako ste ovih nekoliko odlomaka paljivo proitali, lako
ete shvatiti zato kod ljudi koji vole jesti hranu bogatu
krobom - itarice i slino - dolazi do sranih tegoba.
Punano i rumeno dijete, na koje je va susjed tako ponosan,
puno je ugljine kiseline koja e prije ili kansije, ukoliko se
nain prehrane ne promijeni, prouzroiti itavu seriju sranih
tegoba. Visoki krvni tlak, ba kao i niski, nije nita drugo nego
posljedica konzumiranja prevelikih koliina ugljikohidrata.
94

Ti hidrati proizvode ugljinu kiselinu koja naruava mirnu i

ritmiku funkciju srca. Iste posljedice imaju za srce i sve vrste
tvornikog eera.
S ovim injenicama na pameti, injenicama koje nitko ne
moe osporiti, lako je shvatiti zato moramo stalno paziti na
ono to jedemo i zato je potrebno temeljito izluivanje
otpadnih tvari iz tijela, ako elimo postati mlai. Zaista je
teko rei kome se treba obratiti ovjek kad se jednom nae na
slijepom kolosijeku. Sreom, predobri Otac koji nas je stvorio
nije propustio prosvijetliti one koji su spremni neto dobra
uiniti. elimo li uistinu postati mlai, treba nam odluna
volja i poticaj za to, bez obzira koliko ljeta i zima e to
potrajati.
Vjerujem da ete s velikim zanimanjem proitati pismo
koje sam primio od jednog branog para. I on i ona
pribliavali su se svom osamdesetom roendanu.
Dragi dr. Walker!
Prije petnaest godina povukao sam se s posla radi
bolesnog tijela i slabog srca. Moja ena nije mogla uiniti
nita drugo nego se na zaista mukotrpan nain brinuti za nae
kuanstvo. Besane noi, zastraujui sati tmine koji se vrte
oko senilnosti i bojazni hou li zavriti u starakom domu,
dani prepuni bolova u zglobovima i miiima, alac artritisa i
reume - ivot je postao morom bez svjetla i nade za
budunost. Bilo je strano. Lijekovi, pilule i sredst\>a za
smirenje nisu donosili nita drugo do letimino olakanje, u
najboljem sluaju prolazno, ali su rauni za medicinsku
obradu bivali sve vei.
Jedne nedjelje, na putu u crkvu, proli smo pored jedne
preporodne knjiare na kojoj je u izlogu stajao natpis koji
privue nau panju. Na njemu je pisalo: "Ne budite stari 95

uinite neto protiv toga. Pijte svjee sokove od povra.

Odstranite pomou ispiranja crijeva sve otpadne tvari iz
vaeg tijela koje vas ine starima. Zahvaljujte Bogu na odluci
koju ete jo danas donijeti - mi elimo postati mladi!"
Proitali smo to nekoliko puta, a zatim nastivili putem u
crkvu. Pitali smo se nije li ta poruka namijenjena upravo
nama. Slijedeeg jutra otili smo vrlo samouvjereno u dotinu
knjiaru gdje je vlasnik vrlo suosjeajno sasluao nae
probleme. Rekao nam je da su slabosti i bolesti u svakoj
starosti izravne posljedice uzimanja hrane koja u sebi ne
sadri ivot, koja nije ivotonosna, ali i posljedice stalnog
nagomilavanju otpadnih tvari u crijevima. Bili smo
iznenaeni i zaprepateni istovremeno, saznavi da je hrana
koju smo smatrali najboljom prema
opepriznatim
standardima naeg vremena zapravo jedini krivac za patnje i
potekoe koje su nas snale. Kruh i itarice koji su bili tako
hvaljeni u novinama, asopisima, na radiju i televiziji - na
reklamama koje su plaali ljudi prema kojima smo gajili
visoko potovanje - dakle, ivjeli smo od ivenih namirnica
koje su za svakoga razumljive same po sebi. A gle, sada smo
saznali da smo sa svojim predodbama 6 dobroj hrani bili
zapravo u velikoj zabludi.

Knjige nam trebaju pomoi kod spoznaje da je priroda

najvanija kad se radi o prehrani. Ne elim vam uzimati
dragocjeno vrijeme, ali znam da e vas itekako zanimati vijest
da se ve godinama drimo programa kojeg smo dobili od
vlasnika knjiare, uvjereni da nee potrajati dugo te emo
opet biti spremni primiti se posla. ini mi se nevjerojatnim da
tih sokova koje vi preporuujete u svojim knjigama nema na
slobodnom tritu, da se ne mogu kupiti u trgovini, kao to se
kupuje na primjer mlijeko. Kad bismo ljude mogli nagovoriti
da pokuaju, kao to smo to nas dvoje uinili, oni bi upoznali
novi svijet koji lei pred njima. Osjeamo se ve sada deset
godina mlaima.
Svaki put kad me iznova netko pita: "Kako dugo moram
uzimati tu hranu? Kako dugo moram piti te sokove?" imam
osjeaj da je moje zauzimanje za promjene u prehrambenim
navikama uzaludno. Ali kad primam takva pisma, preda
mnom se otvara novo obzorje, i na pamet mi dolaze rijei
Gospodinove: "to ste uinili jednome od najmanje brae,
meni ste uinili".
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Vlasnik knjiare imao je preko sedamdeset godina, ali bio

je snaan, zdrav, pun energije. Suoeni s takvim dokazom
osjetili smo da ovdje nema mjesta nikakvoj sumnji ili
raspravi. On je prije petnaest ili dvadeset godina temeljito
promijenio nain prehrane te ve godinama jede samo sirovu
hranu i pije sokove od povra i voa koje svakog dana
priprema iz svjeih namirnica. I zato ne izgleda stariji od
pedeset ili pedesetipet godina.
Osjeali smo se uistinu blaenima, naputajui knjiaru s
nekoliko knjiga u rukama - te s njegovom opomenom da nas
ne smiju zbuniti proturjena miljenja autora tih knjiga.
96

07

sustav ovisi o vitalnosti svakog pojedinanog ivca, bez

obzira kako neznatnim nam se inio.

esnaesto poglavlje

ivci

Na ivani sustav je neto najvrijednije to posjedujemo.

im popustimo u svojoj samodisciplini, nai ivci plaaju to
istom mjerom. Igraju na sve ili nita. Tijelo ostaje mlado,
vitalno, puno energije i zdravo sve dotle dok se nalazi u
harmoniji sa svim funkcijama ivanog sustava.
Kad te harmonije ponestane, iza ugla vreba na nas starost.
Koliko puta ste imali priliku uti da je netko "ivenjak"?
Uzroci njegova stanja mogu bili duevni i tjelesni. Nedostatak
ivane harmonije kao posljedice uzrujanosti jedan je od
duevnih uzroka. Nedostatak mira, nedostatak spavanja,
neist zrak, sredstva protiv uzrujavanja - sve su to niti
pomou kojih se "ivani zaveljaj" stee do te mjere da ne
slui samome sebi ni bilo kome drugome.
Za vrijeme spavanja ivani sustav puni se poput baterije;
obnavljaju se ivotne snage i pribavlja energija - odatle
potreba za mirom. Zdravlje naeg ivanog sustava ovisi o
tome to jedemo i pijemo. Mi ne smijemo sebi dozvoliti da
uzrujamo i najmanji ivac u naem tijelu; sveukupni ivani

Slikovita predodba znaenja ivanog sustava pomoi e

vam da lake shvatite to nam ivci govore i to ine. Svaki
organ, svaki ud i svaki dio naeg tijela ima tri vana ivana
vrhunca. Jedan se nalazi u arenici ili irisu oka, jedan u
stijenkama debelog crijeva, a jedan u nonim stopalima.
Uzimamo li na primjer lijekove ili natrijev karbonat,
dakle, anorganske tvari, i ako te tvari nisu smjesta odstranjene
iz tijela, one se pohranjuju u organizmu. Sluajno ili ne,
natrijev karbonat trai za sebe gornji dio tijela, podruje
mozga. Ako ga ovjek koristi, prije ili kasnije pojavit e se u
gornjem dijelu njegove arenice ili irisa srebrni polumjesec.
To znai da ga tijelo nije izluilo i daje pohranjen u mozgu.
Naravno da tu injenicu smjesta registriraju ivci dotinog
podruja.
To je samo jedan primjer. Da bi se ta tema temeljito
obradila, trebale bi nam jedna ili dvije knjige takvih primjera.
Kad se u nekom odreenom dijelu debelog crijeva pojavi
neka smetnja, mi znamo u kojem dijelu tijela e se pojaviti
odgovarajui simptom. Tako ivac najdonjeg depa uzlaznog
debelog crijeva odgovara lijezdi u malom mozgu, lijezdi
duevne i tjelesne harmonije. U tom najdonjem depu nalazi
se esto gnijezdo glista. To gnijezdo prouzrouje posustalost
ili upalu tog depa, to se moe lijepo vidjeti na rendgenskoj
snimci. Valja iznova upozoriti na to da se takvo stanje ogleda
u duevnim smetnjama, a esto i u tjelesnim slabostima.
Posljednje se mogu oitovati u napadima padavice. O tim
vidovima bit e govora i ilustracija u poglavlju o zaepljenju.
Drugi
ivci
zavravaju
u
nonim
stopalima.
Svojevremeno sam izradio prikaz nonih stopala - "Prikaz

98
99

terapije koja se temelji na refleksiji nonih stopala" - na

kojemu su naznaeni svi dijelovi tijela kojima se moe pruiti
pomo ili oputenost pritiskom na odreeno mjesto nonog
stopala.
Jedna od mojih sluateljiea koristila se tim prikazom vrlo
uspjeno kad joj je otac, kako je mislila, doivio srani udar.
Pritisnula je odreeno mjesto njegova stopala, koje je prema
spomenutom prikazu bilo povezano sa srcem, ali bez
praktinog uinka. Nakon toga pritisne na odreeno mjesto,
koje je prema tom prikazu povezano s debelim crijevom ispod
srca, i gle, nestalo je plina iz njegova grkljana i njegovih
crijeva, a nestankom plina nestao je i "srani udar". Napeti
ivci bili su razlog suavanja crijevnog depa u kojemu se
mogao skupljati plin, tako da je crijevna napuhlina vrila
velik pritisak na ivce i miie, to je dovodilo do jakog
naprezanja srca. Kad su ivci bili oputeni, plin se mogao
odstraniti, a srce opet normalno raditi.
Glavni ivani centar naeg tijela nalazi se na donjem
dijelu mozga, u vratnom tkivu koje nazivamo vratnom
modinom {medulla oblongata). Odatle se grana po itavom
tijelu. Sastoji se od dva glavna dijela. Jedan dio ini
vegetativni ili autonomni ivani sustav, a drugi dio ini
centralni ivani sustav koji obuhvaa veliki mozak, mali
mozak i lenu modinu sa svim mnogobrojnim granama.
Vegetativni ivani sustav vri uglavnom naputke centara u
mozgu. Utjee na nae disanje, na regulaciju temperature
naeg tijela, na sadraj vode u naem organizmu, na probavne
organe, na raspodjelu krvi u tijelu, na izdrljivost krvnih i
limfnih sudova te na mnoge druge funkcije i radnje.
Centralni ivani sustav je splet ivaca kojeg ine mozak i
lena modina. Odatle se iri itavim tijelom sve do koe.
Osjetite li bol na prstu, ivac daje znak drugom ivcu u lenoj
100

modini. Ovaj posreduje taj znak "motorikom" ivcu lene

modine. Taj ivac stimulira pogoene miie i va prst se
brzo povlai pred poetnim ubodom. Drugi ivac pokree
vae oi, kako biste mogli vidjeti to se dogodilo, dok e neki
drugi ivac dati podraaj mozgu te ete odmah znati to vam
valja poduzeti. Uinite ovaj pokus: Uzmite gutljaj tekuine i
pazite kako se resica na nepcu podie, a dunik zatvara
prilikom otvaranja grkljana (vidi sliku 3.)!
ivci imaju udjela u svakoj ovjekovoj kretnji i poslu.
ivci ukljuuju alarm, ako neto nije u redu s naim
organizmom, bez obzira koliko se to inilo beznaajnim. Ako
smo na primjer premoreni, mi se vraamo kui prilino
razdraljivi. (Pritom ne mislim, usput reeno, na vas ili na
sebe, budui da mi nismo razdraljivi. Kad kaem "mi",
mislim na druge ljude). Razdraljivost nas poput nekakve
zauzlanost uvlai u oblast solarnog pleksusa ili sunanog
spleta (ivanog spleta u trbuhu). Taj splet obino prvi reagira
na vanjske uvjete koji dakako utjeu na nas. Domognemo li se
posvemanje kontrole nad svojim sunanim spletom ivaca,
mi smo daleko odmakli na putu pomlaivanja.
elim vam pokazati sasvim praktinu vjebu pomou koje
moete naslutiti napetost sunanog spleta ivaca:
Pokrenite trbuh vie puta naprijed i natrag. Ispraznite
plua, tako da zatvorenih usta ispustite zrak te istovremeno
uvuete trbuh. Oputajte se nekoliko sekundi, zatim udahnite
duboko i dugo. Ponovite tu vjebu. Uinite to nekoliko puta,
pa i onda kad imate osjeaj da ste ovladali svojim ivcima.
Kad nam glavobolje zadaju muke, to je znak da ivci zovu
na uzbunu, loje opomena da valja poduzeti neto razborito u
svrhu odstranjivanja nereda i uspostavljanja ponovnog reda u
naem organizmu.
101

Uzmemo li na primjer aspirin, mi emo time ogluili nae

ivce i oni nee pozivati na uzbunu. To je isto kao da ste se
zatvorili u kuu i prerezali icu zvona na ulaznim vratima
neposredno prije susjedova dolaska i priopenja da vam je
kua u plamenu.
Sve to poduzimamo glede ublaavanja bolova ogluuje
nae ivce. To ima svoje opravdanje samo u sluaju
trenutanog olakanja, pod pretpostavkom da emo u
meuvremenu poduzeti neto glede odstranjivanja uzroka te
se istovremeno pobrinuti da sredstva za ublaavanje bolova
to prije odstranimo iz naeg tijela. Glavobolja je najee
znak da su otpadne tvari u debelom crijevu dovele do
zaepljenja tog organa, ili da im je pola za rukom zloporaba
njegove gostoljubivosti te su u sebi apsorbirale otrove
debelog crijeva i poslale ih u krvotok.
Prouio sam na tisue i tisue sluajeva raznih glavobolja i
doao do zakljuka da je debelo crijevo uzronik najteu
glavobolja samo zato to ljudi ne znaju ili ne ele znati istinu
daje glavobolja povezana s crijevima.
Zubobolja je drugi znak s kojim nas ivci pozivaju na
uzbunu, na temeljito ienje naeg tijela. Nije u pitanju
odstranjivanje zuba iz usne upljine, zubi su nam potrebni do
kraja ivota, ve je u pitanju odstranjivanje otpadnih tvari
koje truju nae tijelo. Na temelju dugogodinjeg iskustva
vrsto sam uvjeren da svaki ovjek koji doputa vaenje
svojih zuba zbog artritisa, reume ili nekih drugih patnji ukljuujui i apscese - dobiva ono to zasluuje, jer se ne zna
sluiti razumom kojeg mu je Stvoritelj poloio u lubanju. Da
mije vidjeti ovjeka koji je uistinu sretan s umjetnim zubima!
Jedna od najjadnijih ljudskih podrtina koje sam ikada
vidio uzela je uee na mom seminaru u San Francisku. Kad
102

se pojavio u mornarici, bio je snaan, jak i zdrav mladi.

Shodno pravilima medicinske obrade u mornarici, primio je
sve potrebne injekcije i cjepiva. Te injekcije naruile su
njegovo zdravlje, kao to su ga naruile stotinama i tisuama
nesretnih ilava prije njega. Proao je sve mogue klinike,
dok se naposljetku nije zaustavio u San Francisku.
Lijeniki nalaz glasio je da se za njega ne moe nita vie
uiniti, a sve stoje uinjeno samo je pogoralo njegovo stanje.
Stoga su najvii autoriteti nakon temeljitog pregleda
zakljuili: Eto, jedino to bismo mogli uiniti jest da mu
povadimo zube, moda mu to pomogiie. Zubi su bili gotovo
jedini dio njegova tijela koji se jo nije poeo raspadati. Kad
su mu zubi povaeni, vrlo brzo je gotovo posve izgubio
sposobnost govora i jedva je bio u stanju uiniti koji korak.
Koordinacija miia funkcionirala je samo djelomino, to ga
je silno iscrpljivalo i inilo ga nemonim.
Siguran sam da i vi poznajete takve sluajeve. Bolnice
kopnene vojske i mornarice naprosto ne znaju kamo bi s
njima. Prije otprilike desetak godina posjetio me jedan od tih
nesretnika, poslali su ga iz Klinike za veterane. Bio je tako
nervozan i iscrpljen kad je uao u moju ordinaciju da se jedva
dovukao do stolice i sjeo. Prema bolnikim nalazima patio je
od raka, a nakon temeljitih pretraga doao sam do zakljuka
daje rak dobiven od cjepiva u vojsci. Njegovo stanje bilo je
kritino, kritino do te mjere da gaje klinika dodue poslala k
meni, ali je istovremeno javila njegovoj obitelji da poalju
nekoga tko e preuzeti njegovo truplo.
Navrio je tek 28 godina, bio je oito premlad za umiranje,
eznuo je za ivotom. Odmah je izbacio obroke s meko
kuhanom hranom koju su mu propisali na klinici. Poeo je
jesti "zabranjeno" sirovo voe, salatu i povre, ivene
namirnice koje su mu ranije zabranjivali. Pio je svakog dana
103

dvije do tri litre svjeih, sirovih sokova, od toga litru i pol

soka od mrkve.
Tijekom prva tri ili etiri tjedna svakodnevno je bio
podvrgnut ispiranju crijeva, kasnije se to svelo na tri i dva
puta tjedno. Dnevno se izlagao suncu, izleavajui se od
travnja do jeseni na zelenoj travi. Budui da u to vrijeme
nisam ordinirao, zamolio sam lijenika kojemu sam povjerio
brigu o njemu da me svakog dana informira o njegovu
napredovanju. Najesen je bio u stanju posvetiti se svojim
poslovima.

uvjerite u sve to priroda ini za vas. Tek u tom sluaju moete

doprijeti do iskustvene istine. Nastojmo svoje ivce u svako
vrijeme imati pod kontrolom. Na taj nain moi emo
razvijati svoje znanje i samopouzdanje, bez ega nema
pomlaivanja.
I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni
snage koja se krije u vama.

Bilo je to prije desetak godina. Nedavno, prije nekoliko

tjedana, uao je u moju ordinaciju, zdrav i poletan kakav se
samo poeljeti moe, i nije izgledao nimalo stariji od naeg
prvog susreta prije desetak godina. Preda mnom je stajao
mladi ovjek koji eli ivjeti i biti mlad. Odluio je vrsto
promijeniti svoje prehrambene navike i nain ivota u
nastojanju da ostane zdrav, a istovremeno je svoj ivani
sustav uspio uspostaviti na nain koji mu priinja najvee
zadovoljstvo.
vrsto sam uvjeren u to da su cjepiva bilo koje vrste tetna
za ivani sustav. Nema nikakve sumnje da svako cjepivo
uvelike "doprinosi" degeneraciji i prijevremenoj senilnosti.
Nastojim se koristiti zdravim ljudskim razumom kojega
mi je Bog dao da se njime sluim. 1 zato odbacujem 90%
svega to mi se "lijeniki preporuuje", pogotovo kad mi se
to prua besplatno. Sve to sami ne plaamo, plaaju razna
zdravstvena osiguranja ili plaa opina, odnosno aktualna
vlast od poreznih sredstava koje ubiru od svih nas. Uvjeravam
vas da, dugorono gledano, uvijek sami plaamo ceh. Zato ne
prihvaajte nita kao da je samo po sebi razumljivo, pa ni to
to vam ja govorim, ve se na temelju vlastitog iskustva
104

105

Sedamnaesto poglavlje

Miii

Miii i ivci djeluju meusobno uredno povezani i

usklaeni, ako je tijelo zdravo i orno. ivci posreduju impulse
i spasonosne signale, a miii izvravaju radnje sukladno
signalima. Njihova meusobna povezanost tako je uska da se
bilo koja smetnja u funkcioniranju ivaca osjea i u
funkcioniranju miia i obrnuto. Postoje mnoge bolesti iji
uzroci lee u zloporabi miia, ivaca i kostiju.
Najgora zloporaba je zapravo ona koja se svodi na rtve
mode. Mislim sasvim konkretno na noenje cipela s visokim
petama. teta koja nastaje zbog toga tako je zarazna da se
svaki put kad moda diktira noenje cipela s visokim
potpeticama postaje sve izraeniji i vei broj napuknua,
uleknua i ostalih enskih tekoa. Kad se tekoe tek pojave,
uzroci se rijetko trae u stopalima, premda najee potjeu
upravo odatle. Visoke potpetice izbacuju iz prirodnog
poloaja kost po kost, od stopala preko kukova i kraljenice
do podruja mozga. Time se stvara enormi pritisak na ivce,
miie i organe po itavom tijelu.
U svom istraivanju doao sam do zakljuka da se noga
nalazi u prirodnom poloaju kad se stopalo nalazi najblie
106

samom tlu, kao za vrijeme hodanja bosih nogu. Peta neke

cipele ne bi smjela biti deblja od 12 milimetara. Na temelju
vlastitog iskustva, ali i iskustva na tisue i tisue drugih ljudi,
sandale su najzdravija i najpraktinija obua. Noge diu,
njima je potrebno to vie slobodnog i neometanog pristupa
zraku, u protivnom e otrovi zadrati u nogama snagu koja
pokree donje ekstremitete. To moe dovesti do platfusa ili
ravnih stopala, nonih gljivica i jakog znojenja nogu.
Ranije sam imao velikih problema s navedenim
potekoama, ali otkako nosim sandale nemam vie nikakvih
problema s nogama, niti osjeam hladnou u nogama. Mnoge
potekoe ivaca i miia, do kojih dolazi uslijed loe
prehrane, mogu ovjeka s vremenom uiniti bogaljem,
ukoliko se na vrijeme ne odstrane.
Nisam li svojevremeno znanstveno dokazao da djeja
paraliza moe biti izazvana pogrenim prehrambenim
navikama majke i djeteta. injenica da se ostatak svijeta na tu
vrstu znanosti ne obazire, nimalo me nije obeshrabrivala. Na
svoje veliko zadovoljstvo domogao sam se istine to u biti
znai uspjeh a to neuspjeh. Ni ja ni moja obitelj ne
prihvaamo nikakve kompromise u ivotu. Stoga nastavljam
sa svojim znanstvenim istraivanjima iz dana u dan, ne bih li
otkrio sve to mogu otkriti i to nam pomae da postanemo
mlai.
Vrlo rano doao sam do spoznaje da nisu svi ljudi zreli za
prirodnu hranu i prirodni nain ivljenja. Ljudi biraju svoju
hranu, svoj uitak i svoje provode shodno svojoj samosvijesti.
Ljudi ija samosvijest naginje tjelesnosti i materijalnosti
povode se nagonom mase ili krda. Sve to je neuobiajeno,
sve to lei s one strane njihova razuma i njihove moi
rasuivanja, njima se ini uasom, neim idiotskim ili
pomahnitalim - ne obaziru se na nikakve dokaze koji bi
njihovom poimanju mogli proturjeiti.
107

Kad se ovjek domogne vieg nivoa samosvijesti, bilo

sluajno bilo planski, potrebna mu je hrana s mnogo vie
hranjivih tvari nego to ih ima mrtva, kuhana i preraena,
puna koncentriranog kroba i bjelanevine.
Radujem se oduevljenju i procjeni svih ljudi koji su
svratili do mene da me osobno upoznaju s postignutim
uspjesima zahvaljujui primjeni mog uenja. Ovdje elim
javno objaviti pismo jedne majke koju izvanredno cijenim.
Evo kako glasi:
Derek .se razbolio u sijenju potkraj druge godine ivota,
bio je posve paraliziran i slijep... Lijenici su digli ruke od
njega i govorili da ne mogu nita uiniti... Miino tkivo
njegovih oiju bilo je razoreno... Govorili su da oi lie na
prazne koljke i ne postoji nikakva nada da bi se djetetu
mogao povratiti vid. ula sam da je sok od mrkve dobar za
oi... Hvala Bogu, Dereku se oko Boia vratio vid, svi su se
tome udili, i sada preporuujem sok od mrkve svakome tko je
obolio na oima... Osim toga, s velikim zadovoljstvom vam
mogu priopiti da Derek trkara naokolo i da je gotovo posve
zdrav.
Od jednog lijenika u Kaliforniji primio sam pismo iz
kojega navodim samo nekoliko reenica:
Zahvaljujui sokovima preuzeo sam stvar u svoje ruke, to
bi bez njihove pomoi bilo nezamislivo. Ti se sokovi silno
doimlju paralize najgore vrste...
U sluaju da mi opet postavite pitanje "Zato to ne zna
svatko od nas?" morat u ponoviti da ljudi na naem stupnju
samosvijesti naginju prividnome, spremni su uzeti neto to
108

im donosi trenutno olakanje, a sve drugo preputaju

budunosti. Ljudi nemaju dovoljno irok vidokrug da bi
mogli najprije sagledati uzroke, a potom ih odstraniti pomou
temeljite promjene svog naina ivota.
Miii upijaju u sebe jako puno mokrane kiseline.
Mokrana kiselina je sporedni ili konani proizvod probave i
rastvaranja molekula bjelanevina. Ako ovjek jede meso,
ono se u procesu probave rastvara u molekule masnoe i
aminokiselina iz kojih je sastavljeno. Taj postupak dovodi do
stvaranja velikih koliina mokrane kiseline.
Ta bi se kiselina prirodnim nainom trebala izluiti
pomou bubrega. Mautim, miii je preuzimaju na sebe prije
negoli je izluena. Preuzimaju je u sve veim koliinama,
tako da dolazi do prezasienosti tom kiselinom i do njenog
kristaliziranju.
U postupku kristaliziran ja stvaraju se mikroskopski sitni,
otri kristali koji se zadravaju u miiima. Kad se miii
pokrenu, li kristalii nadiru u oblinje ivce - i pozivaju na
uzbunu zbog nadolazeih problema. Pojavljuju se prve
potekoe pod raznim nazivima. Jedna od njih je reuma,
druga neuritis, trea iijas. U tome nema ama ba nieg
misterioznog. To je naprosto uzrono-posljednino pravilo
koje sada dobiva na svojoj vrijednosti.
Tijekom godina izvrio sam na tisue i tisue analiza urina
kod mukaraca, ena i djece. Doao sam do zakljuka da bi se
kod ljudi koji jedu meso trebalo normalno izluiti
davedesetipet grama mokrane kiseline u litri urina. To znai
da ti ljudi zadravaju u svom tijelu od sedam do dvanaest puta
toliko mokrane kiseline. Veina od njih ve pati od jakih
bolova koje izazivaju sitni kristali mokrane kiseline kad
dopru u ahure ivaca. Kod mnogih se potekoe javljaju tek
sada.
109

Nije bilo nikakvo iznenaenje pronai mnoge i premnoge

znakove u urinu ili stolici tih mukaraca, ena i djece koji su
upuivali na prijevremeno starenje. Tupi bolovi miinog
tkiva doprinose tome da se na glatkoj koi stvarju bore koje se
vrlo brzo razviju u starake crte.
Najinteresantniji dio tih studija i istraivanja bila je
spoznaja da se vrijednost mokrane kiseline kod redovnih
analiza svakog mjeseca malo-pomalo, ali sigurno poveavala,
zato to su ljudi jednu au vrue vode sa sokom limuna popili
ujutro odmah poslije ustajanja, a drugu naveer prije
spavanja. Sa svojih jelovnika izbacili su sve koncentrirane
bjelanevine, a prije svega meso. Pili su od pola litre do jedne
litre soka od mrkve, repe i krastavaca, dnevno svjee
pripremljenog. Naravno da su izbjegavali svaku hranu koja je
u sebi sadravala krob. Tako je prirodnim nainom dolo do
oitog poboljanja i do postupnog nestanka svih bolova i
potekoa.
Vie
od
etrdeset
godina
eksperimentirao
sam sa svim moguim
strojevima i aparatima za
pripremanje
sokova.
Naime, brzo sam doao do
zakljuka da nije dovoljno
samo iscijediti sok iz voa
ili povra, kao to je to
sluaj
kod
veine
dananjih sokovnika, koji
to ine vrcanjem uslijed
Champion-sokovnik.
velike brzine. Tek kad sam
poeo pripremati sokove pomou hidrauline pree, imao
sam uistinu dobre i trajne rezultate. Vrlo poeljan je
Champion-sokovnik.
110

Kod sebe imam itavu gomilu analiza urina koje su

uraene tijekom proteklih dvadeset godina i koje na sva
pitanja i sumnje jasno odgovaraju daje spomenuta metoda s
preanjem jedini put na kojem se mogu postii
zadovoljavajui i trajni rezultati. Champion-sokovnik je
dobro zamiljen stroj koji stanice rastvara te oslobaa atome i
molekule minerala, kao i kemijske elemente i vitamine.
Povre usitnjuje u jednu finu kau. Ta kaa se hidrauliki
prea, na taj nain se dobiva velika koliina soka koji sadri u
sebi encime i vitamine.
Po mom miljenju radi se zaista o dobrom stroju,
savrenom sokovniku. Naime, ako pripremanje soka nije
savreno, sokovi su manje vrijedni i ovjek ne moe oekivati
postizanje onakvih rezultata kakve sam postizao za vrijeme
svojih istraivanja.
Ljudi esto misle kako e s ispijanjem sokova
iznenaujue brzo nestati svi bolovi. Ako se vae zdravstveno
Stanje poboljava, nestat e s vremenom naboranost koe, a
pojavit e se znakovi koji govore da ste na sigurnom putu
pomlaivanja.
Za razliku od analiza urina koje sam spominjao, neke
analize pravljene kod ljudi koji su godinama jeli iskljuivo
sirovo povre ili pili sokove od povra sadravale su
normalne, prosjene koliine mokrane kiseline u litri urina.
Ako ovjek prestane jesti meso, stvaranje mokrane kiseline
je normalno, i ona se lako izluuje pomou bubrega.
U svom ivotu nisam sreo ovjeka koji bi se godinama
hranio jedino sirovom hranom i svjeim sokovima, a da bi
patio od bilo koje reumatske tegobe. Pretjerano konzumiranje
masti, ponajvie u obliku peenih ili u masnoi kuhanih
ivenih namirnica, ima vrlo tetno i degenerativno
djelovanje na tijelo i njegovu pokretljivost.
Ill

Musti stvaraju nau najvrijedniju rezervu energije, ba kao

to baterije u automobilu sadre elemente koji omoguuju
pohranjivanje elektrine struje potrebne za pokretanje
motora. Prirodne masti sadrane su u malim koliinama
gotovo u svakom povru, pa ak u salati, i vou, ali te se
koliine kuhanjem upropatavaju i razaraju. Avokado i
maslina sadre najbolju mast koju tijelo moe primijeniti.
Da bismo sauvali miie mlade i elastine, moramo ih
hraniti prirodnim ivenim namirnicama koje sadre ive,
ivotonosne organske hranjive tvari. Te hranjive tvari nalaze
se u salati, povru i vou, i to u prilino velikim koliinama.
One se vrlo lako probavljaju.
Miljenje da se miii jaaju dizanjem utega je unutar
odreenih granica ispravno, ali samo pod uvjetom da imamo
dobar program vjebanja, program koji itavo tijelo ini
elastinim. Naime, koncentriramo li se samo na snanu
muskulaturu ruku, grudi i nogu, brzo emo ustanoviti da
miii na taj nain ne postiu harmoniju s ostalim dijelovima
tijela. Za jaanje miia nisu vane samo tjelesne vjebe, ve
prije svega hrana i mir.
Kod jaanja miia vrlo je vano i pravilno disanje, budui
da tjelesno vjebanje proizvodi mnogo ugljinog dioksida.
Taj se plin izluuje uglavnom preko plua i tei je od zraka.
Kao to sam ve ranije spomenuo, duboko udisanje moe
biti vie tetno negoli korisno, ako prethodno ne istisnemo iz
plua sav teak zrak. Kad god treniramo, morali bismo prije
treninga izvriti vjebe disanja koje e omoguiti naim
pluima da primaju zrak u svoja najdublja podruja.
Nadam se da vam je sada posve jasno od kolike vanosti je
njega miia u nastojanju da pronaete najbolji put
pomlaivanja.

112

Osamnaesto poglavlje

Oi

Promatrate li oi ljudi s kojima razgovarate, vidjet ete da

su oi doista ogledalo due.
Vidjet ete oi koje su uvijek mlade, bez obzira na
ovjekovu starost, ali i oi koje su prerano ostarjele. Vidjet
ete oi koje su asne, uspravne i prijateljske, ali i oi koje su
lukave, pronicave i sumnjive. Vidjet ete oi koje su
zadivljene, sanjive, odlutale, ali i oi koje su sigurne, odlune
i pouzdane. Vidjet ete oi koje su sretne i radosne, ali i oi
koje su turobne, mrzovoljne i ukoene.
to se vas tie - prouavajte svoje oi. Jedna od najteih
stvari u ivotu jest izraavanje pozitivnog duha kroz
negativnu osobnost. Oi izraavaju osobnost. Svaki imalo
inteligentniji ovjek moe prepoznati je li vaa osobnost
negativna, zagleda li se u vae oi.
Ako je vaa osobnost sluajno ili planski pozitivna, u
vaim oima zrcali se magnetska sila vae due. Da bi dua
bila to mlaa, potreban joj je itav niz darova ili nadarenosti
koje su vidljive u oima. Svi mi posjedujemo dragocjene
talente, ali mnogi ljudi potiskuju ih tako dugo dok se
113

pozitivnu, radosna, poletna i pouzdana osobnost ne pretvori u

negativnu, posve zatvorenu. Stoga nije nikakvo udo to
izgledaju mnogo stariji od svojih godina ivota.
Ako je vaa osobnost negativna, znai da nemate
povjerenja u Boga i sebe samoga. Vi ste po roenju dobri kao i
svaki drugi ovjek. Ako ste na tu injenicu zaboravili - u to
nipoto niste sumnjali dok ste bili dijete - znai da svoj ivot
niste u dovoljnoj mjeri uzeli u svoje ruke, te umjesto da vi
upravljate ivotom, ivot upravlja vama.
To se moe vrlo jasno vidjeti u oima svakog ovjeka. Ako
je naa osobnost pozitivna, onda smo mi ti koji upravljanu)
svojim ivotom. To ne znai da emo postii sve to nam se
prohtije. Moglo bi to biti najgore to nam se moe dogoditi.
Upravljati svojim ivotom znai nauiti kako se valja
ophoditi s ljudima koji nas okruuju, imajui stalno na umu
meusobno potovanje. Mi moramo nauiti da je ovjeku
mogue ostvariti vee blagostanje samo ako na najbolji nain
ini to to mu valja initi, stoje njegova zadaa.
Svi ti odnosi i naini suivota s drugim ljudima zrcale se u
naim oima: na nain ivota i nae ostvarivanje takozvanih
zadaa moe se proitati iz zrcaljenja due u oima.
Poznavao sam ovjeka kojemu je novac bio bog. Naravno
da to nije htio priznati. Naao bi se ak silno uvrijeen, kad bi
mu se to dalo do znanja. On je to nazivao "dobrim poslom",
"brigom za opstanak", "tedljivou", a imao je i niz drugih
izraza za to. No, njegovo zdravlje se iznenada pogoralo i bio
je primoran na mirovanje. Njegove oi bile su bistre. Bio je
izvanredno pedantan, njegova iskrenost bila je izvan svake
sumnje.
S tim ovjekom sprijateljio se jedan lijenik kojega sam
vrlo dobro poznavao. Uspjelo mu je nagovoriti ga na
uzimanje sirove hrane i za dvanaest ili petnaest mjeseci
ovjek je opet mogao stati na vlastite noge. Jednog dana
114

sretne taj ovjek nekog drugog poslovnog ovjeka i njih

dvojica se brzo sprijatelji.se. Sada su obojica jeli sirovu hranu i
svakodnevno pili svjee sokove. Njegov novi prijatelj bio je
glede pohlepe za novcem ista suprotnost. Nikad ga novac
nije zabrinjavao, bio je dareljiv sa svojim slobodnim
vremenom, svojim novcem i svojim imetkom, jer je bio
ispunjen osjeajem kako je lijepo pomagati drugima.
Prijateljevanje s oporavljenim pohlepnikom za novcem toliko
je djelovalo na njega da se njegova osobnost posve
promijenila.
Prirodna prehrana vratila mu je zdravlje i pomladila
njegovo tijelo, a oi su poprimile takav magnetski sjaj da se
odjednom proljepao u svoj svojoj osobnosti.
Njegov najvei problem sastojao se u injenici daje bio
neenja te se gotovo svaka ena koju je upoznao zaljubila u
njega. Znao je da se nalazi na viem stupnju duhovnosti,
budui da je sada ivot bolje razumio i bio je u stanju
oblikovati svoj ivot. Za razliku od njega, njegove
oboavateljice ivjele su u stanju ope frustracije i
dozvoljavale ivotu da upravlja njima. U njihovim oima to
se tako jasno vidjelo kao to se vidi nos na njihovom licu.
Naravno da nije nikakva pogreka biti u nekoga
zaljubljen. Problemi nastaju tek onda kad zaljubljenost
prijee u sebinost koja zlorabi vrijednost istinskog
prijateljstva i prelazi u strast za posjedovanjem.
Kod ljudi na viim stupnjevima svijesti strast za
posjedovanjem nema pristupa. Tu vrijede posve suprotna
naela. Najvia srea sastoji se u tome to moemo s nekim
drugim podijeliti univerzalnu ljubav u posvemanjem i
postojanom razumijevanju koje ne poznaje nikakve granice i
nikakvo sputavanje. Ta ljubav obuhvaa sva iva bia.
to vie ljubimo svoje blinje, to vea je naa sposobnost
nesebinog pruanja ljubavi ostalim ljudima. A vai i
115

obrnuto, to vie ljubimo sve ljude na svijetu, to vea je naa

ljubav prema blinjemu.
U toj univerzalnoj ljubavi nema nieg tjelesnog. To je
ljubav koju je Bog u svom beskrajnom milosru poloio u
svako ivo bie.
Poznavao sam veoma ljupku gospou ija prirodna
sposobnost usreivanja blinjih bi zacijelo bila izvanredna da
nije - ah, to presudno da nije - bila proeta ljubomorom.
Njezin suprug bio je dobar, poten, susretljiv i povjerljiv
voditelj unosnog poduzea u usponu. Daje bio u stanju itati
iz njezinih oiju prije negoli ga je zaslijepila svojom
ljubavlju, zasigurno ne bi poinio tu pogreku daje uzme za
enu.
Nakon dvije godine njezina ljubomora uini od nje
nepodnoljivu, negativnu osobu. On je prodao svoje
poduzee, napustio svoju suprugu i odselio se na drugi kraj
svijeta. Ta rastava, za koju je naravno bila sama odgovorna,
nije ju dovela do spoznaje o pravom stanju stvari, ve se
zatvorila u sebe. Njene misli lutale su u kaosu ljubomore i
bjesomunih stanja. Njene oi, koje su mogle biti savreno
lijepe, odagnale bi svakog ovjeka koji joj je htio postati
prijateljem.
Bila je to zaista jadna predstava jedne savreno lijepe due
koja je sebe degenerirala u angrizavu i turobnu osobnost
samo zato to nije imala razumijevanja i spremnosti za
zajedniki ivot.
Naui se upravljati ivotom tako da tvoja dua sjaji
zrakama ivota u tvojim oima i pokai svijetu da eli biti
mlad.

Devetnaesto poglavlje

lijezde

Prosjeni ovjek razumije se u lijezde ovjejeg tijela

kao to se u rasplinja auta razumije Eskim koji u svom ivotu
nije vidio nijedan automobil. To imamo zahvaliti prije svega
pogrenom sustavu obrazovanja. Malo je ljudi koji znaju gdje
se koja lijezda nalazi, a jo manje onih koji bi neto vie znali
o funkcioniranju lijezda.
U nastojanju da postanemo mlai moramo stei neka
osnovna znanja, prije svega znanja o tim ivotno presudnim
malim organima. Bez tog znanja za prosjenog ovjeka je
najjednostavnija stvar na svijetu operacija, koja ne samo da
nije nuno potrebna, ve mu u ovozemaljskom ivotu
uskrauje svaku ansu da postane mlaim. Ako nam lijezde
nisu zdrave i mlade, ne moemo se ni mi nadati
pomlaivanju.
U naem tijelu nalaze se mnoge lijezde koje se mogu
podijeliti na dvije kategorije. Jednoj kategoriji pripadaju
lijezde koje su svojevrsni laboratoriji. Te lijezde mijenjaju
tvari, pretvarajui ih u neto novo i posve razliito. Ostale
lijezde iz te kategodije rade kao fdteri za tvari koje
117

116

proputaju kroz sebe. Toj skupini pripadaju jetra, bubrezi,

suzne lijezde i dr. Zasebnoj skupini pripadaju lijezde koje
su svojevrsni proizvodni pogoni. Poznatije su kao lijezde s
unutarnjim izluivanjem ili kao endokrine lijezde. Te
lijezde proizvode tvari kao to su hormoni, premda nije
poznato odakle im materijal za to. Hormone i ostale
proizvode alju izravno u krv.
Postoji osam izrazito vanih endokrinih lijezda:
Epifiza (nalazi se u stranjem dijelu meumozga)
Timus (prsna lijezda)
Hipofiza (modani privjesak)
titnjaa (titna lijezda)
Guteraa (pankreas ili trbuna slinovnica)
Nadbubrena lijezda
Paratiroidne lijezde (etiri male lijezde smjetene iza
titnjae)
Spolne lijezde
Izradio sam crte koji prikazuje lijezde u naem tijelu.
Na izradi tog crtea radio sam mnogo godina.
Slika pokazuje i opisuje sve vane lijezde tijela,
ukljuujui i spolne lijezde. Jasno se vidi viestruki odnos
izmeu pojedinih lijezda. Vidi se kako svaka lijezda
sudjeluje u funkcioniranju drugih lijezda. Slika ne pokazuje
samo kemisjke i mineralne tvari iz kojih su lijezde
sastavljene, ve se moe jasno uoiti izmjenino djelovanje
tih tvari i ostalih lijezda. Jasno se vidi koje tvari su potrebne
za prehranjivanje lijezda, a koje tvari mogu svakoj lijezdi
biti od pomoi za najefikasnije djelovanje. Slika se duboko
doima svakog promatraa i ostavlja u njemu znanje o tome
gdje se koja lijezda nalazi.
118

119

Ne moe se govoriti da su neke lijezde manje vane ili

vanije od drugih. Kad je bilo koja lijezda na bilo kojem
mjestu poremeena, time je izravno ili neizravno pogoena
svaka druga lijezda u tijelu.
Nije ba lako imati tu injenicu stalno na pameti. Doe li
do poremeaja u funkcioniranju neke lijezde te elimo to
izolirano odstraniti, ne primijenjujui primjereno ljekovito
sredstvo za druge lijezde, moemo izazvati itav niz reakcija
koje e prije ili kasnije nakoditi itavom organizmu. Iz
iskustva znam da je samo u najgorim poremeajima
Opravdano ograniiti se na jednu ili dvije odreene lijezde,
ne obraajui istovremno pozornost ostalim lijezdama. Kad
prouimo razliite lijezde, bit e nam bjelodani razlozi zato
se moramo vrlo odgovorno odnositi prema svim lijezdama.

Epifiza
Epifiza zahvaa aktivno u podruja ovjekova "vieg" ili
duhovnog (spiritualnog) JA. Ta lijezda obino u suradnji s
modanim privjeskom ili hipofizom sudjeluje u funkcio
niranju mozga: pamenje, mo rasuivanja, razboritost,
promiljenost, opaanje, ljubav, potovanje itd. Te funkcije
pokreu se du kanala i pomou epifize pretvaraju u vibraciju
na slian nain kao u zvuniku vaeg radija, samo milijun i
milijun puta bre.
Aktivnost epifize ovisi o duhovnom nivou na kojem
ovjek ivi. Ako ivi najednom viem duhovnom nivou, te
vibracije imaju jai utjecaj na osjeaje. Ako ivi na niem,
materijalnom, surovom, tjelesnom nivou, njegovi osjeaji ne
razlikuju se nimalo od ivotinjskih.
Jednom sam uinio zanimljiv eksperiment s jednim od tih
"kanala". Moj prijatelj znanstvenik razvio je vrlo osjetljiv
120

elektrini mjerni aparat koji je mogao registrirati vibracije

ivotinja i visokoobrazovanog, spiritualnog ovjeka. Uzeo
sam "upravlja" u svoje ruke, dok je on nastavio prkati po
mjernim skalama.
Tvrdio je da ovjek koji taj "upravlja" uzme u svoje ruke
moe registrirati samo prirodne vibracije u dosluhu
samosvijesti koja ga u tim trenucima proima. Rekoh mu da
svaki onaj tko ima vlast i kontrolu nad samim sobom moe
svoje vibracije po elji poveati ili smanjiti. Bio je posve
suprotnog miljenja. A evo to kae eksperiment.
Gotovo itav sat vremena pustio sam da kazaljka skakue
po svim skalama. Vlastitom voljom naredio sam epifizi da
vibrira po mojoj elji. I poelo je. Posve oputen i pomiren sa
svijetom, u stanju ekstaze, sjeo sam na malenu stolicu.
Nekoliko sekundi imao sam pred oima ivot Isusa Krista i
pokuao u mislima nasljedovati njegovu udesnu ljubav
prema svakom ivom biu. Osjeao sam se uistinu
preobraenim i dao sam svom prijatelju znak da snimi moje
vibracije. Moete zamisliti njegovu zgranutost i
zaprepatenje kad je vidio kako se kazaljka na njegovom
aparatu popela do gornje granice!
Spustivi se nekoliko minuta kasnije "opet na zemlju",
poeo sam razmiljati o svojim francuskim ovarskim psima i
njihovu podmlatku kojeg su mi prije nekoliko dana poka/ali.
Na moj znak prijatelj je opet snimio vibracije, ali kazaljka se
sada spustila dvije treine skale nie - na podruje
ivotinjskih vibracija.
Nekoliko minuta kasnije opet sam se koncentrirao u
mislima i zamiljao sebe kako stojim u nekoj velikoj hali
prepunoj gledatelja koji promatraju boksae u ringu.
Prepustivi se emocijama mase u hali, dao sam znak prijatelju
da snimi vibracije - i gle, kazaljka se spustila do samog dna.
121

Taj eksperiment me neobino obradovao, dokazavi mi

jasno i nedvosmisleno da sam u stanju ovladavati svojom
epifizom, te shodno tome upravljati svojim ivotom. Moj
prijatelj je dakako jo uvijek zbunjen rezultatom i, koliko mi
je poznato, jo uvijek mu ne ide u glavu kako je to mogue.

Utjecaj lijezda na organizam

Da me je pitao, odgovorio bih mu kako se to dogaa: ja ne

puim, ne pijem ni alkohol ni limunadu, ne jedem meso,
itarice, namirnice sa krobom i eerom, te ne doputam da
mi u svijest dopre bilo koja, pa i najmanja, negativna misao.
To je zaista vrlo jednostavno. Ali vie o tome kasnije.

Hipofiza
Slijedea lijezda koju elimo upoznati jest hipofiza. Ona
se brine o ravnotei sveukupnog sustava lijezda u tijelu. Da
nema nikakvog drugog razloga, bilo bi to dovoljno da svoj
apetit obuzdamo te da ga na najbolji mogui nain
dokolujemo. To nas vodi na put pomlaivanja.
Prednji dio te lijezde bavi se rastom i razmnoavanjem
tijela. Jedan od hormona to ga proizvodi ta lijezda upravlja
spolnim lijezdama. Stranji dio bavi se koordinacijom
miia, tlakom krvotoka i pigmentacijom koe. Hipofiza ima
nadalje prevladavajui utjecaj na djelovanje bubrega. Ona
odreuje koliinu vode u njima. Sredinji dio hipofize ima
usporavajui utjecaj na bubrege.
Kako vidimo, obje funkcije istog organa ili iste lijezde
reguliraju razliiti organi drugih lijezda. Nije teko zakljuiti
da bi poremeaj hipofize mogao dovesti do pretjeranog ili
nedovoljnog izluivanja urina
Znamo da molekule kroba, itarica i proizvoda od brana
mogu biti odgovorne za brojne smetnje hipofize koje tetno
122

(Slika 9.)

123

djeluju na fukcioniranje bubrega. U to sam se imao priliku

uvjeriti osobito kod djece koja mokre u krevet. Kad su iz
prehrane bile odstranjene sve itarice, kruh i namirnice sa
krobom, te se djeci davala sirova hrana umjesto mlijeka,
mokrenje u krevetu bi prestalo. To nije nikakav sluaj, budui
da se potekoe koje s kontrolom mokrenja imaju brojni
odrasli najee svode na pretjerano uzimanje hrane koja
sadri u sebi velike koliine kroba.
Piavilna prehrana i njega svih stanica naeg tijela jaa
sveukupni sustav lijezda, doprinosi tome da lijezde bolje
funkcioniraju, bez ikakvog dodavanja umjetnih vitamina i
hormona. Samo ukoliko nam lijezde besprijekorno
funkcioniraju, mi smo stvarno na dobrom putu da postanemo
mladi.

titnjaa
titnjaa je lijezda prema kojoj se veina ljudi odnosi s
velikim strahopotovanjem, budui daje stvaranje gue jedan
od velikih problema koji nastaje uslijed poremeaja u
funkcioniranju te lijezde. Naravno da ljudi ne bi trebati
strahovati od te bolesti, ako se ispravno hrane.
titnjaa ima prevladavajui utjecaj na sve kemijske
postupke koji se odvijaju u tijelu. Jedna od tvari koju
proizvodi ta lijezda jest hormon koji se zove tiroksin.
Sastojcima koje titnjaa primjenjuje za stvaranje tog
hormona pripada bjelanevina poznata pod nazivom kazein.
Tijelo proizvodi vlastiti kazein iz atoma koji su sadrani u
naoj hrani na isti nain kao to krava iz stone hrane
proizvodi kazein u svom mlijeku.
124

Kazein je najvaniji sastojak mlijeka, ali kad ljudi piju

kravlje mlijeko, bez obzira na svoju starost, kazein se ni pod
kojim uvjetima ne moe temeljito probaviti. To je razlog zato
uzimanje mlijeka ne samo da u tijelu proizvoidi velike
koliine sluzi, ve uvijek iznova remeti i nanosi tetu
mn kc i on i ra nj u tit nj ae.
Kazein u kravljem mlijeku triput je koncentriraniji nego u
majinom mlijeku. Kad se kravlje mlijeko pasterizira ili kuha,
ka/e in se mijenja i postaje jo opasnijim nego to je bio u
sirovom stanju. Pasterizacija mlijeka uvedena je u SAD-u, u
jednoj istonoj dravi, gdje su mljekare zaposlile posebnog
lijenika da se bavi pripremom i uvoenjem tog postupka u
proizvodnji mlijeka. Naime, pasterizirano mlijeko se djede
kvari i zato se moe prodavati po viim cijenama.
Tvrdnja da mlijeko sprjeava irenje malteke groznice
potpuno je pogrena. Ja sam u svom vlastitom laboratoriju
doao do zakljuka da se bakterije malteke groznice u
pasteriziranom mlijeku mnogo bre i jednostavnije
razmnoavaju nego u sirovom mlijeku. Ako vas to zanima,
proitajte to sam na temu mlijeka napisao u svojoj knjizi
"Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" i
zamislite se nad bezbrojnim smrtnim sluajevima u San
Francisku, Kaliforniji i Montrealu u Kanadi do kojih je dolo
zahvaljujui prevelikom uivanju pasteriziranog mlijeka."
1

U Njemakoj je malteka groznica vrlo rijetka pojava, zato nije

mogla biti opravdanim razlogom za pasterizaciju. Glavni razlog za
pasterizaciju svodio se u Europi na prevladavajue miljenje da
kravlje mlijeko sadri bakterije tubcrkolozc koje se pasterizacijom
unitavaju.
Vidi takoer spis "Mlijeko - izvor zdravlja ili bolesti?" dr.
Friedricha Dorschnera. Autor vrlo zorno prikazuje europski
razvitak pasteriziranja mlijeka i dananju situaciju.

125

Moja vlastita istraivanja uvjerila su me u to da naa

mlade pije ogromne koliine mlijeka, stoje najbolje jamstvo
smetnji na titnjai i drugim lijezdama u poznijim godinama.
Svjei, sirovi sokovi mnogo su zdraviji i hranjiviji od kravljeg
mlijeka. Izbjegavajui korisne i hranjive prehrambene
proizvode - kao to su na primjer sirove ivene namirnice i
svjei sokovi - mi ne samo da slabimo otpornost lijezda
prema bolestima i smetnjama, ve im onemoguujemo
stvaranje veeg broja znatno boljih hormona. Uinite li to, vi
ete itav organizam uiniti zdravijim i sposobnijim.
Ako titnjaa nije u stanju proizvoditi tiroksin bez
vlastitog habanja. mogu nastupiti brojne smetnje. U te
smetnje ubrajamo raspad miinog tkiva, ivanu
ra/draenost, oteenja zubiju i miia, smetnje u spolnim
organima, zadebljanje i naboranost koe, suhu i slabanu kosu
- da nabrojimo samo neke. Svim nabrojenim i drugim
smetnjama upravlja titnjaa sa svojim hormonima.
U nastojanju da postanemo mlai, izbjegavajmo sloga bilo
kakve umjetne ili ivotinjske hormone, osim u krajnje nunim
sluajevima, kad ih uzimamo kao posljednju slamku spasa.
Najbolji i najdjelotvorniji hormoni koje moemo dobiti jesu
hormoni naih vlastitih lijezda, proizvedeni od probranih i
svjeih ivenih namirnica. Loa prehrana moe imati mnogo
ozbiljnije posljedice nego to su prolazne smetnje. Moe
uroditi stvaranjem gue, a moe dovesti i do poremeaja
kakvi su patuljasti rast, pretilost i gigantizam (abnormalno
veliki rast), kretenizam ili idiotizam i mnogi drugi.
Mnogi od tih poremeaja mogu naravno biti posljedica
mehanikih smetnji pogoenih dijelova tijela, te se neki od
njih mogu poboljati kiropraktikim korekturama. Lijekovi
mogu neke tegobe ublaiti, ali uvijek na raun budueg
oteenja pogoenog ili nekog drugog dijela ovjejeg tijela.
Nasuprot tome, imao sam priliku vidjeti znaajne uspjehe koji
126

Isu postignuti primjenom dobrog programa ienja i

uzimanjem obroka od probrane sirove hrane, nadopunjene
obilnim koliinama ispravno pripremljenih sirovih sokova.
Ako ti sokovi nisu brino i temeljilo pripremljeni, njima
nedostaju upravo one tvari koje su nuno potrebne za obnovu
zdravlja. U tom sluaju treba dugo ekati na prieljkivane
rezultate. Maulim. nikad nisam doivio da sokovi ne bi bili
korisni ako su bili svjei - a ne iz limenki - pripremljeni
pomou pravog sokovnika.
Sjeam se trinaestogodinjeg sina jednog seljaka u New
Jerseyu. Kad sam ga prvi put sreo bio je malac tipini kreten.
Glava mu je bila prevelika, kosa puput suhe slame, imao je
tijelo petogodinjeg djeteta koje nije bilo sposobno iz svojih
nacerenih usta ispusti nita drugo do nekog nerazumljivog
blejanja.
Hranio se uglavnom mlijekom i namirnicama koje su
obilovale krobom. Uobiajena hrana bila je smjesta
zamijenjena sirovim povrem, salatama i voem, a svakog
dana pio je koliko je najvie mogao samo svjee sirove
sokove. Nakon tri godine, kad mu je bilo esnaest, njegovo je
tijelo primjetno naraslo i njegov stas bio je daleko normalniji.
Njegovo lice poprimilo je izraz inteligentnosti, njegova kosa
bila je posve prirodna i bujna, i bio je u stanju razgovarati kao
i svi oslali lanovi obitelji.
Drugi sluaj odnosi se na 24 godine staru djevojku u
Kaliforniji. Do etrnaeste godine bila je oigledno normalna u
svakom pogledu. A onda je gotovo preko noi njezino tijelo
poelo venuti, izgubila je sposobnost razgovjetnog govora.
Njezin govor mogli su donekle razumjeti samo najblii
lanovi obitelji. Kosa joj se podigla i postala otra poput
ekinja, a svakim je pokretom davala jasnu naznaku
retardiranosti.
127

Njezino stanje nije odgovaralo nijednoj "ortodoksnoj"

dijagnozi, zato se njezina obitelj naposljetku obratila
specijalistima koji lijee prirodnim metodama, u nadi da
barem malo pomognu jadnoj djevojci. Podvrgnuta je
klistiranju i ispiranju crijeva. Godinama je ivjela od kroba,
mlijeka i konzervirane hrane, te se vrlo teko privikavala na
svjee voe i povre, a naravno i na svjee sokove koje je
svaki dan pila u velikim koliinama. Sokovi su kod nje doma
bili pripremani pomou sokovnika, kako bi sauvali to bolju
kvalitetu i istou. Odmah se na njoj moglo uoiti znatno
poboljanje, a nakon nekoliko mjeseci mogla je posve
razgovjetrto razgovarati.
Posljednji put vidio sam tu djevojku dvije ili tri godine
nakon temeljite promjene u uzimanju hrane. Ne samo daje
bila posve normalna, ve je nastavila zapoeti studij kojeg je
morala prekinuti zbog neopisivih patnji. Sokovi koji su bili
primjenjivani u oba sluaja sastoje se iz litre soka
pripremljenog po receptu br. 2 u knjizi "Sokovi od svjeeg
voa i povra": mrkva, celer, perin i pinat kojemu se na
svakih pola litre dodavala etvrtina ajne liice praha od
alga, morska salata (jedna vrsta zelenih algi) ili crvena
morska trava. Tome valja pridodati pola litre soka od mrkve i
pinata (recept br. 61), pola litre soka od mrkve i, ako je
mogue, pola litre soka po receptu br. 30: mrkva, repa i
krastavci. To je bio dnevni plan. Ako nije mogla popiti dvije i
pol litre, pila je onoliko koliko je mogla, ali po naprijed
navedenim recepturama.
Poznajem velik broj ljudi od kojih mnogi ili veina koriste
moje recepte za ublaavanje problema s guom i vrlo su
zadovoljni njihovim uinkom. titnjaa moe uvelike
pridonijeli pomlaivanju, ali mi moramo paziti to jedemo i
pijemo, ukoliko elimo postati mlai.

128

Paratiroidne lijezde
To su zapravo etiri lijezde smjetene iza titnjae.
Glavna njihova zadaa sastoji se u tome da kontroliraju i
reguliraju kalcij u tijelu. Osim toga, te lijezde utjeu na
limfni sustav, tako io u organizmu neutraliziraju odreene
vrste otrova. Odgovorne su za osjeaj tjeskobe, straha, ljutnje,
mrnje, ljubomore i dr. Pritom potiu sekret nadbubrenih
lijezda. Kao to smo ve vidjeli, sekret tih lijezda zove se
adrenalin, koji je jako otrovan i tetan za itavo tijelo, ako se
proizvodi u prevelikim koliinama.
Glavna funkcija paratiroidnih lijezda je svakako kontrola
izmjene kalcija, kontrola sadraja kalcija u krvi, zubima,
kostima i miinom tkivu. Vrlo je vano imati na umu da te
lijezde nisu u stanju razlikovati organski od anorganskog
kalcija. To znai da primjenjuju sve kalcijeve atome i
molekule sadrane u hrani, bez obzira jesu li mrtve ili ive,
odnosno ivotonosne. Daje Stvoritelj tim lijezdama podario
sposobnost biranja ivih tvari te izbjegavanja ili odbacivanja
kuhanih i preraivanih namirnica, mi danas ne bismo imali
toliko rtava artritisa, imali bismo itav ivot sjajno bijele
zube. Nitko ne bi imao deformirane kosti, ukoliko bi uzimao
dovoljne koliine sirove hrane.
Kalcij u pasteriziranom mlijeku i kuhanim pripravcima od
mlijeka, te u itaricama i namirnicama koje sadre u sebi
krob, postaje ve samim zagrijavanjem na visokim
temperaturama anorganski. U takvom stanju ne moe imati
nikakvu korisnu vrijednost za nae tijelo, moe jedino
natetiti onim dijelovima tijela u kojima se nalazi, bez obzira
U kojim koliinama ga uzimamo, ako jedemo takve
prehrambene proizvode ili uzimamo kalcij u tabletama.
129

Najbolji dokaz zato imamo u nateenim zglobovima, u

ovapnjenju ila, u krvarenju zubiju i kostiju, u zaepljenim
krvnim sudovima - tumorima, hemoroidima, proirenim
venama - u visokom i niskom krvnom tlaku i naravno u svim
naznakama prijevremenog starenja.
Da bismo postali mladi, trebamo tijelo opskrbljivati
hranom koja,je bogata organskim, ivim i ivotonosnim
kalcijem s kojim mogu paratiroidne lijezde funkcionirati u
nau korist. Takav kalcij nalazi se jedino u svjeem povru,
salatama i vou te u svjee pripremljenim sokovima iz povra
i voa. Najvie kalcija ima u mrkvi. repi. pinatu i maslaku,
da nabrojimo samo neke sirove ivene namirnice.

Timus (prsna lijezda)

Timus nije ba jako poznata lijezda. Njena funkcija se
tijekom naeg ivota nekoliko puta mijenja. U najranijem
djetinjstvu, tamo negdje do osamnaestog mjeseca, rastvara
kazein i ostale sastojke majina mlijeka i ini dijete
sposobnim za prihvaanje te osnovne namirnice. Nakon
osamnaestmjesenog funkcioniranja u tu svrhu timusu
predstoji znaajna funkcionalna preobrazba; do puberteta i
poetka mladelatva timus ima udjela u razvijanju spolnih
lijezda. Na poetku mladelakog doba timus postaje vanim
faktorom pri oblikovanju ovjekova karaktera i osjeajnosti,
kako s vanjske ili prilagodbene tako i s unutarnje ili dubinske
strane. Ako do tog vremena nije prestao utjecaj timusa na
razvoj spolnih organa, mladi e nastaviti s rastom iznad
prosjene visine i teine. Ukoliko se pak spolne lijezde
prerano razviju te se timus prebrzo preusmjeri na drugu
130

funkciju, mladi e prestati s rastom i nee postii prosjenu

visinu i teinu.
Najnovija istraivanja pokazala su daje uloga timusa u
obrani imuniteta itekako znaajna.
Nakon mladenakog doba timus preuzima funkciju
odravanja ravnotee izmeu viih i niih instinkata. Instinkti
se kontroliraju ovjekovom voljom, duhom i eljama, sve dok
se ne domogne svoje zrelosti. To je kritino razdoblje ivota.
Tu dolazi jasno do izraaja koliko je jaka i vrsta ovjekova
disciplina. To razdoblje izmeu mladosti i pune zrelosti je
zapravo kamen temeljac ovjekove ispravnosti i potenja.
Ako ovjek u tom ivotnom razdoblju dopusti sebi
neobuzdano, nedisciplinirano i nekontrolirano kroenje
stazom ivota, znai da mu je uspjelo uspavati lijezdu timus,
zbog ega e s vremenom pasti na vrlo nisku, ako ne i najniu
razinu svijesti. U tom ivotnom razdoblju lijezda timus usko
surauje s epifizom ili duhovnom lijezdom". Ako nema
discipline, ili je jako slaba, mladii u tom razdoblju obino
zavravaju u kriminalu ili kao raudi (grubijani, nasrtljive] u
gradovima SAD-a). Domovi za preodgoj i zatvori puni su
takvih ljudi, premda valja rei da u tim ustanovama ima
moda vie ljudi koji nemaju u njima to traili, a izvan tih
ustanova ima ljudi kojima je zacijelo mjesto u njima.
Glede razvijanja karaktera, asnosti i potenja buduih
generacija roditelji bi trebali znati daje djeci uvijek potrebno
razumijevanje, ba kao to im je svakog dana potrebna
ispravna prehrana. Funkcioniranje tih dviju izvanredno
vanih lijezda - timusa i epifize - kod oblikovanja karaktera
lei iskljuivo u rukama roditelja. Ako djeca i mladii unato
nedovoljnom razumijevanju i disciplini odrastu u pristojne i
potene ljude, imaju to zahvaliti priroenoj inteligenciji koja
je mnogo via od inteligencije njihovih roditelja.
131

elimo li uistinu postati mlai, moramo i naratajima iza

nas pruiti priliku da naue najjednostavnija pravila o tome
kako se ostaje mlad.

Guteraa
Guteraa (pankreas) je najaktivnija lijezda u naem
probavnom sustavu. Istovremeno proizvodi razliite vrste
probavnih sokova koji rastvaraju razliite sastojke hrane koju
jedemo. Guteraa najbolje funkcionira, ako jedemo sirovo
povre, salate i voe. U tom sluaju nema praktiki nikakvog
posla s rastvaranjem molekula, pomae atomima i
molekulama jedino da se oslobode iz svojih vlaknastih
ahura, kako bi ih strujanje krvi i liirife lake prihvatilo te bi
posvuda u tijelu mogle bili lake preraene pomou lijezda,
stanica i tkiva.
Hranimo li se ivenim namirnicama bogatim krobom,
eerom i mesom, guteraa e imati daleko vie posla nego
inae. krob se ne moe kao takav probaviti, ve se mora
rastvoriti u primarni eer. Guteraa ne samo to mora
proizvoditi probavite sokove za taj eer, ve mora
sudjelovali u nunom pretvaranju ili razaranju samog kroba.
To dodatno optereenje moe naposljetku biti uzrokom
dijabetesa ili eerne bolesti.
Jedemo li svinjsko, govee, kokoje ili riblje meso, mi ne
moemo
probaviti
koncentriranu
bjelanevinu
i
aminokiseline iz kojih se ta hrana sastoji. Sve se mora
rastaviti na atome iz kojih je sastavljeno, tako da ih tijelo
moe nanovo poslagati u svrhu proizvodnje vlastite
bjelanevine. Guteraa obavlja najvei dio te pretvorbe,
osiguravajui nuno potrebne koliine probavnih sokova.
132

Budui da ta zadaa iziskuje enormnu radnu snagu, ona ne

samo da optereuje guterau, ve uzgred proizvodi velike
koliine mokrane kiseline u tijelu, o emu ste ve imali
priliku itati na stranicama ove knjige.
Masnoe u naoj hrani moraju se pretvoriti u glicerin i
masne kiseline, te je guteraa zaduena da se i u ovom
sluaju pobrine za dovoljne koliine probavnih sokova.
Budui da guteraa pod najboljim uvjetima mora vrlo
naporno raditi, zaista ne bi bilo mudro da je dod..ino
optereujemo uzimanjem onih ivenih namirnica koje su
izriito tetne. Ba naprotiv - upravo s tog vidika morali
bismo ozbiljno razmislili o naem apetitu i naim
prohtjevima, ukoliko doista elimo postati mlai.
Ljudi koji inzistiraju na tome da njihove bebe i djeca
moraju dobivati bombone, kekse i ostale slastice sa krobom,
kao i zaslaene sokove, zacijelo ne znaju ili ne ele znati
koliku tetu time nanose svom pomlatku. Zastraujui i
zapanjujui porast dijabetesa kod djece svih uzrasta trebao bi
biti najboljom poukom takvim roditeljima. Da bi nae vrijeme
i naa generacija bili mlai, valja se koristiti razumom i
umom. Mi naprosto ne smijemo dozvolili da nas primamljuju
pogrene i zavodljive reklame.

Nadbubrena lijezda
Nabibrena lijezda nalazi se na vrhu svakog bubrega,
kao nekakva kapa na svakom bubregu.Vratite li se na osmo
poglavlje i jo jednom ga proitate, obnovit ete svoje znanje
o snazi sekreta nadbubrene lijezde, adrenalina i njegova
utjecaja na itav organizam, u tjelesnom i duhovnom pogledu.
Obnovit ete znanje o tome da jedna jedina kap adrenalina
133

smjesta razrjeuje krv u miljardskim omjerima, odnosno daje

jedna jedina kap dovoljna za 23 milijuna litara krvi. Budui da
se u tijelu nalazi svega etiri i pol litre krvi, preputam vam da
pokuate sami sebi predoiti kako je koliina adrenalina to
ga proizvodi nadbubrena lijezda mikroskopski neznathna.
Na Stvoritelj podario nam je zacijelo mnogo vie
povjerenja nego to ga zavrijeujemo, izloivi nas na milost
ili nemilost tako monoj tvari, toli smrtonosnom otrovu.
Smrtni sluajevi zbog pretjerane ljutnje, straha ili uzrujanosti
prouzroeni su sasvim sigurno prevelikim koliinama
adrenalina koji je dospio u nau krv i nije se dovoljno brzo
razrijedio.
ivotinje, na primjer telad i svinje, prilikom odvoenja na
klanje, instinktivno nasluuju sudbinu kojoj idu usuret.
Obuzima ih neizljeiva tjeskoba i hvata neopisiva panika.
Zbog uspanienosti njihova krv i miii preplavljeni su
Otrovnim adrenalinom. Njihovo otrovano meso odmah
napadnu bakterije. U trenutku kad ivot naputa tijela tih
ivotinja, poinje truljenje njihova mesa.
Adrenalin je jedan od sastavnih dijelova naeg programa
pomlaivanja. Drimo li sve svoje negativne osjeaje pod
kontrolom, mi smo postigli nuno potreban nadraaj da
budemo odvani, jaki i ustrajni. Popustimo li svojim
osjeajima, ne vladamo li svojim osjeajima, ve se
preputamo njihovom uzvitlavanju, adrenalin e nam vrlo
brzo pomoi u tome da izgubimo mladost i postanemo senilni.
Da na odgoj, dok smo bili maleni, nije bio optereen
kaznama, da nam je bilo objanjeno sve stoje u vezi s naom
anatomijom i njenim funkcijama, mi bismo vrlo rano u ivotu
nauili da se ne isplati njegovati negativne osjeaje. Svi mi
vjerojtano itekako dobro znamo to znai biti ljut, biti
ispunjen bijesom i srdbom, biti slijep od ljubomore, biti
pritisnut brigama, biti rtva tjeskobe: sva ta stanja potiu
134

nadbubrenu lijezdu na stvaranje i posredovanje velikih

koliina tog ubitanog, otrovnog, koncentriranog adrenalina
naem tijelu.
Kamo sree da smo pravovremeno nauili kako nam
ovladavanje osjeajima pomae izgraivati odnos prema sebi
samima i svojim blinjima po kojemu je ivot zaista vrijedan
ivljenja. Ako je nadbubrena lijezda zdrava te moe
besprijekorno funkcionirati, ona e proizvoditi i posredovati
u krv upravo onoliko adrenalina koliko je najpoeljnije. U
tom sluaju adrenalin sjedne strane povisuje krvni tlak, a s
druge ima istovremeno sasvim suprotan uinak - oputa
probavite organe. Adrenalin suzuje kapilare krvnih sudova, a
istovremeno proiruje bronhije. Adrenalin ima tako snano
djelovanje na srce da se u nunim sluajevima daje pomou
injekcije direktno u srce ovjeka koji je netom umro i nakon
tri ili etiri minute njegovo srce poinje opet kucati. Nakon
petminutnog prekida kucanja srca ovjek je definitivno
mrtav. Nadalje, adrenalin proiruje zjenice ili arenice oka te
utjee na reguliranje glavnog pigmenta. Kad uzmemo u obzir
sve te funkcije i meusobno ih poveemo, moemo sebi s
lakoom predoiti niz dogaaja koji bi se zacijelo zbili da
nemamo pod kontrolom negativne osjeaje. Ljutnja, tjeskoba,
strah, ljubomora, prestraenost mogu se jasno nazrijeti kao
posljedice proirenja arenice ili zjenice, promjene boje koe,
povienog krvnog tlaka, a da frustracije i iscrpljenost koje su
gotovo neizbjene u takvim sluajevima i ne spominjemo.
Na drugoj strani - a to je ta pozitivna strana - moe
nadbubrena lijezda u mnogim sluajevima biti itekako
korisna, to ona i jest. Na primjer, bilo je ljudi koji su bili u
stanju gledati u oi tobonjim katastrofama, koji su inili
junaka djela, naizgled nevjerojatna i nadljudska, te bili
neustraivi u samodokazivanju. Sve to zahvaljujui hrabrosti
135

koju je tim ljudima pribavljalo konstruktivno funkcioniranje

nadbubree lijezde.
Dajem vam tako iscrpne informacije samo zato to su
vladanje sobom i samodisciplina posljedice nae suradnje s
nadbubrenom lijezdom. Ta suradnja pripada nastojanjima
koja su za nas najvanija, ukoliko zaista elimo poslati mladi.
Uzmimo puenje kao sljedei primjer. Sklonost puenju
posljednjih je godina tako porasla da je samo proizvodnja
cigareta porasla za 150 milijardi funta - funta, ne cigareta.
Taj porast proizvodnje ne valja svoditi na vrijednost ili
korisnost puenja, budui da puenje nema nikakve
vrijednosti ni koristi za puaa. Njegovu vrijednost i korisnost
treba pripisati jedino proizvoaima, reklamnim tvrtkama i
preprodavaima. Taj porast je posljedica najpodmuklije,
najtetnije i najopasnije kampanje reklamiranja koju je
ljudski mozak ikad smislio. Dim duhana sadri naime dva
osobito otrovna sastojka: nikotin i akrolein. Inhaliranje dima
potie pretjeranao izluivanje adrenalina. 1 gotovo je
nemogue inhalirati zrak bez dima , bilo da ste pua, bilo da
se zadravate u prostoriji gdje se pui.
5

Nije li vam upalo u oi kako su ljudi pomalo "zamagljeni"

kad izlaze iz prostorija u kojima se pui? Kad god bih o toj
temi diskutirao s kojim puaem, uvjeravao bi me vie puta
uzastopce: "Ah, puenje nije tetno. Moj otac' (ili moj djed,
ve prema tome), "puio je itav ivot, a ivio je osamdeset,
devedeset, pa ak i sto godina." Takvom uvjeravanju morao
sam se svaki put suprotstavljati rijeima: "Da, ivjeli su tako
dugo, iako su pui li, a ne zato to su puili."
Puenje je bez daljnjega vrlo sporna, prijeporna ili
proturjena teina - dakako s puaeva stajalita. Pa ipak se
5

136

U meuvremenu je zahvaljujui prosvjetiteljskim knjigama poput

ove konzumiranje cigareta u veini industrijskih zemalja u padu.

problem puenja sve vie sagledava kao neto poniavajue u

meuljudskim odnosima.
ini se da puai nisu svjesni kako puenje odvratno
djeluje na nepuae. Oni ne samo da mire pred zdravstvenim
vidikom puenja, ve olako prelaze preko injenice da se ne
moe biti pua a da svojim zadahom, vonjem svog tijela i
svoje odjee ne zagauju zrak drugim ljudima. Zahvaljujui
tom zadahu i vonju gomilaju kapital proizvoai deterdenata
i deodo ansa. Mautim, zadah koji dolazi iz ovjekova
organizma ne moe se odstraniti nikakvim sredstvima za
pranje rublja i eooransima.
I otrov duhana skuplja se na putu od usta do
najekstremnijih vrhunaca plua, te u limfi. Limfa pokuava
taj otrov izluiti kroz pore na koi. Jeste li kada vidjeli
maramicu nekog puaa nakon to je njome obrisao znoj s
lica? Znoj ostavlja na njoj smeu ili tamnosmeu boju. To su
nikotin i akrolein koji su s limfom prodrli u tijelo te se
izluuju kroz pore na koi.
Puenje moe vrlo lako postati ovisnost. Izrazito je loa
navika kad se ovjek ba nimalo ne obazire na druge. Dim
cigarete djeluje vrlo odvratno na one koji ne pue. Jeste li
ikada uli kojeg puaa govoriti: "Ja sam htio i mogao sam
prestati s puenjem"! Ja to stalno sluam. Nedavno mi ena s
kojom se godinama poznajemo ree: "Ja sam htjela i mogla
sam prestati s puenjem, ali iskreno reeno - ja uivam u
puenju."
Odgovorio sam joj: "To znai da vi niti elite niti imate
namjeru prestati s puenjem. Uostalom - imate li vi uope
predodbu <> tome kako vaa kua nezdravo mirie zbog
pljesniva dima od cigareta koji se uvlai u zidoive i
pokustvo? Zbog toga vas u posljednje vrijeme nismo
posjeivali. A osim toga - moete li uope zamisliti kako
neist je va zadah? Pa i kad nekoliko sati ne puite, va
r

137

zadah iz usta i vonj vae odjee djeluju odvratno. Mi smo vas

jako voljeli, ali nitko od nas ne moe podnijeti taj smrad koji
nam je vie nego odvratan."
Dva dana kasnije opet smo je sreli, radosniju nego to smo
je ikad ranije poznavali. Ree nam da je "zauvijek odbacila
puenje", u svojoj pei spalila je itav karton cigareta, i njezin
suprug koji je bio nepua sada je naprosto sjao od sree.
Svaki onaj tko eli postati mlaim i tko ima obzira prema
drugim ljudima moe se odrei puenja, ako ima dovoljno
jaku elju. Nemojte se nikada plaiti ili ustruavati nekoga
zamoliti da u vaem uredu, vaoj kui ili stanu ne pui. Ja ne
dozvoljavam nikome da u mom autu, u mojoj kui ili u mom
uredu pui. Onaj tko mi zamjera na tome uinit e mi veliko
zadovoljstvo ako se vie ne pojavljuje pred mojim oima.
Nedavno sam posjetio nekoliko trgovina, traei jedan
nimalo jeftin aparat, radilo se o nekoliko tisua dolara. A onda
me jednog dana posjetio neki prodava. Zatekao me u
srdanom razgovoru s ljudima koji su doputavali iz daleka da
me vide. Ispriao sam se na nekoliko minuta i krenuo za
prodavaem. Imao je sa sobom ba onakav aparat kakvog sam
htio kupiti, ali sam ovjeka otpremio, ne pruivi mu priliku
da mi pokae aparat. Njegov zadah, njegovo odijelo, njegovo
tijelo zaudarali su po duhanu. Taj ovjek je izgubio ugovor
koji mu je zacijelo mogao donijeti nekoliko stotina dolara zbog loe navike i puke nesmotrenosti.
Volio bih da me ispravno shvatite: ja nemam nikakvih
prigovora ako netko pui, sve dok on to hoe i zna to ini, i
dok ne zagauje zrak kojeg bih i ja elio udisati. Kao takav
moe natetiti jedino svom vlastitom tijelu. On ima jednako
tako pravo to prije postati star i senilan, kao to ja imam
pravo opet postati i ostati mlad.

138

Spolne lijezde
Spolnim lijezdama nazivamo skupinu lijezda u donjem
dijelu trbuha koja ima velik utjecaj na tjelesni, duevni i
duhovni ivot svakog ovjeka. Njihov utjecaj je tako oit da
one zapravo znae kamene meae kod podjele na ivotna
razdoblja u djetinjstvu (kad se te lijezde nalaze u razvitku), u
zrelo doba (kad postanu plodonosne) i u starosti ili senilnosti
(kad prestaje njihova sposobno.^ razmnoavanja).
Podjela na ivotna razdoblja je dodue openita, ali
moramo znati da civilizacija ograniava stvarno trajanje
ljudske plodnosti. Danas je ivotni vijek ovjeka,
zahvaljujui pogrenom seksualnom odgoju kod kue i u
koli posve iskrivljen. Sposobnost rasploivanja danas je
ograniena i smanjena zahvaljujui s jedne strane
prehrambenim navikama i nainu ivota, a s druge
razuzanosti i nedostatku samodiscipline.
Najvaniju lekciju pomlaivanja nauit emo kad jednom
shvatimo da su suzdranost i samokontrola zajedno s
izbjegavanjem neprirodne hrane od velike pomoi kod
obnavljanja tijela, ivotne snage i mladosti. eli li ovjek
postali mlaim iskljuivo iz sebinih motiva, on naravno ne
moe postii nita drugo nego ubrzati svoje starenje. Pravu
korist moemo izvui iz znanja koje nam prua ova knjiga
samo ako elimo postati mlai radi plemenitijeg i mudrijeg
naina ivota.
Pred sobom imam crtee jedne od svojih uenica. Crtei
su stari preko dvadesetipet godina. Njoj je u ono vrijeme bilo
etrdeset i bila se taman prvi put udala. Suprugu je bilo blizu
ezdeset, ali ona je izgledala gotovo jednako stara kao i on.
eljeli su imati dijete, ali njihov kuni lijenik nije htio uti o

139

tome. Bila je prestara za raanje, govorio joj je, pa i kad bi

sluajno zatrudnjela, vjerojatno ne bi preivjela sve te muke.
Poela je prouavati nauk o prirodnom zdravlju i
praktino ga primjenjivati: pridravala se naputaka gotovo s
religioznim ushienjem.
Nakon dvije godine ree mi njezin suprug da je
zatrudnjela i njemu su eventualne loe posljedice te trudnoe
naravno zadavale velike brige. Proivjeli su muku
iekivanja, a u meuvremenu onajeje stroe uzimala hranu
od svjeeg sirovog povra, salata i voa, kao i velike koliine
svakodnevno svjee pripremljenih sokova. Svaki dan je
popila najmanje litru i pol soka od mrkve, pola litre soka od
mrkve i pinata, pola litre soka od mrkve, repe i krastavaca,
kao i pola litre soka od mrkve, celera, perina i pinata.
Na porodu je uz lijenika ginekologa bio nazoan i kirurg,
a pridruio im se jo jedan specijalist. ena nije osjeala
velike bolove ili napadaje te je uskratila sebi bilo koji
anestetik. Budui daje to svjesno uinila, anestetik ionako ne
bi imao nikakvog uinka. Kad se dijete rodilo, sve se odvijalo
tako lako i prirodno kao da je rije o sasvim normalnom
raanju, na veliko zaprepatenje prisutnih. To dijete i njegove
roditelje vidio sam nekoliko godina kasnije. Roditelji nisu
izgledali nimalo stariji nego to su bili na sam dan vjenanja.
Nauili su kako se postaje mlad.
ivene namirnice koje najee tete spolnim lijezdama
nisu samo eer, krob i alkoholna pia, ve im valja pribrojiti
i svaku jako zainjenu i paprenu hranu.
Funkcioniranje spolnih lijezda usko je povezano s
epifizom, hipofizom, titnjaom i nadbubrenom lijezdom.
Sve te lijezde imaju udjela u stvaranju "spolnih hormona".
Discipliniranjem miljenja i osjeanja mogu se te lijezde
automatski tako istrenirati da kontroliraju misli i impulse
maloljetnih i punoljetnih osoba.

Samo ako svoje misli

i osjeaje treniramo
samodisciplinom, moemo stvarno dokuiti i znati cijeniti
svrhu radi koje se te lijzde nalaze u naem tijelu. Samo
jakom voljom i samokontrolom mogue je razvratne strasti
pretvoriti u plemenite i poeljne ciljeve. Jaka volja i
samokontrola omoguuju nam da maticu ivotnog toka, koji
ima svoj izvor u mozgu i lenoj modini, skrenemo u kanale
sublimnog razvitka onakvih vrlina kakve posjeduju ljudi
kojima se divimo, koje potujemo i cijenimo.
Spolne lijezde igraju vrlo znaajnu ulogu u programu
pomlaivanja. Te lijezde reagiraju upravo zadivljujuom
spremnou na misaone izazove, ali nita manje i na ispravnu
prehranu.
Meso svake vrste potie spolne organe na nezdrav nain.
Previe nadrauje tjelesno i naglaava ono ivotinjsko u
ovjeku. Poznajem ovjeka koji se godinama strogo
pridravao dijete sa sirovom hranom te se vrlo intenzivno
bavio prouavanjem filozofije duha i due na viim razinama
svijesti. Bio je vrlo muevan tip, a zahvaljujui svom
prouavanju i primjeni onoga stoje prouavao, bio je visoko
razvijen, duhovan ovjek. Jednog dana sreo je neku enu te se
izmeu njih razvila vrlo jaka meusobna simpatija.
Ona je bila dobra kuharica te se on brzo prilagodio
njezinim prehrambenim navikama - uobiajenoj hrani od
mesa i kroba koju je u ranijim godinama i sam rado jeo. Nije
potrajalo dugo i njegova duhovna priroda bi prevladana
ivotinjskim porivima. Promjenu u svom duhovnom
sagledavanju opravdavao je objanjenjem kako je ovjeku
potrebno meso da bi ostao jak.
Nakon razmjerno kratkog vremena ta se promjena
pokazivala ve na vanjtini. U naredne dvije godine izgubio je
svu energiju i vitalnost, njegova vanjtina odavala je sve
vidljivije naznake starenja. Danas izgleda mnogo stariji nego
141

140

stoje u stvarnosti. Kad sam ga pitao zato se ne vrati naem

nainu ivota, odgovorio mi je da njegova ena ne podnosi
sirovu hranu!
Besmisleno je ljude uvjeravati u neto protiv njihove
volje. Ako se zadovoljavaju kratkotrajnim uicima i
stimulansima, ako ne razmiljaju o njihovu utjecaju na tijelo,
mogu se jedino nadati onoj narodnoj uzreici kako ije,
tako e i eti". Moda e jednog dana dotueni velikim
patnjama shvatiti da se valja suzdravati od svega to dovodi
do starenja, do senilnosti i degeneracije tijela i duha.

Jetra
Jetra je najvaniji laboratorij u naem tijelu. Svaki dijeli
hrane koju jedemo i sve to pijemo rastvara se na sastavne
dijelove i alje iz krvi u jetru. Tu u mikroskopsi siunim
slanicama atomi i molekule nae hrane opet se sastavljaju u
hranjive tvari potrebne naem tijelu za obnovu i odravanje
stanica i tkiva. Jedemo li dnevno svjee povre, salate i voe
te pijemo svjee sokove, jetri je omogueno normalno
funkcioniranje. U tom sluaju moe besprijekorno raditi na
ienju i izgraivanju. Atomi i molekule u svom novom
obliku i poretku alju se u krv i rasporeuju u lijezde i ostale
dijelove tijela. Ostaju meutim sporedni proizvodi. Zajedno s
istroenim stanicama iz krvi i ostalih dijelova organizma jetra
ih prerauje pomou ui. u se pohranjuje u unom
mjehuru koji je troi prema potrebama, a to znai u mnogim
djelatnostima i funkcijama naeg tijela.
Kuhana i preraena hrana preoptereuje jetru. Atomi i
molekule u toj hrani postaju na jakim temperaturama za
vrijeme kuhanja i preraivanja anorganske tvari. Toj
142

anorganskoj ili neivoj materiji nedostaje magnetizam koji je

nuno potreban za besprijekorno odvijanje tjelesnih funkcija.
Jedino iva, ivotonosna, organska, sirova hrana - povre,
salate, voe i njihovi sokovi - moe posredovati tvari koje
sadre taj magnetizam. Kad u jetru dospiju anorganske
ivene namirnice, one remete prirodan, njean rad jetre. Te
namirnice ne ostavljaju tijelu samo anorganske, neive atome
i molekule s kojima se tijelo mora pomiriti, ve povlae za
sobom nagomilavanje ljake koja moe biti opasna po
ovjekovo zdravlje. To se prije svega odnosi na hranu od
itarica, kroba i mesa, kao i na sva jela peena na masti. Kao
to smo ve vidjeli, molekule kroba mogu organizmu
nanijeti ogromne tete. Dok kolaju jetrom, mogu se zaglaviti
u stanicama jetre. Dogodili li se to, posljedica je najee
zaepljenje koje moe lako dovesti do otvrdnua jetre ili
ciroze.
Kad u jetru dospije koncentrirana bjelanevina, kao stoje
na primjer meso, mi se izlaemo opasnosti zaepljenja
stanica, to moe dovesti do upale jetre ili do zaepljenja i
nadimanja unih puteva. Mast koja je previe zagrijana, na
primjer na 36,5 C ili vie, posebno je teka za probavu u jetri,
o emu najbolje svjedoe une tegobe koje obino nastupaju
nakon uivanja u namirnicama peenim na masti. Bez obzira
na to je li meso masno ili nije, ono uvijek sadri u sebi mast.
To je jo jedan razlog zato jetra ne moe tako lako izai na
kraj s mesom. Pretilost, zadebljanje miinog tkiva i
proirenje unih puteva najee su posljedice uzimanja
hrane od mesa i ostalih namirnica koje su pripremane na
vruoj masti.
9

Kad se govori o tromoj ili lijenoj jetri, misli se na jetru

koja je do te mjere prenatrpana ljakom da njene stanice s
velikim potekoama obavljaju svoju zadau. Otrovi i
narkotici, kao to su alkoholna pia (ukljuujui i pivo),
143

Organi u donjem dijelu trbuha

nikotin, kofein i ostale tvari koje bi tijelo razorile

nekontroliranim uivanjem, prolaze kroz jetru odmah po
svom dospjeu u tijelo. Stanice jetre ih neutraliziraju do
odreenog stupnja i pokuavaju ih pretvoriti u bezopasne
sastavne dijelove.
Taj postupak zahtijeva od jetre mnogo zahtjevniji i tei rad
od onoga koji joj je po prirodi namijenjen. To je isto kao kad
bismo na kamion od pola tone nosivosti natovarili otprilike
dvije tone tereta. Naravno da bi kamion neko vrijeme to
podnosio, ali na dan obrauna cijena e iznositi onoliko
koliko kota novi teretnjak.
Nita drukije nije ni s naim tijelom, samo to dan
obrauna donosi drugaiji izraun. U sluaju kamiona puknut
e gume, prenapregnut e se opruge ili e popustiti konice.
ovjek osjea umor u nogama, teko se kree, tijelo mu je
pogrbljeno - drugim rijeima, ovjek postaje personificirana
(poosobljena) starost. On dakako nije u stanju kupiti ili
proizvesti novo tijelo, ako je sebi dozvolio pristup samom
bezdanu. Pa ipak, dokle god ima u njemu ivota postoji i nada,
pod pretpostavkom da nositelj ivota eli uistinu regenerirati
svoje tijelo i nauiti kako se postaje mlaim.
K meni su dolazili ljudi koji su vrijednost svog ivota
spoznali tek kad su se nali na rubu provalije te su se mogle
uzeti jedino mjere za njihov lijes. Traio sam od njih
nadljudsku strogou glede temeljite promjene njihovih
navika. Kad im je to polo za rukom i kad su strogo potivali
zakon prirode, opet su ivjeli jednim plemenitijim i mudrijim
nainom ivota, o kakvome nisu mogli ni sanjati.

(Slika 10.)

Neki ovjek zavrio je svoj studij s odlinim uspjehom i

uzdignuta ela. Bio je oito jedinstvena osoba koja je cijenila
sebe i svoj posao. S trideset je bio prodava u jednom duanu,
sa etrdeset prigodni radnik, s pedeset skitnica.

144
145

Pokupio sam ga na dugoj i pustoj dionici autoputa u

Floridi za vrijeme vonje u Miami. Njegova odjea, njegovo
tijelo, njegov dah uasno su zaudarali. Mislio sam da mu je
ezdesetak godina. U prvom veem gradu dopustio mi je,
protiv svoje volje, da mu platim temeljito pranje u gradskom
kupatilu i kupim garnituru iste odjee. Kad smo stigli u Fort
Pierce gdje sam posjedovao malu umu, predloio sam mu
tromjeseno ispiranje crijeva, sirovu hranu i sokove, pod
uvjetom da radi u umi i da prekine s puenjem i ispijanjem
alkohola. Prihvatio je prijedlog pomalo sumnjiavo, ali je
svoje obeanje odrao i radio je vie od godinu dana za mene.
Kad sam dotinu umu i posjed prodao, on se i dalje drao
mog programa, te je s novim samopouzdanjem koje je crpio iz
tog programa zauzimao na drutvenoj ljestvici sve vie
poloaje. Sreo sam ga dvanaest ili etrnaest godina kasnije.
Gotovo da ga nisam prepoznao, odnosno bolje reeno, na prvi
mah ga nisam prepoznao. Izgledao je kao trideset
petogodinjak, pun energije, elana i zdravlja. Sudjelovao je na
zasjedanju sveenika. Da, u meuvremenu je postao sveenik
i posvetio je svoje vrijeme i svoj ivot drugim ljudima,
ukljuujui i propale gimnazijalce kojima je pokazivao kako
ovjek moe postati mlaim ako ima imalo razuma i volje.
Jedan od najzanimljivijih aspekata njegove "regeneracije"
jest injenica da su lijenici i drugi ljudi u prvoj, etvrtoj ili
petoj godine nakon njegova preokreta esto pomiljali kako
e ga morati poslati u bolnicu, budui da uta boja njegova
lica upuuje na uticu. Njegovo znanje glede ienja jetre
pomoglo mu je da se domogne spoznaje kako se ne radi o
nikakvoj utici, ve naprosto o otpadnim tvarima to su se
tijekom ivota nagomilavale u njegovim jetrima. Tome su
uvelike doprinijeli sok od mrkve i drugi sokovi koje je dnevno
pio. Jedan dio tih otpadnih tvari izluio se iz njegova tijela
kroz pore na koi. Kad sam ga posljednji put vidio, na njemu
146

nije bilo nikakvog traga neke obojenosti. Naprotiv - svaka

ena zavidjela bi mu na izgledu lica. ovjek je difinitivno
postao mlai.

Bubrezi
Parni ljezdani organi koji katkada dostignu veliinu ake.
Nalaze se s obie strane kraljenice, na lenoj strani trbune
upljine. Njihova je zadaa da filtriraju vodu u tijelu prilikom
strujanja krvi kroz njihove kanale i kanalie. Iako naizgled
mali, ti organi godinje filtriraju oko 20.000 litara, a dnevno
oko 140 ili 150 litara tekuine. Od tolike koliine filtrirane
tekuine svega se jedna do dvije litre urina dnevno izluuje
kroz mjehur. Ostala tekuina se putem krvi ponovno vraa u
sve dijelove tijela.
Svaka kap tekuine koja dospije u nae tijelo mora proi
kroz bubrege da bi se filtrirala. Gotovo tri petine krvi ini
zapravo voda. Ili drugim rijeima, gotovo tri litre od ukupno
etiri i pol lite krvi ini voda. Bez obzira koje koliine vode
pijemo, sadraj vode u krvi se ne mijenja. Sva voda iznad tri
litre koju popijemo pohranjuje se u miiima i jetri. Ali svaka
kap prolazi kroz bubrege gdje se filtrira. Na Stvoritelj je
sasvim sigurno znao kolike e muke imati s naim
nastojanjima da sprijeimo svoje pomlaivanje. On je nae
tijelo, a pogotovo ivotno presudne dijelove tijela, tako
podesio da barem neko vrijeme moemo unato svojim
pogrekama i dalje ivjeti, bolje reeno egzistirati.
Uzmimo bubrege samo kao jedan od brojnih primjera: taj
par lijezda zaista je udesan filter. Sastoje se od preko
trideset miljardi tjeleca. Svako tjelece pripada spletu
kapilara. Nijedan splet kapilara nije vei od zrnca praine, a
ipak se sastoji od 15.000 tjeleaca. Probajmo sebi barem
147

donekle predoiti neto tako mikroskopski sitno i

velianstveno u isti mah, kako bismo lake shvatili o kakvom
udesnom i njenom organu se radi. Bubrezi nas danonono
tite od naih bezbrinih elja i navika.
Svi lijekovi i alkoholna pia veoma su tetni za bubrege,
bez obzira na korist koju bi moda neki drugi dio tijela mogao
privremeno izvui iz njihove primjene. Pivo je moda
najtetnija tekuina koju moemo priutiti svom tijelu.
Piilikom estih autopsija istraivao sam velik broj bubrega i
svaki put bi se navike pokojnika svodile na pretjerano
uivanje alkohola. Otkrio sam da pivo vrlo brzo unitava
bubrege. U Engleskoj, gdje radnik konzumira pivo i smatra da
mu je "svijetlo pivo" najprirodnije pie, tegobe s bubrezima
su najrairenija bolest. U Sjedinjenim amerikim dravama,
gdje pivovare sa svojom propagandom pijenja piva podilaze
muterijama, ne bi li primamili to vie lakovjernih pivopija,
tegobe s bubrezima u stalnom su porastu. Unazad deset
godina poveala se proizvodnja alkohola s milijardu na etiri i
pol milijarde litara.
Mnogi ljudi su u stanju lepati se dvadesetak godina unato tetnoj tekuini koju ulijavaju u sebe - zahvaljujui
jedino silno velikom broju stanica u bubrezima i njihovoj
udesnoj sposobnosti.
Limunada i kokakola su gotovo uvijek zaslaene eerom.
Ti sastojci dovode do stvaranja alkohola u tijelu, alkohola koji
mora proi kroz bubrege na filtriranje. tete koje nastaju
ispijanjem takvih napitaka naprosto su nevjerojatne, kako kod
djece, tako kod mladei i odraslih. Najgora stvar kod tih teta
jest mogunost njihova dugoronog prikrivanja. Ti napitci
doprinose trenutano boljem stanju, ali rijetki su, ako uope
ima takavih pojedinaca, koji e pogoranje stanja na dui rok
pripisivati uitku tih napitaka.
148

Bubrezi

Voda je u ovjejem tijelu onaj element ije znaenje

nadilazi sve ostale elemente, izuzev kisika u zraku. Muka i
enska mlade odreuje se poglavito strujanjem vlastite
vitalnosti. Vitalnost mora stalno i slobodno strujati kroz cijeli
organizam. 1 upravo ta vitalnost ovisi o istoi i protonosti
krvi i limfe, a sve to odnosi se po samoj prirodi stvari na
kvalitetu vode u tijelu.

sokovi pripremaju. Brojni ljudi pisali su mi daje ta knjiga bila

za njih sredstvo pomlaivanja, sredstvo pomou kojega su
postali mlai.

Voda koja se ne obnavlja redovito postaje ustajalom i

neistom. Taj zastoj dovodi u tijelu do bolesti, a oituje Z
vonjem ili blijedilom lica. To znai prijevremeno starenje.
Tko pije obilne koliine svjeih sokova od sirova povra i
voa, opskrbljuje tijelo najboljom organskom vodom. Pijemo
li dovoljne koliine tih sokova, ne moramo uope piti obinu
vodu.
Ja obinu vodu uzimam jedino ujutro nakon ustajanja, kad
popijem au vrue vode sa sokom od limuna. Tijekom dana
ne pijem obinu vodu ve godinama. Ali zato pijem jako puno
sokova od svjeeg povra i voa. Uvjeren sam da limunov sok
s vruom vodom ispire na udesan nain jetru i bubrege. Ako
se pije hladan, nadrauje peristaltiku crijeva i tjera ovjeka
ve rano ujutro na stolicu.
Jeste li se ikada pitali zato se tablete protiv bolova jetre i
bubrega tako u javnosti hvalevrijedno preporuuju? Zato to
su problemi s jetrom i bubrezima iz dana u dan sve vei - to je
opepoznata injenica. Razlog tome valja potraiti u stalnom
porastu napitaka i prehrambenih artikala koji tim organima
tete, te u velikom neznanju i nepoznavanju pozitivnog
djelovanja sokova od svjeeg povra i voa.
U svojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra" saeo
sam prouavanja i istraivanja koja sam vrio tijekom itavog
ivota. U toj knjizi nai ete popis najkorisnijih i
najdjelotvornijih sokova, ali i najbolje metode kako se ti
150

151

Dvadeseto poglavlje

Zaepljenje (zatvor)

Uurbanost modernog ivota odgovorna je za patnju koja

je danas najea i najagresivnija - prijevremeno starenje.
Jedan od najvanijih faktora prijevremenog starenja kod
mukaraca i ena sasvim sigurno je zaepljenje.
Zaepljenje je jedna od najrairenijih i "najomiljenijih"
naih tegoba. S jedne strane radi se o neishranjenosti organa
koji su zadueni za pranjenje i odstranjivanje otpadnih tvari
u tijelu. S druge strane, radi se o tome da ne moemo odmah
ostaviti posao im osjetimo potrebu za pranjenjem crijeva.
Trebali bismo smjesta otii na zahod. Vrlo malo ljudi je u biti
upoznato s onim to se zbiva s hranom na njenom putu km/,
eludac, te kroz tanko i debelo crijevo. Roditelji ne mare za to,
ako im na temelju vlastitog nepoznavanja (to ne moe biti
nikakvim opravdanjem) ne uspijeva djeci obrazloiti zastoje
vrlo vano da se pranjenju crijeva posveti panja im osjete
potrebu za pranjenjem.
Ovom prilikom elim jo jednom naglasiti propuste
uitelja i odgojitelja koji nisu u stanju djeci protumaiti
anatomiju i funkcioniranje ljudskog tijela. Sjetite se samo
152

koliko je vama trebalo da se domognete tog presudnog znanja

za ivot. Meu tisuama rendgenskih snimaka debelog
crijeva razliitih ljudi - mukaraca, ena i djece - naao se tek
tu i tamo poneki koji je ukazivao na normalni protok kroz
crijeva: bila su to uglavnom djeca ije majke su ustrajavale na
mom programu uzimanja hrane i izluivanja, i to jo prije
negoli su djeca roena, te su nakon njihova roenja
nastavljale s primjenom tog programa.
U vremenskom razmaku od etrdeset ili pedeset godina
moe se prikupiti veliko mnotvo informacija i injenica.
Prikupio sam vie rendgenskih snimaka nego to ih stane na
na sve zidove i stropove jedne kue. Stalno ponavljanje obrisa
razliitih dijelova crijeva kod istovrsnih potekoa dovodilo
me do iznenaujuih iskustava u prouavanju (vidi slikovni
prikaz "Terapija pomou debelog crijeva")
Sve to jedemo i pijemo odrava ili razara nae tijelo.
elite li postati mlai, pripazite na to to se dogaa unutar
vaeg tijela! Skicirao sam vie ili manje normalne
karakteristike stvarno zdravog debelog crijeva. Pogledajte
skicu na slijedeoj slici.
Rezultati analize urina: Mokraa iz bubrega: 3,1 g na 1000
ccm (normalno: 30-35 g). Oksalna kiselina: prekomjerna.
(Upuuje na uzimanje kuhanog pinata i rabarbare. Sirovi
pinat ne ostavlja nikakvih kristalia za sobom). vrste tvari
sveukupno: 80,6 g na 1000 ccm (normalno 40-50 g, upuuje
na nepravilno funkcioniranje bubrega zbog konzumiranja
piva, vina i ostalih alkoholnih pia). Pregled stolice:
gram-pozitivna: 20% (normalno 35%). Gram-negativna: 80%
(normalno 60%). Upuuje na preveliko uzimanje kroba.
Bacillus Acidophilus: nije utvren. Bacillus Coli:
prekomjeran.

153

Probavni sustav

Debelo erijevo
Miii zatvarai i depovi crijeva,
njihovo uzajamno djelovanje s ostalim
dijelovima tijela i bolesnim slanjima

(Slika 12.)
(Slika 13.)
154

155

Nakon toga obratite panju na sliku 15. i vidjet ete to se

dogaa ako se otpadne tvari godinama skupljaju u uzlaznom
debelom crijevu.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga sumnjate u ispravnost tih
slika, predlaem vam da odete nekom uglednom i pouzdanom
lijeniku i zamolite ga da naini rendgenski snimak vaeg
vlastitog debelog crijeva. Jede li ovjek uglavnom kuhanu
hranu, kakva se posluuje gotovo u svim domainstvima i
restoranima, njegovo debelo crijevo ne moe biti zdravo, pa
makar odlazio dnevno dva ili triput na stolicu. Umjesto da
posreduju hranjive tvari ivcima i miiima, stanicama i
tkivima crijevnih stijenki, kuhane neinirnice ostavljaju
debelo crijevo gladnim. Izgladnjelo debelo crijevo moe
propustiti dodue velike koliine ljake, ali je nesposobno
ovladavati postupkom probave i prehranjivanja, za to je
predodreeno.
Obilna kaa ivenih namirnica koja je nuno potrebna za
ispravnu i dobru probavu nae hrane potrebna je i debelom i
tankom crijevu. Ta kaa mora se sastojati iz vlakana sirove
hrane. Dok se ta vlakna kreu kroz crijeva ona su, slikovito
reeno, visoko magnetska i kao takva vrlo korisna za
peristaltiku, odnosno za valovito stezanje crijeva, te za proces
probave koji se zbiva u razliitim dijelovima crijeva. Ukoliko
je pak hrana kuhana, ta vlakna gube svoju magnetsku mo i
kao takva nemaju vie gotovo nikakvu vrijednost na svom
putu kroz crijeva.
I da zakljuim - iskustvo je to jasno pokazalo - takva
hrana ostavlja previe sluzi na unutranjim stijenkama
debelog crijeva, poput prljavtine na zidovima sobe. S
vremenom postaje ta prljavtina sve deblja, a otvor u sredini
crijeva sve manji. Kad se to dogodi, rtva moda nema pojma
o tome, te posve nemarno eliminira iz svojih crijeva dvaput ili
triput na dan prilino velike koliine stolice. Nema pojma o
156

tome da ima ve due vrijeme kronino zaepljenje, budui

da u svojim crijevima nosi tolike koliine neprobavljene
hrane od koje joj vrlo mala ili nikakva korist. Takav ovjek e
prije ili kasnije skonati i umrijeti moda u iluziji da je
njegova stolica bila normalna, ne znajui daje njegovoj smrti
doprinijelo upravo kronino zaepljenje.
Poznatija vrsta zaepljenja jest ona koja se oituje u vrlo
rijetkoj potrebi za pranjenjem ili ak u nedostatnoj stolici. To
zaepljenje je tako raireno da se sredstva za pranjenje
moraju svakodnevno reklamirati u novinama , na radiju i
televiziji. U najnovije vrijeme neka je tvrtka objavila na
itavoj novinskoj stranici reklamu za neki svoj prozvod pod
velikim naslovom "Kako opet nauiti ivjeti". Ljudi koji pate
od zaepljenja obino ne ele razmiljati o sebi samima, ve
radije pribjegavaju ovom ili onom sredstvu za pranjenje.
ena iji rendgenski snimak prikazujemo na slici 14.
mislila je kako su njena crijeva sasvim u redu, kako se kod nje
ne radi o zaepljenju, budui da svakog dana odlazi najmanje
triput na stolicu. Meutim, stanje njenih crijeva je vrlo
ozbljno. Obratite panju na masu u poprenom prerezu
debelog crijeva. Na sredini debelih crnih stijenki vidi se tek
maleni otvor - oko njega su nakupine stare preko dvadeset
godina!
To je rezultat prevelikog konzumiranja kuhane hrane,
prije svega namirnica bogatih krobom (kruh, itarice, kolai
itd.). Debelo crijevo je jako zaepljeno i nije u stanju zadrati
vie nikakvu hranu. Da bismo mogli opet postati mladi, mora
najprije debelo crijevo postati opet isto (zdravo), hranjeno
ivim, ivotonosnim hranjivim tvarima. Sirova hrana je
najbolja organska hrana za njega.
Proizvoai raznih sredstava za pranjenje ne prestaju
iriti prie kako su ispiranja crijeva tetna iz ovog ili onog
razloga, te kako zapravo vode u ovisnost.
157

Obratite sada panju na sliku 14. koja prikazuje oslabljena

i oteena crijeva u usporebi s normalnim crijevima.
Bolesno debelo crijevo
jedne 36 godina stare ene nakon netom izvrenog rendgenskog
Snimanja. Pacijentica je bila tipina jedaeica mesa i namirnica sa
krobom. Ovakvo debelo crijevo je vie ili manje karakteristino za
ljude koji jedu raznu kuhanu hranu koja sadri u sebi "normalne"
koliine mesa i kroba.

Smetnje:

(Slika 14.)
158

Teko oteeno debelo crijevo

Takve tvrdnje su posve pogrene i ne odgovaraju

injenicama. Doista, odgovorno tvrdim daje upravo primjena
tih reklamiranih sredstava ta koja ini ljude ovisnima i kao
takva tetna glede stvaranja sluzi u crijevima.
Kad se u debelom crijevu nagomilaju otpadne tvari, te se
crijevo ne prazni na prirodni nain, postoje dvije mogunosti:
ili je prolaz posve zaepljen, ili su stijenke tako trome, slabe i
nesposobne da se stvaraju vorovi, da dolazi do zastoja u
valovitom stezanju crijeva i do oteanog prolaza stolice kroz
debelo crijevo.
to se deava kad u debelo crijevo dospije sredstvo za
pranjenje stolice? To sredstvo ne povlai za sobom povratak
normalne peristaltike, ve nadrauje ivce i miie u debelom
crijevu. Ti ivci i miii su na taj nain primorani izbaciti
odatle sredstvo nadraivanja i, naravno, tim izbacivanjem
odstranjuje i poneto stolice. Ako nema peristaltike, moe
jedino sredstvo za pranjenje svojim nadraivanjem poluiti
stezanje crijeva. Nipoto ne mislim da postoji sredstvo za
pranjenje koje ne bi u sebi sadravalo poneku nadraujuu
tvar za crijevne miie, bez obzira na kojekakve tvrdnje.
Da sam vidio tek nekoliko sluajeva ispiranja crijeva koji
su dali zadovoljavajue rezultate, ja bih se s pravom suzdrao
davati bilo kakve izjave o uinkovitosti tog postupka. No,
budui da sam vidio na tisue i tisue takvih sluajeva s
izvanrednim rezultatima lijeenja, koji se ne mogu
usporeivati s nikakvim reklamiranim sredstvima za
pranjenje, moram priznati da sam s pravom zaprepaten kad
vidim da netko osporava vrijednost i uinkovitost prirodnog
ispiranja crijeva. Davno sam doao do zakljuka da ne moe
imati uspjeha nikakva dijagnozna i lijeenje nekog nedostatka
ili bolesti ako se ne ispere sva ljaka iz crijeva, i to putem
ispiranja crijeva, a ukoliko to nije mogue, onda klistiranjem.

Naravno da postoje razliite metode i postupci ispiranja

crijeva. Da bi u tome bio to uspjeniji, ovjek bi trebao
poznavati anatomiju, prije svega specifina stanja u kojima se
mogu nalaziti debela crijeva. U svakom sluaju doao sam do
spoznaje da voda kojom se crijeva ispiru ne smije sadravati
nikakve anorganske tvari. Gotovo uvijek primjenjivao sam za
ispiranje sok od limuna koji pomae neutralizirati
prekomjernu kiselinu sadranu u masnim naslagama fekalne
mase debelog crijeva.
Postoji razlika izmeu prekomjerne kiseline i
uravnoteene kiselinske luine u cijelom tijelu. Doktor
medicine D. C. Jarvis izvrio je na lom podruju itav niz
znanstvenih istraivanja koja su po mom miljenju zajedno sa
svjeim sirovim sokovima od neprocjenjive vrijednosti kod
postiznaja i ouvanja najveeg stupnja zdravlja i energije.
Prporuivao je - i drim to vrlo korisnim - dnevno popiti
mjeavinu od dvije ajne liice jabunog octa i dvije ajne
liice meda u ai vode.
Dobro ispiranje crijeva traje u prosjeku trietvrt sata ili
jedan sat. Svaki aparat moe nam u tome pomoi pod
pretpostavkom da umijemo pravilno iskoristiti njegovu
pomo.
Uvjeren sam da rendgenski snimci mogu u tom pogledu
biti od velike pomoi. Pomau nam pronai klju
najuinkovitijeg naina lijeenja. Osim toga, na temelju
rendgenskog snimka moe ovjek jasno vidjeti gdje je dolo
do najveih smetnji koje se moraju odstraniti.
Ako prouavate rendgenski snimak vlastitih crijeva,
moda ete primijetiti neoekivanu deformaciju u crijevima.
Neka vas to ne uznemirava. Nije to nikakva rijetkost.
Prouavajte je s vidika daje trebalo mnogo godina za njeno
nastajanje i oblikovanje. Stoga ne moete nipoto oekivati
da se moe odstraniti za 24 sata ili za godinu dana. Ukoliko
161

160

elite postati mlai, morate znati da vam predstoji dug i

mukotrpan rad na postizanju tog cilja, da vam za poboljanje i
ispravno funkcioniranje debelog crijeva moe od velike
pomoi biti jedino ispravna prehrana.
Mogle bi se napisati knjige i knjige o temi "zaepljenja", o
uzrocima i lijeenju tih tegoba s probavom i funkcioniranjem
debelog crijeva. Ovdje emo se zadrati samo na nekim
aspektima koje valja spomenuti, pomou kojih emo se samo
dotaknuti najhitnijeg a neemo znaajnije obraditi tu ivotno
vanu i vrlo znaajnu temu.
ovjek ne moe nikad biti siguran u to da nema
zaepljenja, pa ni onda kad tijekom dana odlazi vie puta na
veliku nudu. Rado bih vam pokazao snimak jedne mlade
dame koja nema ni dvadeset godina. Ta je dama. otkad je
dobila menstruaciju, svaki mjesec patila od epilepsije ili
padavice. Poelo je to u trinaestoj godini. Nikakva uobiajena
dijagnoza i lijeenje nije pomoglo, nijedna bolnica, nijedna
klinika nije joj pruila nikakvo olakanje. Njezina obitelj
dovela ju je k meni i preporuio sam joj lijenika koji se bavi
prirodnim lijeenjem, da se podvrgne tretmanu ispiranja
crijeva.
Lijenik je predloio po jedno ispiranje crijeva svakog
dana u tjednu, i tako pet do est tjedana. Obitelj se ispoetka
nekala oko toga, mislei da se kod mlade dame ne radi o
zaepljenju, budui da ima vrlo urednu stolicu. Kad je ipak,
prvi put u ivotu, uinjen rendgenski snimak njenog debelog
crijeva, mogao sam na njemu uoiti mnoge smetnje, meu
inima i gliste, koje su bile prisutne unato naizgled dobrom
stanju.
Poela je s ispiranjem crijeva. Dnevno je kroz prozirnu
cijevicu za ispiranje izlazilo neto malo stolice i sluzi, tako
a su otac obitelji i ostali lanovi nakon tri tjedna poeli
sumnjati da se ovdje ne radi o niem drugom nego o novcu
162

kojega moraju plaati. Uvjerio sam ga daje potrebno nastaviti

s ispiranjem, na to je nevoljko pristao.
Jednog dana, u petom tjednu, pola je mlada dama na
veliku nudu i za jednu ili dvije minute izbacila iz sebe
ogromnu koliinu glista. U sljedeih nekoliko dana
oslobodila se ostatka glista i poela se osjeati - kako se sama
izrazila - "kao da je ono najgore iza nje". Prestalo se s
dnevnim ispiranjem crijeva, a nastavilo s temeljitim
ispiranjem jednom u tjednu.
Njezini epileptiki napadi posve su nestali nakon
odstranjivanja glista. I kad sam je godinu ili dvije nakon naeg
prvog susreta ponovno vidio, nije imala nikakvih recidiva niti
je izgledala imalo starija nego to je bila kod naeg prvog
susreta. Naravno da je svo vrijeme otkad se nismo vidjeli
ivjela i hranila se prema mom programu uzimanja sirove
hrane i svjeih sokova.
Drugi primjer odnosi se na mladog mukarca koji je bio
otputen iz vojske. Prije odlaska u vojsku imao je redovnu
stolicu, posjedovao je toliku snagu i energiju da naprosto nije
znao kamo s njima. Nakon primljenih injekcija i cjepiva, koje
je primio u skladu sa zdravstvenim propisima za vojsku,
njegova je stolica postala vrlo slaba i neredovita, te je izgubio
silnu energiju i ambiciju. Izgubio je na tjelesnoj teini, bez
obzira na injenicu da je u meuvremenu razvio kod sebe
silan, nezasitan apetit, te je bio uvjeren da ga nikada nee
moi zadovoljiti.
Izvreno je nekoliko uzastopnih ispiranja crijeva, a nakon
toga objanjena mu je rendgenska snimka njegova debelog
crijeva. Dobivao je jedno ispiranje dnevno i nakon tri tjedna iz
njegovih crijeva izaao je ogroman svjeanj velikih glista,
popraen mnotvom malih glista. Nakon toga osjeao je
otprilike tjedan dana veliku muninu, ali sokovi od povra i
163

voa ubrzo mu vrate dobar apetit, a s njime i mnogo snage i

energije.
Jedna od opasnosti koje nastaju
uslijed gomilanja
otpadnih tvari u debelom crijevu jest apsorpcija otrova,
poglavito za vrijeme spavanja, kao posljedica truljenja. Jedan
od takvih otrova je karbolna kiselina, a drugi indofenol. Ti su
otrovi moda najopasniji, budui da isprva povlae za sobom
glavobolju i premorenost, da bi na kraju postali uzronicima
unih tegoba, paralize crijeva i upale potrbunice.
Nedostatna proizvodnja solne kiseline u elucu takoer je
najue povezana s indofenolom.
Razumljivo je zato sva ta bolesna stanja vrlo dobro
reagiraju na ispiranje crijeva kao poseban dio terapije
zdravlja. Odstranjivanje otpadnih tvari iz tijela nije samo
zadaa debelog crijeva. Prvi dio tog crijeva, uzlazno debelo
crijevo, mora apsorbirati tekuinu i hranjive tvari, koje ne
moe primiti tanko crijevo. U tu svrhu debelo crijevo
uvruje masu koju dobiva od tankog crijeva, te svu tekuinu
i ostale hranjive tvari alje kroz svoje slijenke u krv.

samo jedan od brojnih primjera, koje sam godinama

prouavao. Radi se o sluaju jedne ene koja je est ili sedam
godina patila od vrlo tekog proljeva, a da joj nitko u tome nije
mogao pomoi. Imala je takoer probleme sa zadravanjem
mokrae. esto je osjeala potrebu za mokrenjem, ali bi svaki
put pomokrila tek nekoliko kapi. Posezala je za ljekarijama,
injekcijama i lijekovima svaki put kad bi ula da e joj neto
od toga pomoi - ali uzalud. Dobivala je toliko injekcija da bi
mogle usmrtiti nosoroga, ali svaki put nakon tih injekcija bila
je jo bolesnija.

Sve dok na stijenkama silaznog debelog crijeva ima sluzi,

ono nije u stanju hranu koju pojedemo temeljito i zakljuno
obraditi. Logina posljedica toga jest osjeaj gladi kojega
nismo svjesni, a koji u znatnoj mjeri doprinosi tome da punom
parom srljamo u starost i senilnost. Prema tome, otvrdnuto
silazno debelo crijevo je vie nego siguran uzrok zaepljenja.

Potraila je savjet kod nekog lijenika koji je bio moj

prijatelj te me zamolio za moje stajalite u vezi s tim. ena je,
sudei po vanjskom izgledu, morala imati oko pedesetipet ili
ezdeset godina, ali zdravstvena iskaznica je neumoljivo
ukazivala na njenu starost od etrdesetdvije godine.
im sam je ugledao, rekao sam svom prijatelju da bih na
njegovom mjestu odmah zapoeo s obilnim i estim
ispiranjem crijeva. I njemu i njegovoj pacijentici bila je
smijena ve i sama pomisao na takvu proceduru. No, ipak
smo nainili rendgenski snimak koji je iao u prilog mojoj
sumnji, te je prijatelj napokon pristao na ispiranje crijeva,
iako je jo uvijek bio miljenja da ispiranje crijeva ima smisla
kod zaepljenja, a nipoto kod tako jakog proljeva. Nakon
neto manje od est ispiranja crijeva pacijentica je izbacila iz
sebe oko sedam kilograma fekalne mase. Njezin proljev
postupno je bivao sve slabiji, s odstranjenjem fekalne mase
koja je debelo crijevo pritiskala na mjehur bilo je sada
omogueno normalono izluivanje urina. Nije potrebno
naglaavati da je nestalo napetosti s njezina lica koja ju je
inila tako starom. Nedugo iza toga izgledala je opet kao ena
u etrdesetdrugoj godini ivota.

Ali, istovremeno moe biti uzrokom kroninog proljeva.

To na prvi pogled izgleda proturjeno, zato vam elim navesti

Kako vididte, ja ne proputam nijednu priliku a da ne bih

naglasio od kolike je vanosti temeljito poznavanje debelog

Kad preostali sadraj crijeva dospije do zakrivljenosti

debelog crijeva s desne strane - do najvieg dijela uzlaznnog
debelog crijeva - taj sadraj postaje jo malo zbijeniji i takav
dospijeva u popreno debelo crijevo. Nakon sline obrade u
tom dijelu debelog crijeva napokon postaje stolicom te je
spreman za izluivanje kroz silazno debelo crijevo.

164

165

cvrijeva na temelju jedne ili vie rendgenskih snimaka glede

naeg samozavaravanja ili "vjerovanja" da je sve u redu.
Nekoliko pranjenja crijeva tijekom dana jo uvijek nije
nikakav pouzdani znak da je sve u redu ako se hranimo
kuhanom i preraenom hranom. Pa i kad se pridravate mog
programa, ne morate biti uvijek sigurni u to da ne postoji ba
nikakva mugunost nedovoljnog izluivanja otpadnih tvari iz
tijela.
Mi ivimo prebrzim tempom da bismo se mogli oslanjati
na svoje elje. Sama uurbanost dananjeg ivota sa svim
civilizacijskim problemima koje nosi sa sobom doprinosi
prijevremenom starenju. Stoga moramo stalno paziti na sebe,
ukoliko elimo ostati mladi.
Nipoto ne smijemo potcijeniti problem stvaranja plinova
koji je usko povezan sa stanjem debelog crijeva. I u tom
pogledu esto nas sputavaju razne konvencije i pravila
ponaanja koje nas prisiljavaju da zadravamo u sebi otrovne
plinove te ih opet apsorbiramo, iako bi ih trebalo ispustiti
istog trena kad osjetimo za to potrebu.
Naravno daje to nemogue i bilo bi nepristojno ukoliko se
nalazimo okrueni ljudima. Primjena klistiranja pokazala se
vrlo dobrom u smislu reduciranja plinova. Opaanjem
moemo nauiti koji prehrambeni artikli proizvode vie
plinova a koji manje, i ako te artikle neko vrijeme
izbjegavamo, moi emo stvaranje plinova svesti na
minimum.
Moda e vas zanimati sluaj jedne ene koja je izgledala
kao pedesetgodinjakinja, iako nije imala vie od etrdeset
godina. Nikad je nisam pitao koliko je stara, ali imala je
jednog sina kojemu je bilo osamnaest godina. Patila je od
mnogih tegoba u donjem dijelu trbuha. Obino je bila toliko
napuhnuta da je mislila kako e joj se koa rasprsnuti.
Lijenici kojima je odlazila htjeli su je "rezati", ne bi li
166

odstranili vodu koja je po njihovom miljenju bila uzrok toj

napuhnutosti. Imala je redovnu stolicu - svaki drugi dan.
Nitko joj nikad nije savjetovao klistiranje ili ispiranje
crijeva. Bila je izvarnredno nervozna i stalno na samom rubu
histerije. Kad joj je bilo reeno da bi se nuno trebala
podvrgnuti ispiranju crijeva tijekom jednog ili dvaju tjedana,
ona je izbacila iz sebe na litre i litre vrste, tvrde, smrdljive
stolice, koja se po svoj prilici skupljala u njoj dvadeset ili vie
goma. Prouavao s-'.m neke uzorke te stolice pod
mikroskopom i vidio da se radi o milijunima bakterija koje
Stvaraju plinove. U prva dva tjedna ispiranja crijeva ispustila
je iz sebe ogromne koliine plinova i vie od sedam litara
tvrde stolice.
vrsto sam uvjeren daje hrana bogata krobom najvei
prijatelj zaepljenju debelog crijeva. krob je najbolje tlo za
razmnoavanje bakterija koje stvaraju plinove. elimo li
stvoriti veliku koliinu plina u svom tijelu, uzmimo za
doruak malo tosta (od bijelog brana ili soje) ili vrue
peenje, za ruak kolae i kavu, a za veeru knedle, pagete,
kolae itd. Ta e nam hrana zasigurno prouzroiti jako
zaepljenje. A stoje najvanije, s tom hranom ne moemo se
nipoto nadati da emo postati mlai.
Jednom od mojih predavanja odazvala se i neka siuna
stara dama i pozorno sluala moje protivljenje hrani bogatoj
krobom - tostu i svemu ostalome. Na satu otvorenih pitanja
ustala je i ponosno izjavila: "Ja peem tost u penici, dok nije
posve suh i tvrd. Nije li to mnogo bolje?" Odgovorio sam joj:
"Cijenjena gospodo, ni jedno ni drugo nije dobro za vae
zdravlje. Meutim, kad biste svoj tost bacili kroz prozir, on bi
odletio mnogo dalje od obine krike kruha". Kruh je mrtva
ivena namirnica, u njemu nema ivota. Ako se od njega
pravi tost, ako se temeljito prepee u penici, postaje jo
mrtvijom namirnicom. elite li usporiti pribliavanje starosti,
167

nemojte primjenjivati mrtve ivene namirnice. Ukoliko

elite postati mladi, jedite hranu koja je sirova, ivotonosnu i
hranjiva.
Postoji velika razlika izmeu klistira ili naprave za
ulijevanje vode i ispiranja crijeva. Praktiki je nemogue
pomou uljevka ili naprave za ulijevanje vode temeljito
isprati debelo crijevo. Za razliku od naprave za ulijevanje
vode ispiranje crijeva prua pacijentu mogunost vie ili
manje oputenog leanja na stolu za vrijeme samog postupka
ispiranja.
Za prosjeni klistir ili uljevak potrebna je otprilike jedna
litra vode. Kad se ona ulije i bude izluena iz debelog crijeva,
moe se naravno ponovno uliti nova litra vode, sve dok je to
potrebno. To zahtijeva ustajanje, sjedenje, hodanje, odnosno
sve radnje koje su u tim okolnostima doista korisne.
Ispiranje crijeva podrazumijeva takoer uzimanje koliine
vode koja je potrebna da bi se isprao svaki dio debelog
crijeva, podrazumijeva ponovno dodavanje vode, ali he/
ikakvog naprezanja pacijenta. Na taj nain moe se
primijeniti mnogo litara vode, ali se u jednoj obradi koja traje
manje od jednog sata, ulijeva svega jedna litra.
Kod klistiranja ostaje temperatura vode kod svakog
ponovnog ulijevanja u cijevicu nepromijenjena, dok se kod
ispiranja crijeva moe po elji kontrolirati i na taj nain
postii one uinke koji se mogu postii jedino mijenjanjem
temperature.
Pa ipak, ja smatram klistir ili uljevak vanijim od etkice
za zube, bilo da se nalazimo kod kue ili na putovanju. Moe
se dogoditi da ispiranje crijeva u odreenoj situaciji nije
izvedivo, odnosno nije poeljno, dok se klistir ili naprava za
ulijevanje moe primijeniti u svako doba.
Ukoliko elite imati jasnu predodbu o pravoj vrijednosti
klistira, proitajte ili sluajte reklamiranje lijekova protiv
168

glavobolje, premorenosti, bolova u leima. Uzmite klistir

umjesto tih limunadnih tableta ili pilula. U tom sluaju imat
ete prirodni lijek koji e vam ublaiti situaciju, a ne neto to
vam jami privremenu otupjelost, zamrlost ili umrtvljenje
ivaca, a da probleme koji slijede i ne spominjemo. U
ekstremnim sluajevima moe svaki lijek bili bolji od
privremene patnje, pa i pod takvim ekstremnim okolnostima
drim daje klistir neto najbolje.
Kad se uzima kbsMr, po mom iskustvu najbolje je vrit'
klistiranje pomou srednje velike, mekane i savitljive
rektalne cijevice, koja u presjeku nije vea od olovke, duga
75 cm, a nipoto kratka i tvrda cijevica od gume. Pomou
mekane i savitljive cijevice mogue je vodu unijeti u mar i
donje dijelove silaznog debelog crijeva. Naprava s ljevkom za
klistiranje treba sadravati otprilike dvije litre mlake vode, ni
prevrue ni prehladile, kojoj se dodaje iscijeeni sok od dva
limuna. Naprava s vodom mora visjeti na odreenoj visini,
kako bi omoguila slobodan pad vode. Neki ljudi podiu
napravu koliko najvie mogu, kako bi voda imala to vei
pad, dok veina daje prednost visini od 90 do 120 cm iznad
tla. Nekoliko vjebi najbolje e pokazati koja visina je
najprimjerenija.
Rektalnu cjevicu koja je sa staklenom cijevicom ili
tvrdom gumenom cijevicom povezana s vodospremnikom
treba prije klistiranja premazati
biljnim sredstvom za
podmazivanje koje se moe nabaviti u svakoj apoteci.
Rektalnu cijevicu treba dobro premazati, kako bi po itavoj
duini bila klizava. Malo masti treba nanijeti i na anus ili
mar, na izlazno mjesto debelog crijeva, kako bi cijevicu
bilo lake ugurati u debelo crijevo. Sredstva za podmazivanje
dobivena na bazi mineralnih ulja nipoto ne preporuujem.
(Preporua se kateterpurin, koji se moe dobiti u apotekama,
ili 0,5%-na rastopina natrij-karbox-metilne celuloze).
169

Kleei poloaj za ispiranje crijeva

Sada smo spremni za postupak klistiranja. Kleknemo na

neku deku ili runik, kao to je prikazano na slilci 16. Za
poetak gurnemo rektalnu cijevicu pet do sedam centimetara
duboko u debelo crijevo i tada otvorimo pipu na
vodospremniku. Kad poinje voda tei u cijevicu, guramo
cijevicu polako i paljivo, centimetar po centimetar, dok je
ne uguramo do kraja. Ponekad e se moi ugurati bez ikakvih
potekoa svega nekoliko centimetara. U tom sluaju neeme
nastavljati s guranjem, nego emo pustiti da voda polako tee
niz cijevicu.
Osjeamo li tegobe, greve, odnosno imamo li osjeaj da
smo prepuni nakon ulijevanja vode, najbolje je zatvoriti vodu
na spremniku, izvaditi cijevicu i vodu izliti u koljku, pa
makar nismo iskoristili svu vodu iz spremnika, ve samo
jedan dio.
Kad osjetimo da smo posve spremni za ienje debelog
crijeva, moemo ustali i ponovno napunili spremnik s istom
vodom i poeljnom temperaturom. Cijevicu iznova
premaemo sredstvom koje omoguuje io bolje klizanje i
zapoinjemo jo jednom s klistiranjem.

(Slika 16.)
Uzmite rektalnu cijevicu, ne deblju od obine olovke, kako bi voda
mogla slobodnim padom doprijeti direktno u debelo crijevo. Kleei
poloaj je najpovoljniji glede slobodnog pada i prodiranja vode u
popreno i uzlazno debelo crijevo. Na laj nain voda dospijeva i u
najudaljenije dijelove debelog crijeva. Na jednu do dvije litre vode
preporua se dodati iscijeeni sok od jednog ili dva limuna, i nita
drugo. Pogotovo treba izbjegavali sapun, sol ili natrijev karbonat.
Najbolja je voda sa sokom od limuna ili naprosto ista voda. ni previe
vrua ni previe hladna, ve umjereno topla.

Malo iskustva s klistiranjem, ako vam je to potrebno i ako

to elite, moe vas brzo i specijalno pouili o postupku to
bezbolnijeg klistiranja. Za mene je primjena klistiranja
izvanredno vana u nastojanju da otklonimo to je vie
mogue pojave starenja. Preporua se da odmah po
zavrenom postupku klistiranja spremnik i cijevicu operemo
toplom vodom i sapunicom te temeljito isperemo hladnom
vodom prije nego ih stavimo na njihovo mjesto.

Rektalnu cijevicu treba premazati kremom poeljnom za to

bezbolnije klizanje kroz debelo crijevo.

170

171

Dvadesetprvo poglavlje

Sokovi i sokovnici

Vi se naprosto morate uvjeriti u injenicu daje unutarnje

ienje pomou klistiranja i ispiranja crijeva mnogo
korisnije od uzimanja kojekakvih ljekarija i sredstava za
otklanjanje otrovnih tvari iz organizma. Na temelju vlastitog
iskustva mogu odgovorno tvrditi da uzimanje svjeih sirovih
sokova nije nita manje vano od klistiranja i ispiranja
crijeva. Te dvije stvari jednako su vane za nae zdravlje.
Postoje dva prevladavajua razloga za pijenje sokova: prvi
je taj to se iz voa i povra dobiva najbolja organska voda, a
drugi je taj to ti sokovi u sebi sadre najbolje organske tvari,
minerale i vitamine. Na samim poecima svojih istraivanja
suoio sam se s problemom uinkovitosti razliitih sokova i
mjeavina sokova kod mnogih tegoba koje sam pokuavao
odstraniti.
Poeo sam prije dobrih etrdeset godina, kad sam umjesto
sokovnika upotrebljavao stroj za mljevenje mesa. Na taj nain
dobio sam neto malo soka, ali sam vrlo brzo otkrio da se
prilikom mljevenja kaa iz koje se dobiva sok jako zagrije te
je on zbog previsoke temperature upropaten prije negoli je
172

pripremljen. Kad sam tu kau analizirao, ustanovio sam da

veina dragocjenih hranjivih tvari niti je osloboena niti
ekstrahirana - te su tvari bile jednostavno izgubljene.
Nakon toga poeo sam povre strugati i ribati, te iz
stvorene kae cijediti sok pomou centrifugalne sile u posudi
s rupama koja se okretala velikom brzinom. Dobio sam neto
bolji sok, bio je puno ukusniji i bilo gaje lake pripremiti. No.
bilo je u njemu previe fine kae. Preostala kaa sadravala je
jo uvijek od 25 rio 50 posto soka. I' tom preostalom soku
nalazilo se previe vitamina i minerala koje bi trebao
sadravati dobar i djelotvoran sok.
Koliko god sam isprobavao, nisam se mogao domoi
nikakvog
mehanizma,
nikakve
metode
savrenog
pripremanja i dobivanja soka. Naposljetku sam doao do
spoznaje da sam inio neto to se fiziki i mehaniki ne moe
postii, naime savrena ekstrakcija soka i hranjiivih tvari iz
vlanog materijala pomou centrifugalne sile.
Tijekom tog eksperimentiranja pokuao sam, nadalje,
voe i povre strojno rezati na mikroskopski siune dijelie siune poput zrnca praine - u nadi da e na taj nain tijelo
samo biti u stanju izvriti savrenu ekstrakciju. Te siune
dijelie temeljito bih pomijeao s raznim vrstama tekuine,
jedanput s vodom, drugi put sa sokovima od voa i povra.
Ustanovio sam da su tako usitnjena vlakna od povra
previe ilava, pogotovo ako su mokra ili vlana. Osim toga,
otkrio sam da se ta siuna vlaknasta zrnca, ako sam popio
previe soka, tijekom vremena gomilaju u debelom crijevu,
dok ne popune sve njegove depove. Kad se to dogodi, dolazi
do zaepljenja koje pogorava stanje u kojemu bi se debelo
crijevo moralo nalaziti. U takvim sluajevima doao sam
pomou istraivanja stolice do zakljuka da su ta zrnca ostala
neprobavljena, da nisu bila zahvaena procesom probave te
su ostala nepreraena. To je bio razlog zbog kojega sam
173

napustio tu metodu, jer ne samo daje bila nepraktina, ve je

po svoj prilici bila preopasna za svaki pokuaj pripremanja
sokova.
Kad sam nakon brojnih eksperimenata tijekom dugih
godina znanstvenog istraivanja poeo naposljetku voe i
povre ribati, ustanovio sam da s ispravnim aparatom
rastvaram praktiki sve stanice u vlaknima te na taj nain
oslobaam atome i molekule sadrane u njima. Na kraju sam
imao tu sreu da sam pronaao aparat koji je dnvao oekivane
rezultate.
Bio je to sokovnik koji je radio poput hidraulike pree u
kojoj su se hranjive tvari mogle odijeliti od kae. Tako sam
napokon dobio savren, djelotvoran sok za kojim sam teio i
koji mije donio oekivane rezultate. Takav sokovnik nudio se
na tritu kao Champion-sokovnik.
Nije mi poznata nijedna druga marka sokovnika na koju bi
se mogao oslonili glede djelotvornosti koja se s pravom
oekuje kod uklanjanja potekoa i bolesti.
Naravno da su svi sokovi od voa i povra korisni, bez
obzira na koji nain se ekstrahiraju ili iscijeuju. Ukoliko
ekstrakcija nije temeljita, vrijednost dobivenih sokova je
manja, te se moraju piti u veim koliinama i na dui
vremenski rok. Meutim, ako su sokovi ispravno i temeljito
ekstrahirani, njihova uinkovitost je gotovo fenomenalna. Na
tisue i tisue ljudi diljem svijeta pisalo mije i priopavalo da
svoje zdravlje, a esto i svoj ivot imaju zahvaliti upravo
svjeim sirovim sokovima od voa i povra.

godinama. S druge strane, zahvaljujui dobrim sokovnicima

bezbrojni pojedinci koji su tek naizgled bili "zdravi" postali
su uistinu puno mlai.
Mi se kod pripremanja pojedinih obroka sluimo
mikserom. Kako se njime valja sluiti, obrazloit emo u
poglavlju o pripremanju salata.
Primjena sokova kod pojedinih tegoba iscrpno je opisana
u knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra". Ovdje je dovoljno
navesti jed-.r. ili dva primjera, kako biste to helje shvatili
zato se neki sokovi mogu uzimati u velikim koliinama a
neki u malim.
Uzmimo na primjer eluane tegobe. Prije vie od trideset
godina uzimao sam pola litre ili litru soka od svjeeg sirovog
zelja s izvanrednim rezultatom, i vie mi se te tegobe nisu
ponovile. Ali sam ustanovio da su neki ljudi koji su slijedili
moj primjer dodue izvlaili iz toga istu korist, alei se
pritom na uasno stvaranje plinova. Ako sok od zelja
zamijenimo sokom od mrkve, poluit emo jo bolje rezultate
bez ikakvog pretjeranog stvaranja plinova. Naime, zelje
sadri u sebi visok udio sumpora i ostalih tvari koje stvaraju
plinove, dok je mrkva u tom pogledu daleko umjerenija.
itajui moju knjigu o sokovima, naii ele na tvrdnju da
je sok od perinu vrlo uinkovit; ali smo doli do zakljuka da
ga moramo vrlo tedljivo uzimali. Pomijean s osalilm
sokovima pokazao se izvanredno vrijednim i korisnim
Sok od repe je takoer jedan od najvrijednijih sokova.

Bez obzira na to kolika je cijena pravog sokovnika, tu

cijenu ne smijemo nikad smatrati izdatkom, naprotiv,
moramo je smatrati velikom utedom. Ispravno pripremljeni
sokovi ouvali su, po mom saznanju, na tisue i tisue ljudi od
neeljenih operacija. Sokovi su mnoge ljude spasili od
prerane smrti, a mnogima pomogli da ostanu mladi i u poznim
174

175

Dvadesetdrugo poglavlje

To vam pomae da ostanete mladi

Ja ne znam nita o tome kako stoje stvari s

"izgladnjivanjem debelog crijeva i njegovim posljedicama" u
vaem konkretnom sluaju. Mogu vas samo podsjetiti da se
stijenke debelog crijeva ulijene ako ste izgubili tonus, jer im
nedostaje ispravna hrana za odravanje ivanog i miinog
tkiva. Te stijenke postaju nalik koici hrenovke koja je
ispunjena vrlo malim punjenjem. U takvom stanju debelo
crijevo se uspava, stvaraju se vorovi, ili se postojei
poveavaju i tako onemoguuju izluivanje odreene
koliine otpadnih tvari u crijevima.
Mi smo to nazvali smanjivanjem debeleog crijeva
(enteroptozom). Svako smanjivanje nekog organa stvara
osjeaj pospanosti itavog tijela. U vrlo kratkom vremenu
nakon te pojave pojavljuju se u mnogim sluajevima polako
bore na licu koje dolaze osobito do izraaja oko oiju, na elu
i oko usta. U svakom sluaju mogu ta smanjivanja organa
imati vrlo negativan uinak na organizam, to obino dovodi
do toga da se osjeamo starima, da izgledamo staraki

umorno, pogotovo ako moramo due vrijeme stajati na

nogama.
Prije nekoliko godina upoznao sam starijeg gospodina koji
je nakon dueg stajanja osjeao veliko olakanje u donjem
dijelu tijela ako se poleice ispruio na daski koja je jednim
dijelom bila oslonjena na nisku stolicu a drugim na pod, tako
da mu je glava bila na donjem dijelu a noge na gornjem dijelu
koso poloene daske. Kad je to ponovio vie puta na dan u
trajanju od nekoliko minuta primijetio je nakon nekoliko dana
da je njegova stolica puno bolja i prirodnija. Traio je
obrazloenje tog poboljanaja i doao do zakljuka da se
njegovo uspavano debelo crijevo uznemirilo dok se nalazio u
tom poloaju. Crijevu se na taj nain pruila prilika
dovoenja u prirodniji poloaj, tako da su uklonjene neke
prepreke prolazu kroz debelo crijevo te se izluivanje
otpadnih tvari znatno poboljalo.
Svoju koso poloenu dasku koristio je redovno i
svakodnevno te brzo doao do zakljuka da ta daska moe biti
viestruko korisna. Izmeu ostalog osjetio je nekakav
oporavljajui mir koji mu je omoguavao da se osvjeen
podigne s daske. S vremenom se osjetio pomlaenim, i
premda je bio u poodmaklim godinama, kretao se i ophodio s
drugima kao mladi, a tako je i izgledao. Njegova koso
poloena daska svakako mu je pomogla da postane mlaim.
Ja sam ljudima preporuivao takvu dasku i svaki put bih
dobivao od njih pisma u kojima su izraavali svoje
zadovoljstvo i zahvalnost. Ta daska nije koristila samo za
oputanje, ve je znatno doprinosila jaanju cijelog tijela. U
kosom poloaju s glavom na podu, noge se podiu u zrak i
pokreu se kao da vozite bicikl. Osim toga, u takvom poloaju
ovjek balansira na lopaticama, podie noge sve vie uvis i
pokree ih as na jednu as na drugu stranu, ime postie
izvanrednu elastinost kraljenice i itavog tijela.

176
177

Takvu dasku drim izvanrednim sredstvom za oputanje

tromih organa, za bolje funkcioniranje debelog crijeva i kao
dragocjeni trening svakog pa i najmanjeg dijela tijela na koji u
svojoj svakodnevici esto zaboravljamo. Koristite u svakom
sluaju takvu dasku kao pomono sredstvo vaeg po
mlaivanja.
Mnogi ljudi moraju katkada satima neprekidno stajati na
nogama. esto osjeaju takvu slabost u elucu da se s pravom
pitaju mogu li izdrati jo koju minutu. Mi naravno /nanio da
razlog tome lei u premorenosti kao posljedici pogrene
prehrane i u nedovoljnom izluivanju otpadnih tvari iz tijela.
Mnogima je od velike pomoi bila upravo takva koso
poloena daska. Nakon koritenja te daske mogli su svom
probuenom debelom crijevu i ostalim organima pruiti
nuno potreban mir, stoje povoljno djelovalo na itavo tijelo.
Drugo pomono sredstvo za sve koji ele poslati mlai jest
masaa pomou vibratora.
Ako se dijete udari negdje po ruci ili nozi, majka e
bre-bolje nastojati ublaiti bol trljanjem tog mjesta, a djed e
svoje reumatino koljeno trljati svom snagom kad osjeti jake
bolove. Drim da je elektrini vibrator u modernom
domainstvu neophodno potreban aparat. Moe se
upotrijebiti za masau koe na glavi. Time se znatno
poboljava i olakava cirkulacija krvi u kapilarama. Masirate
li svoje lice i vrat, poboljat ete openito funkcioniranje
koe. Kod bolesti i tjelesnih ozljeda masaa pomou vibratora
je istovremeno ugodna i korisna, ali se ipak preporua
konzultiranje lijenika, jer njegovo poznavanje anatomije i
djelovanja masae na ozljeene dijelove tijela moe pacijentu
pomoi da izbjegne potekoe i ozljede.

na hrbat ruke te se ve kod najblaeg pokreta osjea u prstima

energija vibratora. Vibrirajui pokreti prstiju imat e vie
snage - bez pritiska - i veu dubinsku uinkovitost. Na taj
nain ivnut e najdublja tkiva u tijelu i poveat e se
cirkulacija krvi u koi, a da pritom ne pritiemo prst u meso.
Samo pomou vibratora mogue je sebi samome i drugima
pruiti uinkovitu masau koja djeluje oputajue, ugodno i
osvjeavajue.
Masaa je no^upak koji nikad pp moe biti pretjprmo
primjenjivan. Ona je vrlo korisna kod nekih akutnih upala,
iako u tim sluajevima mora biti vrlo njena. Vrlo je
dragocjena kod uganua zglobova i lomljenja kostiju. U
mnogim sluajevima masaa je mnogo bolja od
posvemanjeg mirovanja. Ako je ovjek na primjer umoran i
ne stigne malo zadrijemati, moe mu vibrator pomoi glede
stimulacije tijela i ponovnog zadobivanja energije. Nakon
nimalo laganih tjelesnih vjebi masaa pomou vibratora je
vrlo korisna, zato jer pojaava cirkulaciju krvi u dijelovima
tijela i time odstranjuje premorenost, smiruje ivce i ublaava
napetosti. 1 zato sam vrsto uvjeren daje elektrini vibrator
vrlo koristan aparat.
Postoje mnogi dobri aparati na tritu. No, elim vas
upozoriti da prije upotrebe vibratora svakako konzultirate
lijenika, pogotovo u sluajevima kao to su: rane i opekotine,
osipi i ekcemi, oteeni krvni sudovi, tumori, apscesi i irevi,
upale zglobova i trudnoa.

Runa masaa je naporan posao, to je dobro poznato

svakome tko je isprobao tu masau na svojoj hrptenmjai ili
na nonim i runim miiima. Dobar vibrator privruje se
179
178

Dvadesettree poglavlje

Kakvo ivotno stajalite valja zauzeti

u elji da postanemo mlai?

Prije negoli vam ponudim neke menije i recepte, ne bi li se

odrekli starih prehrambenih navika i preli na konzumiranje
prirodnih, hranjivih ivenih namirnica, elim posebno
naglasiti da vam je osnovni zadatak razvijati jednu posve
novu filozofiju, ukoliko zaista elite postati mlai. Prva i
osnovna stvar je ispravno miljenje. Ja sam u ovoj knjizi
mnogo govorio o pozitivnim i negativnim miljenjima i
govorima. Ovdje se elim lime pozabaviti jo detaljnjije, kako
bi va ivot postao u stvanrnosti mnogo ljepim od ivota o
kojemu ste mogli samo sanjati.
Brbljanje je najgora vrsta gubljenja vremena, pa ak i kad
je konstruktivno. Nikad nemojte kritizirati druge, i nemojte
misliti nita loe o njima. Mi ne smijemo loe misliti o
drugima, sve dok ima i najmanja trunka zloestoe u nama
samima. Loe miljenje o drugima i ogovaranje drugih ljudi
znatno pojaava loe osobine u nama, bili mi toga svjesni ili
ne.
180

Nemojte nikad inzistirati na raspravi, ako vidite da

suprotnu stranu ne moete uvjeriti ili preokrenuti. Nekad je
bolje u raspravi popustiti i zadrati prijatelja, nego pobijediti
u raspravi, a izgubiti prijatelja.
Kad nekoga sluamo na predavanju, kod kue ili bilo gdje
drugdje, kad nam se daje koristan savjet, ne smijemo olako
prelaziti preko njega, preputajui ga ljudima koje poznajemo
i za koje mislimo da im je potreban. Primijenimo dobar savjet
najprije kod sebe, u svom ophoenju s drugima' Mi se esto
previe zalaemo za promjene na bolje kod drugih ljudi.
Pritom najee zaboravljamo na injenicu da su te promjene
na bolje moda potrebnije nama negoli ljudima koje
poznajemo.
Postoje kritina razdoblja u ivotu svakog mukarca i
svake ene. Ne razgovarajte nikad o svojim problemima, o
svojim nevoljama, bijedi i mukama, osim u rijetkim
sluajevima kad vae iskustvo moe biti od velike pomoi
sugovorniku. Ljude ne zanimaju vai problemi. Previe su
zaokupljeni svojom egzistencijom.
Potiteno dranje, naborano elo, udubljene oi i objeena
usta prizivaju starost u posjet naem tijelu te udaljuju od nas
suneve zrake ivota. Otvorite oi i budite nasmijani, budite
nasmijani svim srcem, smijte se "tek tako" - i vi ete se, prije
negoli to sami primijetite, doista smijati ispunjeni ivotnom
radou. Nema nita uzvienijeg od nasmijana lica.
Zahvaljujui smijehu i humoru mogu se i najljue situacije
pretvoriti u neto komino. Humor je atribut mladalatva.
Jedino nam smijeak moe olakati breme jada i nevolje,
smijeak koji nita ne kota.
Svaki ovjek ezne za sreom, mirom i sigurnou. Ta
stanja nisu negdje izvan nas samih. Sve dok ih ne pronaemo i
ne razvijemo u sebi, u svom srcu i dui, mi emo uzalud
eznuti za njima. Ali kad jednom otkrijemo kako je zapravo
181

posve bezbolno i jednostavno pronai sreu, mir i sigurnost u

sebi samome, mi na ivot gledamo posve drugim oima. I
dobro znamo koliko se isplati ovjekovo nastojanje da
postane mlaim.
Prihvatite li taj program koji u pravilu zahtijeva temeljitu
promjenu navika u jelu, piu i nainu ivota, vi ete zacijelo
naii na protivljenje svoje obitelji i svojih prijatelja. Morate se
nauiti na aljiv nain izlaziti na kraj s protivljenjem. Da biste
suprotstavili svim protivljenjima i uspjeli ih prevladati,
potrebna vam je velika hrabrost, hrabrost koja proizlazi iz
znanja, a znanje moete stei jedino prouavanjem i
praenjem samog programa.
Vi ete uvijek susretati vie onih ljudi koji e vas
odbacivati i proklinjati, a manje onih koji su spremni pruiti
vam pomo i ohrabrenje. Kad jednom zaponete s tim
programom i osjetite u sebi strujanje novog ivota, energije i
mladosti, vama e svijest da se nalazile na pravom putu
pomlaivanja biti od velike pomoi: pruat e vam sredstva i
naine da pobijedite svako protivljenje na koje valja raunati
kod onih pojedinaca koji nemaju pojma o vaim otkriima.
Postati mlaim znai postii stanje samopostojanosti i
samodostatnosti koje vam nitko ne moe uzeti, znai postii
stanje u kojemu vam nita izvanjsko ne moe smetati. Samo
takvo stanje omoguuje ovjeku da bude sam gospodar svoga
tijela i gospodar svake situacije.

182

Dvadesetetvrto poglavlje

Post

Ovoj temi valja posvetiti panju prije negoli se nauimo

ispravnom sastavljanju obroka. Post je vrlo vaan dio svakog
programa koji se bavi ovjejim tijelom. Od velike je koristi
ako ga primijenjujemo mudro i u vremenskom trajanju koje
ne smije biti due od est ili sedam dana.
Post ima dvostruku uinkovitost. S jedne strane
omoguuje probavnom sustavu i velikom dijelu tjelesnih
funkcija jedno vie ili manje savreno mirovanje, a s druge
strane istovremeno dovodi tijelo u stanje sagorjevanja i
izluivanja svih otpadnih tvari. Za vrijeme posta tijelo se
koristi svojim rezervama, kako bi moglo uredno
funkcionirati. Vrlo je vano imati to na pameti svaki put kad
se odluujemo na post.
Za vrijeme posta nemojte jesti nikakvu hranu. Pijte samo
vodu ili s vodom pomijeane vone sokove. To razrjeivanje
je vrlo vano. Bez njega bi "sagorjevanje smea" u tijelu bilo
prejako i previe koncentrirano.
Plodovi voa su najbolje istilo za tijelo i moraju se za
vrijeme posta primjenjivati s velikom panjom, iako ih inae
183

moete piti koliko vam je drago. Naime, koliina tekuine

koju uzimate za vrijeme posta kree se uobiajeno od litre i
pol do dvije litre dnevno.
Zahvaljujui postu ovjek se moe osloboditi znatnih
koliina nakupljenih otpadnih tvari u tijelu tijekom proteklih
mjeseci i godina. Neke od tih tvari naputaju tijelo prirodnim
putem pranjenja i izluivanja. Meutim, mnoge otpadne
tvari pronalaze sebi poeljne rupe ili skrovita u kojima se
zadravaju najee u depovima ili naborima debelog
crijeva.
Ako tim tvarima dozvolite da ondje prenoe, vae tijelo bi
neke od tih otrovnih tvari moglo apsorbirati, a to obino
dovodi do toga da se jedan dio koristi koju smo postom eljeli
postii jednostavno izgubi, a osim toga moe prouzroiti
nelagodnost i nadimanje. Stoga je za vrijeme posta dobro
svake veeri prije spavanja izvriti klistiranje vodom u koju
ste iscijedili dva limuna.
Post "prekinite" tako to ete zadnjeg dana uzeti dva ili tri
obroka od svjeeg povra ili voa. a u naredna dva dana uz
uobiajenu hranu piti mnogo soka od povra. Nakon toga
vraate se svom normalnom nainu prehrane.

tijelu mogunost da obnovi svoje zalihe. Tijelo je primorano

najprije spaliti sav otpad, potom i sve stanice i tkiva, ali ne
smije ostati bez hranjivih tvari pomou kojih se stanice
obnavljaju ili nanovo proizvode.
Dugi post bez "prekidanja" svakog estog dana moe vas
dovesti u stanje euforije; meutim, morate znati da to
oduevljenje ide na utrb sagorijevanja tijela, to ponekad
ostavlja u organizmu dugogodinja oteenja. Poznavao sam
jednog lijenika koji je svojim pacijentima dozvoljavao post
na soku od limuna i narani u trajanju od tri do etiri mjeseca
bez prekidanja. Upozorio sam ga na opasnost takve prakse, ali
on je bio do te mjere zadovoljan brzim uspjesima koje postiu
njegovi pacijenti da se nije obazirao na moje argumente.
Zahvaljujui predavanjima koje sam drao diljem zemlje,
imao sam priliku sresti itav niz njegovih pacijenata - mnogi
od njih zavrili su u bolesnikom krevetu, traei ozdravljenje
od svojih "zagonetnih" bolesti. Bili su, bez izuzetaka, oito
posve zdravi, ali u njima nije bilo ni najmanje iskrice ivotne
energije.

elite li se podvrgnuti duoj kuri posta, inite to u

izmjeninim serijama posta i "prekidanja posta". Postite
otprilike est dana, onda "prekinete" dva do etiri dana, kako
je opisano u sljedeem odlomku. Nakon toga nastavljate s
postom est dana i nakon estog dana opet "prekinete". To
inite sve dotle dok osjeate da moete.

Letimian pogled na povijest njihovih bolesti i na njihova

iskustva donio je na svjetlo dana injenicu da su esto imali
neobino duge kure posta, vjerujui kako ih je to oslobodilo
od njihovih patnji. Meutim, nakon odreenog vremenskog
razmaka od dvije do pet godina poeli su posve neoekivano
gubiti svoju vitalnost, jakost i energiju. Da bi se odstranile
tete koje su nastale zahvaljujui takvoj vrsti posta, morali su
mjesecima i godinama piti svjee sokove i jesti sirove obroke.

Moe biti opasno postiti vie od est ili sedam dana bez
nadgledanja nekog specijalista koji se bavi kurom posta
(upuujem na knjige dr. Paidla C. Brag ga: "udo posta";
prof. Amolda Ehreta: "Postom od bolesnog do zdravog
ovjeka" i dr. Herberta M. Sheltona: "Post moe spasiti va
ivot"). Ako postimo due od sedam dana, mi oduzimamo

U svom kabinetu posjedujem rendgenski snimak debelog

crijeva jedne stare dame koja je prema medicinskom izvjeu
prije est godina oboljela od raka. U njezinim prsima, na
njenim rukama i drugim dijelovima njezina tijela poeli su se
stvarati vorovi. Proitala je negdje o uspjenom lijeenju
pomou posta na soku od grejpfruta i odluila se za takav

184

185

post. Nakon est tjedana takvog posta poeli su vorovi

nestajati i ona se osjeala bolje nego ikad ranije. Nastavila je s
postom bez prekidanja jo nekoliko tjedana, a onda se vratila
natrag svojoj uobiajenoj prehrani od tri obroka dnevno. Nije
bilo nikakvog vidljivog traga koji bi ukazivao na njenu
patnju, nastavila je sretno ivjeti i brinuti se o svojim
dunostima domaice, s veim poletom nego to gaje imala
ikad ranije.
No, nakon nepune dvije godine na nju se sruila prava
poast loih posljedica dugog posta. Nije mogla ustati iz
kreveta, bila je nervozna, na rubu histerije, smetalo joj je ak
dnevno svjetlo, tako da je leala u zatamnjenoj ili potpuno
tamnoj sobi. S vremenom se pogoralo i njezino duevno
stanje, stoje njezinoj obitelji i rodbini zadavalo velike brige.
Na kraju nije preostalo drugo nego primorati je na sirovu
hranu uz koju je dnevno popila nekoliko aa soka od sirova
povra. Dvaput tjedno bila je podvrgnuta ispiranju crijeva. Za
manje od est mjeseci njezino zdravstveno stanje se
poboljalo do te mjere daje bila opet sasvim normalna. Kad
sam je zadnji put sreo izgledala je pet godina mlaa nego to
je izgledala pet mjeseci ranije, kad sam je prvi put vidio.
Njena koa, koja je ranije bila blijeda i bez imalo sjaja, sada je
dobila boju, bila je ozarena zdravljem.
Dama je imala tu sreu da joj je obitelj pruala svu njegu i
podrku. Zhvaljujui tome bila je u stanju osloboditi se iz
opasne situacije mnogo prije nego to sam ranije mogao
nasluivati. To samo dokazuje injenicu daje volja osnovni
preduvjet uspjeha.
Na kraju moemo zakljuiti da je post do est dana
koristan i moe ovjeku pomoi da postane mlaim.
Vietjedne ili viemjesene kure posta mogu biti tetne, pa
ak i vrlo opasne, ukoliko ih ne nadgleda iskusni specijalist na
tom podruju.

Dvadesetpeto poglavlje

Obroci od prirodnih ivenih

namirnica

Po mom miljenju prirodne ivene namirnice su one

namirnice koje su hranjive zahvaljujui organskom ivotu u
sebi. Toj kategoriji ivenih namirnica pripadaju sve sirove
salate, povre i voe, zatim svjei, sirovi, nepreraivani
sokovi od salata, povra i voa, te orasi i sjemenke. Meu
povre ubrajam i neke mahunarke dok su mlade i svjee.
Osuene mahunarke oskudijevaju ivotonosnom organ
skom vodom te, po mom dubokom uvjerenju, stvaraju u
organizmu previe kiselina, to ne moe imati neku praktinu
vrijednost. Stoga ih ja ne upotrebljavam. Toj grupi pripadaju
osueni graak, grah, soja, kikiriki te mnogi proizvodi i
nusproizvodi od tog povra.
Kad god mi je to mogue koristim ivene namirnice koje
su izrasle na organski obraivanom tlu, bez primjene
umjetnih gnojiva. Vrlo je vano imati to na pameti. Nedostatk
vitamina i hranjivih tvari u hrani posljedica je razaranja tla
kemijskim sredstvima dohranjivanja. Neke ljude u naoj vladi
trebalo bi probuditi i upoznati ih s tom injenicom. Organska
187

186

obrada vrta znai ponovno izgraivanje tla pomou bioloke

pretvorbe organskog otpada i smea na vrtnim gredicama,
dakle pomou izmjene tla koju vre gliste, bakterije itd. Samo
pomou te metode - metode koju primijenjuje priroda otkad
na zemlji postoji rast biljaka - moemo osigurati plodno tlo iz
kojega rastu ivene namirnice pune vitamina i minerala.
Povru, salati i vou uzgojenom na takvom tlu nisu potrebna
nikakva otrovna sredstva protiv tetoina.
Pod prirodnim okolnostima plodove u vonjaku ne
unitavaju insekti i tetoine, budui da se sama priroda
pobrinula za to da ih pravovremeno pojedu ptice. Ptice su
najbolje i najuinkovitije tamaniteljice insekata, i to posve
bezopasno. Jedna jedina obitelj ptice movarice ili obitelj
ptice sjenice moe tijekom jednog ljeta unititi tridesetipet
kilograma insekata, dok neki parovi ptica sjenica mogu
pojesti sveukupni sastav tetoina - gusjenica i leteih
insekata - na plantai jabuka koja se prostire na povrini od
4000 kvadratnih metara. Jedan par lastavica s mladima moe
u jednom jedinom danu pojesti oko 7000 muha. Sjenica moe
u jednom danu pojesti do 5500 jaja od gusjenica.
to se dogaa prskanjem povra i voa? Ptice pojedu
otrovane insekte i ugibaju. Insekticidi snose veliku
odgovornost za porast tetoina i insekata, te shodno tome za
znatno manji urod. Insekticidi ubijaju tek neznatan dio
tetoina kojih ima posvuda, a budui da unitavaju ptice, oni
ne slue svojoj svrsi, jer su insekti i gusjenice sada u stanju
razmnoavati se izvan zatrovanih podruja bez ikakvog
straha od ptica.
U dravi New Jersey naeno je itavo jato divljih ptica
koje su, zahvaljujui prskanju grana insekticidima, sve u isto
vrijeme uginule od greva i uginule popadale s grana na
zemlju. Isto se dogaa i s medom, najdragocjenijim
ugljikohidratom i prirodnim eerom. Na stotine i stotine
188

rojeva pela vie ne proizvode med, jer su pele otrovane

insekticidima.
Izbjegavanjem kemijskih sredstava dohranjivanja te
pribjegavanjem organskom obraivanju vrta i razmnoavanju
kinih glista u tlu ne samo da postiemo bolji urod, ve
dobivamo daleko bolje proizvode i naposljetku kvalitetnu
hranu koja nam pomae da postanemo mlai.
Mi nismo dodue uvijek u stanju dobiti onu kvalitetu i
kvantitetu povra, salata i voa koja nam je potrebna, ali
nedostatke moemo uvelike nadoknaditi, ako pijemo obilne
koliine svjeih, sirovih sokova od najrazliitijih vrsta povra
i voa.
to se pak tie naih dnevnih obroka, moda ne bi bilo na
od met ako spomenem od ega se sastoje moji obroci.

Doruak
Jedna ili dvije zrele banane, najbolje su one s mnogo
smeih mrlja. Zrele banane su izvanredna ivena namirnica.
Kad odstranite koru, izreite i odbacite sva naeta mjesta.
Razreite bananu na tanke krike.
Kaa od mrkve. U sokovniku nainim dvije do tri ajne
liice kae, ali ne cijedim iz njih sok. Koristim se
Champion-sokovnikom pomou kojega se povre i voe
moe naribati. Naribajte eljenu koliinu kae od mrkve i
pospite njome banane.
Groice. Prednost dajem groicama bez kotica. Dvije
do tri ajne liice groica drite preko noi u hladnoj ili
mlakoj vodi. Ujutro ih pomijeajte s kaom od mrkve.
Smokve. Najdrae su mi crne smokve. Drite pet do est
smokava preko noi u vodi, kao to drite groice. Ujutro im
odreite peteljke i razreite ih na pripremljeni obrok.
189

Orasi i bademi. Champion-sokovnik moe ih samljeti

poput najfinijeg brana. Pet do est ajnih liica tog brana
pospite po pripremljenom obroku - i to je moj doruak.
Ukoliko elite moete dodati malo vrhnja, najbolje
sirovog vrhnja, kako bi doruak bio to vlaniji. U tom
sluaju vrhnje dodajte prije oraha ili badema.
aa soka od mrkve ili aa soka od mrkve pomijeanog
sa sokom od pinata za mene je najbolji napitak kojeg mogu
sebi priutiti. Bit ete ugodno iznenaeni kako je takav
doruak sitosan. S bananom kao podlogom moe se
pripremiti odlian doruak s naribanom ili na krike
narezanom jabukom ili krukom, s groicama i smokvama,
kako je naprijed opisano, i sa svim ostalim dodacima ili bez
njih.
Za mene je takav doruak najzasitniji. Mislim da svoj
jutarnji meni proteklih godina nisam mijenjavo vie od est
puta. Vjerujem da ete na temelju vlastitih iskustava u tom
izazovu nai odgovor na pitanje koji doruak zadovoljava
vau glad bez oteavajuih stvaranja plinova.

Ruak
Ruak ovisi o okolnostima. Ako se u vrijeme ruka
nalazim izvan kue, uzmem sa sobom, na primjer, jednu ili
dvije jabuke, kruke ili neko drugo sezonsko voe. Malo
celera ili mali avokado, ako ga dobijem. Inae bih moda
uzeo - povremeno - komadiak sira iz sirova mlijeka. Ta
hrana zajedno s jednom ili dvije ae svjeeg soka od povra
daje mi potrebnu energiju sve do veere. Ako se u vrijeme
ruka nalazim kod kue, pojedem malu mijeanu salatu. Na
primjer, u tanjur za juhu stavim dvije do tri liice kae od
mrkve. To pospem sa sitno isjeckanim celerom, vlascem,

keljem ili salatom i tome dodani malo zelene paprike, te sve

skupa dobro izmijeam. Na to nalijem malo umaka, kojega u
malo kasnije detaljno opisati. Potom dodam dvije ajne
liice fino naribane repe. Tome dodam licu sirovog graka u
zelenim mahunama, a. u sredinu stavim komad sirove
cvjetae ili karfiola.
Naravno da tako pripremljen ruak moete posoliti s malo
biljne soli koju moete nabaviti u prodavaonici zdrave hrane.
Sa zainima budite prilino tedljivi. Uz au soka od povra
takav ruak je za mene vrlo sitosan te mogu do veere izdrati
bez ikakvog zamora ili osjeaja gladi. ovjeku ne treba puno
vremena za pripremanje, takvog obroka.
Ako mislite da moete podnijeti svaku mjeavinu salate i
ako ste u mogunosti narezati je ili naribati na fino ili grubo,
onako kako elite, onda moete uz malo vjebanja nainiti
uara/.liitije salate iz gotovo istih sastojaka, razlika je samo u
nainu pripreme.
Bit ete zacijelo iznenaeni kako se s lakoom moe
pripremiti jednostavan ili raskoan obrok. Svaki pojedini od
mnogobrojnih menija i recepata koje sam objavio u svojoj
knjizi "Svakodnevnu svjee salate odravaju vae zdravlje"
savreno je odmjeren i dozvoljava itav niz izmjena glede
samog izgleda i ukusa. To jednostavno znai da moete svako
povre pripremiti onako kako najbolje odgovara vaem ukusu
i vremenu koje vam stoji na raspolaganju, bez obzira radi li se
o nasjeckanom, naribanom ili narezanom povru.
Tajna dobro pripremljene salate sastoji se uvijek u
mijeanju dvaju ili triju sastojka. Na taj nain prua vam se
velika mogunost izbora. Nemojte previe koristiti samo
jednu vrstu povra ili salate.

190
191

Veera
Veernji obrosci mogu se takoer vrlo jednostavno
pripremiti, mogu biti jednostavni i raskoni, onakvi kakvima
ih elite. Jedan od meni najdraih aparata kod pripremanja
salata jest mikser. On rastvara vlaknaste stanice i ini hranu
ukusnijom, pod pretpostavkom da se sluimo mikserom tako
da povre ne usitnjujemo previe (mikser ne smije raditi due
od jedne sekunde).
Nastavite ovim redom: na dasci za sjeckanje nasjeckajte
otrim noem malo celera, otprilike dvije ajne liice i
stavite ga u mikser. Ulijte u mikser onoliko tekuine da
prekrije noeve. Ta tekuina je obino sok od mrkve ili sok od
nekog zelenog povra. Ako nemate povra, moete se
posluiti sokom od voa ili obinom vodom.
Nasjeckajte dvije lice salate, na isti nain kao to ste
nasjeckali celer, i pospite salatu po celeru. Razreite jednu
rajicu na vie dijelova i dodajte je mjeavini. Stavite
poklopac na mikser, ukljuite ga i odmah iskljuite. Kad se
noevi smire, potisnite mjeavinu jednom licom na dno te
opet ukljuite i odmah iskljuite mikser.
Zatim - poto ste se uvjerili da noevi u mikseru miruju potisnite smjesu u mikseru opet na dno. Ponavljajte to onoliko
puta koliko mislite daje potrebno za usitnjavanje povra po
vaoj elji. Ne smijete mu dodavati nikakve tekuine.
Ponovite tu proceduru ako treba i dvanest puta. Nakon
toga iscijedite tekuinu - i evo vam pripremljene prve
mjeavine. Tu mjeavinu moete primijeniti kao prvi sloj
vae salate, a moete njome prekriti tri ili etiri lice kae od
mrkve koja se nalazi u tanjuru za juhu. Kao zainom moete
se posluiti biljnom soli. Iscijeenu tekuinu iz te mjeavine
vratite u mikser, kako biste pripremili novi sloj salate. Uzmite
192

tri, etiri ili pet glavica zelenog luka i nareite ga na sitne

komadie. Nareite i nekoliko centimetara zelenih pera. Ako
nemate zelenog luka, moete se posluiti i ostalim lukom.
Stavite ga u mikser. Naribajte na grubo jednu licu krastavaca
- zajedno s korom - i dodajte ih luku.
Nareite jednu licu zelene paprike na to sitnije
komadie i dodajte ih mjeavini. Nareite jednu licu kelja,
to sitnije to bolje, i dodajte ga postojeoj mjeavini zajedno s
ostalim sastojcima. Dodajte malo biljne soli radi boljeg okusa
i ponovite postupak kao i prvi put, ukljuite i odmah iskljuite
mikser, ponavljajte to onoliko puta koliko je potrebno.
Iscijedite tekuinu iz te mjeavine - i evo vam pripremljen
gornji sloj salate.
Moete
primijeniti najraztliitije kombinacije. Na
primjer, moete oguliti jabuku i naribati je te jednu do dvije
lice staviti u tanjur prije nego to ete joj dodati mjeavinu
zelja. Mjeavinu zelja rasporedite to ravnomjernije po
jabukama u tanjuru. Umjesto jabuka mogu se naribati kruke
ili neko drugo voe, a mogu se primijeniti i jagode. To je na
kraju krajeva samo stvar ukusa.
Ono to meni prija, moda vama ne prija, i obrnuto. Stoga
pokuajte jedno vrijeme s eksperimentiranjem. Pa i kad
dobijete mjeavine koje vam ne prijaju, znajte da vam ne
mogu nakoditi, ve mogu biti jedino hranjivije nego to
mislite da jesu. Sljedei put pripremit ete veeru u drugoj
kombinaciji.
Dakle, naribane jabuke stavimo na pripremljeno jelo i po
njima rasporedimo tri ili etiri lice mjeavine zelja. Zatim
uzmemo ribe i naribamo jednu ili dvije ajne liice sirove
repe koju rasporedimo po naribanom zelju. Pospemo po tom
malo biljne soli i prelijemo jednom ajnom liicom soka od
limuna. Sve to ukrasimo prstenom od zelene paprike, debljine
193

jednog centimetra ili manje, u sredinu stavimo komad

cvjetae ili karfiola, a oko nje nekoliko narezanih listova
svjeeg radia.
Ako nemate miksera, to nije razlog da ne biste mogli
pripremiti istu salatu s istim sastojcima. U tom sluaju morate
razliito povre sjeckati ili ribati sve dok ne postignete onu
konzistencuju koja najbolje odgovara vaoj uvjebanosti i
vaem ukusu.
Kod pripremanja te "vieslojne" salate moete se posluiti
svim moguim vrstama povra i voa koje vam stoje na
raspolaganju, primijenjujui kod svake vrste i svakog naina
pripremanja u biti isti osnovni princip.
Ne treba vam nikakva olovka pa da zapiete koje vam
vrste povra i voa trebaju, ne morate se muiti pitanjem:
"ekaj da vidim to u danas uzeti? Jednostavno izvadite
svoje povre iz haldnjaka, uzmite to vam se prvo nae u ruci
ili ono to vam se danas prohtjelo.
Uz malo vjebanja bit ete, i prije negoli ste to primijetili,
u stanju pripremiti majstorsku salatu. Nemate pojma koliko
takav nain prehrane pojednostavljuje voenje kuanstva.
Vjerojatno se slaete sa mnom da je nezahvalno prati velike
koliine masnog, prljavog posua. Na nain prehrane ne
podrazumijeva nikakvo pranje masnog i prljavog posua.
Umaci za salate mogu se takoer pripremiti tako da budu
vrlo ukusni i hranjivi. Budite izumitelji kod sastavljanja
svojih kreacija i pazite da pritom ne primjenjujete ocat ili
papar. Morate znati da je ocat u stvari octena kiselina koja
moe postupno upropastiti sluz probavnog trakta. Primjena
octa mogla bi prouzroiti ireve.
Papar i ostali jaki zaini mogu imati sline posljedice u
naem tijelu. Kad vidite ljude koji naprosto pucaju od snage,
koji jedu obroke s puno octa i papra, moete biti sigurni da e
194

prije ili kasnije imati problema s irevima ili nekim drugim

simptomima bolesti.
Maslinovo ulje ima svestranu primjenu. Pomijeate li ga s
medom i sokom od limuna, dobit ete vrlo hranjiv umak. Ja
mu nikad ne dodajem eer. A moete mu dodati, ako elite,
malo biljne soli.
Pokuajte primijeniti ovaj recept: 1/3 alice maslinova
ulja, 1/3 alice soka od limuna. Tome dodamo tri ili etiri
rajice srednje veliine, A ajne liice biljne soli i pola do
jedne liice meda. Sve to mijeamo dvije minute u mikseru.
Dodajmo tome pola esna enjaka, elimo li umak odmah
jesti. Ako ete umak uvati u glinenoj posudi, moete mu
dodati dva esna enjaka, i to neoguljena.
Dobar umak moete pripremiti i na taj nain ako ogulite
jedan avokado, odstranite mu jezgru i nareete ga na sitne
komadie u neku posudu. Dodajte malo vrue vode, otprilike
pola liice na jedan avokado i zdrobite komadie viljukom.
Nareite nekoliko zelenih glavica luka, dodajte pola lice
meda i malo biljne soli i sve to dobro promijeajte viljukom
ili mjealicom za lag.
Ako elite, moete svakom avokadu dodati jednu ili dvije
liice slatkog ili kiselog vrhnja s malo vie limuna. Ne
zaboravite da krob i eer u nekom obroku koji sadri u sebi
limun ili neko drugo kiselo voe stvara u tijelu plinove.
l

Ovdje vam nisam prikazao mnogo menija, zato to ih za

svaku priliku posebno moete nai u mojoj knjizi
"Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje".
Proitajte poglavlje o octu u mojoj knjizi "Sokovi od svjeeg
voa i povra". Preporua se primjenjivati jabuni sok, u
knjizi ete nai odgovor na pitanje radi ega se peporuca
jabuni sok.

195

Deserti
Desrti mogu biti istovremeno hranjivi i iznenaujue
dobri, ako se pripremaju u mikseru. Evo na primjer: ulijte u
mikser alicu soka od mrkve. Dodajte soku jednu bananu
narezanu na velike krike. Dodajte i dvije dupkom pune ajne
liice naribanih, neposoljenih badema, dvije ili tri dupkom
pune liice natopljenih groica, tri ili etiri natopljene
smokve i dvije, tri ili etiri liice vrhnja. Sve to zajedno
miksajte najmanje dvije minute; posluite u alici za deserte,
po elji s malo laga.

Dvadesetesto poglavlje

Postanimo zajedno mlai

Na kraju elim posebno naglasiti injenicu da postati

mlaim podrazumijeva dugotrajan proces i zahtijeva mnogo
strpljenja i ustrajnosti. ovjek moe preko noi postati star,
ali ne moe postati opet mlad sve dok ne ukloni tete u
organizmu koje su tijekom godina nastale zahvaljujui
pogrenoj prehrani, pogrenom nainu ivota i pogrenom
miljenju.
Pogrena prehrana znai da jedemo i pijemo neto to ne
doprinosi ivotu stanica i tkiva u naem tijelu. Budui da ne
moemo u isto vrijeme biti ivi i mrtvi, budui da previsoka
temperatura - temperatura iznad 37 stupnjeva - razara ivot u
naoj prirodi, oito je da kuhana i preraivana hrana dodue
odravaju na ivot samo na raun stalnog regeneriranja
naeg tijela. Tom hranom ovjek ne unosi ivot u svoje tijelo.
ivot se unosi prirodnim, sirovim voem, salatama i
povrem, te sokovima od svjeeg, sirovog povra i voa. Ja
sam znanstveno ustanovio da ovjek moe utedjeti na
vremenu u procesu pomlaivanja, odnosno da svjei, sirovi
sokovi ubrzavaju taj proces.
196

197

Meutim, to je elja za brzim pomlaivanjem vea, to

jae mogu biti i nae reakcije. Zato moramo imati
razumijevanja za taj proces i moebitne reakcije. Nikad ne
smijemo sebe dovesti u stanje obeshrabrenja. Priroda poznaje
skrivene putove. Ako joj pruimo alat kojim moe raditi i ako
se bez ikakvih zadrki predamo njenom vodstvu, ona nas
sigurno nee prevariti. Moe se dogoditi da e ona u naem
organizmu pronai vie stvari koje treba dotjerati, nego to
smo to oekivali. Ali ako imamo povjerenja u nju, ako znamo
da ona lijei sve redom, ona e za nas uiniti udo, ona e nam
sigurno pomoi da postanemo mlai.

Stoga moramo najveu brigu posveivati sebi samima.

Briga i panja koje posveujemo svom materijalnom,
duevnom i duhovnom tijelu zrcali ostatku svijeta nau
istinsku vrijednost. Zanemarimo li njegovanje svog "trojstva"
- naeg materijalnog, duevnog i duhovnog tijela - vrlo brzo
emo postati beskorisnim stvorenjima za sebe same i ostali
svijet. Preputeni senilnosti i propadanju.

ako uimo s razumom postiemo znanje, ako to znanje

ririmo oko sebe, moi emo jednog dana ustanoviti da smo
se na taj nain domogli jo veeg znanja.
Znanje je slino sjemenu cvijea. Zaboravite li na njega,
ono e na kraju postati bezvrijedno. Ali ako ga posijete, ako
ga njegujete i uzgajate, svi e se u vaoj okolici diviti vaem
cvijeu i uivati u njegovoj krasoti. Uza sve to dobit ete jo
vie sjemena, zato jer ste dobro postupili s njime.
Davati "desetinu" je udesan primjer tog principa.
Zadrite li sve za sebe to ste zaradili, vi ete se u ivotu
namuiti, bilo vam drago ili ne. Dajete li deset posto ili vie
vae zarade kao "desetinu" za neku dobru stvar, vi ete se
odjednom osjeati bogatim.
Neka vam je stalno na pameti spoznaja da znanje i sve
ostalo moramo najprije davati, da bismo mogli zadobiti jo
vie znanja i svega ostalog. Pogreno miljenje znai
njegovati misli koje nisu konstruktivne, koje djeluju razorno i
pogubno. Nema istinitijih rijei od onih koje su jedno bile
izreene ljudskom puku: "Kako neki ovjek misli u svom
srcu, takav je". I nemojte misliti da se to odnosi samo na
mukarce. To jednako vrijedi i za ene.
Kad bismo svoj ivot ivjeli tako da ne ne vidimo nita
loe, da ne inimo nita loe i da ne mislimo nita loe nestala bi veina naih problema!
Buduu da smo pri kraju s knjigom, elim vam pruiti
slijedeu misao: Ne osuujte sadraj ove knjige na temelju
vaeg znanja o tome to ovjek treba jesti i piti. Ja sam vam na
ovim stranicama prenio samo ono to znam na temelju
vlastitog znanja, vlastitog iskustva i vlastitog prouavanja.

Moramo nauiti ivjeti i od svog materijalnog, duevnog i

duhovnog blagostanja, davati drugima koliko najvie
moemo. Mi u biti rastemo samo dok dajemo drugima. Samo

Sadraj ove knjige je - svjesno ili nesvjesno - poznat od

samog poetka svijeta. Moja istraivanja donijela su mi
spoznaju daje sve divlje u ivotu posljedica ljudske gluposti i

Nadalje, moramo znati da nam se moe grdno osvetiti

svako poputanje apetitu i pohlepi, ne obazirui se na
posljedice. Zar nam je doista stalo do trenutanog
zadovoljstva, ne pomiljajui na tete, na brige i na kajanje
koje moe kasnije uslijediti? To je pitanje na koje mora svaki
od nas svjesno i dosljedno odgovoriti.
Pogrean ivot znai ivjeti ili egzistirati bez razumnog
smisla i svrhe. ovjek ne moe ivjeti samo za sebe, iako je
njegovo Ja najvaniji element nae egzistencije. Sve dok ne
pazimo prvenstveno i poglavito na sebe, ne moemo biti od
velike koristi i vrijednosti ni za sebe ni za druge.

198

199

slabosti. Znanje o zakonima prirode - a samo je neznatan dio

tog znanja prenijet na stranice ove knjige - je nerazorivo.
Ne ostavljajte ovu knjigu negdje po strani gdje e srebrne
ribice i mievi pojesti njen papir. To je jedina stvar u toj knjizi
koja se moe probaviti. Otisnuta rije na njenim stranicama
ostaje nerazoriva i vi ete moda htjeti osvjeiti spomen na
nju. Zato je ploite na mjesto gdje ete je vi, vaa obitelj i vai
prijatelji moi vidjeti te e moda htjeti izvui kakvu korist iz
nekih rijei, reenica Jj itavih stranica koje sam vam foolo
preporuivao.
Ne zaboravite da govorom ponavljate ono to znate.
itanjem i sluanjem moete vrlo esto i neto pametno
nauiti.
Prazna kutija ini veliku buku ako je u njoj samo jedan
kameni; ali ako je puna, ona je tiha i teka. Isto vrijedi i za
ovjekovu glavu.
Nikad neu zaboraviti rijei koje sam uo u svojoj
osamnaestoj ili devetnaestoj godini. Bio je to jedan od
kamena meaa u mom ivotu: "to vie zna, to vie treba
sluati".

O autoru

Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. Norman W.

Walker bavio se preko sedamdeset godina zdravljem i
prehranom te je svojim istraivakim radom i ivotom
najbolje dokazao da zdravlje i dugi ivot mogu ii ruku pod
ruku.
Tek danas otkrivaju neki napredni medicinari i strunjaci
za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota
poznavao i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim
dokazom da se ispravnom prehranom, duevnom
uravnoteenou i higijenom moe postii znatno dui,
zdraviji ivot. Program prehrane i zdravlja dr. Walkera
jednostavan je i lako provediv. Ne temelji se na "udesnim
dijetama" ili "revolucionarnim" pronalascima!
Dr. Walker poeo se interesirati za zdraviji nain ivota
ve na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe
preopteretio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve
lijenike "vjetine" nisu pomogle, krenuo je dr. Walker
novim putem i postao ponovno zdrav. Od tog vremena bavi se
istraivanjem uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li
ljude privolio da ive urednije i due.

200

201

Godine 1910. utemeljio je dr. Walker u New Yorku

Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod
njegovim vodstvom dao vane doprinose za dui, aktivan
ivot. Njegov najvei doprinos bio je otkrie terapeutske
vrijednosti sokova od voa i povra 1930. Od tog vremena u
Sjedinjenim amerikim dravama, i mnogim drugim
zemljama, gotovo su nezamisliva domainstva bez svjee
pripremljenih sokova od voa i povra. (Na alost, danas se
piju iskljuivo tvorniki sokovi, koji ovjeku nanose vie
tete nego koristi).
Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pisanjem
o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu
"Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godini.
Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i
najproduktivnijih prehrambenih znanstvenika na svijetu.
Objavio je bezbroj priloga u novinama i asopisima, te
napisao itav niz knjiga.
U visokoj starosti dr. Walker je jednom rekao: "Ja mogu
uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od
svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam
stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam
ivahnije nego kad mi je bilo 30 godina. Ja ne mislim na
roendane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu $ najdubljim
uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se
ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za
starost!"

Predmetno kazalo

A
Adrenalin 133
Akrolein 136
Alkohol 12,44,47,48,71,
87,90, 122, 140, 143, 146,
148, 153,
Aminokiseline 132
Analiza urina 109,110,111
Anemija 53
Apendicitis 80
Apendiks 80
Apsces (gnojni ir) 49, 102, 179
Artritis 95, 102, 129
Aspirin 11,101
Astma 62
Autopsija 148
Avokado 190, 195

B
Badem 197
Bijeli kruh 44
202

Bijes 56, 134

Bjelanevine 52
Bolesti bubrega 147-153
Bolesti srca 93
Bolovi 24,35,40,49,70,110
Bolovi u leima 24
Bore 10,74,78,89,110,176
Brige 22, 140, 198
Bubrezi 44,70,72,117,147,
148
Bubuljice 45
c

Champion-sokovnik 110,174,
189
Cigarete 137
Cijepljenje 16
Ciroza jetre 143
Cjepivo 104
Crijeva 16,25,32,39,49,54,
55, 62, 68-72, 78, 80, 96, 99,
128, 146, 150-176
203

ir (furunkul) 179
istilo (laksativ) 183

D
Debelo crijevo 4 9 , 7 1 , 84, 88,
102, 152, 155-160, 169, 173,
176

Desert 2 7 , 9J
Digitalis (biljka naprstak) 86,
87

Dijabetes 47, 132, 133

Dim cigarete 137
Disanje (respiracija) 9 1 , 1 0 0 ,
112

Djeja paraliza 107

Doruak 26, 167, 189, 190
Duhan 7 4 , 7 5 , 7 9 , 1 3 6 , 1 3 7 ,
138

E
Ekcem 179
Encefalitis 16
Energija 1 2 , 2 0 , 5 4 , 9 8 , 1 7 8

Epifiza (lijezda na mozgu)

119, 120

Klistiri (istila) 170

Kofein 145
Kokakola 12, 148
Kombinacija ivenih
namirnica 69
Konzumiranje masti 11
Koni osip 16
Kravlje mlijeko 5 8 , 5 9 , 1 2 4 ,

204

Kalcij 129, 130

Karakter 130, 131
Kaa od mrkve 189
Katar 91
Kazein 59, 124, 125, 130
Kemiar 70
Kisik 4 4 , 7 3 , 9 0 , 9 1 , 9 4 , 1 5 0
Kl^ti-inje

25,61,86. !6 .

167, 169, 171, 184

Hemoroidi 11,130
Hipofiza 1 1 9 , 1 2 2

Hormoni 119, 129

Hripavac (veliki kaalj)
I
Idiotizam 126
Imunitet 131
Insekticidi 188
Instinkti 131, 134
Iris 99
Iscrpljenost 9 1 , 135
Iskrenost 114
Ispiranje crijeva 2 5 , 49, 68,

125

Kretanje 79
Kretenizam 126
Kruh 44, 69, 84, 94, 96, 124,
157, 167

Krumpir 6 8 , 6 9 , 7 5 , 8 4

Krvni tlak 7 4 , 9 4 , 1 3 5
Krvna zrnca 73, 74, 75, 77

86, 146, 161, 164, 165, 167,

170

Iijas
F
Fagociti 80
Frustracija 135

Limfni sustav 80, 129

G
Gigantizam 126
Glavobolje 1 1 , 1 9 , 1 0 1 , 1 6 8
Glicerin 133
Gliste 162, 188
Gnoj 1 6 , 4 5
Groznica 16, 125
Groice 189
0-*i;:aa 48, U9, IV

53,56,109

Izraslina

J
Jetra

25,44

56,117,142

L
Lena modina 79, 100
Leukemija 16
Limunada 12, 148
Limfa 7 8 , 7 9 , 1 3 7
Limfni vorovi 81

LJ
Ljubav 7 6 , 1 1 5 , 1 1 6 , 1 2 0
Ljubomora 116, 135
M
Mahunarke 187
Majino .ni-i'V'j 58
Malaksalost 125
Malteka groznica 125
Masaa 179, 179
Maslinovo ulje 194
Masti 8 1 , 1 1 1 , 1 1 2 , 1 4 3 , 1 6 9
Mastoiditis 16
Med 5 0 , 5 1 188, 189, 195
Medulla oblongata 100
Mir

11,12,39,98,112,182

Miii 5 3 , 7 9 , 9 5 , 1 0 6 , 1 0 9 ,
134, 160

Mlijeko

26, 58, 59, 64, 90, 97,

124

Mlijena industrija 58
Mlijeni proizvodi 5 8 , 63
Mo volje
Moda 70, 106
Mokrana kiselina 5 3 , 109
Mokrenje u krevetu 124
Mozak 7 9 , 100, 1 3 6
Mrkva 128, 175

N
Naboranost 111, 126
205

Naela 20, 115

Nadbubrene lijezde 133
Nadimanje 184
Nadraivanje 160
Natrijev karbonat 99,170
Nedostatak sna 38
Neuritis 35, 53, 56, 109
Nikotin 91, 136, 137, 145

Posna dijeta 184

Post 183
Potekoe s jetrom 71
Potekoe s oima
Povre 31,36,38,44,84,
103, 111,127,132,142,173,
187, 189,191,192,194,197
Prehlade 91
Prekid posta 184

iTetilost

Obnova 18
Octena kiselina 47, 194
Oi 19,61,108,113-116
Orasi 21, 187, 190
Osjeaji 120, 134
Osnovne ivene namirnice
15

Pritevi 46
Probavni sokovi 84
Probavni sustav 53, 85, 154
Proljev 165
Pubertet 130
Puenje 75, 136, 146
Puenje cigareta 136

126, 142.

Pankreas (guteraa) 119

Papar 194
Paradontoza 49
Pasterizacija 125
Patuljasti rast 126
Perad 38,53
Perin 25,54,128,140,175
Pivo 143, 148
Plodnost 139
Plua 11,64,74,89,94,101,
112, 137
Pokusni kunii 34
Polububrezi 56
Poprena daska 177

Rak 16,19,71,103
Rak krvi 16
Razmnoavanje 23, 122, 167
Razuzdanost 139
Regeneracija 18, 19
Rendgenske pretrage
Reuma 53, 109, 178
Riba 52
Ruak 26, 190

206

S
Salata 7,25,39,44,127,128,
140, 175, 187, 189, 192, 197
Samodisciplina 17, 136

Samodokazivanje 135
Samokontrola 139, 141
Samopouzdanje 105, 146
Senilnost 15,17,95,104,139,
142, 164, 198
Sirova hrana 55,124,143,
157
Slabost 28,74,79,96,178,
200
Slastice 133
Slom ivaca 37
Sluz 59,61,63,90,125,156,
160, 194
Smanjivanje debelog crijeva
176
Smanjivanje organa 176
Smokve 50, 189
Sok od limuna 54, 161
Sok od mrkve 25,36,108,
146, 192
Sok od narane 26, 61
Sok od repe 175
Sok od zelja 175
Sokovi od povra 163
Sokovi od voa 7,54,128,
150, 174, 195
Sokovnik 62,76,110,127,
128, 172, 174, 189
Spavanje 11,25,54,61
Spolne lijezde 119,130,139
Srce 71,73,93,94,95,100,
135,181
Srane tegobe 11, 70
Srani udar 86, 100

Stolica 86, 157, 163, 177

Strah 9,18,56,91,129,135
Strast za posjedovanjem 115
Strpljenje 10,40
Stvaranje plinova 83, 86, 87,
88, 166, 175
Suzdranost 139
v

s
eer 12,25,47-60,65,84,
95, 132, 140, 195
eerna bolest 47
krob 12, 25, 44, 49, 54, 55,
61,65, 68, 79,81, 108, 110,
122, 132, 149, 157, 167, 195
titnjaal 19, 124, 126, 128

T
Tanko crijevo 164
Tetanus 16
Tifus 16
Timus lijezda 130
Tiroksin 124, 126
Tjeskoba 134, 135
Tjestenine 32
Trudnoa 179
Trule 55,69
Tumori 130, 179
Tvorniki eer 48

U
Ugljina kiselina 94
Ugljini monoksid 91
207

Ugljikohidrati 41,44,94
Upala modane kore 16
Upala plua 64
Upala slijepog crijeva 16
Upala zglobova 179
Ustrajnost 10, 197

V
Veera 26, 192
Vegetarijanac 36,64
Vegetarijanstvo 64
Vibrator 178, 179
Vitalnost 9,12,14,25,32,55,
99, 141, 150, 185
Vjebe disanja 112
Voda 7,78,147,150,161,
169, 170-172
Vrenje 65, 68, 83
Vrhnje 58,63,190
Voe 26,31,36,44,50,55,
84, 103, 127, 132, 142, 173,
174, 187, 189, 190, 193, 195,
197

z
Zaepljenje 78, 80, 143, 152,
156, 157, 167
Zaepljenje kapilara 79
Zaini 191, 194
Zaljubljenost 75,115
Znoj 137

208

Zrak 11,12,19,38,44,74,
88,90,91,94, 98, 101, 136,
150, 177
Zubobolja 102

z
itarice 122
lijezde 117,118
une tegobe 143
utica 146