Pria o zvijezdi KIC 8462852

Pitate se po emu je zvijezda jednostavne brojane oznake KIC 8462852 toliko posebna
da bi imala svoju zasebnu priu, bitno razliitu od pria tolikih drugih zvijezda u n
aoj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na poetku je potre
bno rei nekoliko osnovnih podataka o dotinoj.
KIC 8462852, poznata jo i pod nadimkom WTF zvijezda, spada u tzv. uto-bijele patul
jke, s 43% veom masom u odnosu na nae Sunce, te povrinskom temperaturom koja iznosi
oko 6750 K. Smjetena je u zvijeu Labuda, a od Zemlje je udaljena 1480 svjetlosnih
godina. Ba kao i nae Sunce, i KIC 8462852 se nalazi u svom osnovnom stadiju transf
ormacije vodika u helij.
E sad, zato je dotina zvijezda dobila gore spomenuti WTF nadimak? Navedena pria je
zapoela nakon to je 5. oujka 2011. godine zabiljeen neoubiajeno velik pad u koliini sv
jetlosti koja dopire od zvijezde, od ak 15%. tovie, ni dvije godine kasnije, 28. ve
ljae 2013. registriran je jo vei pad, od ak 22%. Kako bismo shvatili o kolikom je pa
du rije, recimo kako bi Jupiter bio u stanju zakloniti navedenu zvijezdu za tek 1
%, to znai da razlog tolikog pada nije prolazak planeta ispred zvijezde, ma koliko
dotini bio velik. tovie, tijelo koje zaklanja zvijezdu u tolikoj mjeri moralo bi p
okriti polovicu njenog promjera. Imajui u vidu prethodna opaanja, ini se kako se pa
d intenziteta svjetla dogaa u ciklusima od oko 750 dana pa se znanstvenci ve pripr
emaju za nova mjerenja u travnju idue godine, u emu e vanu ulogu imati i svemirski t
eleskop Kepler.
U meuvremenu se u znanstvenim krugovima pojavio cijeli niz teorija kako bi se pok
uala objasniti navedena pojava, poevi od cijelog niza raspadajuih kometa u eliptinoj
putanji oko zvijezde, preko postojanja druge, zasad neotkrivene zvijezde u blizi
ni, zatim prisustva cijelog niza plinovitih divova s prstenovima poput Saturnovi
h, pa sve do ogromne umjetne strukture koju je izgradila napredna izvanzemaljska
civilizacija.
Isto tako, neke hipoteze su i odbaene, a posebice ona o sudaru dva ili vie velikih
planeta, budui da promatranjem u infracrvenom dijelu spektra nije registirano po
stojanje vrueg oblaka praine i plina. S druge strane, s velikom se sigurnou moe odbac
iti i teorija kako je rije o pulsirajuoj promjenjivici, tj. zvijezdi koja se skupl
ja i iri u razdobljima od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, budui da KIC 8462852
spektroskopski ne zadovoljava uobiajene karakteristike varijabilnih zvijezda.
Teza da su za ovu pojavu odgovorni rojevi kometa, svoje uporite pronalazi u injeni
ci kako se u blizini zvijezde iz nae prie nalazi druga zvijezda, koja bi mogla iza
zvati pomutnju meu kometima smjetenim u Oortovom oblaku KIC 8462852, te ih usmjeri
ti prema matinoj zvijezdi. Rije je o crvenom patuljku koja je od KIC 8462852 udalj
ena samo 132 milijarde kilometara (odnosno 885 AJ). Ipak, teko je za povjerovati
da bi ak i tako bliski susjed mogao uputiti toliku koliinu kometa u smjeru 8462852
.
Ipak, vjerojatno je najzanimljivija teorija koju je prvotno iznio astronom Jason
Wright, a potom su ju kao moguu okarakterizirali jo neki znanstvenici, kako svije
tlost zvijezde djelomino zaklanja ogromna umjetna tvorevina koju je moebitno izgra
dila napredna izvanzemaljska civilizacija, a kako bi iskoristila energetski pote
ncijal zvijezde. Naravno, poznavatelji Star Treka e se odmah prisjetiti kako je r
ije o Dysonovoj sferi, vienoj u The Next Generation epizodi Relics. Ipak, ovdje bi
prije bila rije o tzv. Dysonovom roju, odnosno o nizu povezanih umjetnih objekat
a u orbiti oko zvijezde. Kako bilo, zvijezda je zainteresirala i SETI Insistut k
oji ju stavio u prioritetni program oslukivanja radijskih signala, poevi od 19. lis
topada prole godine. Uostalom, u zvijeu Labuda se nalazi i zvijezda Deneb, esto spom
injana u Star Trek franizi, pa moda sve spomenute SF poveznice i nisu plod sluajnos
ti.

No, izvjesnije je kako bi znanstvenici u konanici mogli otkriti da je KIC 8462852

umnogome slian zvijezdi KIC 4110611. Sad sigurno u sebi kaete sad su nam ba puno re
kli, zar ne? Naime, rije je o zvijezdi koja je takoer imala udne promjene intenzitet
a svjetlosti, za koju je u konanici otkriveno kako je dio zvjezdanog sustava od ak
pet zvijezda.
Kako bilo, zvijezdu trenutno motri cijeli niz optikih teleskopa, a promatrat e ju
i Kepler, Very Large Array Radio Telescope, te Green Bank Telescope. Konano, dotin
om e se zasigurno baviti i nadolazei orbitalni teleskopi namijenjeni potrazi za eg
zoplanetima kao to su PLATO, WFIRST i TESS.
Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/prica-o-zvijezdi-kic-8462852/#ixzz3xoNQ2SQl